15.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1049

Vazduh prekomerno zagađen u Beogradu i još nekoliko gradova u Srbiji

0
Beograd. 26.01.2021. - Pogled na Beograd na vodi sa Kalemegdana. (BETAPHOTO/MILAN TIMOTIC/MO)

Vazduh u Beogradu je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine i sajta Beoeko, ocenjen kao zagađen na svim mernim stanicama. Vazduh zagađen i u Valjevu, Užicu, Novom Pazaru, Pančevu i Pirotu, dok je veoma zagađen u Smederevu.

Prema podacima od 11 časova sa sajta Beoeko, vazduh je na svim mernim stanicama u Beogradu ocenjen kao zagađen.

Srednja vrednost PM10 čestica iznosi 95,5, dok je srednja vrednost PM2,5 čestica 80,7.

Najveća koncentracija ovih čestica zabeležena je na mernoj stanici u Zemunu. Izmerene su 104 jedinice PM10 čestica, a kada je reč o PM2,5 česticama zabeleženo je 70,7 jedinica.

Vazduh je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine od 10 časova, kao zagađen ocenjen i u Valjevu, Užicu, Novom Pazaru, Pančevu i Pirotu, dok je vazduh veoma zagađen u Smederevu, gde je zabeležena vrednost PM2,5 čestica od 132 jedinice.

Kada je vazduh označen kao zagađen, zdravstvene tegobe se mogu javiti u celoj populaciji, s tim što se kod starih, dece i osoba sa oboljenjima srca i pluća mogu javiti ozbiljnije zdravstvene tegobe nego kod zdravih osoba, objašnjeno je na sajtu.

Osetljivim grupama se preporučuje da izbegavaju naporne aktivnosti u spoljašnjoj sredini i da sve aktivnosti obavljaju u zatvorenom dok se ne poboljša kvalitet vazduha, a ostalima da skrate boravak napolju, da smanje intenzitet aktivnosti i da češće prave pauze.

Video snimak trenutka kada pilot sleće avionom na autoputu u Torontu nakon što je motor otkazao (VIDEO)

0
Screenshot CTV News

Mala letelica prinudno je sletela na autoput u Torontu. CCTV kamera je snimila trenutak kada je mali avion bio prinuđen da prinudno sleti na autoput 407 u Ontariju.

Pilot koji je sleteo na autoput 407 severno od Toronta kaže da nije imao izbora osim da spusti avion na put nakon što je motor otkazao posle poletanja..

Jednomotorni Pajper PA-28 sleteo je na istočne trake autoputa 407 u blizini Vudbajn avenije nešto pre 11 sati. U avionu su bila dva pilota i obojica nisu povređena.

Operater autoputa objavio je snimak prinudnog sletanja na Tviteru u sredu popodne. Na njemu se vidi kako avion dodiruje levu traku i zaustavlja se.

Činilo se da autoput nije bio zauzet u trenutku prinudnog sletanja.

„Upravo smo napustili Batonvil“, rekao je pilot Ibrahim u intervjuu policiji. “Popeli smo se iznad 2.000 stopa i desio se kvar na motoru.”

“Nismo imali izbora. Bilo je autoput ili zgrada.”

Avion prilikom sletanja nije pretrpeo nikakvu štetu i niko nije povređen na zemlji.

Prema navodima policije, avion je bio na prvom letu nakon stočasovnog pregleda.

Istočne trake na autoputu 407 zatvorene su nakon što je avion sleteo, ali počinju da se ponovo otvaraju, saopštila je policija.

Na lokaciju je dovezena dizalica za podizanje aviona sa autoputa na šleper.

Prema evidenciji javnog vazduhoplovstva, avion je registrovan na Caribbean Flying Club u Torontu.

Bolničar iz Otave optužen za falsifikovanje dokumenata o vakcinaciji protiv COVID-19

0

OTAVA — Bolničar iz Otave optužen je da je koristio lažni sertifikat o vakcini protiv COVID-19 kako bi zadržao svoj posao.

Policija je saopštila da je muškarac dobio potvrdu tako što je predao falsifikovanu dokumentaciju i potvrdio da je primio dve doze vakcine sa pokrajinske klinike za vakcine.

Grad Otava je prošlog četvrtka obavestio policiju o čovekovoj lažnoj potvrdi.

Ali Abdelgani, 30, uhapšen je u sredu i optužen za korišćenje falsifikovanog dokumenta, pribavljenog falsifikovanjem.

Pušten je na slobodu uz obećanje da će se pojaviti pred sudom.

Policija podseća ljude da je prodaja, kupovina, korišćenje ili prihvatanje lažnih akreditiva za vakcinaciju protiv COVID-19 krivično delo.

„Učešće u takvim prestupima dovodi sve u opasnost i narušava javno zdravlje naše zajednice“, navodi policija u saopštenju za javnost.

Skoro 20 odsto Kanađana dalo je otkaz usred pandemije zbog stresa na poslu

0

Skoro jedan od pet Kanađana dao je otkaz na poslu tokom pandemije zbog povećanog stresa na poslu, pokazalo je novo istraživanje.
LifeWorks Mental Health Index je mesečna anketa koja Kanađanima postavlja pitanja o njihovom mentalnom zdravlju i blagostanju. Prvo istraživanje sprovedeno je u aprilu 2020. godine, a podaci iz svake nove ankete se upoređuju sa referentnim vrednostima izvedenim iz podataka pre pandemije prikupljenih 2017, 2018. i 2019. godine.
U najnovijoj anketi, 35 odsto Kanađana je izjavilo da ili razmišljaju ili nisu sigurni da napuste svoj sadašnji posao. Ovi ispitanici su izjavili da je rezultat mentalnog zdravlja više od tri puta niži od onih koji ne razmišljaju da napuste posao.

Istraživanje je takođe pokazalo da je 16 odsto ispitanika dalo otkaz na poslu zbog obaveza nege. Ovi ispitanici su imali među najnepovoljnijim ocenama mentalnog zdravlja (-28,4).
Stariji zaposleni i roditelji su skloniji davanju otkaza sa posla nego mlađi radnici bez dece, pokazalo je istraživanje. Trideset pet odsto ispitanika starosti od 40 do 69 godina navelo je nedostatak poštovanja na radnom mestu kao razlog za otkaz, u poređenju sa devet odsto ispitanika starosti 20-39 godina.
Roditelji su imali više nego dvostruko veće šanse da daju otkaz tokom pandemije nego oni koji nisu roditelji.

Istraživanje je pokazalo da 29 odsto Kanađana želi da ima fleksibilnost na svom radnom mestu posle pandemije.
Skoro polovina ispitanika izjavila je da ih poslodavac nije pitao o njihovim radnim preferencijama kada se pandemija smiri. Ova grupa je imala najniži skor mentalnog zdravlja (-11,6).
Menadžeri će skoro 40 posto češće nego oni koji nisu menadžeri prijaviti da su ih poslodavci pitali o njihovim radnim preferencijama.
Stiven Liptrap, predsednik i izvršni direktor kompanije LifeWorks, rekao je da rezultati najnovijeg istraživanja pokazuju da radnici i dalje osećaju stres zbog promena na radnom mestu.
„Kanađani ukazuju na to da dela govore više od reči kada je u pitanju način na koji poslodavci ovo rešavaju“, rekao je on u izjavi.

„Izgradnja kulture podrške koja govori i obezbeđuje resurse za potrebe mentalnog zdravlja je odličan prvi korak. Poslodavci moraju prepoznati da zaposleni razmišljaju o davanju otkaza ako ne dobiju podršku.”
Rezultati indeksa su deo sve većeg broja studija i podataka koji sugerišu da je došlo do „velikog broja otkaza“ radnika tokom pandemije, što je izazvalo nedostatak radne snage.
Paula Allen, viši potpredsjednik LifeWorksa za istraživanje , rekla je:
„Slušanje stavova zaposlenih igra ključnu ulogu u osiguravanju da se osećaju cenjeno i motivisano da nastave da rade svoj posao“, rekla je ona u izjavi.
Anketa je sprovedena onlajn, na engleskom i francuskom, od 2. do 10. septembra. Učestvovalo je ukupno 3.000 ispitanika, a svi su bili zaposleni u Kanadi u poslednjih šest meseci.

DŽINOVSKE VEVERICE “Ratufa indica” od jednog metra veličine!

0

AUTHOR: ZANIMLJIVOSTI DANA  PUBLISHED DATE: 27.10.2021
Veverice su male životinjice i njihova veličina ne prelazi par centimetara, ipak, u životinjskom svetu postoje i džinovske veverice. U Indiji postoje Malabar (Ratufa indica) džinovske (ogromne) veverice koje mogu da narastu i do jednog metra dužine!

Te džinovske ( ogromne) Malabar indijske veverice poznata je i pod imenom “Šukru veverica” (lat. Ratufa indica). Su rođaci evropske veverice, nastanju u doline Indije, takođe ovu ogromnu vevericu krasi i spektar raznih nijansi. Naime, njeno krzno je obojeno crvenim, belim, braon, žutim i narandžastim tonovima.

Malabar veverice se mogu naći odnos njeno stanište se nalazi na nadmorskim visinama  od 180–2.300 m u tropskim listopadnim, polulistopadnim (gde se često koriste gušće priobalne) i vlažnim zimzelenim šumama i šumama.

Indijska džinovska Malabar (Ratufa indica) je jedna od najvećih veverica u prirodi sa dužinom od 25 do 50 cm i repom od 50 cm tako da im je ukupna dužina i do jednog metra ove veverice teže i do 2 kilograma, mogu da prelete raspon s drveta na drvo i do 6 metara!

Pročitajte još…  ”Gangnam Style” više nije najgledaniji video na You Tube!
Ovo spektakularno krzno pomaže vevericama da se kriju na vrhovima drveće, što je velika prednost kako većinu vremena provode tamo u potrazi za hranom. Na njihovom meniju nalaze se plodovi, cveće, semenje, insekti i ptičija jaja.

Njihovi dugi repovi, u obliku perja, omogućavaju im lakše kretanje po granama u potrazi za hranom.

Uglavnom su bezbedne, jer najviše vremena provode na vrhu drveća, pa se tako nalaze izvan domašaja predatora sa tla. U slučaju opasnosti sa neba, odnosno u slučaju napada orla, brzo se mogu stopiti sa krošnjama.

Šukru veverica predstavlja državnu životinju Maharaštre u Indiji, a reč je i o domu 12 indijskih svetilišta, koja su posvećena boginji Šivi. Prema statističkim podacima, u krošnjama obitava oko 2145 jedinki. Svaka veverica, tokom svog životnog veka, napravi oko osam gnezda.

Kao dodatni podsticaj broju životinja u divljini, zoološki vrt i istraživački centar Rašiv Gandi, pokrenuli su napore za gajenje ovih veverica u julu 2018. godine. Stručnjaci smatraju da bi broj ovih živopisnih stvorenja, uskoro mogao biti veći nego ikad.

Četvrti talas u Alberti dostigao je vrhunac, prijem na intenzivnu negu opada

0
Vlada Alberte

KALGARI – Grupa istraživača iz Britanske Kolumbije koja prati stope zaraze COVID-19 kaže da se u Alberti očekuje pad broja slučajeva, kao i hospitalizacija u narednim nedeljama.
Grupa za modeliranje BC COVID-19 — nezavisna grupa koju čine stručnjaci za epidemiologiju, matematiku i analizu podataka iz visokoškolskih ustanova i privatnog sektora — kaže da je došlo do „značajnog preokreta u rastu“ u broju prijema u bolnice u Alberti koji se poklapa sa Saopštenje pokrajinske vlade o merama javne bezbednosti 15.9.
Očekuje se da će se broj slučajeva i hospitalizacija, uključujući prijem u odeljenje intenzivne nege, smanjiti tokom novembra.

Hiljade zdravstvenih radnika u B.C izgubiće posao kada prođe rok za vakcinaciju

0

VIKTORIJA – B.C. Ministar zdravlja Adrijan Diks rekao je da više od 4.000 radnika u zdravstvenom sistemu nije primilo ni jednu dozu vakcine protiv COVID-19 pre roka koji su odredili zvaničnici javnog zdravlja i da će biti poslati na neplaćeno odsustvo.
Saopštenje je stiglo u okviru zdravstvenog brifinga. Diks je rekao da najnoviji podaci kojima raspolaže ministarstvo pokazuju da je 126.343 radnika, od kojih 4.090 nije vakcinisano.
Iako kaže da se konačne brojke zbrajaju i da neki od njih uključuju povremene radnike, u trenutku kada je zdravstveni sistem pod ogromnim pritiskom.

Ministarstvo zdravlja kaže da je pravi broj nevakcinisanih radnika više od 4.090, jer neki zaposleni mogu da rade u više zdravstvenih ustanova.
Ipak, broj nevakcinisanih zdravstvenih radnika je opao sa više od 5.500 prošle nedelje.

I dok ministarstvo zdravlja kaže da su neki od zaposlenih povremeni, pokrajinska zdravstvena službenica dr Boni Henri kaže da će biti manjka.
“Toliko je ometajuće i štetno brinuti se kada imamo epidemije u bolnicama jer trenutno imamo par u unutrašnjoj oblasti. I to je razlog zašto imamo ove vakcine”, rekao je dr Henri.

ROLNICE SA MESOM

0

Testo:
250 ml toplog mleka
1 kašika šećera
1 kašika suvog kvasca (ili pola kocke svežeg)
1 kašičica soli
2 jajeta
125 g omekšalog putera
600 g brašna

Fil:
Malo ulja
1 glavica crnog luka
1 čen belog luka
400 g mlevenog mesa
So i biber, po ukusu
1 jaje
150 g krem sira
125 g mocarele
100 g ementaler sira
Nekoliko kašika parmezana

Priprema:

Pomešajte toplo mleko, kvasac i šećer. Dodajte ostale sastojke za testo i zamesite meko testo koje se ne lepi za podlogu. Formirajte loptu, stavite u čistu posudu, pokrijte prozirnom folijom i ostavite da narasta 40-ak minuta. U međuvremenu, na malo ulja propržite crni i beli luk pa dodajte mleveno meso i pržite dok ne bude gotovo. Sklonite sa vatre i prohladite. Dodajte jaje i začinite po ukusu.

Testo blago premesite pa razvucite oklagijom na tanko. Po potrebi dodajte brašna. Premažite krem sirom, pa preko rasporedite isprženo meso. Rasporedite sireve pa urolajte u rolat. Isecite na 12 jednakih delova. U pleh obložen papirom za pečenje poređajte isečene comedy. Pecite na 180 stepeni oko 30-35 minuta.

Prvi švajcarski brzi voz stigao u Srbiju, još dva do kraja godine

0

Prvi brzi voz, od ukupno tri, koje je Srbija kupila od švajcarske kompanije “Štadler” stigao je u Srbiju, potvrdio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović.

Drugi i treći voz, koji će se koristiti na brzoj pruzi od Beograda do Budimpešte, trebalo bi Srbiji da budu isporučeni do kraja godine.

Srbija je kupila voz od švajcarske kompanije “Štadler”

Ugovor o nabavci tri putnička elektromotorna voza za brzine od 200 kilometara na sat potpisan je 8. aprila u Beogradu.

Jedini ponuđač koji je dostavio ponudu na tender bio je renomirani švajcarski proizvođač “Štadler”, sa ponuđenom cenom od 62,2 miliona evra (62.197.200 evra sa PDV-om).

U pitanju su tri najsavremenije, dvospratne elektromotorne garniture, izuzetnog komfora, koje nose oznaku “JIS S 200”.

Voz ima 316 sedišta, internet, mini bar…
U novom vozu ima ukupno 316 sedišta, uključujući i mesta za smeštaj osoba sa smanjenom pokretljivošću. Takođe, dostupan je internet, displeji koji pokazuju zauzetost sedišta i mini bar.

Kako je ranije najavljeno, prva deonica brze pruge Beograd – Budimpešte, od Beogada do Novog Sada trebalo bi da bude puštena u saobraćaj do marta naredne godine, a putovanje između dva grada trajaće pola sata.

Karta će, prema ranijim najavama, koštati najverovatnije oko 1.000 dinara.

“Dva puta dnevno će građani moći da putuju direktno od Beograda do Novog Sada i stignu za 30 minuta i to će koštati oko 1.000 dinara, bez mnogo stajanja. Neki vozovi će se zaustavljati na više stanica i vožnja će biti jeftinija, a trajaće oko 48 do 52 minuta”, rekao je ranije ministar Tomislav Momirović.

Bugari obeležili godišnjicu smrti kralja Milutina

0

U Bugarskoj se od danas, nizom manifestacija, obeležava godišnjica smrti srpskog kralja Milutina, čije mošti počivaju u Crkvi Svete nedelje u Sofiji i čiji je kult u toj zemlji jak još od 16. veka.

Kralj Milutin umro je 29. oktobra, ove godine obeležava se 700 godina od njegove smrti, a godišnjica će biti obeležena i 29. oktobra, kada taj datum obeležava Bugarska, i 12. novembra kada ga obeležava Srpska pravoslavna crkva.

Ambasador Srbije u Bugarskoj Željko Jović za Tanjug kaže da se svake godine u Sofiji 29. oktobra održava svečana arhijerejska liturgija i tradicionalno presvlačenje mošti kralja Milutina.

Ovog puta se, kaže, Ambasada Srbije u Sofiji uključila kako bi zajedno sa Mitropolijom sofijskom obeležila taj datum, a niz manifestacija počinje već danas.

Tako će danas, ispred Crkve Svete nedelje u Sofiji biti osveštana ikona, koja će stići iz Srbije, dok će sutra, 28. oktobra, biti održan svečani koncert crkvenog pojanja.

U petak, 29. oktobra uslediće arhijerejska liturgija sa tradicionalnim činom presvlačenja odežde.

„Ove godine biće održana i litija, prvobitno planirana po centralnim ulicama Sofije, ali će zbog epidemiološke situacije, ona ipak ići oko crkve”, dodao je Jović.

Uveče će uslediti večernja služba u čast svetog kralja Milutina.

Prema rečima ambasadora, 2. novembra biće održana sveštenička konferencija u Sofijskoj mitropoliji.

„Po prvi put obeležavamo ovaj datum po oba kalendara. Tako će i 7. novembra uslediti večernja služba u Hramu svetih Ćirila i Metodija, u Gornjoj banji. Taj hram naziva se i Manastir svetog kralja, jer je po jednom istorijskom izvoru Milutin 20 godina boravio u njemu. Zatim će, 10. novembra biti služena arhijerejska liturgija u Manastiru svete Petke u Vladaji, jer se tamo nalazi jedan od kivota u kom su čuvane mošti kralja”, rekao je Jović.

Zatim će 11. novembra biti služena večernja služba i opelo, a dan kasnije, kada SPC obeležava upokojenje kralja Milutina, biće služena sveta arhijerejska liturgija.

Ambasador ističe da je niz manifestacija pravi način da se pokuša da se obeleži sve ono što je kralj Milutin uradio za života, da se pokaže način na koji se on još poštuje u srpskom i bugarskom narodu.

„Da mi, kao ambasada, osvetlimo ulogu kralja Milutina kao spone koja može da služi za dalji podstrek u razvoju odnosa srpskog i bugarskog naroda, da u takvim stvarima tražimo zajednički put, na korist dve države i celog regiona”, rekao je Jović, prenosi Tanjug.

On je dodao da će ove godine izostati veće prisustvo vernika, poštovalaca kralja Milutina, zbog epidemiološke situacije, ali će svakako biti obeležen dan upokojenja kralja Milutina, u sećanje na njega i značaj koje njegove mošti i danas imaju.

Kralj Milutin, drugi sin kralja Uroša, jedan je od najznačajnijih srpskih vladara, a došao je na presto posle abdikacije starijeg brata, kralja Dragutina, koji se povukao 1282. godine.

Milutin je vodio brojne ratove pri čemu je proširivao svoju vlast duboko na vizantijsku teritoriju, a njegova moć se ogleda i u organizaciji države, u velikoj vojsci, odličnoj privredi i finansijama.

Vladao je 40 godina i ugled srpske države i naroda doveo do visokog stepena.

Mnogo je učinio i za kulturu srpskog naroda, a gradio je gradove, letnjikovce, naročito na KiM, podizao i darivao crkve i manastire, a graditeljska aktivnost praćena je razvojem umetnosti, slikarstva, književnosti i primenjenih umetnosti vezanih za crkvu i knjigu.

Zidao je bolnice, unapređivao velika manastirska vlastelinstva kao ekonomske resurse, kovao novac, otvarao rudnike.

Kralj Milutin je kao svoju zadužbinu sagradio manastir Banjsku.