16.4 C
Vancouver

Bitka Rusije i NATO-a ( Kanade) za nadmoć na Arktiku

Izvor:Politika

Toronto – Rusija se vratila u svoje arktičke baze iz doba hladnog rata, upozorava načelnik Štaba odbrane general Vejn Ejr, dodajući da „nije nezamislivo da Rusija u budućnosti ospori suverenitet Kanade na severu”. Diskusije o kanadskoj vojsci i opasnostima s kojima se suočava ova zemlja dobile su na težini posle napada na Ukrajinu i u predvečerje usvajanja budžeta zemlje, koji predviđa povećanje vojnih troškova za oko osam milijardi dolara.

Šef kanadske odbrane general Ejr kaže da je zaštita arktičkog regiona zemlje ključni prioritet za oružane snage. Upozorava da je Rusija ponovo zauzela napuštene hladnoratovske baze na svom krajnjem severu.

Govoreći na odbrambenoj konferenciji u Otavi, upozorio je da je odbrana severnog krila NATO-a „ključna oblast zabrinutosti” za kanadsku vojsku, ali uz napomenu da je opasnost od ruskog upada na kanadski Arktik sa severa trenutno veoma mala. Međutim, ne može se, veruje on, ni isključiti u vremenu koje dolazi. I Moskva je zabrinuta zbog dešavanja oko Arktika. Kako je rekao visoki ruski predstavnik u Arktičkom savetu Nikolaj Korčunov, rastuće aktivnosti NATO bloka, koji predvode SAD, u arktičkom regionu mogu ostaviti ozbiljne posledice na bezbednost i ekologiju.

„Internacionalizacija vojnih aktivnosti alijanse na visokim geografskim širinama ne izaziva ništa osim zabrinutosti. To povećava rizike od nenamernih incidenata, koji, pored bezbednosnih rizika, mogu da nanesu i ozbiljnu štetu krhkom arktičkom ekosistemu”, upozorio je Korčunov.

Prema međunarodnom pravu, Severni pol i Severni ledeni okean koji ga okružuje nisu u vlasništvu nijedne zemlje. Pet „arktičkih” zemalja – Kanada, Danska (Grenland), Norveška, SAD i Rusija – ograničeno je na teritorijalno more u širini od 22 kilometra (12 nautičkih milja) od svoje obale, dok se vode van toga smatraju međunarodnim.

Teritorijalnih sporova na Arktiku gotovo da nema, ako se izuzme malo nenastanjeno ostrvo na granici Kanade i Grenlanda, ali zato ima kontroverzi oko polaganja prava na bušenje morskog dna. Rusija, kažu Kanađani, želi da „razvuče” granice na dnu okeana i ispod njega i dođe na 200 nautičkih milja udaljenosti od kanadske obale. Rusi su još pre godinu dana podneli zahtev UN za dodavanje, kako kažu Kanađani, 705.000 kvadratnih kilometara morskog dna. Stručnjaci za bezbednost izrazili su zabrinutost zbog posledica koje bi ovi koraci mogli da izazovu. „Mi smo zapravo država koja se graniči s Rusijom”, kažu kanadski generali.

Posle ruskog ulaska na Krim, Ukrajina je izgubila gotovo 80 odsto prava na bušenje u potrazi za naftom i gasom pod morem. Ovdašnji posmatrači strahuju da bi Rusija u nekom trenutku mogla da pokuša isto i na severu Kanade. Što se tiče odbrane, federalni budžet predviđa povećanje od osam milijardi dolara, ali detalji o posvećenosti Kanade NATO-u i NORAD-u (Severnoameričkoj komandi vazdušnokosmičke odbrane) biće na čekanju dok se ne izvrši revizija odbrane. Samo ovo predstojeće povećanje vojne potrošnje neće zadovoljiti one koji guraju Kanadu da ispuni obavezu u NATO-u da potroši dva procenta svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu.

Kanada je prošle godine za vojsku izdvojila 1,36 procenata svog BDP-a. Malo je verovatno da će odmah moći da obezbedi dva odsto i ispuni zahtev NATO-a, odnosno da godišnje za vojne potrebe izdvaja između 20 i 25 milijardi dolara. Vojni analitičar Robert Smol u autorskom tekstu u „Nešenel postu” kaže da Kanada ignoriše rusku militarizaciju Arktika na sopstveni rizik.

„Kao i Ukrajinu, Vladimir Putin ovaj region doživljava kao sastavni deo svoje zemlje. Ima više modernih arktičkih ratnih baza i testira neka od najnaprednijih ruskih oružja”, kaže Smol. Kakve su vojne sposobnosti Kanade na Arktiku kojima bi branila suverenitet nad ovom teritorijom? Smol piše da, osim 5.000 lokalnih rendžera na severu, koji su dobrovoljci civilne odbrane, bez vojne obuke i iskustva, nema značajnih vojnih formacija koje bi se suprotstavile eventualnom napadu sa severa zemlje.

Naravno, pošto je Kanada članica NATO-a, svaki eventualni napad na ovu zemlju bio bi smatran napadom na sve članice NATO-a. U potencijalnom pomorskom sukobu u regionu, Kanada može očekivati određenu zaštitu i sigurnost od SAD, kao i od bolje naoružanih i opremljenih vojski Danske i Norveške, ali i bivših kolonijalnih gospodara – Francuske i Velike Britanije.

SERBIANNEWS/CANADA

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Apple lansira potpuno drugačiji iPhone: Evo šta će mu biti glavna PREDNOST

Još uvek nije izašao najnoviji iPhone 16 čije je...

Niški maturanti su od limenki napravili SOLARNI PANEL i na putu su ka ozbiljnom biznisu

Učenička kompanija Ekolim, koju čine maturanti niške gimnazije „Bora Stanković”, bavi...

Veštačka inteligencija – „cunami“ koji će pogoditi radnu snagu

Šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva izjavila je...