18.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1050

Crni-beli danas protiv Turk Telekoma u Evrokupu

0

Čeka nas prva utakmica u Evrokupu pred našim navijačima. To je obaveza više da nastavimo u istom ritmu kao što smo igrali dosad, što znači najborbenije i do poslednjeg atoma snage, rekao je trener košarkaša Partizana Željko Obradović uoči duela protiv Turk Telekoma.

Crno-beli u sredu od 20.30 u dvorani “Aleksandar Nikolić” dočekuju turski tim u meču drugog kola A grupe Evrokupa.

“Od prve sekunde da probamo da igramo agresivnu odbranu, da budemo koncentrisani. Ekipa Turk Telekoma imala je par veoma dobrih utakmica, istina je da su odigrali i nešto slabije u pojedinim mečevima, ali su otvorili Evrokup na veoma dobar način. Mnogo stvari odlučuje na jednoj utakmici, ali naša agresivnost od prve do poslednje sekunde je nešto što je najvažnije”, rekao je Obradović.

Turk Telekom je u prvom kolu Evrokupa na svom terenu savladao Metropolitans sa 73:65, dok je Partizan trijumfovao u Hamburgu 106:97.

Roditelji u Kanadi u proseku pomažu decu sa $ 82.000 da kupe svoj prvi stan, a u Torontu sa $130.000

0

Postavlja se pitanje kako Kanađani mogu priuštiti sebi kupovinu nekretnine na jednom od najnepristupačnijih stambenih tržišta na svetu? Odgovor je, oni dobijaju pomoć.
U novoj studiji, zamenik glavnog ekonomiste CIBC-a Benjamin Tal kaže da nije tajna da kupci nekretnina sve više dobijaju novac od članova porodice koji im pomazu prilikom kupovine svog prvog doma.
Ali koliko je česta ta pojava, postavlja se pitanje ?
Iskreno rečeno, prilično je česta.
Nešto manje od 30% kupaca koji po prvi put kupuju nekretninu, dobilo je pomoć od člana porodice u 2020 godini, u odnosu na 20% u 2015, rekao je Tal.
Kako su cene kuća rasle, tako je rasla i količina ovakvih poklona. U 2015. prosek je bio nešto više od 52.000 dolara, tokom pandemije iznos poklona je porastao na rekordnih 82.000 dolara.
Dve trećine kupaca koji su dobili novac od porodice, reklo je da je to bio primarni izvor njihove uplate i da su ovi pokloni u proseku iznosili 104.000 dolara za kupce koji prvi put kupuju i 157.000 dolara za ” one koji opet kupuju “.

Sveukupno, CIBC procenjuje da je darivanje u protekloj godini premašilo 10 milijardi dolara, što čini 10% ukupnih uplata.
I pomoć ne dobijaju samo kupci koji kupuju po prvi put. Skoro 9% vlasnika kuća koji su napredovale na tržištu takođe je dobilo novac od porodice. Tal je rekao da dok ovaj trend u opadanju, ali je iznos poklona dramatično porastao na 128.000 dolara u septembru.
Veličina poklona čak i nadmašuje rast cene nekretnina. U proteklih pet godina iznosi poklona su porasli za 9,7%, što je dva procentna poena više od rasta cena nekretnina.

Gde živite takođe utiče na jednačinu. Najviše pomoći dobijaju kupci kuća u Torontu i Vankuveru, koji se u grupi onij 30% koji po prvi put kupuju kuću. Dok je na Princ Edvard ostrvu, pomoć primilo manje od 15%. Prosečan poklon u Torontu tokom prva tri kvartala 2021. bio je više od 130.000 dolara za kupce koji po prvi put kupuju i skoro 200.000 dolara za one koji kupuju po drugi ili treci put, rekao je Tal. U Vancouver-u su pokloni u proseku iznosili 180.000 dolara, odnosno 340.000 dolara za drugi i treci put.

Pa odakle roditeljima novac? Na osnovu podataka iz Equifaxa, studija procenjuje da samo 5,5% koristi dug za finansiranje poklona, ​​s najvećim udelom u Torontu i Vancouveru.
Čini se da većina dolazi od ušteđevine roditelja, koja je rasla tokom pandemije, ali i od babi i dedova.
Sa starenjem bejbi bumera, procenjuje se da će se milijarde dolara ličnog bogatstva preneti s generacije na generaciju u Kanadi između 2016. i 2026. godine u najvećem transferu bogatstva u istoriji.
Međutim, postoji loša strana ovog povećanja na lestvici imovine, zapravo nekoliko.
„S obzirom na trend i veličinu darivanja, jasno je da ovaj fenomen postaje važan faktor koji utiče na potražnju za stanovanjem, a time i na cene kuća u Kanadi“, rekao je Tal.
Međugeneracijski tok novca na stambeno tržište mogao bi uticati na povećanje cena.
Darivanje takođe “jasno povećava jaz u bogatstvu u Kanadi” i to je nešto zbog čega bismo trebali biti zabrinuti, rekao je Tal na BNN-u.
Oni sa porodicom koja im moze priuštiti poklon, dobijaju više od vrednosti u dolarima, jer će najpre uštedeti na plaćanju kamata, a  pritom ce vrednost njihovog doma verovatno rasti, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA

Ko čini novu kanadsku vladu ? Trudo dodao devet novih lica, otpustio tri

0

OTTAWA – Džastin Trudo polaže velike nade u svoju novu vladu, nešto veću postavku sa devet novih lica, dok je troje otpustio i većinu drugih premestio na nove funkcije.
Reč je o velikoj reviziji kabineta jer se Trudo priprema za brzo ispunjavanje svojih šest glavnih prioriteta za svoj treći premijerski mandat.
U jednom od najvećih poteza, Harjit Sajjan, koji je žestoko kritikovan zbog postupanja u vezi s optužbama za seksualno nedolično ponašanje u kanadskoj vojsci, napušta portfelj odbrane kako bi preuzeo novu funkciju u međunarodnom razvoju.

Anita Anand, nakon što je vodila kampanju za nabavku vakcina tokom pandemije kao ministrka javnih službi, preuzeće dužnost u Nacionalnoj odbrani, ona je tek druga žena na čelu te funkcije.
Ministar baštine Steven Guilbeault preuzima portfelj okoline od Jonathana Wilkinsona, koji prelazi na portfelj prirodnih resursa.
Tri ministra su potpuno izbačena iz kabineta: Marc Garneau, koga je na mestu ministra spoljnih poslova zamenila Melanie Joly; Bardish Chagger, koji je bio ministar raznolikosti i, Jim Carr, koji je služio kao Trudoov specijalni predstavnik za prerijske provincije, jer mu je dijagnostifikovan rak i morao je sve napustiti.
Među novim licima u vladi su poslanica iz Toronta Marci Ien, koja postaje ministarka za rodnu ravnopravnost; poslanik iz Nove Škotske Sean Fraser, koji preuzima dužnost imigracije; poslanik  iz Edmontona Randy Boissonnault, koji se pridružio kao ministar turizma i pomoćnik ministra finansija, i novoizabrani poslanik u Kvebeku i bivši sindikalni lider Pascale St-Onge, koji postaje ministar sporta i ekonomskog razvoja Kvebeka.
Mark Holland će se pridružiti kabinetu kao novi lider Parlamenta. S obzirom da liberali imaju samo manjinu u Parlamentu, posao Hollanda biće ključan, osiguravajući da vlada ima barem jednu opozicionu stranku koja će podržavati njene zakone.
Prethodni čelnik predstavničkog doma Pablo Rodriguez, vodiće Canadian Heritage, funkciju koju je prethodno obavljao tokom Trudoovog prvog mandata.
Samo 10 ministara iz poslednjeg Trudoovog kabineta ostaje, uključujući ministra pravosuđa Davida Lamettija, ministarku zapošljavanja Carlu Qualtrough i ministra inovacija Francois-Philippea Champagnea.
Trudo je ranije najavio da će Chrystia Freeland ostati u svojoj dvostrukoj ulozi zamenice premijera i ministarke finansija.
Vlada broji 39 ministara, uključujući Trudoa, dva više od poslednjeg sastava kabineta.
Trudo je stvorio niz novih ministarstava, uključujući ministarstvo za izdvajanje stanova kao zasebni portfelj, koje će voditi bivši ministar socijalnog razvoja Ahmed Hussen.
Takođe je stvorio posebno ministarstvo za mentalno zdravlje i zavisnosti, koje će voditi Carolyn Bennett.
Marc Miller preuzima Bennettovu bivšu funkciju u Crown-Indigenous Relations, dok bivša ministrka zdravlja Patty Hajdu preuzima mesto Millera u Indigenous Services.
Izvori kažu da ministarski sastav ima za cilj da signalizuje vladinu hitnost da ispuni prioritetne obaveze,  ubrzanu klimatsku akciju, pristupačno stanovanje, završetak borbe protiv COVID-19, obnova zemlje, pravedniju ekonomiju, dugoročno ulaganje u zdravstvenu zaštitu i pomirenje sa autohtonim narodima.

SERBIANNEWS/CANADA

EMA započela procenu Merkovog leka za kovid-19

0

Američki proizvođač lekova Merk objavio je da je regulatorna agencija Evropske unije EMA započela procenu eksperimentalnog lieka, te kompanije, za kovid-19.

EMA je započela prvu kontinuiranu evaluaciju podataka o leku, što znači da će proceniti podatke čim postanu dostupni, umesto čekanja formalne prijave nakon što se prikupe svi podaci.

Merkove studije pokazuju da lek molnupiravir smanjuje za oko 50 odsto hospitalizacije i smrtne ishode zbog kovida-19.

Merk, koji razvija molnupiravir sa partnerom „Ridgeback Biotherapeutics“, podneo je 11. oktobra američkom regulatoru zahtev za vanrednu upotrebu leka.

Grupa spoljnih savetnika američkog zdravstvenog regulatora sastaće se krajem novembra kako bi raspravljali o autorizaciji eksperimentalnog antivirusnog leka.

Molnupiravir bi, ako ga odobre regulatorna tela, bio prvi lek protiv kovida-19 koji se daje oralno, a takođei prvi tretman za osobe sa blagim simptomima, dok se postojeći lekovi uglavnom koriste za lečenje kritično bolesnih.

Merk ima ugovor sa SAD o prodaji lekova dovoljnih za 1,7 miliona ljudi, pri čemu jedno lečenje Merkom košta 700 dolara.

Merk je takođe nedavno sklopio ugovore sa Velikom Britanijom, Malezijom, Singapurom i drugim zemljama.

Zvaničnik EU rekao je za Reuters, ranije ovoga meseca, da Unija takođe razmatra potpisivanje ugovora sa Merkom, ali će to učiniti tek nakon što kompanija zatraži odobrenje svog leka.

Sony predstavlja Alpha 7 IV: 33-megapikselnu hibrid full frame kameru

0

Sony je predstavio Alpha 7 IV, naslednika izuzetno popularnog Alpha 7 III koji ima senzor od 33 megapiksela, snimanje do 10 kadrova u sekundi i mnoštvo video funkcija za koje Sony kaže da ga čine pravim hibridom punog formata sistema. Alpha 7 IV koristi Sony procesor najnovije generacije za napajanje senzora sa pozadinskim osvetljenjem (BSI) od 33 megapiksela. Iako nije složen, Sony obećava da će kamera pružiti vrhunski kvalitet slike i napredni autofokus zasnovan na veštačkoj inteligenciji. Pored toga, kompanija je opremila Alpha 7 IV sa onim što naziva „evoluiranom“ filmskom tehnologijom kako bi kreirala uređaj koji je posebno namenjen da bude hibridni foto i video radni konj.

U punoj ponudi kamera kompanije Sony, Alpha 7 IV se nalazi iznad a6600 i pored Alpha 7 III i a7C, ali ispod Alpha 7S III, Alpha 7R IV i Alpha 1. Ukratko, solidno je u sredini Sonyjevih postava kamera. Sony cilja na postojeće hibridne strelce i napredne amatere, zajedno sa novim i razvijajućim segmentom onih koji veruju da su strimovanje i deljenje datoteka najvažniji.

Astronomi pronašli planetu sličnu Zemlji van naše galaksije

1

Astronomi su pronašli nagoveštaje onoga što bi moglo biti prva planeta slična Zemlji koja je ikada otkrivena van naše galaksije! Do sada je pronađeno skoro 5.000 egzoplaneta – svetova koji kruže oko zvezda van našeg Solarnog sistema, …ali su sve one locirane u galaksiji Mlečni put.  Mogući signal planete ( koja liči na našu) koji je otkrio NASA rendgenski teleskop “Chandra X-Ray” nalazi se u spiralnoj galaksiji Mesje 51 koja se nalazi na oko 28 miliona svetlosnih godina od Mlečnog puta.

Ovaj novi rezultat je zasnovan na posmatranju tranzita, kada prolazak planete ispred zvezde blokira deo svetlosti zvezde i daje karakterističan pad sjaja koji se može otkriti teleskopima. Ova tehnika je već korišćena za pronalaženje hiljada egzoplaneta.

Dr Rozen di Stefano i njene kolege tražili su karakteristična odstupanja u sjaju rendgenskih zraka dobijenih od određenog tipa objekata kod kojih je to uočljivije.

Ovi objekti obično sadrže neutronsku zvezdu ili crnu rupu koja odvlači gas od obližnjeg sunca, to jest zvezde. Sitnije i krupnije nebeske čestice i drugi materijal u blizini neutronske zvezde ili crne rupe postaju pregrejani i emituju sjaj na talasnim dužinama rendgenskih zraka.

Pošto je oblast koja proizvodi tako svetle rendgenske zrake mali, planeta koja prolazi ispred njega mogla bi da blokira većinu ili sve rendgenske zrake, što olakšava uočavanje tranzita.

Članovi tima su koristili ovu tehniku ​​da otkriju kandidata za egzoplanetu u binarnom sistemu zvanom M51-ULS-1.

“Metoda koju smo razvili i primenili je jedina trenutno primenljiva metoda za otkrivanje planetarnih sistema u drugim galaksijama”, rekla je za Bi-BBC news njuz dr Di Stefano iz Centra Harvard-Smitsonijan, odseka za astrofiziku pri Univerzitetu Kembridž, u SAD.

“To je jedinstvena metoda, posebno prilagođena za pronalaženje planeta oko rendgenskih binarnih sistema na bilo kojoj udaljenosti sa koje možemo izmeriti svetlosnu krivu”, objasnila
Ovaj binarni sistem sadrži crnu rupu ili neutronsku zvezdu koja kruži oko svoje zvezde čija je masa oko 20 puta veća od Sunčeve. Neutronska zvezda je tek jezgro onoga što je nekada bila masivna zvezda.

Tranzit je trajao oko tri sata, tokom kojih se rendgenska emisija smanjila na nulu. Na osnovu ovih i drugih informacija, astronomi procenjuju da bi planeta koja je kandidat za egzoplanetu bila približno veličine Saturna i da kruži oko neutronske zvezde ili crne rupe na oko dva puta većoj udaljenosti od one na kojoj je Saturn od Sunca.

Fjodorov doneo Srbiji prvu pobedu na SP u boksu

0

Srpski boks reprezentativac Pavel Fjodorov zabeležio je prvu pobedu Srbije u uvodnom meču na Svetskom prvenstvu u olimpijskom boksu za muškarce 2021. koje se održava u “Štark areni”. Fjodorov je pobedio Nemca Davida Gevorkijana.

Fjodorov je za Srbiju izvojevao pobedu u prvom kolu rezultatom 5:0 u susretu sa reprezentativcem Nemačke Davidom Gevorkijanom.Nakon Fjodorova za novu pobedu Srbije na SP 2021. boriće se i Memić Almir u srednjoj kategoriji (75kg) protiv Engleza Levisa Ričardsona.

Ukoliko zabeleži pobedu sledi susret sa Nemcom Kevinom Šumanom 30. oktobra.

Četiri pobede donose sigurnu, bronzanu medalju.

Treći predstavnik Srbije drugog dana takmičenja na SP u Beogradu biće Sadam Magomedov koji će se takmičiti u teškoj kategoriji (92kg) protiv predstavnika Turske Emira Bujukdaga.

Pobeda bi mu donela meč sa Brazilcem Tešeirom, dok bi ga meč za sigurniu medalju čekao 2. novembra.

U sredu 27. oktobra boje Srbije u Areni braniće Omer Ametović u kategoriji minimum (48kg), Semiz Aličić u lakoj kategoriji (60kg), Džejlan Toskić u polusrednjoj kategoriji (71kg), Jovanović Slobodan u Kruzeru (86kg).

Plaćaju ih “suvim zlatom”, ali u zanatlije niko neće

0
Photo by Pylyp Sukhenko on Unsplash

Poslodavci u Srbiji najteže dolaze do zanatlija, iako ti poslovi ponekad donose dobru zaradu. Interesovanje za zanimanja koja podrazumevaju niže kvalifikacije i dalje je malo, a potrebe su sve veće. Jedan od razloga moglo bi da bude opšteprihvaćeno mišljenje da se za zanatlije školuju oni koji nemaju alternativu.

Zanatska zanimanja u našoj zemlji godinama su deficitarna. Sa druge strane, potrebe za tom vrstom usluga sve su veće.

“Imali smo situaciju pre dva meseca, kada je jedan poslodavac ponudio zaradu od čak dve hiljade evra i mogućnost stanovanja ukoliko kandidat nije iz Beograda – samo iz razloga što je bio u velikoj nemogućnosti da popuni to radno mesto”, navodi Miloš Turinski iz Infostuda.

Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije kaže da svaki deseti poslodavac zapošljava zanatlije.

“I gotovo svaki od tih poslodavaca ima ozbiljnih problema da pronađe zanatliju koji mu je potreban”, ističe Pavlovićeva.

Na tržištu poslova koji ne zahtevaju visok stepen stručne spreme, najteže je doći do radnika iz oblasti ugostiteljstva i građevine, ali i nege i lepote.

“Sada malo manje, preko leta je to bio dramatičan problem, sada smo se sa konobarima stabilizovali, ali i dalje je problem sa kuvarima. Trenutno, šef kuhinje, to jeste malo lična stvar, ali čovek ima 135.000, što su za Srbiju dobri uslovi”, kaže ugostitelj Vojin Cucić.

Frizerka Verica Đurđević kaže da, ukoliko je neko “kompletan”, u tom poslu može da zaradi od 80.000 do 100.000 dinara.

“Ja tražim dve godine kompletnog radnika i ne mogu da nađem. Posla ima”, tvrdi Đurđevićeva.

Situacija se okrenula u korist zanata
Pri izboru školovanja mladi sve češće upisuju fakultete i opšte smerove, misleći da će lakše doći do posla. Međutim, situacija se okrenula u korist zanata.

“Veoma mali broj mladih se obrazuje za zanatlije, jer se zanat još uvek kod nas percipira u negativnoj konotaciji, u smislu da su zanatlije oni ljudi koji se za to školuju jer nemaju neku alternativu”, ukazuje Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije.

Direktorka Ugostiteljsko-turističke škole Jelena Šalipurović kaže da tu obrazovnu ustanovu pohađa 1.100 učenika.

“Glavni razlog što se upisuju kod nas je ta neka ljubav prema kulinarstvu, turizmu, poslastičarstvu, ugostiteljstvu”, navodi Šalipurovićeva.

Učenici kažu da je ta škola bila njihov izbor, između ostalog, i zbog toga što mogu da povežu školovanje i praksu. Posla će, sigurni su, biti – bilo u Srbiji ili u inostranstvu.

Dualnim obrazovanjem obuhvaćen je veliki broj škola gde je obavezna i praktična nastava, pa đaci imaju priliku da zanat i bolje i brže nauče.

Air Canada uvodi opciju samotestiranja na COVID-19 za putnike koji putuju u inostranstvo

0

Najveća kanadska aviokompanija uvodi novu opciju za testiranje na COVID-19, sa ciljem da eliminiše potrebu za pronalaženjem laboratorija i klinika tokom putovanja.

U ponedeljak je aviokompanija objavila da će staviti na prodaju prenosne komplete za  antigensko testiranje za kupovinu prilikom odlaska iz zemlje.
„Kupci se mogu testirati dok putuju u inostranstvo, a pre leta nazad za Kanadu, kako bi ispunili zahteve vlade Kanade za ulazak na testiranje bez potrebe da posete stranu kliniku za testiranje na COVID-19. Ovi testovi se sprovode pod daljinskim nadzorom Telehealth stručnjaka iz Switch Health-a i uključuju elektronski izveštaj prikladan za putovanja”, navodi se u saopštenju kompanije.

“Ovo rešenje je osmišljeno da olakša putovanje, a povodom zahteva za obavezno testiranje pre polaska za potpuno vakcinisane putnike.”
Svaki komplet košta $149 + porez, uz popust koji postoji za članove Aeroplana.
Ovo saopštenje dolazi u trenutku kada Kanada preduzima korake kako bi omogućila onima koji su potpuno vakcinisani da nastave međunarodna putovanja, uključujući uvođenje pankanadskog vakcinalnog pasoša i ukidanje upozorenja protiv neophodnih putovanja.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanadska kašnjenja u isporuci dolaze kao upozorenje da bi budući prekidi mogli biti još gori

0

Uprkos vlastitim rastućim prihodima, Daryl Wier i njegova supruga pokušavaju i ne uspevaju da potroše svoj novac na nove kuhinjske uređaje, jer se suočavaju sa višemesečnim kašnjenjem narudžine.

Wierov prihod i njegova nemogućnost da ga potroši mogu biti povezani. Za Daryl-a, koji ima proizvodnju spavaćica, način slanja poštom je odličan i donosi mu velike prihode.
“Da li zaista trebam reći da mi je prodaja porasla za 360 %, rekao je Wier preko telefona prošle sedmice, kao da se plaši da ne privuče lošu sreću tako što će se previše hvaliti.
U okviru lanca snabdevanja, Wierovo poslovanje, za razliku od proizvođača uređaja i automobila i mnogih drugih, smatra se “otpornim”.
Budući da je njegova ponuda radne snage lokalna i njegova zaliha uvezene tkanine dovoljna je da ga sprovede kroz najprometniju godinu, Wier može nastaviti proizvoditi i prodavati svoj proizvod, dok mnogi drugi koji čekaju robu ili osnovne komponente zarobljene u kontejneru daleko, nemaju nikakav proizvod da ponude.
Prema rečima stručnjaka za snabdevanje, svetla strana trenutnog sloma u razmeni rada, komponenti i sastojaka je to, što to dolazi kao upozorenje kanadskim kompanijama da postanu otpornije.
Ne samo da je otpornost ključna za održavanje kanadske i severnoameričke ekonomije u hodu, kada su strane isporuke bitnih komponenti prekinute zbog pandemije ili uskih grla, već sve veći broj ljudi takođe kaže da, tehnike poput gomilanja zaliha, stvaranja više od onoga što nam je potrebno, kontrola transportnih veza i posedovanje više izvora za ključne proizvodne inpute su vitalni sigurnosni problem.

Oni koji su slučajno, poput Wiera ili namerno,  kao što je kompanija iz Winnipega, Precision ADM ili kompanija iz Waterloo-a Eclipse Automation, postali otporniji na snabdevanje, sada ubiru plodove.

Kriza u lancima snabdevanja je reč koji se retko izgovarao van stručnih krugova pre pandemije, a sada je pokrenula debate u Kanadi, uključujući i konferenciju prošle sedmice, o tome kako se nositi sa sličnim poteškoćama u budućnosti.

Vraćanje proizvodnje kući
Prema izveštaju Thomas Insightsa, sada 83% severnoameričkih proizvođača traži načine da nabave svoje potrebe bliže, u poređenju sa 54 % u 2020 godini.
“Niko nije razumeo koliko je važan lanac snabdevanja pre pandemije”, rekao je Pat Campbell prilikom konferencije o lancu snabdevanja u Kanadi, koja je završena u petak. Campbell, čije dužnosti su uključivale pronalaženje govornika za konferenciju, kaže da većina ljudi poput njegovih unuka i da to zaista ne shvata.
” Lanac snabdevanja je komplikovan “- rekao je Pat.

Johnny Rungtusantham, kanadski predsedavajući za upravljanje nabavkom, na Schulich School of Business School of York Univerziteta u Torontu, ističe da su nakon godina nabavljanja proizvoda tamo gde je radna snaga najjeftinija, nedavni poremećaji postali šok za mnoga preduzeća.
Rungtusantham je rekao da je to podsetnik da kada kompanije izaberu najjeftiniju cenu ili najjeftiniju radnu snagu, kada traže komponente ili mesta za proizvodnju bez razmatranja ukupnih troškova za privredu, to može imati neočekivane troškove u budućnosti.
“Možete na kraju doneti pogrešnu odluku.”

Briga o nacionalnoj bezbednosti
Još jedan govornik na konferenciji bio je Tony Clement, bivši federalni ministar, koji je, zajedno sa bivšom ministarkom iz Ontarija, Sandrom Pupatello, kopredsjedavajući Reshoring Canada. Njih dvoje su deo lobija da govori da se veći deo proizvodnje vrati u Kanadi zbog ekonomije i zbog nacionalne sigurnosti.
Clement sugeriše da je trenutni poremećaj lanca dostave simptom rastućeg problema, jer se sve previše proizvodnje preselilo u inostranstvo.
“Ovo zaista postaje prekretnica”, rekao je Clement u telefonskom razgovoru, ističući da, iako su trenutni poremećaji loši, mogli bi biti mnogo gori ako bi se Kina i SAD posvađale.
“Izazovi u lancu snabdevanja koji se sada dešavaju, verujemo da su samo vrh ledenog brega, da će to biti kontinuirani trend, posebno kako se geopolitička situacija pogoršava i kako SAD nastoje smanjiti zavisnost od Kine.”
Clement je rekao da ne samo potreba za nacionalnom sigurnošću, već i rastuća potreba za proizvedenom robom sa nižim sadržajem ugljenika, znači da kanadska vlada mora smisliti načine da skrati linije snabdevanja i da počne praviti više stvari kod kuće.
Bez obzira da li će Severna Amerika jednog dana morati preživeti ako se prekinu linije snabdevanja, Shauna Brail, sa Instituta za menadžment i inovacije Univerziteta u Torontu, insistira na tome da trenutnu krizu ne treba protraćiti uzalud.Brail kaže da, iako se ne može sve napraviti u Kanadi, naglašavanje nekih oblasti kao što su automobilski sektor, rudarstvo, resursi i medicinska tehnologija može stvoriti koncentraciju stručnosti, koja nudi veće šanse za pravljenje proizvoda kući. Ali za to je potrebno vreme i posvećenost.
“Sada postoji mogućnost za Kanadu da promeni smer, da snabdevanje bude bolje”, rekla je Brail. “A ako mi to ne uradimo, druga zemlja će uzeti  i Kanada biti izostavljena.”

SERBIANNEWS/CANADA