16.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1020

Naučnici iz SAD: Omikron preuzeo deo virusa, veruje se onaj koji izaziva prehladu

0

Novi soj korona virusa omikron verovatno je dobio jednu mutaciju tako što je preuzeo deo genetskog materijala drugog virusa, veruje se onog koji izaziva običnu prehladu, i taj virus je prisutan u istim zaraženim ćelijama, saopštili su američki istraživači.

Ova genetska sekvenca nije primećena ni u jednoj od ranijih sojeva korona virusa, ali je prisutna u mnogim drugim virusima, pa i onima koji izazivaju običnu prehladu, kao i u ljudskom genomu, preneo je Rojters.

„Preuzimanjem novog dela, omikron sada deluje ‘više ljudski’, što može da mu pomogne da izbegne imunološki sistem”, izjavio je Venki Saundaradžan sa univerziteta Kembridž u američkoj državi Masačusets.

Ovo bi moglo da znači da se virus lakše prenosi, dok izaziva blažu ili asimtomatsku sliku kod pacijenta.

Naučnici još ne znaju da li je omikron zarazniji od ostalih sojeva, da li je opasniji u odnosu na prethodnike i da li će nadvladati nad dominantnim delta sojem.

Nova mutacija se pojavila verovatno kod osobe inficirane sa oba patogena (običan virus i korona), kada je Sars-Cov-2 preuzeo genetsku sekvencu drugog virusa, dodao je Saundraradžan u studiji, koja još nije prošla recenziju.

Ista genetska sekvenca se pojavljuje mnogo puta u korona virusima koji izazivaju obične prehlade, poput HCov-229E, kao i u HIV-u, koji izaziva sidu, dodao je istraživač sa Kembridža, prenosi Tanjug.

Javni dug Srbije se zadržao na 56,5 odsto BDP-a

0

Javni dug Srbije iznosio je 29,61 milijardu evra na kraju oktobra 2021. godine, čime je njegov udeo ostao na nivou od 56,5 posto bruto domaćeg proizvoda kao u septembru, prema današnjim podacima Ministarstva finansija.

U nominalnom iznosu, javni dug je u oktobru povećan za 22 miliona evra u poređenju sa septembrom, kada je iznosio 29,59 milijardi evra.

Na kraju 2020. godine, javni dug Srbije je iznosio 26,66 milijardi evra, što je činilo 57 procenata BDP-a, prenosi Tanjug.

Košarkaši Srbije na EP startuju protiv Holandije

0

Muška košarkaška reprezentacija Srbija prvi meč na Evropskom prvenstvu sledeće godine igraće protiv Holandije 2. septembra od 21 sat u Pragu, saopštila je Međunarodna košarkaška federacija (FIBA).

FIBA je objavila kompletan raspored utakmica na Evropskom prvenstvu za seniore, koje je na programu od 1. do 18. septembra 2022. godine u Češkoj, Gruziji, Nemačkoj i Italiji.

Srbija će igrati u grupi D u Pragu sa reprezentacijama Izraela, Finske, Poljske, Holandije i Češke, javlja Tanjug.

Takmičenje u našoj grupi počinje u petak 2. septembra, kada u 14.00 igraju Izrael – Finska, od 17.30 Poljska – Češka, a od 21.00 sat Srbija – Holandija.

U subotu 3. septembra od 14.00 se sastaju Finska – Poljska, od 17.30 Češka – Srbija, a od 21.00 Holandija – Izrael.

Nedelja 4. septembar je slobodan dan, a u ponedeljak 5. septembra od 14.00 igraju Poljska – Izrael, od 17.30 Češka – Holandija i od 21.00 Srbija – Finska.

U utorak 6. septembra od 14.00 igraju Holandija – Poljska, od 17.30 Finska – Češka, a od 21.00 Izrael – Srbija.

Sledi dan odmora, a u četvrtak 8. septembra od 14.00 časova sastaju se Finska – Holandija, od 17.30 Češka – Izrael, a od 21.00 Srbija – Poljska.

U petak 9. septembra reprezentacije koje su obezbedile plasman u narednu rundu sele se u Berlin, gde će se odigrati završnica Evropskog prvenstva 2022.

Osmina finala igra se 10. i 11. septembra, četvrtfinala 13. i 14. septembra, polufinala 16. septembra, a meč za treće mesto (17.15 sati) i finale (20.30 sati) u nedelju 18. septembra.

Toronto planira ogromna ulaganja u biciklističku infrastrukturu

0

Ako postoji neka dobra stvar koja se pojavila u poslednje dve godine, to je da su obično prometne ulice Toronta, bile manje zakrcene nego inače, što je dovelo do toga da mnogi stanovnici koriste bicikl kao način putovanja kroz grad.

Između ovog povećanog interesa za biciklizam, plus problem sa globalnim lancem snabdevanja, biciklistima je bilo gotovo nemoguće nabaviti novi bicikl u Torontu, a neke popularne trgovine bicikala, su se čak zatvorile zbog nedostatka proizvoda.

Srećom, grad je to primio k’znanju i planira uložiti 20 miliona dolara godišnje između 2022. i 2024. kao deo ažuriranja plana biciklističke mreže.
U protekle tri godine u Torontu je instalirano preko 60 km biciklističkih i višenamenskih staza.
Sada se grad nada da će zadržati taj zamah barem narednih nekoliko godina sa oko 100 km nove biciklističke infrastrukture, koja ce biti instalirana između 2021 i 2024.

“Toronto je na dobrom putu da postane biciklistički grad”, navodi se u izveštaju dostavljenom komitetu za infrastrukturu i okolinu.

„Projekti programa kratkoročne implementacije 2022. – 2024. biće značajni dodaci transportnom sistemu Toronta, povezujući hiljade stanovnika Toronta sa sigurnom mrežom biciklističkih staza i pretvarajući preko 100 kilometara ulica u sigurnija mesta.”Proposed and Existing Bike Lanes

Potpuna lista kratkoročnih biciklističkih projekata koji su već u toku ili će uskoro početi može se pronaći na web stranici grada.

Među najznačajnijim lokacijama su namenske biciklističke staze na Bloor St. W između Dundasa i Symingtona, College između Bordena i Bellevuea i Eglinton W/E između Pearena i Don Millsa.

SERBIANNEWS/CANADA

U Ontariju je sada službeno nezakonito da vas šef gnjavi posle radnog vremena ako radite od kuće

0
Online posao

Pokrajinska vlada usvojila je novi zakon o radu, koji je bio predložen u oktobru 2021, a dotiče se prava radnika za rad od kuće.

Zbog zaključavanja mnogi ljudi rade od kuće, što iako je popularno, ima tendenciju brisanja granice između radnog vremena i ličnog vremena. Zakon ima za cilj da stvori bolju ravnotežu između posla i privatnog života za radnike i da im da “pravo na prekid veze”.  Koncept je sve vise privlačan u Severnoj Americi, otkako je rad na daljinu eksplodirao prošle godine, a već je i inspirirsao zakonodavstvo u Francuskoj, Italiji i Španiji.

Ontario želi da održi zakon o radu “u korak sa ubrzanjem nove tehnologije, automatizacije i rada na daljinu”, rekao je Monte McNaughton, ministar rada, obuke i razvoja veština.”Uveli smo mere kako bismo omogućili zaposlenima, da imaju svoje vreme sa porodicom i voljenim osobama, zahtevajući da većina radnih mesta ima pravo na politiku isključenja”, rekao je McNaughton.

Mere zakona uključuju:

-Zahteva se od poslodavaca sa 25 ili više zaposlenih, da imaju pisanu politiku o zaposlenima kako se odjavljuju sa svog posla na kraju radnog dana, kako bi pomogli zaposlenima da provode više vremena sa svojim porodicama.
-Zabranjuje se korištenje sporazuma o nekonkurentnosti koji sprečavaju ljude da istražuju druge prilike za posao, kako bi se radnicima olakšalo napredovanje u karijeri.
-Pomaže da se uklone prepreke, kao što je zahtev za kanadsko iskustvo, da međunarodno obučeni pojedinci dobiju licencu za regulisanu profesiju i da dobiju pristup poslovima koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama.
-Zahteva se od regrutatora i agencija, da imaju licencu za rad u pokrajini kako bi pomogli u zaštiti ugroženih radnika od eksploatacije.
-Zahteva se od vlasnika preduzeća, da dozvole dostavljačima da koriste toalet u kompaniji ako dostavljaju ili preuzimaju artikle. Ovo podržava vozače dostave, kurire i vozače kamiona koji su održavali naše osnovne zalihe i ekonomiju tokom pandemije.
-Omogućiti da se viškovi iz fonda osiguranja za bezbednost i osiguranje na određenim nivoima raspodele preduzećima, pomažući im da se nose s uticajima COVID-19.
-Omogućiti odboru za bezbednost i osiguranje na radnom mestu da radi sa subjektima, kao što je kanadska agencija za prihode, kako bi se pojednostavile doznake za preduzeća, omogućavajući da im se pruži efikasno mesto na jednom mestu za podnošenje premija i odbitaka na platnom spisku.
-Dozvoljava se ministarstvu poljoprivrede, hrane i ruralnih pitanja, da prikuplja informacije u vezi sa poljoprivredno-prehrambenom radnom snagom, kako bi se osiguralo da vlada može poboljšati koordinaciju usluga, kao što su vakcinacija i testiranje, te odgovoriti na pitanja koja se mogu pojaviti.
“Ovaj zakon je još jedan korak ka ponovnoj izgradnji bolje provincije i učvršćivanju pozicije Ontarija kao globalnog lidera, kako bi ga drugi sledili, kao najbolje mesto na svetu za život, rad i podizanje porodice”, rekao je McNaughton.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada je prošlog meseca dodala 154.000 radnih mesta, spustivši stopu nezaposlenosti na 6%, rastu i plate

0

Kanadska ekonomija je prošlog meseca dodala 154.000 novih radnih mesta, što je iznad očekivanja i, što je dovoljno da se stopa nezaposlenosti smanji na samo 6%.

Statistička agencija Kanade izvestila je u petak, da je stopa nezaposlenosti pala za 0,7 procentnih poena, odnosno na šest posto. To je najniža stopa nezaposlenosti od početka pandemije. Pre COVID-19, u februaru 2020., Kanada je imala stopu nezaposlenosti od 5,7 %. U maju 2020 dostignut je najviši nivo od 13,7 %, da bi potom, stope išle naniže.
Agencija je izračunala da je više od 19,3 miliona ljudi u Kanadi imalo posao prošlog meseca. To je za 183.000 više nego što je bilo pre pandemije.

Plate rastu takođe
Dobre vesti bile su i na planu plata, jer je agencija izračunala da su plate u novembru 2021. bile 7,7 % više nego u istom mesecu pre dve godine, pre pandemije. To je dodatnih 2,18 dolara po satu, u proseku, u odnosu na isti period pre dve godine.
Radnici u celini napreduju po pitanju plata. Broj ljudi koji zarađuju manje od 12 dolara na sat drastično je opao u poslednje dve godine, sa više od četvrt miliona ljudi na samo 165.000 ljudi danas. Takođe je manje ljudi koji zarađuju između 12 i 20 dolara na sat, jer je taj broj pao sa 5,1 milion radnika na 4,4 miliona sada.

Ti rasponi plata se smanjuju jer se ljudi pomeraju na više, na platnoj lestvici. Broj ljudi koji zarađuju između 20 i 30 dolara po satu porastao je sa 4,9 miliona na 5,2 miliona, a broj onih u najvišem rangu, porastao je na više od 6,8 ​​miliona ljudi. To je više od milion više nego pre dve godine.
Iako su veće plate dobre za radnike, one su mač sa dve oštrice, jer i troškovi života brzo rastu. Rast plata je relativizovan, jer po podacima kanadske statističke agencije, brojke pokazuju da su cene u globalu porasle za 5,3 % u odnosu na pre dve godine.

Tanya Gullison, direktorka u konsultantskoj kući LHH za ljudske resurse, rekla je da se poslodavci masovno obraćaju kvalitetnoj radnoj snazi.
“Još uvek vidimo značajno nadmetanje za talente”, rekla je u intervjuu. “Otkrili smo da poslodavci moraju učiniti zaista neočekivane stvari kako bi privukli i zadržali talenat koji imaju.”

Gullison je rekla, da kompanije koje pobjeđuju u tom ratu, jesu one koje mogu privući najbolje radnike, nudeći fleksibilne radne zahteve, dobre benefite i druge pogodnosti.
Ali i dobra plata takođe mami ljude. Podaci kanadske statističke agencije kažu da se prosečna primanja, povećavaju brže kod novozaposlenih nego kod postojećih radnika.

“Tokom sledeće fiskalne godine, bonusi i druge pogodnosti će se takođe verovatno ponuditi, kao sredstvo za privlačenje novih talenata i zadržavanje postojećeg osoblja”, rekao je Gullison.
Jason Murray, predsednik firme za zapošljavanje BIPOC Executive Search, kaže da su kompanije optimističnije u pogledu oporavka, ali su takođe i zabrinute “hoće li se moći takmičiti na tržištu koje traži talente, rekao je u intervjuu.
Kompanije smišljaju sve što mogu, fleksibilno radno vreme, više odmora, bonuse, kako bi pronašle odgovarajućeg radnika za svoje potrebe, kaže on. “Postoje razne zanimljivi i kreativni načini, na koje poslodavci pokušavaju podstaknuti ljude da ih izaberu.”

Dugoročna nezaposlenost jenjava
U dubini pandemije, kreatori politike upozoravali su na rastuće grupe “dugotrajno nezaposlenih” ljudi, koje agencija za statistiku, definiše kao ljude koji su izgubili posao, a nisu našli novi tokom sledećih 27 sedmica.
U toj je kategoriji pre pandemije bilo oko 185.000 Kanađana, ili oko 15 % svih bez posla.
Taj broj je u aprilu ove godine naglo skočio na 510.000 ljudi, ili skoro trećinu onih koji su ostali bez posla.
Brojka se od tada stalno smanjivala, a u novembru je pala na 305.000 ljudi.

Novi početak za mnoge
Erika Albert jedna je od mnogih Kanađanki koje su prošlog mjeseca uspele pronaći posao nakon dugotrajnog boravka na marginama.
Izgubila je posao u finansijama u decembru 2020. i uzela je produženu pauzu “kako bih ponovo procenila šta sam htela raditi u ovoj fazi svoje karijere”.
Nakon što je veći deo godine provela pokušavajući da pronađe savršenu poziciju, Albert kaže da ju je konačno pronašla ovog meseca, kada je primljena kao menadžerka u inženjerskoj firmi u Guelph-u, ON, koja je specijalizovana za obnovljive izvore energije.
„Naučila sam toliko stvari u svojoj karijeri do ovog trenutka, [i] zaista uživam raditi nešto što je zapravo uključivalo ponešto od svega što sam naučila“, rekla je u intervjuu.
“Sada sam se dobro odmorila i želim biti deo tima i raditi na tome da svet bude bolje mjesto.”
Albert nije jedina koji oseća taj optimizam.
Tu Nguyen, ekonomista konsultantske firme RSM Canada, kaže da uprkos tekućoj pandemiji postoji porast potražnje za radnom snagom i novi osećaj među radnicima, da mogu biti malo traženiji i bitniji nego što bi inače bili.
“Uzrasta plima ekonomskog oporavka konačno podiže sve po demografskim grupama, po industrijama, po veličini preduzeća i po provincijama”, rekla je u intervjuu. “Pred nama je par vrlo konkurentnih meseci.”

SERBIANNEWS/CANADA

Novak Đoković: Ograđujem se od „pozicije“ i „opozicije“, kvalitet vazduha zabrinjava

0

Srpski teniser Novak Đoković posle bure koju je izazvala njegova objava na Instagramu u kojima uz fotografiju ekološkog protesta šalje i ličnu poruku vezanu za zdravlje, danas je objavio novi post u kojem navodi da želi da se ogradi i od “pozicije” i od “opozicije”, uz poruku da je kvalitet vazduha u Beogradu i celoj Srbiji već decenijama unazad zabrinjavajuće loš.


On je dodao i da je kvalitet vode i hrane takođe upitan.

Novu Đokovićevu objavu na Instagramu prenosimo u celosti:

„S obzirom na aktuelne građanske proteste širom Srbije koji ukazuju na neophodnost ozbiljnog i konkretnog pristupa u vezi sa važnim ekološkim pitanjima, odlučio sam da se javno obratim, uveren u ogroman značaj ovih tema za sve nas.

Svestan sam da postoje i drugi zahtevi koji se čuju na protestu, a koji imaju političku konotaciju. Želim da se ogradim od „pozicije“ i „opozicije“, političkih struja bilo koje vrste. Uvek sam se trudio da budem APOLITIČAN. Smeta mi što čovek ne može da istakne svoj lični stav i mišljenje o osnovnim elementima za život i zdravlje kao što su vazduh, voda i hrana, a da ne bude obeležen kao levičar, desničar, opozicionar, demokrata, naprednjak, socijalista itd…

Uprkos tome, lično biram da izađem u javnost i kažem šta mislim za određene teme za koje smatram da su veoma važne. Nisam se ustručavao u prošlosti da zauzmem stav i borim se za tenisere i sportiste kojima je neophodan glas i pomoć od nekih „zvučnijih“ imena u našem sportu.

Iako mi se to često „obilo o glavu“, u kontekstu medija i osude/kritike koju sam nepavedno dobijao i nastavljam da dobijam i dalje neću odustati da se borim za pravdu i istinu.

Zahvalan sam što imam svest o tome i trudim se da se pridržavam pravih životnih vrednosti i načela, za koja smatram da su osnova života svakog pojedinca i zdravog društva. Čujem komentare – ‘Što se jedan sportista meša tamo gde mu nije mesto?’, ali ja sam čovek pre nego što sam sportista ili bilo šta drugo, kao svako drugi.

U profesionalnom tenisu, da bi dostigao vrhunski nivo rezultata i ostao na tom nivou više godina neophodno je voditi računa o zdravlju u svakom smislu. Sve što se dešava u životu sportiste – hrana, odmor, trening, vazduh, voda, oporavak, način razmišljanja, emotivno stanje, karakterne osobine, utiču direktno na konačan sportski rezultat. Kroz sopstveno iskustvo uviđam koliko je svest o sebi i holistički pristup zdravlju doprineo na dugovečnost moje karijere i rezultate koje beležim.

Više od svega, ta svesta uticala je na pozitivne promene u mom životu i načinu na koji živim i kako se osećam u svom telu. S obzirom na dosadađnje lično iskustvo koje imam i određeno znanje u oblasti zdravlja koje sam stekao kroz karijeru i život, osećam da imam pravo da podelim svoje mišljenje o ovoj temi sa ljudima.

Kvalitet vazduha u Beogradu, a i širom Srbije je zabrinjavajuće loš već decenijama unazad. Kvalitet vode i hrane je isto upitan. To su osnovni elemetni za zdravlje čoveka i ekosistema. Ako radimo na tome da u nama vlada optimalno stanje zdravlja i zdrava sredina, onda će se transformisati i naš život na bolje.

Kada bi iskoristili energiju koju trošimo na sport, politiku, društvo, muziku i ostale stvari, u zdravlje – gde bi nam bio kraj“.

Sneg i ledena kiša u Torontu i okolini u ponedeljak kiša

0

Environment Canada je u saopštila je da će se sistem niskog pritiska kretati preko Velikih jezera od nedelje do ponedeljka, donoseći zimske uslove u regionu.

„Padavine će početi kao sneg , a zatim će se promeniti u ledene kuglice ili ledenu kišu u nedelju uveče pre nego što će do ponedeljka ujutro preći u kišu“, saopštila je federalna agencija.

Vlažni uslovi će se zadržati i u ponedeljak sa periodima kiše ili snega. Duvaće i vetrovito do 7 stepeni Celzijusa.

Sunce će se vratiti u utorak, ali će temperatura pasti i dostići samo -3 C.

Ledena kiša, jaki vetrovi na početku radne nedelje u južnom Kvebeku

0

Montreal i nekoliko obližnjih opština pod upozorenjem su na pojavu ledene kiše jer se tokom cele nedelje očekuju niske temperature.

Očekuje se da će u sutra ujutru na ostrvo Montreal, Mont-Lorije i Šatogej, kao i na Laval i Longej, padati između dva do četiri milimetra ledene kiše koja će se smrzavati.

Očekuje se da će rano ujutro sneg preći u ledenu kišu pa će značajno uticati na jutarnje putovanje na posao“.

„Površine poput autoputeva, puteva, šetališta i parkinga mogu postati zaleđene i klizave. Budite spremni da svoju vožnju prilagodite promenljivim uslovima na putu“, navodi se u upozorenju vlade.

JEDNA HLADNA NEDELJA

Sneg će, prema vremenskim upozorenjima, mogao da preći u ledenu kišu sutra ujutro. Očekuju se jaki vetrovi do 60 km/h .

Sunčano vreme trebalo bi da se vrati u utorak, sa najvišom temperaturom od -5 do -10 tokom noći.

Oblačno vreme ponovo se očekuje u sredu a najviša temperatura će biti -7 tokom dana i -12 tokom noći.

U četvrtak bi trebalo da bude sunčano sa najvišom temperaturom od -8. Petak će doneti 60 odsto šansi za oluje, ustupajući mesto periodima kiše u subotu.

Više stanovnika Merita, B.C. dobili su zeleno svetlo za povratak kući nakon evakuacije od poplava.

0

U petak je ukinuta naredba za evakuaciju, što je dovelo do toga da su se stanovnici vrate kući.

„ Danas semnogo toga dešava, mnogi ljudi se vraćaju na čišćenje, stvari su nagomilane na putu, odvozili su blato“, rekao je stanovnik Merita Hauard Mekinon u intervjuu za CTV News Vancouver u subotu.

„Gde god pogledate, postoje ljudi koji pokušavaju da vrate svoje živote.
Mekinon je proveo poslednjih nekoliko nedelja vozeći svoj bager po gradu, pružajući pomoć svakome kome je potreban. On kaže da su nedavne snežne padavine i niske temperature doprinele haosu.
Iako je velika većina stanovnika sada slobodna da se vrati kući, gradske vlasti su ocenile da je 366 imanja „neupotrebljivo za život“.
Stebbing kaže kako se sve više ljudi vraća kući ali se broj kuća u kojima se ne može živeti povećava.
„Očekujemo da će ovaj broj početi da varira“, rekao je Stebbing. „Dok se ljudi vraćaju u svoje domove, nalazimo da se u neke ne može živeti.”

Portparol B.C. Vlada je u subotu za CTV News rekla da će ministar javne bezbednosti Majk Farnvort otputovati u Merit početkom sledeće nedelje.