16.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1019

MSI novi laptop za igre: Core i9-12900HK+RTX 3080 Ti košta 5400$

0

MSI priprema novu flotu laptop računara sledeće generacije koja će biti predstavljena tokom CES 2022 koji počinje 4. januara 2022. u Las Vegasu, Nevada. MSI-jevi novi laptopi za igre Raider GE66/GE76 i Stealth GS66 zadirkivani su najnovijim čipovima Intel i NVIDIA. Tržište ultra-premium laptop računara za igre će imati MSI Raider GE76, koji će nuditi veliki ekran od 17 inča i vodeći Intel Core i9-12900HK procesor. Takođe imamo ogromnih 64GB RAM-a, 2TB PCIe 4.0 NVMe M.2 SSD memorije i vodeću NVIDIA GeForce RTX 3080 Ti (sa 16 GB GDDR6 memorije) grafičku karticu.

Neverovatne performanse sa Intel Core i9-12900HK procesorom koji vam nudi glatkih 14 jezgara (6 jezgara performansi + 8 efikasnih jezgara) sa ukupno 20 niti za CPU, 64GB RAM-a + 2TB SSD memorije već se nalazi na laptopu za igre MSI Raider GE76 trenutne generacije zasnovanom na Intel 11. generaciji jezgra.

Da li je grickanje noktiju opasno?

0
nokti

Najčešći razlog zašto ljudi grizu nokte je to što se tako nesvesno umiruju kad su gladni, kad im je dosadno, ako su frustrirani ili rade na teškim zadacima, kaže psiholog Gauri Khurani.

Nokte grize 20 do 30 odsto populacije, i dece i odraslih. Osim što je to ružna navika nakon koje nokti ne izgledaju nimalo lepo, ona povećava rizik od razvoja kožne infekcije i prenosa virusa, bakterija…

Zašto ljudi grickaju nokte?

Grickanje noktiju je samoumirujuće ponašanje, baš kao i čupanje kose ili štipkanje kože. Tim delovima tela je lako pristupiti, a rezultati nisu lako vidljivi drugima.

“Najčešći razlog zašto ljudi grizu nokte je to što se tako umire kad su gladni, kad im je dosadno, ako su frustrirani ili rade na teškim zadacima. U suštini, griženje noktiju jedna je od onih nepoželjnih navika za koju većinu vremena ni ne znamo da je radimo”, pojasnila je Khurani, psihološkinja koja se bavi i decom i odraslima.

Takvo ponašanje može da počne u detinjstvu, a neka istraživanja čak sugerišu kako ta navika vuče korene u genetici. Ipak, nije jasno da li je ovakva vrsta ponašanja naučena pa oponašana ili je to ugrađena urođena karakteristika.

Da li je grickanje noktiju štetno?

“Ako se to radi samo ponekad, tu i tamo, tada to nije štetno. No, ukoliko ih ljudi grickaju stalno i uporno, toliko da se nokti skroz smanje, tad su moguće svakakve infekcije”, kaže dermatološkinja Tifani Džo Libi.

“Hronično grickanje noktiju, koje se naziva i onihofagija, može da ošteti kožu oko noktiju i same nokte. To, takođe, povećava rizik od bakterijskih infekcija noktiju, koje mogu biti crvene, bolne, natečene i često zahtevaju antibiotike za lečenje”, dodala je i napomenula kako ruke i nokti mogu da budu puni virusa i bakterija koji se griženjem noktiju lako unose u organizam.

Kako da prestanete?

Ukoliko imate problema sa ovom nepoželjnom navikom, pratite sledeće:

1. Pronađite uzrok,
2. Pobrinite se da su ruke nečim zauzete,
3. Nosite rukavice ili zalepite flastere,
4. Održavajte nokte jako kratkim,
5. Nanesite lak neprijatnog ukusa,
6. Isprobajte poseban štitnik za usta,
7. Žvaćite žvaku i
8. Obratite se stručnjaku.

SZO protiv upotrebe krvne plazme u lečenju kovida

0

Svetska zdravstvena organizacija savetovala je da se krvna plazma osoba koje su se oporavile od kovida19 ne koristi za lečenje onih koji su bolesni.

Kako navodi SZO, trenutno dostupni podaci pokazuju da to ne poboljšava šanse za preživljavanje niti smanjuje potrebu za respiratorom.

Hipoteza za korišćenjem krvne plazme jeste da bi antitiela koja sadrži mogla neutralizovati korona virus, zaustavljajući ga u repliciranju i oštećenjima tkiva, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Nekoliko studija koje su testirale krvnu plazmu nisu pokazale vidljivu korist u lečenju pacijenata teško obolelih od kovida19. Ispitivanje sa sedištem u SAD-u prekinuto je u martu nakon što je ustanovljeno da plazma verovatno neće pomoći obolelim od korona virusa.

Panel međunarodnih stručnjaka dao je snažnu preporuku protiv upotrebe plazme kod pacijenata koji nemaju teške bolesti, saopštili su iz SZO. Takođe su savetovali da se ne koristi kod pacijenata s teškim i kritičnim bolestima, osim u kontekstu sporadičnog kontroliranog ispitivanja.

Ovaj metod je takođe skup i dugotrajan u primeni, naveli su iz SZO.

Preporuka objavljena u “Britishh Medical Journal” zasnovana je na dokazima iz 16 ispitivanja koja su uključivala i 16.236 pacijenata sa lakšom, teškom i kritičnom zarazom.

Bajadera sa bademima

0

Sastojci:

Podloga:

– 300 g šećera

– 8 kašika vode

– 150 g mlevenih oljuštenih badema

– 150 g keksa

– 15 g maslaca

Nadev:

– 150 g šećera u prahu

– 100 g maslaca

– 100 g mlevenog keksa

– 50 g crne čokolade

– 1 kašika slatke pavlake

Glazura:

– 200 g crne čokolade

– 1 kašika ulja

– 1 dl slatke pavlake

– 20 oljuštenih badema

Priprema:

Podloga:

Bademe za podlogu i kasnije posipavanje staviti u kipuću vodu, ostaviti ih 10 minuta i skinuti im kožicu. Osušiti ih u rerni na vrućem vazduhu.

Šećer staviti u vodu da prokuva.

U vrući sirup umešati mlevene bademe, keks i maslac. Dobro promešati da se sastojci spoje.

Smesu ravnomerno rasporediti u kalup koji ste premazali maslacem. Ostaviti na hladnom da prenoći.

Nadev:

Rastopiti na pari čokoladu uz dodatak slatke pavlake.

Penasto izmiksati šećer i omekšali maslac. Na kraju umešati mleveni keks i smesu rastopljene čokolade i slatke pavlake.

Premazati nadev preko podloge i ponovno staviti na hlađenje dok se ne stisne. Kad je dobro ohlađeno i prilično tvrdo, izrezati na male pravougaonike ili kocke, po želji.

Glazura:

Za glazuru otopiti čokoladu na pari uz dodatak slatke pavlake i ulja. Ostaviti da se malo ohlad, a zatim svaki preliti preko nadeva.

Staviti na neku podlogu koju je potrebno prekriti pek papirom. Po želji posuti sitno seckanim bademima i ostaviti još neko vreme da se čokolada stegne.

Srbija dobila saglasnost EU za otvaranje klastera četiri

0

Zemlje članice EU postigle su saglasnost o otvaranju klastera četiri “Zelena agenda i održiva povezanost” u pregovorima o članstvu sa Srbijom, potvrdjeno je za Radio-televiziju Srbije (RTS) u diplomatskim izvorima u Briselu.

Klaster četiri biće otvoren na Medjuvladinoj konferenciji, koja će biti održana 14. decembra u Briselu, nakon sastanka Saveta ministara opštih i evropskih poslova EU, navodi RTS.
U okviru ovog klastera biće otvorena istovremeno četiri nova poglavlja: poglavlje 14 o transportnoj politici, 15 o energetici, poglavlje 21+ trans-evropske mreže i poglavlje 27 o životnoj sredini i klimatskim promenama.

Ovu odluku bi trebao zvanično da usvoje i ambasadori zemalja članica na sastanku u sredu, 8. decembra, čime će Srbija, posle zastoja od dve godine, biti u situaciji da učini sledeći korak u pregovorima o članstvu u EU.

Klaster četiri se odnosi na “zelenu agendu i održivu povezanost”, objedinjuje poglavlja ili oblasti koja su vezana za transport, energetiku, transevropske mreže, zaštitu životne sredine i klimatske promene.

Očekuje se poskupljenje električnih uređaja u 2022, zbog nestašice čipova

0

Globalna nestašica čipova, do sada neviđenih razmera, zavladala i postala očigledna pre otprilike godinu dana. Posledice su sveobuhvatne jer su pokidani lanci snabdevanja. Ilustrativan primer je autoindustrija gde prosečan nov automobil sadrži i po nekoliko hiljada čipova, a nedostatak samo jednog povlači potpunu blokadu isporuke. Krajnji potrošači trpe višestruko. Raznovrsnost ponude elektronskih uređaja svih vrsta je smanjena, vremena isporuke povećane, baš kao i cene, priča u razgovoru za Nova.rs dr Vladimir Milovanović, profesor na katedri za elektroniku Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu.

„Manjak pojedinih tipova integrisanih kola, odnosno čipova, postao je primetan još sredinom prošle godine kada su se vremena čekanja uobičajenih porudžbina poluprovodničkih komponenata uvišestručila, dok je globalna nestašica, do sada neviđenih razmera, zavladala i postala očigledna pre otprilike godinu dana“, kaže Milovanović za Nova.rs.

On ističe da je neposredni i glavni, ali ne i jedini uzrok nestašice – pandemija.

„Tokom pandemije je, zbog takozvanog zaključavanja, došlo do smanjenja obima proizvodnje čipova, te pražnjenja ionako relativno malih zaliha u skladištima, a ujedno i do povećanja potražnje za elektronskim uređajima usled rada od kuće, ali i kućne zabave. Neuravnoteženost ponude i potržanje dovela je do trenutnog stanja“, ukazuje Milovanović.

Od ostalih značajnijih činilaca se, kako ističe,pre svega, izdvaja američko-kineski trgovinski rat koji plamti baš u sferi poluprovodničke industrije, ali i nezabeležene suše na Tajvanu, najvećem svetskom proizvođaču čipova, jer sam proizvodni proces zahteva sterilne uslove i značajne količine čiste vode.

„Posledice po industriju su, kaže – sveobuhvatne, jer su pokidani lanci snabdevanja.

Nestašica elektroinženjera još veća
„Ilustrativan primer može biti autoindustrija gde prosečan nov automobil sadrži i po nekoliko hiljada čipova. Nedostatak samo jednog od njih povlači sa sobom potpunu blokadu isporuke. Manji dobavljači se dovijaju na razne načine, pokušavajući da određene komponente kojih trenutno nema, zamene što sličnijim koje su dostupne, međutim, obično ovakva zamena nije pravolinijska već je praćena dodatnim inženjerskim poslom da se celokupan sistem, tj. uređaj preradi i prilagodi, a nestašica elektroinženjera u svetu je verovatno i veća od same nestašice čipova, ali se o njoj manje govori“, ukazuje on.

Trpe – krajnji potrošači, i to – višestruko.

„Naime, raznovrsnost ponude elektronskih uređaja svih vrsta je smanjena, vremena isporuke (recimo novih automobila) povećane, baš kao i cene. Zapravo, poskupelo je skoro sve i nema naznaka da će do skorijeg pojeftinjenja doći, pre da će se trenutna inflacija nastaviti i u periodu pred nama. Najpogođeniji su složeni sistemi koji sadrže veliki broj čipova različitih proizvođača i čija je proizvodnja masovna, a najbolji primer je već pomenuti automobilski sektor“, ističe Vladimir Milovanović.

Oporavak tržišta
Kada je reč o oporavku tržišta, ne postoji, kaže, brzo ni lako rešenje.

„Trenutna situacija će potrajati bar i tokom naredne godine, ako ne i duže. Postepeni oporavak, makar u određenim segmentima tržišta se već nazire, dok će za potpunu stabilizaciju biti potrebno pokrenuti nove proizvodne pogone, odnosno fabrike čipova čije se cene izražavaju u milijardama dolara, a izgradnja traje godinama“, zaključuje Vladimir Milovanović.

Putnici koji su zaboravili koristiti aplikaciju ArriveCan sada mogu svoje podatke dati na granici

0

OTTAWA — Putnici koji ne mogu pristupiti vladinoj aplikaciji ArriveCan ili je jednostavno zaborave popuniti, dobiće ” pomilovanje ” na granici, nakon što je kanadski ministar javne sigurnosti dao nova uputstva graničnim službenicima da dopuste ljudima da dostavljaju svoje podatke uživo.

Prijavljivanje u aplikaciji postalo je obavezan deo ulaska u Kanadu, bez obzira koliko dugo je putnik bio van zemlje.

Aplikacija prikuplja informacije o tome gde je putnik bio, opisuje svrhu putovanja, daje njihove kontakt informacije, pokazuje informacijama o vakcinaciji, daje rezultate testa na COVID-19 pre putovanja i opisuje njihov karantinski plan, nakon što dođu u Kanadu.
Stranim državljanima koji ne daju svoje podatke do sada je bio zabranjen ulazak u avion za Kanadu. Kanađani, stalni stanovnici i drugi s pravom ulaska do sada su bili podvrgnuti dvonedeljnom karantinu ako ne bi dali svoje podatke u aplikaciji.

Članovi Parlamenta primili su na stotine pritužbi zbog ovog pravila, zbog nepristupačnosti i nepouzdanosti, kaže kritičarka javne bezbednosti Raquel Dancho, u ponedeljak tokom perioda postavljanja pitanja u Parlamentu.

“Aplikacija ArriveCan se srušila za neke korisnike. Mnogi joj ne mogu pristupiti zbog loše mobilne usluge. Mnogi stariji nemaju pametne telefone. Za druge, ovi skupi planovi podataka su nedostižni”, rekla je.

Ministar javne sigurnosti Marco Mendicino rekao je u Parlamentu, da vlada nikada neće oklevati da uvede mere za zaštitu Kanađana na granici, posebno u svetlu pojave nove omikron varijante.

„Što se tiče ArriveCan, želim uveriti svoje kolege da sam razgovarao sa (kanadskom agencijom za granične službe) tako da postoje dodatne smernice za pružanje mogućnosti putnicima da pruže informacije koje su potrebne na ArriveCan-u ili lično na granicama ,” on je rekao.

Vlada je stvorila nekoliko novih graničnih ograničenja kao odgovor na širenje omikron varijante, uključujući zatvaranje granica za strane državljane koji su boravili u 10 određenih afričkih zemalja, te je uvela nove zahteve za testiranje i karantin za sve putnike koji iz njih dolaze.

SERBIANNEWS/CANADA

Pacijenti nezadovoljni odgovorom o lažnoj medicinskoj sestri koja je radila u bolnici u Vankuveru

0

Pacijenti koje je lečila žena koja se predstavljala kao medicinska sestra, u ženskoj bolnici u  BC-u, govorili su šta se dogodilo tokom lečenja i kažu da se osećaju duboko razočarano, sa odgovorom zdravstvenih vlasti.
Paige Morris, 25, podvrgnuta je hirurškom abortusu u bolnici u Vancouver-u u maju i pre par dana je dobila pismo, u kojem je obaveštena da jedna od  medicinskih sestara koja je pomagala u proceduri zapravo nema licencu.

“Bila sam u šoku. Nisam čak ni znala šta da kažem”, rekla je Moris za CBC News.

Lažna medicinska sestra, 49-godišnja Brigitte Cleroux, trenutno se suočava sa krivičnim prijavama, i u BC-u i u Ontariju, u vezi sa lažnim predstavljanjem i prevarom i, ima dugu listu prethodnih osuda za slična krivična dela. Nigde u Kanadi nije završila školu za medicinske sestre, niti ima važeću licencu za medicinske sestre.
Pismo koje je Morris dobila potpisala je glavni operativni direktor bolnice Cheryl Davies, pismo se završava kratkim priznanjem o ozbiljnosti situacije.
“Razumemo da je ovo potencijalno zabrinjavajuće i izvinjavamo se za sve nevolje koje bi ovo pismo moglo izazvati”, napisala je Davies.
Za Morris, ta formulacija nije ni blizu da obuhvati brige koje imaju bivsi pacijenti.

“Samo pismo je toliko nedovoljno da amortizuje ozbiljnost situacije. U pismu se čini su da to nije velika stvar”, rekla je ona.
“Ovo je tako, mnogo veće od onoga što autoriteti čine da izgleda.”
Policija u Vankuveru kaže da je Cleroux koristila ime prave medicinske sestre da bi se zaposlila u bolnici, gde je pružala negu pacijentima od juna 2020. do juna 2021.

“Bila je neprijateljski raspoložena”

Morris je rekla da je bila pod opštom anestezijom pred svoj zahvat, a Cleroux joj je davala lekove pre nego što je stavljena na hirurški sto.
“Ništa mi nije rekla, a pritom je vikala na druge ljude”, rekla je Moris. “Bila je stvarno neprijateljski nastrojena prema svojim kolegama… To me je nekako zateklu nespremnu.”
Taj opis ponasanja Cleroux odgovara i sećanjima Aleksandre Tymkiw, još jedne pacijentkinje koju je Cleroux lečila. Tymkiw se seća da je lažna medicinska sestra bila glasna , kako prema pacijentima tako i prema svojim kolegama.
Moris je rekla da zato što je bila potpuno bez svesti tokom pobačaja, nema pojma o ulozi koju je Cleroux odigrala.

U Daviesovom pismu nema informacija koje bi bile specifične za Morrisov slučaj. Osim datuma lečenja od strane Cleroux-a, identično je pismu koje je i Tymkiw primila.
Nedostatak informacija znači da Morris može samo nagađati o potencijalnoj šteti koju bi nekvalifikovana medicinska sestra mogla naneti.

Moris je imala komplikacije tokom pobačaja i morala je da se vrati u bolnicu zbog krvarenja. Sada se pita, ima li to veze sa Cleroux?

“Ne znam šta se dogodilo nakon što sam zaspala”, rekla je Moris. “Ne mogu to shvatiti. To je tako nasilno. Ne mogu zamisliti kako se tako nešto može dogoditi ovde.”

Ona ističe da policija i pokrajinska zdravstvena uprava (PHSA), koja upravlja bolnicom, nisu objavili nikakve informacije o tome kako su otkrili prevaru koju je uradila Cleroux. Moris se brine zbog potencijala ozbiljne štete za pacijente tokom cele godine rada Cleroux u Vancouver-u.

Pacijenti se povezuju radi razmene svoja iskustava
Nakon što je u petak primila pismo iz bolnice, Moris je otišla na internet i pročitala o Tymkiwin-om susretu sa Cleroux tokom operacije uklanjanja polipa iz njene materice.
Moris je kontaktirla Tymkiwom u nadi da će se osećati manje usamljena, kao i sedam drugih žena.
Moris je ovog vikenda razgovarala za CBC News u kući Tymkiw u Vancouver-u, gde je sa još dve žene podelila svoja iskustva.
Tymkiw deli zabrinutost koju ima Morris, zbog nedostatka informacija koje je dobila od bolnice i PHSA. Tymkiw tvrdi da provera nečijih akreditiva ne izgleda kao posebno težak zadatak.
“Činjenica da bi se to moglo dogoditi na mestu koje bi trebalo da služi i štiti zdravlje žena, u tako kompromitujućim okolnostima, to me izluđuje ”, rekla je Tymkiw.
Predstavnica PHSA rekla je za CBC da nije u mogućnosti dati više detalja o Cleroux-inim dužnostima u bolnici.
“Možemo uveriti javnost da u potpunosti razmatramo ovo pitanje kako bismo utvrdili kako se to dogodilo, kakvi su procesi koji bi mogli uticati na pacijente”, napisala je direktorka komunikacija Pamela Gole u e-poruci u petak.
PHSA je rekla da oboleli pacijenti treba da se obrate ženskoj bolnici u BC-u direktno sa svim nedoumicama.
Cleroux bi trebalo da se prvi put pojavi pred pokrajinskim sudom u Vancouveru u utorak. Optužena je za prevaru u iznosu od 5.000 dolara i za lažno predstavljanje sa namjerom da stekne dobit.

SERBINANNEWS/CANADA

Toronto je korak bliže dekriminalizaciji svih droga za ličnu upotrebu

0

Odbor za zdravstvo Toronta upravo je zvanično doneo značajnu odluku, da krene napred i traži potrebna odobrenja za dekriminalizaciju uličnih droga u količinama koje se smatraju za ličnu upotrebu.

To je nešto o čemu grad razmišlja već neko vreme, posebno imajući u vidu poslednjih 18 meseci, kada je smrtonosna predoziranja porasla za neverovatnih 88 % u odnosu na nivoe pre COVID-a.
Pozivi za predoziranje koji nisu fatalni takođe su porasli u poslednje vreme, zahvaljujući neregulisanom smanjenju nabavke vrlo moćnim opioidima.
Kao deo novog javnog zdravstvenog pristupa zavisnosti, a ne onog koji se oslanja samo na policiju, grad je prošle sedmice objavio detaljniji plan koji se temelji na tri glavna cilja:

-Povećanje finansiranja zdravstvene i socijalne podrške pogođenim pojedincima;
-Pomaganje u uspostavljanju neke vrste nacionalnog okvira za dekriminalizaciju posedovanja droga za ličnu upotrebu;
-Raditi na dekriminalizaciji posebno unutar granica grada.
Jednoglasno glasanje u ponedeljak za nastavak plana znači da grad sada mora podneti zahtjev i osigurati federalno izuzeće od zakona o kontrolisanim lekovima i supstancama, kojim upravlja Health Canada.

Vankuver je postao prvi grad u zemlji koji je to učinio u junu, i to je nešto što nam je medicinski službenik za zdravstvo u Torontu dr. Eileen de Villa preporučila da Toronto uradi sličnu stvar u izveštaju koji je napisala ovog leta.
Relevantne zainteresovane strane i radne grupe su sarađivale na razvoju alternativnog modela za upotrebu droga u gradu, o čemu su stanovnici mogli da kažu svoje mišljenje putem internet ankete koja je zatvorena u septembru.

“Model iz Toronta biće ukorenjen u javno-zdravstvenom pristupu, s naglaskom na osiguravanju da ljudi koji koriste droge koji su najviše izloženi riziku od kriminalizacije zbog upotrebe droga budu uključeni u razvoj modela”, navodi grad na stranicama o novoj strategiji.

U izjavi se dalje naglašava “da je ublažavanje rizika uključeno u celosti, te da se najbolje prakse i dokazi koriste za traženej konačnog zahteva kod Health Canada.”

Očekuje se da će preliminarni zahtev biti podnesen pre kraja godine.

SERBIANNEWS/CANADA

Misterija kutije pune dragog kamenja: Na Monblanu ležala u snegu 50 godina

0

Riznica smaragda, rubina i safira decenijama je bila zakopana na glečeru kod francuskog Monblana.

Veruje se da je blago pripadalo nekom od putnika na indijskom avionu koji se srušio u ovim nepristupačnim predelima pre 50 godina.

Kutiju sa dragim kamenjem pronašla je grupa planinara 2013. godine, a nedavno je sadržaj pronađene kutije podeljen planinarima i lokalnim vlastima.

„Kamenje je podeljeno ove nedelje u dva jednaka dela u vrednosti od oko 150.000 evra svakom“, rekao je gradonačelnik Šamonija Erik Furnije.

Istakao je da je veoma srećan zato što se sve posle osam godina završilo kako je i planirano. Pohvalio je planinara koji je pronašao kutiju sa draguljima, koji ju je u skladu sa zakonom predao policiji.

Na ovim prostorima srušila su se dva aviona „Er Indije“, jedan 1950, a drugi 1966. godine.

Vlasti veruju da dragulji pripadaju nekom od putnika na letu od Mumbaja do Njujorka.

Tokom godina planinari su pronalazili krhotine, prtljag i ljudske ostatke postradalog aviona. U maju 2012. godine Indija je došla u posed torbe diplomatske pošte iz Kangkenjunge, iz „boinga 707“, koji je leteo od Mumbaja do Njujorka. Srušio se na Monblanu 24. januara 1966. godine.

U toj nesreći stradalo je 117 putnika, među kojima je bio i inženjer indijskog nuklearnog programa Homi Jahengira Babhua.