25.6 C
Vancouver

Istraživanje: Siromaštvo oblikuje dečji mozak više nego roditeljstvo ili kvocijent inteligencije

Nedostatak novca ne utiče samo na kvalitet života porodice, već može imati i dugoročne posledice po razvoj deteta. Prema rezultatima novog istraživanja, uslovi u kojima deca žive i odrastaju povezani su sa promenama u funkcionisanju mozga više nego što se do sada mislilo.

Istraživanje: Siromaštvo oblikuje dečji mozak više nego roditeljstvo ili kvocijent inteligencijeGetty © Varavut Noovong

Materijalni položaj porodice ima značajan uticaj na razvoj dečjeg mozga, pokazuje novo istraživanje. Sve što dete doživi tokom odrastanja ostavlja trag na mozgu i utiče na njegov razvoj i funkcionisanje tokom čitavog života.

Porodične finansijske prilike i okruženje u kojem dete odrasta, uključujući i naselje u kojem živi, mogu imati veći uticaj na razvoj mozga nego što se do sada pretpostavljalo, ukazuje istraživanje.

Istraživači su utvrdili da socioekonomski faktori objašnjavaju oko 16 odsto razlika u pokazateljima moždanih funkcija kod dece. Njihov uticaj pokazao se većim od uticaja koeficijenta inteligencije (IQ), načina vaspitanja i zdravstvene istorije.

“Mozak deteta koje odrasta u nepovoljnim socioekonomskim uslovima po mnogo čemu podseća na mozak deteta iz imućnijeg okruženja koje je izloženo nedostatku sna i stresu”, rekao je jedan od autora studije.

On je naglasio da to ne znači da je reč o “manje inteligentnom mozgu”, već da bi se poboljšanjem uslova za spavanje i smanjenjem stresa kod dece koja odrastaju u težim okolnostima mogle ublažiti razlike povezane sa tim uslovima.

Deca su posebno osetljiva na posledice siromaštva. Verovatnije je da će živeti u siromaštvu nego odrasli, a posledice su posebno izražene tokom ključnih godina razvoja.

Prema podacima UNICEF-a, gotovo 900 miliona dece širom sveta živi u višedimenzionalnom siromaštvu, što znači da nemaju pristup osnovnim potrebama kao što su hrana, voda, siguran smeštaj, obrazovanje i zdravstvena zaštita.

Istraživači su analizirali podatke od oko 12.000 dece uzrasta od devet i deset godina, proučavajući njihovo okruženje, zdravlje i svakodnevne aktivnosti, piše Juronjuz. Ispitivano je 649 različitih faktora koji mogu uticati na razvoj mozga, uključujući vreme provedeno pred ekranima, kognitivne sposobnosti, fizičko i mentalno zdravlje, roditeljstvo, kao i pol i rasnu pripadnost.

Kao najznačajniji faktori izdvojili su se uslovi života u naselju i materijalni status porodice. Oni su posebno bili povezani sa funkcionisanjem motornih i čulnih delova mozga, koji su veoma osetljivi na svakodnevne promene u nivou stresa i kvalitetu sna.

“Počeo sam da to nazivam ‘slonom u mozgu’. Očekivao sam da će socioekonomske prilike imati značaj, ali nisam mislio da će biti toliko veliki. Njihov uticaj daleko je nadmašio sve ostale faktore”, rekao je glavni autor studije i dodao da su istraživači, posmatrajući samo snimke mozga, mogli da procene materijalni položaj porodice, kao i koliko dete spava i koliko vremena provodi pred ekranima.

Međutim, na osnovu snimaka mozga nije bilo moguće odrediti kvocijent inteligencije.

“To govori da IQ nije direktno utemeljen u neurobiologiji. Okruženje oblikuje dečji mozak na načine koji su često pogrešno tumačeni kao odraz inteligencije, a zapravo su posledica stresa i nedostatka sna”, zaključio je.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

KOŠMARNA SEZONA I GREŠKE KOJE NE SMEJU DA SE PONOVE

Najmanja je odgovornost Đoana Penjaroje, treba svi da se...

Leto udobnosti i stila uz Crocs sandale

Ovog leta modni trendovi nalažu kombinaciju stila, opuštenosti i...

SUP daska ovog leta? Dobra ideja, ali pre prve vožnje obratite pažnju na ovo

Leto prirodno zove da se više vremena provodi napolju,...