16.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1017

Partizan protiv Anortozisa, bod dovoljan za nastavak takmičenja

0

Fudbaleri Partizana utakmicom protiv Anortozisa završavaju takmičenje u grupnoj fazi Lige konferencije. Crno-belima je remi dovoljan kako bi obezbedili plasman u narednu fazu takmičenja. Direktan prenos iz Humske je na Prvom programu RTS-a.

Poznati su sastavi timova
Partizan: Popović, Miljković, Vujačić, Saničanin, Urošević, Zdjelar, Jojić, Pavlović, Jović, Menig i Milovanović;

Anortozis: Cur, Hambartsumjan, Arajuri, Antonijades, Andersonm Artimatas, Joanu, Hušbauer, Deletić, Varda i Hristodulopulos.

Partizanu bod dovoljan za nastavak takmičenja
Pre utakmica poslednjeg kola u Grupi B Lige konferencije Partizan je na drugom mestu sa sedam osvojenih bodova.

Anorotozis i Flora imaju po pet, pa je crno-belima dovoljan bod da se plasira u narednu fazu takmičenja.

Tabela Grupe B:

1. Gent 10
2. Partizan 7
3. Flora 5
4. Anortozis 5

Važna pobeda „crno-belih” u Francuskoj

0

Košarkaši Partizana su zabeležili vrlo važnu pobedu u Francuskoj, u šestom kolu Evrokupa protiv Bulonja – 89:82 (23:28, 27:25, 18:15, 21:14) što ih svrstava uz rame ruskoj Lokomotivi na čelu tabele A grupe (oba tima po pet pobeda). U tvrdoj, borbenoj utakmici, u kojoj su crno-beli imali značajnu podršku svojih vernih navijača, odluka je pala u poslednja tri minuta kada su gosti uspeli da steknu dvocifrenu prednost.

Utakmicu je obeležio duel dvojice američkih igrača, Hornsbija (Bulonj) i Pantera (Partizan) oko kojih se sve vrtelo, ali je bek crno-belih odneo pobedu, postigavši 28 poena.

Dvorana: Marsel Serdan. Gledalaca: 2.280. Sudije: Latiševs (Letonija), Kovalski (Poljska), Đovaneti (Italija).

BULONj: Mular, Kamings 13 (trojke 2-6), Hornsbi 22 (3-7), Konate (0-2), Mišino 16 (1-3), Halilović 2, Si 2, Ho Ju Fat 11 (0-1), Hanter 16 (1-1), Jomi. Trener: Kole.

PARTIZAN: Panter 28 (2-7), Ledej 15 (1-4), Zagorac, Avramović 12 (1-3), Koprivica 4, Dangubić 8 (1-1), Smailagić 14 (2-4), Miletić, Mur 2 (0-2), Glas (0-1), Trifunović, Madar 6 (1-4). Trener: Obradović.

O sud­bi­ni „Fi­ja­ta” u fe­bru­a­ru ili mar­tu

0

Fa­bri­ka u Kra­gu­jev­cu ve­ro­vat­no ne­će bi­ti uga­še­na, a pre­la­zak na elek­trič­ne auto­mo­bi­le bio bi pun po­go­dak

Kra­gu­je­vač­ki „Fi­jat” je kra­jem no­vem­bra za­vr­šio pro­iz­vod­nju za ovu go­di­nu, u ko­joj su ima­li oko pe­de­set rad­nih da­na. Za­po­sle­ni će u ha­la­ma bi­ti tek oko 13. ja­nu­a­ra, a u fe­bru­a­ru ili mar­tu od me­nadž­men­ta „Ste­lan­ti­sa”, za­jed­nič­ke kom­pa­ni­je „Fi­ja­ta” i „Pe­žoa”, oče­ku­ju da ču­ju šta pla­ni­ra­ju sa nji­ma, od­no­sno da li će i ka­da će po­kre­nu­ti no­vi mo­del auto­mo­bi­la. „Fi­jat Kraj­sler auto­mo­bi­li Sr­bi­ja” pao je na osmo me­sto naj­ve­ćih srp­skih iz­vo­zni­ka i u pr­vih de­set me­se­ci ove go­di­ne u sve­tu je pro­dao vo­zi­la u vred­no­sti od 255,7 mi­li­o­na evra, što je za oko 30 mi­li­o­na evra ma­nje ne­go u istom pe­ri­o­du 2020.

Ovo­go­di­šnja pro­iz­vod­nja u „Fi­ja­tu” bi­će naj­ma­nja još od 2012, ka­da je ita­li­jan­ski gi­gant do­šao u Sr­bi­ju. Pre­ma ne­kim pro­ce­na­ma u ovoj kom­pa­ni­ji pro­iz­ve­de­no je iz­me­đu 15.000 i 20.000 auto­mo­bi­la, što je go­to­vo šest pu­ta ma­nje ne­go 2013, ka­da je sa mon­ta­žnih i pro­iz­vod­nih tra­ka si­šlo re­kord­nih 117.000 vo­zi­la.

U ovoj kom­pa­ni­ji pro­iz­ve­de­no je iz­me­đu 15.000 i 20.000 auto­mo­bi­la, što je go­to­vo šest pu­ta ma­nje ne­go 2013, ka­da je sa mon­ta­žnih i pro­iz­vod­nih tra­ka si­šlo re­kord­nih 117.000 vo­zi­la
Pred­sed­nik Sr­bi­je Alek­san­dar Vu­čić ne­dav­no je na­ja­vio da bi usko­ro pre­mi­jer­ka Ana Br­na­bić tre­ba­lo da ob­ja­vi do­bre ve­sti u ve­zi sa po­slo­va­njem „Fi­ja­ta” u Kra­gu­jev­cu, ali ni­je že­leo da iz­no­si de­ta­lje. Re­kao je da je ova fir­ma sma­nji­la pro­iz­vod­nju i da je bi­la na pr­vom me­stu na­ših iz­vo­zni­ka, da je znat­no do­pri­no­si­la BDP-u od 2013. i pr­ve po­lo­vi­ne 2014. „Sa­da se to mno­go pro­me­ni­lo i ’Fi­jat’ je da­le­ko iza naj­zna­čaj­ni­jih in­ve­sti­to­ra. Ima­mo mno­go kom­pa­ni­ja ko­je su va­žni­je od „Fi­ja­ta”, ali ne zna­či da nam je on be­zna­ča­jan”, ka­zao je Vu­čić. Ovim je, mo­že se u ne­ku ru­ku pro­tu­ma­či­ti, po­ru­čio „Fi­ja­tu” da ne mo­že da uce­nju­je Vla­du Sr­bi­je, ko­ja ima 33 od­sto vla­snič­kog ude­la u kra­gu­je­vač­koj fa­bri­ci. Ne­dav­no se spe­ku­li­sa­lo da bi no­vi mo­del auto­mo­bi­la mo­gao da bu­de po­kre­nut u dru­goj po­lo­vi­ni sle­de­će go­di­ne. Za to je po­treb­no oko mi­li­jar­du evra i ne­zva­nič­no se go­vo­ri­lo da je na­vod­no vla­di pred­la­ga­no da uče­stvu­je u fi­nan­si­ra­nju. To bi ve­ro­vat­no bio elek­trič­ni auto­mo­bil. „Fi­jat” je na ni­vou gru­pa­ci­je na­ja­vio da će do kra­ja ove de­ce­ni­je pot­pu­no pre­ći na pro­iz­vod­nju elek­trič­nih vo­zi­la, što zna­či da su kra­gu­je­vač­kom „fi­ja­tu 500-L” od­bro­ja­ni da­ni, jer za če­ti­ri go­di­ne po­či­nju da iz­ba­cu­ju kla­sič­ne auto­mo­bi­le iz pro­iz­vod­nje. „Fi­jat” je pro­šlog pro­le­ća u To­ri­nu po­čeo da pro­iz­vo­di no­vi, pot­pu­no elek­trič­ni auto­mo­bil „fi­jat nju 500” i tom pri­li­kom na­ja­vio po­če­tak nji­ho­ve re­vo­lu­ci­je ka nul­toj emi­si­ji štet­nih ga­so­va.

Ma­da je i Kar­los Ta­va­res, pred­sed­nik „Ste­lan­ti­sa”, na­veo ne­što slič­no. Re­kao je da će od 2025. za sva­ki mo­del auto­mo­bi­la raz­vi­ja­ti i elek­trič­nu va­ri­jan­tu. Na­gla­sio je da se oče­ku­je vi­še „Fi­ja­to­vih” mo­de­la, da rad­na me­sta ni­su ugro­že­na i da ne­će za­tva­ra­ti fa­bri­ke. Što se ti­če kra­gu­je­vač­ke, po­tvr­dio je da ne pla­ni­ra­ju da iz­me­šta­ju pro­iz­vod­nju.

Zo­ran Mar­ko­vić, pred­sed­nik Sa­mo­stal­nog sin­di­ka­ta me­ta­la Sr­bi­je, ka­že da je „Ste­lan­tis” do ok­to­bra tre­ba­lo da pred­sta­vi in­ve­sti­ci­o­ne pla­no­ve za sva­ku fa­bri­ku ko­ja po­slu­je u okvi­ru gru­pa­ci­je, ali je zbog sve­op­šte kri­ze u auto­mo­bil­skoj in­du­stri­ji to od­lo­že­no za fe­bru­ar ili mart.

„Iz svih do­sa­da­šnjih na­ja­va ja­sno je da će fa­bri­ka u Kra­gu­jev­cu na­sta­vi­ti da ra­di i da po­ku­ša­va­ju da pre­va­zi­đu pro­ble­me. Ne oče­ku­jem da će ov­de uga­si­ti pro­iz­vod­nju. Fa­bri­ka u Kra­gu­jev­cu je jed­na od naj­mo­der­ni­jih i mno­ge dru­ge iz gru­pa­ci­je su is­pod tog ni­voa ro­bo­ti­za­ci­je. Ima­mo obra­zo­va­nu i kva­li­tet­nu rad­nu sna­gu. Jef­ti­ni su ener­gen­ti. Pla­te su ni­ske za Evro­pu. Po­sto­je svi pred­u­slo­vi da se kod nas na­sta­vi pro­iz­vod­nja”, na­veo je Mar­ko­vić.

Upi­tan ko­li­ko bi tre­ba­lo da se fa­bri­ka pri­la­go­di za pro­iz­vod­nju hi­brid­nih auto­mo­bi­la, od­go­vo­rio je da pri­la­go­đa­va­nja ne­ma, sve je isto, sa­mo do­la­zi mo­tor hi­brid, ko­ji se ne pro­iz­vo­di kod nas.

Mar­ko­vić sma­tra da ako do­đe do po­kre­ta­nja no­vog mo­de­la vla­da će mo­ra­ti da pre­u­zme uče­šće sra­zmer­no svom vla­snič­kom ude­lu. „Ste­lan­ti­so­vo” ka­šnje­nje u ob­ja­vlji­va­nju pla­na ob­ja­šnja­va kri­zom ko­ja je naj­vi­še ošte­ti­la auto­mo­bil­sku in­du­stri­ju.

„Ne­sta­ši­cu či­po­va ni­ko ni­je mo­gao da pred­vi­di. Svi svet­ski pro­iz­vo­đa­či su pro­du­ži­li rok is­po­ru­ke jer ni­ko vi­še ne mo­že da ga­ran­tu­je da će kao ne­ka­da is­po­ru­či­ti auto­mo­bil za 15 da­na”, re­kao je Mar­ko­vić.

Mi­lan Ko­va­če­vić, kon­sul­tant za in­ve­sti­ci­je, na­po­mi­nje da je oči­gled­no mo­del ko­ji je ra­đen u ve­li­kom pa­du na tr­ži­štu. To zna­či ili kraj pro­iz­vod­nje ili ne­što no­vo.

„Mi ko­ji to po­sma­tra­mo sa stra­ne ne mo­že­mo zna­ti da li će se do­go­di­ti jed­no ili dru­go. Ne­ma­mo in­for­ma­ci­je šta se sve de­ša­va i onaj ko u ime dr­ža­ve dr­ži udeo u toj fa­bri­ci tre­ba­lo bi da ka­že šta se mi­sli i šta se ra­di. ’Fi­jat’ je ja­ko do­bro pro­šao u ovom po­slu, osim što mu je mo­del imao pad na tr­ži­štu. Mi smo to­me do­pri­ne­li, da­le­ko vi­še ne­go što ima­mo pro­ce­nat uče­šća u vla­sni­štvu. Po­što je ve­ćin­ski ula­gač na­pra­vio mo­del ko­ji ni­je sja­jan ni­ka­kve kri­vi­ce i po­sle­di­ce ni­je sno­sio. Mi smo pre­vi­še da­li i pre­vi­še smo se po­u­zda­li u tu fa­bri­ku”, na­gla­sio je Ko­va­če­vić. Pre­ma nje­go­vom mi­šlje­nju, ne tre­ba mno­go oče­ki­va­ti uko­li­ko se u Kra­gu­jev­cu po­kre­ne no­vi mo­del sa mo­to­rom sa unu­tra­šnjim sa­go­re­va­njem. Pra­va stvar bio bi pre­la­zak na elek­trič­ne auto­mo­bi­le, jer svet to uve­li­ko ra­di. Uosta­lom „Te­sla”, „Ilo­na Ma­ska” ima naj­ve­ću vred­nost na ber­zi.

„Mi ima­mo osno­va za ta­kva oče­ki­va­nja. Ima­mo do­sta ba­kra za pra­vlje­nje ka­blo­va, a mo­žda će pro­ći i rud­nik li­ti­ju­ma ’Rio Tin­to’. Za sa­da smo ušli u oba­ve­zu da to ura­di­mo, na osno­vu za­ko­na o ru­dar­stvu i ured­bi. Da li će­mo od­u­sta­ti i pla­ća­ti pe­na­le, ne znam”, re­kao je Ko­va­če­vić.

Dačić: Skupština neće odlučivati o Zakonu o eksproprijaciji

0
IZVOR: POLITIKA

Predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da je Vlada Srbije uputila dopis parlamentu u kojem se navodi da povlači iz procedure Zakon o eksproprijaciji što znači da se, kako kaže, o njemu neće ponovo odlučivati.

“Ukoliko ga Vlada Srbije predloži u narednom mesecima, naći će se na dnevnom redu Skupštine” rekao je Dačić novinarima u parlamentu.

Dačić je naveo da je vlada uputila i predlog o izmenama Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, te da je za sutra zakazana sednica parlamenta na kojoj će se razmatrati te izmene.

“Ovo se ne odnosi na aktuelni referendum o ustavnim promenama, koji će biti održan 16. januara. Ovde je reč o izmenama Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi i to će se odnositi na naredni period od dana kada te izmene, ako ih usvoji Skupština, budu stupile na snagu”, rekao je Dačić, preneo je Tanjug.

Pogledajte gde je najskuplja i najeftinija renta u Torontu i okolini, sada kada su cene porasle

0
Red For Rent sign closeup against brick building

Cene iznajmljivanja u Torontu ponovo rastu nakon nezapamćeno niskih cena tokom pandemije, a konkurencija među potencijalnim iznajmljivačima postaje sve žešća.

Na osnovu najnovijih podataka za decembar sa kanadske web stranice za iznajmljivanje liv.rent, cene nameštenih jednosobnih stanova posebno su porasle, rastući za više od 26 % mesečno u centru Toronta, što je veće povećanje u odnosu na 14 % za nenameštene stanove iste veličine.
Cene za ove vrste nekretnina takođe su posebno snažno porasle u Vaughan-Richmond Hillu (rast od 18 % za jednosobne nameštene stanove), Mississaugi (rast od 16 % za nameštene s jednom spavaćom sobom) i Brampton (rast od 15%).toronto rent

Prosečna kirija u celoj regiji sada je dostigla ogromnih 1.933 dolara za namešten jednosobni stan i 1.766 dolara za nenamešteni stan iste veličine, s tim da su cene za ovaj tip stana porasle poprilično svuda u zavisnosti od lokacije: U centru Toronta , kao što je spomenuto, oni su daleko najskuplje, dok su u North Yorku, Etobicokeu, Vaughan-Richmond Hillu i Markhamu malo niže cene.
Brampton je zabeležio drugi najveći skok cena za prosečnu nenameštenu spavaću sobu, 7 % više u odnosu na novembar, a sledi ga Mississauga, sa više od 5 %.toronto rent

Ali, nekadašnje predgrađe Toronta i dalje je jedno od najjeftinijih za iznajmljivače od osam GTA ispitanih zona, zajedno sa Markhamom: nenamešten jednosobni stan sada košta 1.621 dolara u Bramptonu i 1.593 dolara u Markhamu, u poređenju sa $2,184 u centru Toronta.
Kada su u pitanju veći stanovi, centar grada i dalje, naravno, važi kao najskuplji za sve veličine jedinica, nameštene ili ne, dok Brampton i Markham ostaju najjeftiniji za gotovo sve veličine i tipove jedinica, a ne samo za jednosobne.

Gledajući malo dalje, neke od najjeftinijih zakupnina u južnom Ontariju ovog meseca, prema ovom sajtu, su u Londonu (1.250 dolara za nenamešten jednosobni stan) i Nijagarinim vodopadima (1.304 dolara za isti), a najskuplje su u Oakville-u (1820 dolara).

No, bez obzira na stalno rastuće cene, mnogi stanovnici su prihvatili svoju sudbinu večnog iznajmljivanja, s obzirom na sve veće prepreke za ulazak na izuzetno skupo tržište nekretnina u Torontu.

SERBIANNEWS/CANADA

Žena iz BC-a izgubila kuću i stotine hiljada dolara u kapitalu, zbog neplaćenog poreza gradu

0

Jedna ugrožena starija osoba, u Pentiktonu, BC-u, izgubila svoj dom i stotine hiljada dolara kapitala, nakon što je grad prodao njenu kuću, i to samo za trećinu od njene procenjene vrednosti, zbog 10.000 dolara neplaćenog poreza na imovinu.

Pregledom ovog izveštaja od strane pokrajinskog ombudsmana, utvrđeno je da žena koja se u izvestaju naziva gospođa Wilson, ima novca da plati porez, ali zbog zdravstvenih problema nije mogla platiti.
Grad, kako se navodi, nije jasno komunicirao s gospođom Wilson o tome, šta bi mogla izgubiti i nije se potrudio da sazna da li joj je potrebna pomoć, pre nego što su krenuli sa prodajom kuće za 150.000 dolara u 2017 godini.

U to vreme, kuća je procenjena na 420.000 dolara.
“Ono što se dogodilo gospođi Wilson je tragično”, napisao je u izveštaju pokrajinski ombudsman Jay Chalke. “Jedan jednostavan telefonski poziv… mogao je rezultirati potpuno drugačijim ishodom u ovom slučaju.”

Priča je razotkrila brojne probleme u zakonu oko poreza na prodaju, radi povraćaja neizmirenih poreza na imovinu u BC-u, rekao je Chalke, naime činjenicu da je to komplikovan proces, koji menja život i koji vlasnike kuća može dovesti u nepovoljan položaj ako komunikacija nije jasna.
U izjavi za CBC, grad je rekao da se ne slaže sa nalazima izveštaja o svom osoblju.

Nevolje počinju s neplaćenim porezima
Wilson, čije je ime promenjeno, živela je u kući sa svojom majkom. Nakon što joj je majka umrla 2013. godine, Wilson je ostala u kući i postala odgovorna za plaćanje poreza na imovinu.
Nije platila porez za 2015. ili 2016. godine. U izveštaju se navodi da nije izvršila uplate jer je bila ” nesposobni član zajednice u nepovoljnom položaju” koja “nije u stanju da sama preduzme korake” i da upravlja računima.
U BC-u, opštinske vlasti mogu naplatiti neplaćeni porez na imovinu prodajom kuće na aukciji dve godine nakon neplacenih poreza. Minimalna ponuda na aukciji je totalni iznos neplaćenih poreza, kamata, penala i naknada, bez obzira na stvarnu vrednost kuće.
Grad je gospođi Wilson poslao gotovo desetak obaveštenja o njenim neplaćenim računima između juna 2015. i septembra 2017. godine, ali u izveštaju je utvrđeno da neka nisu bila jasna i da je nekoliko imalo i očigledne greške, poput netacnog roka za plaćanje.
Ono što je najvažnije, pokazalo se, grad nije rekao Wilsonovoj da će njen dom biti izlistan na aukciji, za samo delić vrednosti , što bi naglasilo veličinu problema.
“Neadekvatni, netačni i nedosledni opisi procesa prodaje poreza u prepisci grada Pentiktona s gospođom Wilson učinili su proces nepravednim”, navodi se u izveštaju.

Policija je uklonila  Wilson iz njene kuće

Njena kuća prodata je za 150.000 dolara na aukciji u septembru 2017. Kupac je preuzeo kuću 2018. godine, nakon što je prošao jednogodišnji grejs period bez novih plaćanja od strane gospođe Wilson.
Policija je morala da izvede Wilson iz kuće, navodi se u izveštaju.
Dobila je neto isplatu od 138.154 dolara od grada nakon prodaje.
Manje od dve godine kasnije, novi vlasnik je prodao kuću za 498.000 dolara.
“Ranjiva 60-godišnja žena je deložirana iz svog doma i izgubila je najmanje 270.000 dolara kapitala u svojoj imovini”, navodi se u sažetku u izveštaju.
“Kao rezultat toga, više nije imala finansijsku sigurnost ili nezavisnost koja dolazi od vlasništva kuće, sve zbog 10.000 dolara duga za porez na imovinu, koji nije mogla da plati.”
Chalke je to opisao kao “razarajući gubitak koji se mogao sprečiti”.

Grad odbija da nadoknadi gubitak Wilsonovoj

Chalke je preporučio da grad plati Wilsonovoj 140.922 dolara, da joj nadoknadi deo kapitala koji je izgubila.
Odbio je.
“Ovo je vrlo nesretna situacija, ali iz perspektive grada važno je imati na umu da gradsko osoblje nije imalo informacije koje bi sugerisale da je [Wilson] bila nesposobna osoba kojoj je potrebna podrška ili pomoć, sve do završetka procesa prodaje zbog poreza. ”, navodi se u pismu grada uključenom u izveštaj.
Grad je rekao da je napravio promene kako bi poboljšao svoje obaveštavanje o porezu na imovinu, ali je rekao da je Wilsonovoj izdato obaveštenje propisano zakonom. Ne slaže se da je osoblje trebalo da pokuša da proveri da li je Wilsonovoj potrebna pomoć.
Konačno, izveštaj je pozvao na značajne promene načina na koji opštine u BC-u koristiti takve poreske prodaje.
Chalke je rekao da ne postoji konzistentan set smernica koje bi opštine trebale slediti za prodaju poreza i da se “interesi ugroženih pojedinaca ne uzimaju u obzir na adekvatan način”.
Preporučio je pokrajinskoj vladi da preispita i promeni zakon o lokalnoj samoupravi, kako bi se od opština zahtevalo da razviju sistem obaveštenja vlasnicima nekretnina na jednostavnom jeziku, o prodaji i da razviju smernice za lokalne samouprave, kako bi zaštitile ljude koji su u opasnosti da izgube svoje domove.

U pismu Grada Pentiktona stoji da će “pozdraviti” te promene.

SERBIANNEWS/CANADA

Putnik iz Vankuvera koji odbija da se vakciniše, zaglavio u Torontu na svom putu

0

Muškarac iz Vankuvera koji odbija da se vakciniše, kaže da je u Torontu protekle sedmice bio zaglavljen na aerodromu Pearson. Putovao u trenutku kada su nova pravila oko vakcinacije za putovanja stupili na snagu, što znači da se nije mogao ukrcati na svoj povezani let.

Kuoth Jock-Kong je putovao iz Vancouvera za Adis Abebu u Etiopiji sa presedanjem u Torontu. Sleteo je oko 2 sata ujutro po istočnom vremenu, a njegov let iz Toronta za Addis Abebu bio je zakazan za 30. novembar, nešto posle 10 sati po istočnom vremenu.
Jock-Kong tvrdi da nije bio svestan da će morati uzeti svoj prtljag i ponovo proći kroz obezbeđenje kako bi krenuo na svoj sledeći let.
Nakon što je uzeo svoje torbe i pokušao se prijaviti na svoj drugi let, Jock-Kongu je rečeno da nije u mogućnosti da se ukrca zbog obaveznosti vakcine protiv COVID-19 koji je stupio na snagu tačno u 3:01 ujutro po istočnom vremenu
Ovaj 20-godišnjak kaže da nije vakcinisan iz ličnih razloga.

Kaže da je od tada zaglavio na aerodromu, jer ne samo da ne može da se ukrca na let za Etiopiju, već ne može da se popne u avion ili voz da bi se vratio u Vankuver. Jock-Kong kaže da je bio pod utiskom da, da je krenuo na put 29. novembra, na njega ne bi uticala nova politika oko vakcinacije i da nije bio svestan da će morati napustiti terminal kako bi otišao po svoje torbe.

Savezna vlada zahteva da svi oni koji imaju 12 + godina budu potpuno vakcinisani kako bi se ukrcali na domaće i međunarodne letove, koji polaze sa putničkih aerodroma, uključujući Pearson.
Za ulazak u Etiopiju putnicima je potreban samo negativan PCR test na COVID-19 pre nego što se ukrcaju na let.
Transport Canada kaže CityNewsu u izjavi da su svi Kanađani trebali imati dovoljno vremena da se organizuju oko novih pravila za vakcinaciju, pre isteka roka 30. novembra, od kada postoje vrlo ograničeni izuzeci od zahteva za vakcinom protiv COVID-19.
Transport Canada nije komentarisao konkretnu situaciju Jock-Konga, kao ni agencija za javno zdravlje Kanade (PHAC) koja je rekla da je odgovorna samo za one koji dolaze u Kanadu, a ne za one koji žele otići.
Global Affairs Canada nije komentarisao ovaj slučaj.

Radnica Ethiopian Airlinesa na aerodromu Pearson rekla je za CityNews da je to vladin problem i da nema nikakve veze s aviokompanijom, ali je rekla da će njena kancelarija ispitati situaciju.

“Jedina stvar koju se nadam da ću dobiti je možda simpatija… Za novim pravilom sam zakasnio samo šest sati. Šest sati. Da sam došao šest sati ranije, otišao bih odavde. Trenutno ne bismo ni razgovarali ovde”, rekao je Jock-Kong.
Jock-Kong je u intervjuu 4. decembra rekao da mu je do sada rečeno da je jedina opcija da se vakciniše i sačeka 14 dana nakon toga da može da leti. Dodao je bez obzira na sve, neće se vakcinisati.

“Stojim čvrsto oko toga u šta verujem. Ostaću na aerodromu dok me ne izbace. A ako me izbace, izaći ću na ulicu sa svojim torbama”, rekao je Jock-Kong.
Tokom boravka na aerodromskom terminalu 1, kaže da je nekoliko puta pokušao da razgovara s predstavnicima avio-kompanija i korisničkom službom, kako bi predstavio svoj slučaj, ali nije imao sreće.
6. decembra ga je obezbeđenje izbacilo sa aerodroma i za sada ostaje u hotelu dok ne smisli način da se vrati u Vankuver.

SERBIANNEWS/CANADA

COSTA RICA EKLERI

0

Costa Rica ganaš:
200 ml mlečne slatke pavlake
1 kesica burbon vanilinog šećera
60 ml Tempo del Caffe Costa Rica espresa
250 g čokolade za kuvanje

Testo:
100 ml mleka
100 ml vode
Prstohvat soli
80 g putera
1 vanilin šećer
125 g brašna
4 jajeta

Costa Rica glazura:
25 g putera
30 ml Tempo del Caffe Costa Rica espresa
130 g šećera u prahu

Priprema:

Prvo pripremite ganaš. U šerpicu stavite slatku pavlaku i vanilin šećer, pa dodajte ohlađenu kafu. Stavite na ringlu da se zagreje do ključanja a zatim sklonite sa vatre i dodajte čokoladu izlomljenu na kocke. Ostavite da stoji nekoliko minuta a zatim žicom izmešajte da dobijete glatku kremu. Preručite u širu a pliću posudu, da bi se brže ohladilo, pa stavite u frižider ili na hladno da se stegne i ohladi.

U međuvremenu pripremite testo za eklere. U šerpu stavite mleko, vodu, so, vanilin šećer i puter. Pustite da provri a zatim odjednom dodajte celu količinu brašna i energično izmešajte da se sjedini u kompaktno testo bez grudvica. Vratite na vruću NEuključenu ringlu i kuvajte 1-2 minuta uz konstantno mešanje. Ostavite da se prohladi. Zatim, dodajte jedno po jedno jaje. Nakon svakog dodavanja, dobro sjedinite jaje sa testom. Preručite u dresir kesu sa okruglim nastavkom.

Rernu uključite na 180 stepeni. Pleh obložite papirom za pečenje. Istisnite eklere jednake veličine po celom plehu, uz razmake od oko 2cm. Ukoliko je negde ostao špicasti vrh od špica, to možete srediti prstom umočenim u malo vode. Pecite 25 minuta u zagrejanoj rerni bez otvaranja. Kada je isteklo vreme, odškrinite vrata rerne i ostavite tako nekoliko minuta. Zatim, izvadite eklere iz rerne i ohladite. Oštrim nožem isecite vrhove eklera.

Za glazuru u šerpicu stavite puter i kafu i pustite da vri 1 minut, da se sve sjedini. Sklonite sa vatre pa postepeno dodajte šećer u prahu, sve vreme mešajući žicom. Ganaš izvadite iz frižidera, pa umutite mikserom. Stavite u špric kesu sa zvezdastim nastavkom pa napunite eklere. Vrhove koje ste odsekli sada pažljivo umačite u glazuru, ocedite višak pa stavite preko nafilovanih eklera. Dekorišite po vašem ukusu i ohladite u frižideru da se stegnu.

Pojavile se slike Motorola Moto Edge X30 telefona

0

MOotorola će sledeće nedelje predstaviti Moto Edge X30 kao prvi pametni telefon na svetu koji pokreće Snapdragon 8 Gen 1. Još nisu detaljno navedene specifikacije pametnog telefona, ali zvaničnik kompanije je podelio fotografiju Moto Edge X30, pokazujući tanke okvire oko njegovog ekrana sa centralno postavljenom rupom selfi kamere.

Pored toga, Motorolin zvanični Weibo nalog je objavio kratak video snimak koji otkriva specifikacije ekrana Moto Edge X30: brzinu osvežavanja od 144Hz, HDR10+ sertifikat i milijardu boja, javlja GSM Arena.

Motorola nam ne govori ništa o veličini ekrana i rezoluciji, ali su u prethodnim informacijama tvrdili da će imati dijagonale 6,67 inča i FullHD+ rezoluciju. Nešto što je takođe potvrdio i pouzdani tipster DCS.

Iako nam Motorola nije pokazala kako izgleda zadnja strana Moto Edge X30, procureli renderi su otkrili da će pametni telefon – za koji se očekuje da će biti lansiran kao Edge 30 Ultra izvan Kine – imati sistem trostruke kamere na zadnjem panelu koji se sastoji od 50MP primarnog senzora (sa OIS), 50MP ultraširokog i 2MP senzor dubine. Za selfije i video pozive, imaćete kameru od 60 megapiksela unutar otvora, sposobnu da snima 4K video zapise.

Moto Edge X30 će biti zvanično predstavljen 9. decembra i biće u prodaji u Kini od 15. decembra, ali Motorola nije otkrila kada će pametni telefon imati svoj globalni debi.

Pre tačno 30 godina Zvezda se popela na krov sveta

0

Pre tačno 30 godina Crvena zvezda postala je prvi i jedini tim iz istočne Evrope koji je osvojio klupsku titulu prvaka sveta pobedom u Tokiju nad ekipom Kolo Kolo iz Čilea.

Taj 8. decembar 1991. goidine zauvek će ostati upamćen kao jedan od najznačajnijih datuma u istoriji našeg klupskog fudbala.

Na velelepnom Nacionalnom stadionu u Tokiju odigrano je jubilarno, 30. finale Interkontinentalnog kupa.

Prvak Evrope, Crvena zvezda, otputovao je na megdan šampionu Južne Amerike, osvajaču Kopa libertadores, ekipi Kolo Kolo iz Čilea, u želji da postane prvi tim iz Istočne Evrope koji je objedinio evropsku i svetsku klupsku titulu.

Steaua je pet godina ranije imala šansu, ali su Rumuni u Tokiju poraženi od River plejta sa 1:0.

Predvođen trenerom Vladicom Popovićem, najčuveniji tim u istoriji Crvene zvezde bio je favorit.

Bez Stevana Stojanovića, Dragiše Binića i Roberta Prosinečkog – sa Savićevićem, Pančevom, Mihajlovićem, Jugovićem, Belodedićem i Najdoskim, prepuni samopouzdanja nakon pobede nad Olimpikom iz Marselja u finalu Kupa evropskih šampiona, igrači Crvene zvezde su od samog početka utakmice bili dominantni, a do vođstva ih je doveo Vladimir Jugović već u 19. minutu.

Iako je u 42. minutu kapiten Dejan Savićević dobio crveni karton, crveno-beli su i sa igračem manje nastavili u istom ritmu, te je u 58. minutu Jugović drugim golom na meču povisio rezultat na 2:0 i tako poneo epitet igrača utakmice.

Pitanje pobednika i novog svetskog klupskog šampiona nije se postavljalo ni u jednom trenutku, a tačku na ovu veličanstvenu utakmicu i pobedu, jednu od najvećih u istoriji Crvene zvezde i našeg fudbala, stavio je najbolji strelac te generacije i Zlatna kopačka Evrope 1991, Darko Pančev, golom u 72. minutu za konačnih 3:0.

Kolo Kolo gotovo do nije stvorilo nijednu šansu na ovom meču, a kuriozitet je da od te 1991. pa sve do 2004. nijedna ekipa u finalu Interkontinentalnog klupa nije slavila tako ubedljivo, kao Crvena zvezda tog 8. decembra 1991.

Kada je švajcarski arbitar Kurt Retlizberger označio kraj meča, ispisana je istorija evropskog, ali i svetskog fudbala – 30 godina kasnije, nijedna ekipa iz istočne, ali ni i iz centralne Evrope nije bila čak ni u prilici da se bori za titulu prvaka sveta.

Crvena zvezda postala je i ostala jedina ekipa iz ovog dela Starog kontinenta koja je objedinila evropsku i svetsku klupsku titulu.