8.4 C
Vancouver

Internet lov na Pupinovu zaostavštinu

Izvor:POLITIKA

Idvor – Iz Kanade u južnobanatski Idvor stigao je ovih dana vredan paket. Obradovali su se tome u biblioteci ovdašnjeg doma kulture, na čijim policama će stajati redak primerak prvog izdanja autobiografije „Sa pašnjaka do naučenjaka”, delo njihovog Mihajla Pupina, koji je svom imenu dodao ime sela u kom je rođen. Životopis naučnika ukoričen prvi put pre ravno jednog veka, doputovao je zalaganjem Nikole Ljubičića iz Ouklenda u državi Ontario, kojem ovo nije prvi put da je ugrabio priliku i na internetu uspeo da kupi biser naučnikove zaostavštine.

Kako sam priča, čudesnost života umešala je svoje prste i upravo zahvaljujući patentima velikana Mihajla Pupina. Tako je Nikoli pre izvesnog vremena, u tri ujutru zazvonio telefon, a zvao ga je prijatelj Jaroslav Stevanov iz zrenjaninskog udruženja građana „Godina Pupina”. Bio je sav u panici jer je neko mogao da ih pretekne i na svetskoj aukcijskoj internet platformi kupi originalnu razglednicu sa slikom Pupinove kuće u Norfolku. Nikola je bio brz te je zadatak uspešno obavio, a razglednica je nedugo zatim stigla na pravu adresu – u Idvor. Na isti način dokopao se i Pupinove autobiografije u izdanju „Charles Scribner’s Sons” iz 1923. godine.

„Pupin i Srbija to zaslužuju, a moja dužnost je da ispunim svoj deo posla. Radim to da bi se mnogi probudili kao što sam ja probuđen, zahvalan što sam izabran da dam svoj skromni doprinos našoj misiji. Nedavno sam bio u Idvoru i prvo što sam osetio bio je jesenji vojvođanski spokoj malog, mirnog sela, pa se zapitao da li je Mihajlo pogrešio što je napustio Idvor. Kada to doživite, zahvalni ste na svakoj sledećoj molbi za pomoć tamošnjem muzeju. Ovoga puta je to prvo izdanje Pupinove autobiografske knjige, koja je dobila Pulicerovu nagradu i obavezna je lektira u školama u Americi. Nadam se da će biti i u našim”, piše u elektronskom pismu „Politici” Nikola Ljubičić, za kojeg je, kako navodi dalje, usledilo prijatno iščekivanje vesti da je knjiga stigla… I stigla je.

„Izuzetnu zahvalnost upućujemo gospodinu Ljubičiću koji je omogućio da se ova vredna knjiga nađe u Idvoru. Mi pratimo na internetu da li se nešto iz Pupinove zaostavštine daje na prodaju, te smo i ovoga puta odmah reagovali i zvali koga drugog do našeg prijatelja Nikolu. Zahvaljujući njegovoj nesebičnosti ona je sada deo kolekcije od oko stotinu naslova vezanih za Pupinov život i rad. Uspeli smo i da formiramo fond u kom se nalaze dela poznatih imena koja su se na naučni, ali i popularan način bavili Pupinovim likom i delom, sa našim izdanjem „Naučnik, profesor, izumitelj i rodoljub – Mihajlo Idvorski Pupin” na čelu, autora dr Dragoljuba Cucića i dr Dragoljuba Martinovića”, kaže za „Politiku” Svetislav Zakić, direktor Muzeja „Mihajlo Pupin”. Ovaj muzej, inače, svake godine 9. oktobra, na dan naučnikovog rođenja, nagrađuje autore značajnih dela o Pupinu. Na čelu mnoštva ukoričenih priča o Pupinu je njegova autobiografija, nastala zapravo iz niza članaka. Ti članci o velikom naučniku su izazivali veliku pažnju pa su na inicijativu izdavača objedinjeni i objavljeni septembra 1923. godine u Njujorku, a šest godina kasnije i u Srbiji, u izdanju Matice Srpske.

U Americi, dva meseca od prvog izdanja, knjiga je već doštampavana, za četiri je imala naredno, a u petoj godini još jedno izdanje, da bi do 1937. doživela čak 17 izdanja. Sve su pratili napisi u medijima, pa je kritika „Vašington posta” dala ocenu da je priča Pupinovog života, kako ju je sam ispričao u svojoj autobiografiji, uzbudljiva podjednako kao i bilo koje naučno otkriće i otkriće jedne od najšarmantnijih i najljubaznijih ličnosti 20. veka. On sam je, povodom ogromnog uspeha knjige, u pismu idvorskom parohu objašnjavao šta mu u pohvalama najviše znači:

„Amerikancima, Nemcima i Francuzima mnogo se dopada opis moje srpske majke i srpskih običaja. To mi je naročito milo jer sam moju autobiografiju zato pisao – da u njoj predstavim svetu srpski narod i srpsku majku. Izvanredna popularnost te autobiografije dokazuje da mi je želja potpuno ispunjena. Neki odlomci iz nje ušli su u amerikanske udžbenike”, stoji između ostalog u pismu datovanom na 29. maj 1930. godine.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Kairo i jedna noć

Šta sve pijemo sa mlekom

Virusi iz sibirskog leda prete čovečanstvu

Drevni mikrobi zamrznuti hiljadama godina u sibirskom permafrostu se...

Željko Obradović zvanično ostaje trener Partizana do juna 2026. godine

Najtrofejniji evropski trener Željko Obradović potpisao je danas novi...

Đoković šalje Nadala u penziju

Dugo se čeka na jubilarni 60. susret Novaka Đokovića...

Istine i zablude u vezi sa vantelesnom oplodnjom

Broj dece koja su rođena posle vantelesne oplodnje, to...

Kada su štampani prvi kalendari

U 15. stoleću Najstariji štampani kalendari potiču iz 15. veka...