16.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1018

U Radnoj grupi za Jadar saradnici predsednika Srbije, ali i predstavnici ambasada

0

U Radnoj grupi za sprovodjenje projekta “Jadar”, koju je Vlada Srbije formirala još pre godinu dana i na čijem je čelu resorna ministarka Zorana Mihajlović, nalaze se i neki veoma bliski saradnici predsednika Aleksandra Vučića, ali i predstavnici stranih ambasada i medjunarodnih finansijskih institucija.

Odluka o formiranju te radne grupe i izmene te odluke objavljene su u Službenom glasniku Srbije u novembru prošle i aprilu ove godine, a za predsednicu je odredjena ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, dok je njena zamenica državna sekretarka u tom ministarstvu Jovanka Atanacković.
Medju nešto manje od 30 članova Radne grupe nalaze se i šef kabineta predsednika Republike Ivica Kojić i specijalni savetnik predsednika Danilo Cicmil.

U toj odluci se navodi da u radu Radne grupe mogu učestvovati i drugi sekretar ambasade Australije u Srbiji Majkl Širaev i direktor Svetske banke u Srbiji Stiven Ndegva.

Takodje su odredjeni brojni pomoćnici u ministarstvima, agencijama i upravama nadležnim za ta pitanja, kao i predstavnici lokalnih samouprava i kompanija poput Srbijagasa, Puteva Srbije, EPS-a, Srbijavoda, Srbijašuma, Železnica i drugih.

Skuvajte jedan dnevno za blistaviju kožu, jači imunitet i lakše mršavljenje

0

Voda i ceđeni limun mnogima su postali ritual za početak dana, a istraživanja su potvrdila prednosti zbog kojih se ovaj napitak isplati piti svako jutro. Ali možda je vreme za mali zaokret u potrošnji.

Naime, postoje dokazi koji govore da konzumiranje kuvanog limuna može ojačati imunitet, poboljšati kožu, pa čak i pomoći ljudima da smršaju.

Limun je prirodno bogat vitaminima i mineralima:

vitamin C – važan vitamin i antioksidans, važan je za imunološku funkciju i zdravlje kože,

kalijum – ishrana bogata kalijumom može da snizi krvni pritisak i pozitivno utiče na zdravlje srca,

vitamin B6 – grupa srodnih vitamina, B6 je uključen u pretvaranje hrane u energiju.

Moguće zdravstvene koristi

Poboljšava izgled kože

Pošto je bogat vitaminom C, antioksidansom koji štiti ćelije kože od oštećenja slobodnih radikala, smanjuje znake starenja.

Neke studije sugerišu da unos vitamina C pomaže koži da zaceli brže i smanjuje ožiljke. Takođe može stimulisati proizvodnju kolagena, dajući koži čvršći izgled i minimizirajući bore.

Snižava krvni pritisak

Limun je dobar izvor minerala koji mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska, kao što su kalcijum i kalijum. Stručnjaci preporučuju da ove minerale unosite iz hrane kad god je to moguće, umesto da ih uzimate kao dodatak ishrani.

Studija iz 2014. iz Japana sugeriše da bi dnevni unos limunovog soka mogao da snizi krvni pritisak kod žena srednjih godina. Međutim, studija je bila komplikovana činjenicom da su učesnici takođe svakodnevno hodali, što je možda više uticalo na krvni pritisak od limunovog soka.

Ranija studija iz 2012. o efektima limunovog soka na krvni pritisak nije pokazala značajnu razliku u očitavanju krvnog pritiska nakon dve nedelje.

Međutim, autori preporučuju dalja istraživanja, s obzirom na anegdotske dokaze o ljudima sa visokim krvnim pritiskom koji sugerišu da ispijanje limunovog soka može odmah pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

Jača imunitet

Vitamin C u limunu može pomoći u jačanju imunološkog sistema tela, štiteći ga od respiratornih infekcija.

Na primer, pregled časopisa Nutrients iz 2017. sugeriše da bi velike doze vitamina C (200 miligrama dnevno) mogle biti efikasne u lečenju upale pluća i prehlade. Takođe sugeriše da bi održavanje unosa od oko 100–200 mg vitamina C dnevno moglo pomoći u sprečavanju budućih infekcija.

Isti pregled sugeriše da ljudi koji su pod većim rizikom od nedostatka vitamina C, kao što su starije osobe, treba da obezbede dovoljno vitamina C iz svoje dnevne ishrane.

Konzumiranje tople vode i limuna može biti jedan od načina da se poveća nivo vitamina C kod osobe. Jedan limun obezbeđuje oko 31 mg vitamina C, što je 51% preporučenog dnevnog unosa.

Pomaže kod gubitka težine

Iako nema čvrstih dokaza koji bi sugerisali da je voda sa limunom efikasnija od obične vode u gubitku težine, ona je i dalje odlična zamena za sokove, jer je ovo niskokalorični napitak.

Ljudi koji više vole voćne sokove i gazirana pića mogu otkriti da će im voda za piće sa limunom umesto ovih pića pomoći da brže izgube težinu. Voda sa limunom takođe može pomoći u hidrataciji, što može podstaći gubitak težine i smanjiti zadržavanje vode.

Poboljšava varenje

Ljudi sa smetnjama u varenju često prijavljuju simptome kao što su nadimanje i žgaravica, koji se poboljšavaju nakon što popiju čašu tople vode sa limunom. Međutim, nema mnogo dokaza koji podržavaju teoriju da je limun sastojak koji obavlja sav posao.

Ipak, postoje dokazi koji ukazuju na to da ispijanje tople vode može imati smirujući efekat na creva. Studija iz 2016. pokazala je da topla voda pomaže u poboljšanju funkcije creva nakon operacije. Dakle, možda temperatura vode, a ne limunov sok, pomaže varenju.

Sa dva boda u drugi krug

0

Rukometašice Srbije su u trećem kolu B grupe pretrpele prvi poraz na 25. svetskom prvenstvu u Španiji, od olimpijskog viceprvaka Rusije – 32:22 (15:9). Tako da Ruskinje u drugi krug takmičenja ulaze sa maksimalna četiri boda, naša reprezentacija prenosi dva boda, dok Poljakinje nastavljaju praznih šaka.

Podmlađena srpska selekcija nije imala ni najmanju šansu za pobedu protiv reprezentacije koja je igrala u poslednja dva olimpijska finala (zlato u Riju 2016). i osvojila bronzu na prethodnom svetskom šampionatu u Japanu. Iako je i Rusija podmladila sastav, to se na njenu igru nije toliko odrazilo, jer se kod njih nove igračice jednostavno uklapaju u oproban način igre. Srbija je na novom početku, sa mnogo novih imena i novim selektorom, tako da ovaj poraz niti je neočekivan, niti bi trebalo da obeshrabri bilo koga u reprezentaciji.

Rusija, Srbija i Poljska sele se iz Lirije u Granoljers u kojem je svoje mečeve igrala A grupa, i tu će se priključiti olimpijskom prvaku Francuskoj, Sloveniji i Crnoj Gori. Svim selekcijama se računaju rezultati iz prvog kruga (samo protiv ekipa koje su takođe nastavile takmičenje), a očekuju ih još po tri meča. Posle toga, samo prve dve ekipe obezbediće plasman u četvrtfinale.

Dvorana: Pla del Ark. Gledalaca: 1.000. Sudije: Merz, Kitler (Nemačka). Crveni kartoni: Petrović (Srbija). Isključenja: Srbija 5, Rusija 3. Golovi iz sedmeraca: Srbija 2, Rusija 3.

SRBIJA: Risović, Mitrović, M. Agbaba, J. Agbaba 2, Janjušević 1, Kojić 1, Radojević 4, Kocić, Jovović 3, Kovačević 1, Stamenić 1, Lovrić 3, Stoiljković 4, Liščević 1, Petrović 1, Graovac. Selektor: Bregar.

RUSIJA: Kaplina, Gorškova 3, Lagina, Mihajličeko 2, Fomina 3, Sabirova, Ilina 4, Managarova 7, Skorobogačenko 4, Nikitina 1, Taženova, Zakorodonska 2, Ilarionova 2, Frolova 1, Ščerbak 1, Markova 2. Selektor: Bodnijva.

Omikron se lakše prenosi nego delta soj, ali izaziva mnogo lakšu kliničku sliku

0

Virusolog veterine Milanko Šekler ocenio je danas da se, prema istraživanjima južnoafričkih lekara, novi soj korone – omikron, duplo lakše prenosi od delta soja, ali izaziva „mnogo lakšu” kliničku sliku.

„Ovde (kod omikron soja) simptoma kao i da nemamo, klinička slika je lakša, bez upale pluća, temperature, liči na kratkotrajnu prehladu i glavni klinički znak je stravičan zamor koji traje nekoliko dana. Ohrabruje što je prosečno zadržavanje u bolnici između dva i osam dana, a mnogo ljudi je asimptomatski slučaj”, kazao je Šekler za RTS, a prenosi Beta.

On je dodao da je „linija smrtnosti” kod omikrona „ravna i da miruje, što je najvažnije”, iako je ogroman broj hospitalizovanih.

U Južnoj Africi više od 75 odsto hospitalizovanih ne trebaju nikakvu kiseoničku potporu, kazao je Šekler.

„Pandemija će se završti vrstom primirja između nas i virusa, mi smo trebali da se vakcinišemo i slušamo mere, a virus je trebalo da postane manje virulentan, odnosno da izaziva lakše kliničke slike”, istakao je Šekler.

Đoković prijavljen za Australijan open

0
Photo by Hannah Peters/Getty Images

Najbolji teniser sveta Novak Đoković nalazi se na listi prijavljenih igrača za prvi grend slem u sezoni Australijan open, saopštili su organizatori.

Dan ranije je saopšteno da će Đoković predvoditi Srbiju i na ATP kupu u Sidneju, a prvi igrač sveta u Melburnu bi trebalo od 17. do 30. januara da se bori za 10. titulu na AO, rekordnu 21. na najvećim turnirima, preneo je Tanjug.

Đoković nije želeo da otkrije da li je vakcinisan protiv virusa korona – što je uslov za nastup na Australijan openu u Melburnu, ali ne i u Sidneju, gde je dovoljan negativan test i dvonedeljni karantin.

Kako prenose lokalni mediji, svi koji su na spisku ili su vakcinisani ili imaju pravo na izuzetak.

Rudari traže garanciju za svoja radna mesta ili kreću peške u „marš na Beograd”

0

Rudari Kolubare i Kostolca traže od predsednika Aleksandra Vučića da im pismeno garantuje da će njihova radna mesta sačuvati od onih koji žele da zatvore rudnike u Srbiji i najavljuju da će, u suprotnom, krenuti peške u marš na Beograd, objavio je danas vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) Milorad Grčić.

„Rudari Kolubare i Kostolca traže od predsednika Vučića pisane garancije da će ih sačuvati od neprijatelja u zemlji i inostranstvu koji žele da zatvore naše rudnike i otmu koru hleba našoj deci ili kreću peške u marš na Beograd i moja je obaveza da to prenesem i predsedniku Vučiću i javnosti”, naveo je Grčić, preneo je Tanjug.

On je napomenuo da je poslednji povod za takvu reakciju više od 15.000 rudara EPS-a bio zahtev poslanice Evropskog parlamenta iz redova Zelenih i, kako je dodao, „glavne lobistkinje za nezavisnost Kosova u Evropskom parlamentu” Viole fon Kramon, da se zatvore rudnici i termoelektrane u Srbiji.

„Ona je još pre nekoliko dana na susretu sa episkopom diseldorfskim i cele Nemačke, Grigorijem ukinula Srpsku pravoslavnu crkvu, a sad, lažno se predstavljajući kao zaštitnik naroda, traži od Evropske unije da se zatvore Kolubara, Kostolac i Obrenovac”, naveo je Grčić.

Direktor EPS-a je podsetio da rudarski i termo sektor EPS-a obezbeđuje energetsku sigurnost Srbije, što se ponovo pokazalo poslednjih meseci kada je Evropa pogođena najvećom do sada energetskom krizom.

„Konstantni su pritisci i napadi na rudare i zato su od mene tražili da njihov predsednik pismeno garantuje bezbednost njihovog posla i opstanak njihovih porodica, kao i da se konačno pokaže ko su oni koji rade protiv EPS-a i interesa Srbije”, istakao je Grčić.

Osam milijardi inekcija: Na godišnjicu vakcinacije protiv COVID-a, virus je i dalje s nama

0

Pre godinu dana, baka po imenu Margaret Keenan, koja je tada imala 90 godina, zasukala je rukav u Univerzitetskoj bolnici Coventry u engleskom Midlands-u kako bi zauzela svoje mesto u istoriji.
Keenan je postala prva osoba na svetu koja je primila Pfizer,  vakcinu protiv COVID-a bez kliničkog ispitivanja. Njeno vakcinisanje je bilo na novinskim naslovima širom sveta. Majica koju je nosila, utrostručila je svoju prodaju.
Snimak je bio prekretnica u pandemiji, budio je nadu da postoji put iz krize, zajedno s pitanjima o tome koliko će brzo napravljene vakcine delovati.

Keenan, koja će uskoro napuniti 92 godine, dobila je buster vakcinu u septembru, izveštava BBC.

Sada, nakon 8 milijardi doza, učinak je jasan. Vakcine, ne samo Pfizera već i Moderna, AstraZeneca, Johnson & Johnson i druge, smanjile su hospitalizacije i smrtne slučajeve u zemljama u kojima su široko rasprostranjene. Samo u Evropi, istraživanja pokazuju da su spasili oko pola miliona života među ljudima starijim od 60 godina.
Ali nisu pobedile virus. Slučajevi su se učetvorostručili u protekloj godini, veliki delovi sveta nisu dobili pristup vakcinama, a nove varijante ​​se stalno pojavljuju, donoseći nove talase infekcija, vraćanje na karantine i ograničenja putovanja.

A sada, dve godine nakon pandemije, postoji omikron, jako mutirana varijanta koja se pojavila poslednjih sedmica. To je stavilo svet na ivicu, ostavljajući sve očajnički da čekaju informacije o ozbiljnosti soja i kako će vakcine delovati protiv njega.
„Vakcine su veliko čudo moderne nauke“, rekla je Sarah Pitt, virolog sa Univerziteta u Brajtonu u Engleskoj. Ali neke vlade su „odlučile da je totalna vakcinacija, put iz pandemije. Ono što ćemo uraditi je da vakcinišemo sve i sve će biti u redu. Naravno, to nikada neće uspeti.”

Prva vakcina Pfizera u SAD-u stigla je 7 dana nakon vakcinacije Keenan, 14. decembra 2020. Kina je počela sa upotrebom vlastitih vakcina u leto 2020. pod odobrenjem za hitnu upotrebu.

Od vakcinacije bake Keenan, mnoge razvijene nacije su imunizovale većinu svog stanovništva. U Kanadi, 89,49 % stanovništva od 12 + godina primilo je barem jednu dozu.

Ali uvođenje u protekloj godini nije išlo glatko, delom zbog problema s isporukom i vrlo retkih, ali potencijalno ozbiljnih nuspojava koje su podstakle oklevanje u nekim krugovima. Naučnici se takođe brinu da će razlike u vakcinama dovesti do opasnijih sojeva koji predstavljaju rizik za sve nacije.
Vakcine protiv COVID-19, razvijene su u rekordnom roku, izvanredna su dostignuća. Ipak, nisu 100 % efikasne, a neki zaštićeni ljudi i dalje se mogu zaraziti i preneti bolest na druge.
Čini se da su ovi slučajevi češći s porastom delta varijante i opadanjem imuniteta kod ljudi koji su vakcinisani pre nekoliko meseci. U Evropi je najnoviji porast zaraze vratio Austriju u izolaciju, dok će Nemačka možda uskoro učiniti vakcine obaveznim.
Naučnici se sada utrkuju da ažuriraju trenutne vakcine za borbu protiv omikrona ako je potrebno, a neki ciljaju na više varijanti u jednoj vakcini. Omikronove mutacije sugerisu, da će verovatno izbeći zaštitu vakcina barem u određenoj meri, ali postoje i neki dokazi da neće uzrokovati težu bolest od prethodnih verzija virusa. Odgovori na neka od tih ključnih pitanja očekuju se u narednim danima.
Sa studijama koje pokazuju da efikasnost vakcine vremenom slabi, vlade ubrzavaju kampanje. Tablete iz Merck & Co. i Pfizera su na putu, dodajući se u arsenal oružija protiv virusa.

S obzirom na to da vakcine nisu idealno resenje, neki zdravstveni stručnjaci kažu da su vlade, umesto da toliko računaju na vakcine, trebale duže zadržati druge mere, od nosenja maski do testiranja.

“Srećni smo što imamo vakcine”, rekao je David Heymann, profesor na Londonskoj školi higijene i tropske medicine i bivši zvaničnik Svetske zdravstvene organizacije. “U Ujedinjenom Kraljevstvu i mnogim zemljama s visokim nivoom vakcinacije, čelnici javnog zdravlja veruju, i mislim da su verovatno u pravu, da su uspeli odvojiti ozbiljnu bolest od infekcije zahvaljujući vakcinama. Ali nisu uspeli sprečiti infekciju sa ovom generacijom vakcina.”
Nejednakost je takođe bila problem u nastojanju da se vakcinisu populacije. Umesto da se vakcine ravnomerno distribuiraju, bogate zemlje su jurile napred, stvarajući očigledan jaz u pristupu. Zagovornici zdravlja su se zalagali za proširenje isporuka, tehnologije i proizvodnih kapaciteta.

Bruce Aylward, viši savetnik generalnog direktora SZO, kaže da bi se imućnije zemlje trebale fokusirati na pomoć zemljama s nižim prihodima koje se bore s “toksičnom mešavinom” niskog nivoa vakcinacije, slabog testiranja, krhkih zdravstvenih sistema i drugih faktora. U suprotnom, virus će i dalje imati mesta za prilagođavanje.
“Igrate se sa vatrom” ako ne budete vršili pritisak na virus u svim delovima sveta, rekao je. “Ovaj virus će mutirati i ako je bilo koja od tih mutacija povoljna za prenos, pojaviće se i dominiraće, a onda ćete naići na potencijalne probleme.”
Ali bogatije zemlje mogu biti još sklonije gomilanju vakcina sada, s obzirom na nedavni porast slučajeva u Evropi i drugde, i novu prijetnju omikronom.

U SAD-u ova varijanta izaziva zabrinutost oko kapaciteta u već napetim zdravstvenim sistemima. Gotovo četiri od pet kreveta intenzivne nege širom zemlje trenutno su zauzeta, a značajan udeo čine pacijenti sa COVID-om.
Kina, čije su vakcine manje efikasne od RNK tehnologije koji se koriste na Zapadu, učinila je zadivljujuću prekretnicu u kojoj je 1 milijarda ljudi potpuno vakcinisana u septembru. Ipak, uprkos velikoj pokrivenosti, njene granice ostaju čvrsto zatvorene, a Peking nastavlja sa istim pravilnikom o strogim zatvaranjima kao pre vakcinacije i masovnim testiranjima kako bi se suzbila svaka infekcija.

Britanija beleži više od 50.000 slučajeva dnevno, približavajući se vrhuncu iz 2021.

“Dobra vest je da su ove vakcine imale bolji učinak u odnosu na ono što smo očekivali”, rekao je Michael Kinch, specijalista za vakcine na Univerzitetu Washington u St. Louisu. Ali “treba da pokušamo da ostanemo korak ispred ove stvari, i tu smo skrenuli pogled .”
Sada zabrinjava to što omikron to čini još težim i da efikasnost vakcina postepeno opada tokom vremena zbog novih varijanti.

“Sviđalo se to nama ili ne, virus je ovde i tu će ostati”, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA

Toronto je od strane novinara BBC-a proglašen za najbolji grad u Kanadi za posetu tokom zime

0

“Toronto je sjajno mesto za život… ali leti”, kažu svi kada pričaju o tome, zašto još uvek žive u ovom gradu uprkos previsokim troškovima i mnogim drugim smetnjama u njemu.

Pretpostavilo bi se da je to jednako za stanovnike koliko i za posetioce, osim ako nema turista koji uživaju pod sivim nebom, dok im ledeni vetrovi probadaju kožu nežnošću hiljadu sićušnih noževa.

Bar jedan BBC-jev novinar misli tako, a on je upravo Toronto nazvao “kanadskim gradom koji treba posetiti ove zime”. Ne idilična skijaška sela kao Banff u Alberti ili Whistler u BC-u, ili grad Kvebek ispunjen istorijom, koji je domaćin spektakularnog zimskog karnevala svake godine… već Toronto.
“Iako je grad možda hladan, zima može biti i prekrasno doba sa manje gužve zbog godišnjeg doba za posetu”, piše u članku BBC Travel objavljenom u ponedeljak, citirajući jednog stanovnika koji je navodno savetovao: “Ne posećujte grad samo u toplijim mesecima … Sneg može biti lep u Kanadi!”

Iako je istina da zima može biti ljupka u Kanadi – apsolutno, zapanjujuće prekrasna, na nekim mestima, “lepo” nije izraz koji bi većina ljudi koristila da opiše Toronto između oktobra i maja.

Možda nas s vremena na vreme zahvati lepa snežna oluja, ali zimski uslovi u zemlji definitivno nisu tako uobičajeni kao na primer-bljuzgavica. Klizališta i otvoreni parkovi i staze za hodanje po snegu su u izobilju, ali i ogromna blatnjava mesta .

Međutim, ako ostavimo klimatske uslove na stranu, BBC daje neke dobre argumente za Toronto kao destinaciju za putovanja u hladnijim mesecima, posebno ove godine, ukazujući na relativno visoku stopu vakcinacije u Kanadi.

Tekst takođe govori i o brojnim prirodnim ambijentima grada, o dobrim mogućnostima za ptice i, naravno o neverovatnoj kulinarskoj sceni.
“Kao četvrti po veličini grad u Sjevernoj Americi, Toronto je bio jedan od vodećih na kontinentu u vođenju inicijativa za održivost, postavši prvi koji zahteva zelene krovove i kao grad koji je uspostavio smernice za izgradnju, prilagođenu pticama kako bi gradska infrastruktura bila manje opasna za ptice selice”, piše u turističkom vodiču.

“Grad je takođe oformio Live Green Toronto, koji zajednici daje alate, programe i grantove da se kreću ka cilju da postanu jedan od najzelenijih gradova na svetu.”

Toronto je u ovom kontekstu zaista zelen tokom cele godine, ali budući turisti bi trebali imati na umu da je zaista preplavljen zelenom bojom tek u kasno proleće, tokom leta i u ranu jesen.

Ostatak vremena, Toronto je prokleto siv… ali pretpostavljam da su ljudi iz Engleske navikli na takvo vreme?

 

Tekuća kašnjenja u imigracionom procesu ostavljaju mnoge u neizvesnosti i u Kanadi i u inostranstvu

0
Immigration Canada

Deepak Talwar se umorio čekajući, da njegov zahtev za stalni boravak (PR) prođe kroz imigracioni sistem Kanade, a skoro 1,8 miliona zahteva za imigraciju tek treba biti obrađeno.

Nakon više od dve godine kontaktiranja odeljenja za imigraciju, izbeglice i državljanstvo Kanade (IRCC) putem online formulara, e-pošte i poziva, on kaže da još uvek prima samo standardne odgovore.
Godine 2017. Talwar se oprostio od svog dobrog posla, prodao svoju kuću u New Delhiju u Indiji i emigrirao u Saskatoon. Ovaj 51-godišnjak sada poseduje firmu za proizvodnju ormara u gradu.
Talwar je podneo PR prijave za sebe i svoju porodicu preko pokrajinskog programa nominacija (PNP), imigracionog smera u kojem provincija nominuje kandidata.
Ali od 29. januara 2020. u njegovom dosijeu nije postignut nikakav napredak. Sada žali što je stavio svoju porodicu u neizvesnost.
“Živeli smo udobnim životom [u Indiji]. Moja odluka je bila da odem u Kanadu radi boljeg života”, rekao je Talwar. “Sada ne mogu da spavam noću. Ustajem u 3 sata noću, razmišljam šta će se desiti.”
IRCC kaže da je imao kašnjenja u obradi usred tekuće pandemije COVID-19. Ali skoro dve godine nakon toga, većina odeljenja je i dalje zatvorena. Mnogi aplikanti rekli su za CBC News da se osećaju zaglavljeni u limbu, bez jasnog načina da provere svoje dosijee.

Prema podacima dobijenim od IRCC-a, Kanada je do 27. oktobra imala zaostatak od skoro 1,8 miliona zahteva za imigraciju, uključujući:

-548.195 zahteva za stalni boravak, uključujući 112.392 zahteva za izbjeglice.
-775.741 zahteva za privremeni boravak (studijske dozvole, radne dozvole, privremene boravišne vize i produženja posetilaca).
-468.000 zahteva za državljanstvo Kanade.
Pre pandemije, vreme obrade PR aplikacija u proseku je iznosilo šest meseci.

Talwar je rekao da je, kada je podneo svoju prijavu, na web stranici IRCC-a pisalo da je maksimalno vreme čekanja 18 meseci, što je njega prešlo već  23. aprila ove godine.
Kašnjenje znači da Talwar ne može proširiti svoj posao ili posetiti svoju najstariju kćerku, koja radi u SAD-u. On takođe mora platiti skupu međunarodnu školarinu za svoju najmlađu kćer upisanu na Univerzitet u Saskatchewanu.

“Čak nam je i kupovina automobila teška. Ljudi plaćaju 2,9 % kamate za svoj automobil, a mi imamo kvotu od 7,9%  zbog statusa”, rekao je on.
Talwar kaže da je potrošio oko 12.000 dolara na obnavljanje viza za članove svoje porodice.
Što se tiče IRCC-ove transparentnosti i komunikacije, Talwar je rekao, “od jedan do 10, oni su jedan.”
“Nakon što su zvali IRCC i čekali satima, rekli su da kompjuteri ne rade ili da su sistemi u kvaru. Čak ni kontaktiranje agenta ne znači ništa”, rekao je on.

Nejednakosti postoje, izgovora ima na pretek kažu stručnjaci

Proces imigracije u Kanadi je često nepredvidiv i proizvoljan, kaže Candy Hui, licencirani savetnik za imigraciju u Regini.
“Vremena obrade su prilično sporadična i navedena vremena obrade na web stranici IRCC-a nisu baš pouzdana”, rekla je. “Ova kašnjenja štete reputaciji Kanade kao idealne zemlje za useljenje.”
Čini se da ove nejednakosti nesrazmerno pogađaju ljude s južne hemisfere, rekla je ona.
Lou Janssen Dangzalan, imigracioni advokat u Torontu, rekao je da čak i za hitne slučajeve nailaze na zatvorena vrata.
IRCC je nepravedno koristio pandemiju kao opravdanje za kašnjenja, rekao je, a sada koristi kao izgovor avganistansku  krizu.
“Ne možete zauvek koristiti kao izgovor pandemiju, mi smo skoro dve godine u pandemiji “, rekao je Dangzalan.
Dangzalan je rekao da veruje da su kašnjenja uzrokovana nedostatkom osoblja i resursa, zastarelom imigracionom infrastrukturom i tehnologijom, te nedostatkom političke akcije.
“Vlada je stvorila sistem u kojem ne možete komunicirati sa agentima osim, ako ne zaposlite advokate i potrošite na hiljade dolara. Sistem je postao vrlo nepravedan”, rekao je on. Dangzalan je još rekao da vlada, još uvek nije objavila nikakav konkretan plan o tome kako rešiti zaostale slučajeve.
U e-poruci, IRCC je priznao stalna kašnjenja i rekao da je poboljšao tehnologiju i digitalizirao svoje operacije.

“Tekuća ograničenja međunarodnih putovanja, ograničenja na granicama, ograničeni operativni kapaciteti u inostranstvu i nemogućnost klijenata da pribave dokumentaciju zbog efekata COVID-19 stvorili su prepreke unutar sistema obrade. Ovo ometa sposobnost IRCC-a da finalizira aplikacije, stvarajući kašnjenja koja su izvan kontrole IRCC-a”, navodi se u saopštenju.
„Znamo da su neki aplikanti iskusili dosta vremena čekanja na obradu svojih prijava i nastavljamo da radimo što je više moguće kako bismo skratili vreme obrade.“

Studentske vize takođe kasne

Studenti u inostranstvu koji čekaju dozvolu za pohađanje kanadskih univerziteta suočavaju se sa sličnim kašnjenjima.
Hadi Hosseinionari, doktorant iz mašinstva na Univerzitetu Britanske Kolumbije, trudio se 27 meseci, da putem e-pošte i telefonskih poziva dobije vizu. Za to vreme, rekao je, njegov život u Teheranu, bio je u zastoju. Osećao se kao da je “izgubio tri godine života i skoro da je odustao od sna”.
Melissa Ensandoost je također rekla da joj san izgleda kao daleka stvarnost. Nakon dve godine čekanja u Iranu, još uvek nije dobila studentsku vizu. “Sada čak ni ne primam nikakvu e-poštu”, rekla je.

Trebala je doći na Univerzitet Saskatchewan na doktorat u jesen 2019., ali je morala dva puta odgoditi prijem, na kraju ga je otkazala zbog kašnjenja.
“Ponovo ću se prijaviti za poziciju, ali to je samo tumaranje u mraku”, rekla je.
Ona je rekla da se blizu 20 studenata koje lično poznaje u Iranu suočava sa sličnim kašnjenjima.

Kašnjenja širom Kanade
U mnogim slučajevima, kašnjenja u obradi zahteva razdvajaju porodice.
Kalash Gera, softverski inženjer u Saskatoonu, podneo je svoju PR aplikaciju pre godinu dana u nadi da će dovesti svoju suprugu ovde iz Indije. Kaže da kasne sa planovima o kupovini kuće i osnivanju porodice.
“IRCC kaže da je njihov prioritet ponovno spajanje porodice, ali prošlo je više od godinu dana otkako sam upoznao svoju ženu”, rekao je Gera. “Ne mogu da se vratim u Indiju jer mi je istekla radna dozvola.”
Nakon što je predao pet onlajn obrazaca i ostao na pozivima više od dva sata, da bi na kraju bio prekinut, Gera je rekao da još uvek nije dobio nikakve konkretne odgovore od IRCC-a.

Ovaj 28-godišnjak ima pet aplikacija u sistemu. Četiri od njih su još uvek na čekanju, uključujući PR zahtjev za njega i njegovu suprugu, Gerin ima zahtev za radnu vizu, bračnu radnu dozvolu i zahtev za vizu za posetioce za njegovu suprugu.

“IRCC je nedavno objavio da će, ako podnesete novi zahtev za turističku vizu, nakon 7. septembra, taj zahtev će biti odobren u roku od 14 do 30 radnih dana. Ali čak i taj zahtev kasni”, rekao je.
Gera je rekao da razmišlja da potroši 30.000 dolara kako bi svoju suprugu doveo u Kanadu kao studenta. Povratak u Indiju bio bi njegov poslednji korak.
“Živim u izolaciji više od dve godine”, rekao je. “Moje mentalno zdravlje se pogoršava. To je nepravedno. Krivim kreatore ove politike.”
Abdul Hafeez Rasheed, stanovnik Surreya, BC, čeka svoj PR od 1. avgusta 2020. godine.
“Došao sam kao student pre pet godina, u nadi da ću uskoro dovesti svoju porodicu. Ali čekanje je u toku”, rekao je 40-godišnji otac troje dece iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Rasheed ne može promeniti posao, jer se njegova prijava zasniva na njegovom zaposlenju. Osim što plaća visoku kiriju za veći prostor za koji je mislio da će se u njemu smestiti njegova porodica, on mora snositi previsoke školarine za svoju decu.
“Svog najmlađeg sam ostavio kada je bio novorođenče. Sada ima pet godina i nije video svog oca. Samo sam hteo svojoj deci pružiti bolju budućnost, ali stvari nisu išle tako.”

SERBIANNEWS/CANADA

Zahvaljujući Đokoviću Srbija na ATP kupu u Sidneju

0

Najbolji teniser sveta i reprezentacija Srbije zvanično su na spisku igrača za ATP kup, koji će se od 1. januara igrati u Sidneju, potvrdili su organizatori. Učesnici se određuju prema najbolje plasiranim teniserima na svetskoj listi, a Srbija je u grupi A sa selekcijama Norveške, Čilea i Španije.

Informacija o učesnicima koju su organizatori objavili na društvenim mrežama dodatno razjašnjava i dosadašnje dileme o tome hoće li najbolji teniser sveta učestvovati na Australijan openu, koji sledi posle ATP kupa.

Lista od 16 zemalja učesnika određuje se prema najbolje rangiranom teniseru iz te države, što je potvrda da će Novak Đoković igrati u Australiji, jer da on nije potvrdio učešće, Srbija ne bi ni mogla da učestvuje na ATP kupu.

Očekuje se da će Đoković nakon turnira u Sidneju produžiti za Melburn, na prvi grend slem u sezoni.

Švajcarska nije ispunila uslov da se takmiči jer Rodžer Federer, 16. na ATP listi, neće igrati, a sledeći najbolje rangirani teniser je Sten Vavrinka koji je 82. na svetu.

Srbija će u prvoj fazi igrati protiv Španije, Norveške i Čilea. Norvežane predvodi Kasper Rud, osmi teniser sveta, Čileance Kristijan Garin, koji je 17. na ATP listi, dok će Špancima „prva tabla” biti Roberto Bautis