19 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 952

Evropa prevrće očima na Džastina Trudoa

0

Premijer Džastin Trudo boravi ove sedmice u Evropi, kako bi pomogao u koordinaciji neke vrste odgovora na ukrajinsku krizu. Za sada se čini da mu to ne ide dobro.

Za početak, Trudo je morao da uđe na zadnji ulaz tokom posete Dauning St. 10, službenoj rezidenciji britanskog premijera Borisa Johnsona. Razlog je bio taj što su anti-Trudo protestne grupe blokirale uobičajeni ulaz (a daleki uzvici „f—k Trudeau“ su se i dalje jasno čuli tokom Trudovog službenog fotografisanja s Johnsonom).
Trudo je u poslednje vreme došao na loš glas evropskih medija zbog odgovora na Freedom Convoy, konkretno zbog toga kako je iskoristio Zakon o vanrednim situacijama, kako bi dao zeleno svetlo talasu zamrzavanja bankovnih računa bez sudskog nadzora. Baš kada je Trudo stigao u Ujedinjeno Kraljevstvo, Telegraph je objavio ovaj članak navodeći kako je njegova zvezda pala, kod kuće zbog konvoja kamiondžija.

Nakon audijencije kod Johnsona, Trudo je potom prisustvovao zajedničkoj konferenciji za novinare s britanskim liderom i holandskim premijerom Markom Rutteom. Tamo su strani novinari brzo primetili da kanadski premijer zapravo ne odgovara na pitanja novinara.
Naime…

Na pitanje da li će Kanada povećati svoj vojni budžet kako bi ispunila cilj NATO-a o potrošnji od dva posto BDP-a: „Moramo se pobrinuti da žene i muškarci u kanadskim oružanim snagama imaju svu potrebnu opremu da mogu stajati snažno, kao što smo uvek činili kao članice NATO-a.”
Na pitanje hoće li Kanada koristiti svoj naftni sektor da pomogne Evropi da smanji zavisnost od ruske nafte: „Moramo ići napred u dekarbonizaciji naših ekonomija, ali to moramo učiniti na način koji podržava ljude kroz taj proces i mi ćemo nastaviti to raditi.”
Na pitanje o delotvornosti sankcija u suzbijanju ruske agresije: “Hrabrost Ukrajinaca u suprotstavljanju ruskim osvajačima nas je sve inspirisala i ponizila i moramo pokazati da smo odlučni da uzvratimo Putinu.”
Kraljica je ipak bila dobra prema Trudou. Dok se njeno Veličanstvo obično sastaje sa zvaničnicima samo 20 minuta, ona je za kanadskog lidera ostavila 40 minuta. Trudoov sastanak sa šefom kanadske države, je zapravo bio jedini put na kojoj je dao jasan odgovor. Dok je okupljenim britanskim medijima govorio da se Elizabeta II sjajno oporavila od nedavnog COVID-19, Trudo je napomenuo da lično poznaje kraljicu većinu svog života (upoznao ju je sa pet godina kada je njegov otac bio premijer).

RAT U UKRAJINI
Kanada je stigla zvaničnu “listu neprijatelja” Ruske Federacije. Moskva je u ponedeljak objavila listu “neprijateljskih” zemalja navodeći sve države koje su im uvele sankcije kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu (ili “specijalnu vojnu operaciju”, kako je oni zovu).
Kad smo već kod sankcija, Kanada ima novih 10 vesti. Ništa preveliko; samo još 10 ruskih imena dodano je na našu listu stranih državljana kojima je zabranjeno poslovanje u Kanadi. Najnovija imena su Dmitrij Peskov, sekretar za štampu ruskog predsednika Vladimira Putina, i Margarita Simonyan, glavna urednica ruske informativne mreže na engleskom jeziku RT.

Dok je kanadski javni i politički establišment gotovo univerzalno na strani Ukrajine u njenom sukobu s Rusijom, do sada je jedan političar dao podršku Moskvi. A ovaj političar predstavlja … Stranku zelenih. Tačnije, Zelena stranka Kvebeka, čiji je lider Alex Tyrrell rekao u petak da su ruska opravdanja za invaziju “razumna” i da Kanada treba “prestati slati oružje Ukrajini”. Činilo se da je Tyrrell bio posebno oduševljen obećanjima ruskog predsjednika Vladimira Putina da invazija ima za cilj samo “denacifikaciju” Ukrajine. On je 2018.otišao u zatvor u Nemačkoj zbog negiranja holokausta.
Dok su neki rubni delovi kanadske političke sfere kritikovali umešanost Kanade u sukob, čak se ni lider Narodne stranke Kanade Maxime Bernier, nije približio ogoljenom proruskom stavu o sukobu. Iako je Bernier rekao da Kanada ne bi trebalo da uvodi sankcije kao podršku Kijevu, on je ipak napisao u nedavnom biltenu da “žali” rusku invaziju. „Gubitak nevinih života i uništenje koje rat donosi nikada se ne mogu opravdati“, napisao je.

U međuvremenu, ekstatički nagon Kanade, da osudi sve što je rusko, počeo je da daje neke prilično ružne scene vandalizma…

Neko je bacio crvenu boju na Rusku pravoslavnu crkvu u Viktoriji, uprkos činjenici da se u zajednici nalazi veliki broj Ukrajinaca-Kanađana, koji predvode lokalni napor za prikupljanje sredstava za ukrajinske izbeglice.
Vandali su takođe poprskali plavom i žutom bojom Ruski društveni centar u Vancouveru. Centar, koji su 1956. osnovali imigranti koji su pobegli iz Sovjetskog Saveza, a oni nisu saglasni sa ruskom vladom oko invazije.
Policija u Torontu traga za dvojicom muškaraca koji su, na prozorima parkiranog automobila videli nalepnice sa ruskom zastavom, i polupali ih čekićem.

ECONOMIJA
Kako sankcije uklanjaju čitave okeane ruske nafte sa svetskog tržišta, pravo je vreme da budete naftna država. Cena za naftu koja dolazi iz kanadskog naftnog peska – premašila je 100 dolara po barelu prvi put od 2008. godine.

Dok Alberta glanca svoje čizme za još jedan naftni bum, čak i kanadski energetski sektor upozorava da bi to mogle biti loše vesti, ako cene nafte nastave vrtoglavo da koriste uzlaznu spiralu. Ako cene postanu još više, svaki dobitak od naftnog buma mogao bi početi da se poništava naglom inflacijom i negativnim efektima užasno skupog benzina.

A nafta nije jedina roba iz kanadskih prerija koja poskupljuje kao rezultat sukoba u Ukrajini. Ukrajina je zaslužila svoju poziciju kao “žitnicu Evrope”, a kako su mnoga njena žitna polja pretvorena u bojna polja, globalne cene pšenice doživljavaju dramatičan porast. U poput Alberte, Manitoba i Saskatchewan, će verovatno zasaditi ovog proleća na stotine dodatnih hektara žitarica
Ali baš kao što procvat naftnog sektora znači veće cene gasa, bum žitarice će takođe rezultirati velikom bolom u kanadskim trgovinama. Zrno je sastojak gotovo svega, pa se predviđa da će kanadska inflacija, koja je već bila na loše pre invazije – biti još mnogo, mnogo gora.

OSTALE VESTI
Mnoge vlade operišu sa idejom poreskih olakšica kako bi smanjile cenu benzina, a Alberta je prva koja je to zaista učinila. Premijer Jason Kenney najavio je u ponedeljak da će njegova vlada prestati naplaćivati ​​pokrajinski porez na gorivo (koji iznosi oko 13 centi po litri), ako opšta cena severnoameričke nafte ikada prebaci 90 dolara po barelu.

To je potpuno suprotna priča od BC-a. Ne samo da vlada premijera Johna Horgana obećava da neće smanjiti pokrajinske poreze na gorivo, već se pridržavaju planiranog povećanja poreza na ugljenik u aprilu. Naime, dok Alberta ima najniže troškove goriva u Kanadi, BC ima najviše. Dok ovo čitate, benzin košta oko 1,53 dolara po litru u Edmontonu, a dostiže 2,09 dolara po litru u nekim delovima Vancouvera.

SERBIANNEWS/CANADA

Rusija objavila spisak sa više od 20 neprijateljskih zemalja, među njima je i Kanada

0

Vlada Ruske Federacije odobrila je spisak stranih država i teritorija koje „vrše neprijateljske akcije protiv Rusije“, saopšteno je iz pres-službe Kabineta ministara.

– Vlada je odobrila spisak stranih država i teritorija koje vrše neprijateljske akcije protiv Rusije, ruskih kompanija i građana. Naredba o tome je potpisana – navodi se u saopštenju.

Kako se ističe lista uključuje Australiju, Andoru, Albaniju, Veliku Britaniju, zemlje članice Evropske unije, Island, Kanadu, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Novi Zeland, Norvešku, Južnu Koreju, San Marino, Severnu Makedoniju, Singapur, SAD, Tajvan, Ukrajina, Crna Gora, Švajcarska, Japan.

Podsetimo, predsednik Rusije potpisao je u subotu ukaz prema kojem ruska vlada u roku od dva dana treba da utvrdi spisak zemalja koje preduzimaju „neprijateljske akcije“ protiv Rusije.

“Vreme je za ukidanje propusnica u Srbiji”

0

Direktorka kovid bolnice u Batajnici Tatjana Adžić Vukićević ocenila je da je došlo vreme za ukidanje kovid propusnica.

Zakazana sednica Kriznog štaba, otkriveno šta je “na stolu” – biće ukidanja?
Adžić Vukićević je rekla da trećina ili četvrtina gradjana Srbije nije preležala korona virus ili primila vakcinu i da je, posmatrajući te brojke, ukidanje kovid propusnica potpuno moguć ishod na sednici Kriznog štaba koja bi trebalo da bude održana tokom ove nedelje.

Ona je kazala i da ne zna kakva je budućnost bolnice u Batajnici, kada na red bude došlo zatvaranje specijalizovanih kovid bolnica, ali je dodala da je uverena da će taj prostor “sigurno dobiti novu namenu” i da neće biti potpuno zatvoren za korišćenje.

Direktorka kovid bolnice je istakla i da se na lečenju u Batajnici trenutno nalazi oko 300 pacijenata, i da su osim Infektivne klinike i Vojne bolnice na Karaburmi, ostale zdravstvene ustanove zatvorene za kovid trijažu.

Istraživanje pokazalo kojim namirnicama zdravi ljudi započinju dan

0

Ljudi koji pokušavaju da izgube kilograme ili održe zdravu težinu jedu obroke sa ograničenom količinom namirnica. Ovakvu ishranu teško je održati na duge staze i zbog toga nakon izvesnog perioda ponovo dobijaju kilograme.

Sa druge strane, ljudi koji održavaju zdravu težinu bez odricanja neiscrpan su izvor informacija za stručnjake.
POVEZANE VESTI

„VTI Technical Reaserch Centre“ iz Finske proučavao je prehrambene navike 147 zdravih osoba sa zdravom težinom tokom četiri meseca.
Istraživači, na čelu sa dr Anom-Linom Vurinen, otkrili su da zdravi ljudi za doručak obično jedu tri vrste namirnica.
Voće je bio najpopularniji izbor za 51 odsto ispitanika, mlečne proizvode jelo je njih 41 odsto, dok je konzumiranje pahuljica odabralo 33 odsto osoba.
Iako se hleb i pekarski proizvodi smatraju izvorom nepotrebnih kalorija, čak 32 odsto ispitanika započinje svoj dan tom vrstom hrane.
Najzanimljivije od svega je to da je samo 26 odsto ispitanika priznalo da uz doručak pije kafu, dok ostatak, 74 odsto, odlazi na posao i obavlja svoje obaveze bez pomoći kofeina, piše Zadovoljna.hr.
“Umesto ograničavanja ishrane i izbegavanja omiljene hrane, prevelika težina ili debljanje može da se spreči ako pojedinac nauči da sluša potrebe svojeg organizma, a prednost da kvalitetu, a ne kvantitetu kada su u pitanju obroci”, objasnila je rezultate istraživanja dr Ana-Lina Vurinen.

Švedski metalci ponovo pevaju o srpskim herojima, Milunka Savić je Gospa iz mraka (VIDEO)

0

Proslavljeni metal bend Sabaton objavio je pesmu o Milunki Savić, srpskoj junakinji koja se borila u Prvom svetskom ratu i najodlikovanijoj ženi u istoriji ratovanja.

Nakon što su pre šest godina objavili pesmu Last Dying Breath o herojskom otporu srpskih branilaca i majora Gavrilovića, švedski metalci sada su izdali pesmu Lady of the Dark – posvećenu Milunki Savić.

I opisu pesmu, momci iz benda Sabaton potvrđuju da je Gospa iz mraka [tame] u njihovoj pesmi Milunka Savić, za koju kažu da je bila „Srpkinja koja je zauzela bratovljevo mesto, u vojsci, prerušila se u muškarca i na kraju postala jedan od najodlikovanijih vojnika uopšte u Prvom svetskom ratu“.

Pesma počinje aluzijom na činjenicu da je Milunka Savić najodlikovanija žena u istoriji ratovanja i da je njeno mesto u vojničkoj aleji velikana.

„Ko će biti zapamćen, u drevnoj kući rata.
Sve te medalje, priče, u aleji velikana
Proslavljena junakinja, koja se šunjala kroz mrak (tamu)
Stoji ispred vas, sav taj metal [ordenje] svetli jarko.“

U refrenu pevač Joakim Broden, koji je napisao reči, peva:

„Podignite ruke za Gospu iz mraka
Vojnika bez želje za ubijanjem i filantropskim srcem
Zauvek je slomila pravila, ona je devojka u uniformi
Boreći se rame uz rame sa muškarcima, borila se do kraja.“

Milunka Savić se tokom Prvog svetskog rata borila u Drugom puku „Knjaz Mihailo“, poznatom i kao Gvozdeni puk. Učestvovala je u mnogim bitkama, a posebno se istakla na Kolubari i Kajmakčalanu.

Ranjavana je devet puta, a zbog izuzetne hrabrosti Francuzi su je prozvali „srpskom Jovankom Orleankom“.

Sabaton je švedski metal bend koji je stekao svetsku slavu svojim pesmama sa istorijskom i vojnom tematikom.

Obradović: Da damo energiju i odigramo dobar meč

0

Trener košarkaša Partizana Željko Obradović rekao je da njegov tim protiv Lijetkabelisa u Evrokupu mora da da energiju i odigra jednu dobru utakmicu. Meč u Litvaniji igra se u utorak od 18.00.

Jutro nakon pobede protiv Crvene zvezde, crno-beli su krenuli put Litvanije, gde ih očekuje utakmica 14. kola Evrokupa protiv Lijetkabelisa.

“Imamo iskustvo igranja na ovaj način, 48 sati posle odigrane utakmice i to nije nešto čega se rado sećamo. Igrali smo izvanrednu utakmicu protiv Hamburga, a onda dva dana nakon toga protiv Mege veoma slabo.”

“Falilo je energije i to je ono o čemu ćemo razgovarati sa igračima večeras na treningu. Da razmislimo ko su oni koji bi trebalo da počnu meč i da daju energiju da se odigra ponovo jedna dobra utakmica”, rekao je Obradović za klupski sajt.

U prvoj utakmici protiv istog rivala, Partizan je 17. novembra u Beogradu ostvario pobedu rezultatom 84:77.

“Ekipa Lijetkabelisa je igrala veoma dobro protiv nas u Beogradu. Oni su tim koji ima izvanredne šutere za tri poena, veoma pametno igraju u napadu, koriste taj kvalitet da su šuterska ekipa.”

“Sem Gagića kada igra na petici, svi ostali visoki igrači šutiraju za tri poena. Taj segment igre treba da odlučimo, kako ćemo braniti njihovu ”pik end pop” igru. To je nešto što je veoma važno”, poručio je Obradović.

Bek Partizana Kevin Panter rekao je da tim očekuje važan duel.

“Pred nama je važna utakmica i nemamo vremena za umor, već moramo da se pobrinemo da ostvarimo važnu pobedu. U poređenju sa utakmicom protiv Lietkabelisa u novembru. Nemamo drugačiji tim, ali definitivno igramo drugačije, tako da će to biti drugačija utakmica gde ćemo biti mnogo agresivniji, kakvi smo bili i u poslednjih nekoliko utakmica.”

“Ključ za pobedu biće timska igra, pridržavanje plana utakmice, fokus tokom svih 40 minuta i čvrsta igra”, istakao je Panter.

Za oko mesec dana sa Spirtine kuće se „skida katanac”

0

Posle gotovo dvadeset godina od početka obnove završeni najvažniji radovi na obnovi Zavičajnog muzeja Zemuna. – Trenutno se unosi restaurirani nameštaj iz 19. veka

Sa vrata Zavičajnog muzeja Zemuna poznatijeg kao Spirtina kuća posle gotovo dve decenije čekanja napokon će biti skinut katanac. Za oko četiri nedelje ovaj umetnički prostor, koji je zbog javašluka, nebrige i zloupotrebe sredstava nepravedno bio zatvoren sve ove godine, otvara svoja vrata. Zahvaljujući naporima ljudi iz Muzeja grada Beograda i nadležnih u gradu posetioci će napokon moći da uživaju u čarima kuće iz 1855. godine i novoj muzejskoj postavci.

Trenutno se u obnovljene prostorije unosi restaurirani nameštaj iz 19. veka.

– Nameštaj koji se unosi potiče iz 19. veka, ali nije pripadao porodici Spirta po kojoj kuća nosi ime. Od te porodice koja se ugasila s poslednjom naslednicom Sofijom ostala je samo jedna kristalna čaša. Ovaj nameštaj je iz te epohe i pripadao je onima koji su posle Sofije živeli u kući. Bio je u izuzetno lošem stanju i samo zahvaljujući stručnosti restauratora koji sarađuju sa nama vraćen mu je stari sjaj – kaže Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda, i ističe da je čak u jednom od komada nameštaja, u tajnoj pregradi, nađena i sakrivena prepiska.

Osim nameštaja, sada se restaurira i jedna haljina, pudrijera i damski asesoar iz tog perioda.

– Ono što nam je posebno drago jeste da smo iz Pančevačkog muzeja na pozajmicu dobili dva portreta članova porodice Spirta – rekla je Medakovićeva.

Obnova ove kuće počela je 2002. godine i trebalo je da traje oko dva meseca. Ali, umesto da sve bude završeno u tom roku, rekonstrukcija se protegla na gotovo 7.000 dana.

Najveći problem predstavljala je restauracija jedinstvenog intarziranog parketa iz Belgije postavljenog kada je i kuća završena 1855. Deo parketa načinjenog od osam različitih vrsta drveta odmah je na početku obnove skinut i bačen. Zatim je u toku godina ponovo postavljen, ali je deo oštećen zbog nestručne ugradnje radijatora. I posle ovog incidenta ova podna obloga ponovo je podignuta i tako bez konkretnog rešenja stajala godinama. Napokon je 2020. oko 100 kvadrata sačuvanog parketa obnovljeno kako valja i vraćeno na mesto gde je trebalo da stoji. Ta intervencija je na kraju koštala 30.000.000 dinara. U toku godina u kući se pojavila vlaga, posebno u podrumskim prostorijama, otišle su instalacije, ispostavilo se i da izolacija nije urađena… Sve je to moralo biti sanirano da bi kuća ponovo „stala na svoje noge” i konačno mogla da primi posetioce.

Zaostavština bogatih Spirti

Izgradnju kuće u Glavnoj ulici finansirao je Dimitrije Spirta, potomak čuvene i bogate cincarske porodice. Urađena je po projektu bečkog arhitekte Ferstla. Dimitrije nije u njoj dugo živeo. Iste godine kada je kuća sagrađena on se preselio u Pančevo gde je ubrzo i umro. Sahranjen je u porti manastira Vojlovica. Poslednji vlasnik iz porodice Spirta bio je Đorđe, koji je kuću prepisao ženi Sofiji. Ona je 1916. umrla u Švajcarskoj. Kuća je potom menjala vlasnike i namenu da bi 1965. godine bila proglašena spomenikom kulture, a Narodni muzej Zemuna, osnovan 1955, premešten u ovaj objekat.

Godišnjica pogibije Mihajla Petrovića, prvog srpskog pilota

0

Na današnji dan, 7. marta 1913. godine, na borbenom zadatku u okolini Skadra tokom Prvog balkanskog rata, stradao Mihajlo Petrović (1884 – 1913), prvi srpski pilot, prva žrtva u srpskom vazduhoplovstvu i jedan od prvih pilota u svetu koji je poginuo u borbenim dejstvima.
„Mihajlo Petrović pripadao je prvoj grupi, od šest srpskih pilota, školovanih u Francuskoj 1912. godine. Posle završetka obuke u junu te godine, uspešno je položio završne ispite, čak mesec dana pre ostalih iz grupe, i prvi poleteo. Taj događaj je izazvao izuzetnu pažnju, pa je dopisnik lista „Figaro” iz Pariza, koji je i sam prisustvovao tom letu, napisao veliku reportažu o neustrašivom i divljenja dostojnom letu srpskog seržanta”.
Petrović je stekao međunarodnu pilotsku licencu FAI broj 979, a ponosno i časno je služio srpskoj otadžbini noseći pilotsku dozvolu broj 1. On je poginuo kada je iznenadni nalet vetra okrenuo njegov avion, pri čemu je ispao iz njega a padobran tada nije bio deo standardne opreme pilota.

Premijeri Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Holandije razgovarali o humanitarnoj koaliciji za Ukrajinu

0
Canadian and British flags fly in a strong wind near Calgary, Alberta. The Canadian Press Images/Larry MacDougal

Britanski premijer Boris Johnson govorio je o bitci za Britaniju,  kada je u ponedeljak otvorio bilateralni sastanak sa svojim kolegom, premijerom Justinom Trudeauom, dok su se dvojica lidera sastala kako bi razgovarali o brzom razvoju krize u istočnoj Evropi.

Njih dvoje su se sreli u oficirskoj trpezariji ispod portreta kraljice u bazi Kraljevskog vazduhoplovstva u Northoltu, zapadno od Londona. Bila je to jedna od glavnih baza u odbrani Ujedinjenog Kraljevstva tokom Drugog svetskog rata, a govorili su o njenoj istoriji pre nego što su se okrenuli brutalnom, modernom ratu koji se vodi u Ukrajini.

„Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo su zajedno u vezi sa mnogim stvarima“, rekao je Džonson, pre nego što je istakao da su dve nacije „posebno ujedinjene u našem stavu protiv agresije Putina u Ukrajini“.

Trudo je rekao da je srecan što je sa “Borisom” kako bi podržao ukrajinski narod i “pozvao Rusiju na odgovornost i zauzeo se za demokratiju širom sveta”.
Dvojica lidera su takođe sacekali holandskog premijera Marka Ruttea, koji im se pridružio u daljnjim razgovorima u ponedeljak.

Trojica lidera raspravljaju o Johnsonovom predlogu za stvaranje humanitarne koalicije nacija, planu od šest tačaka koji je Ujedinjeno Kraljevstvo iznelo za rešavanje krize, gde je rastući broj civilnih žrtava izazvao široko rasprostranjeni bes.
U ponedeljak, nakon molbe francuskog predsednika Emmanuela Macrona, Rusija je pristala da otvori humanitarne koridore u nekoliko ukrajinskih gradova, uključujući glavni grad Kijev, kao i Harkov, Sumi i Mariupolj.
Međutim, prema mapama koje je objavila RIA, ruska novinska agencija, postoji jedna kvaka — koridori bezbednog prolaza vode ili do Rusije, ili do saveznice te zemlje Belorusije.

Ukrajinska vlada opisala je plan kao “potpuno nemoralan trik”.

Međutim, to može biti sporno, jer postoji nekoliko izveštaja da su ruske snage nastavile sa granatiranjem. Ograničeni prekid vatre usledio je nakon vikenda, kada je deset hiljada ukrajinskih civila pokušalo pobeći od ruskog bombardiranja gradova, ali su bili primorani da se vrate u sklonište nakon što su gađani.

Vojna pomoć
Pored humanitarne krize, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Holandija razgovaraju o tome kakvu dalju vojnu pomoć tri nacije mogu pružiti u smislu oružja.

Kanada radi na obezbeđivanju protivoružja, raketnih bacača, granata i druge nesmrtonosne opreme. Ranije je isporučila mitraljeze, karabine, ručne pištolje i 1,5 miliona komada municije.
Prošle sedmice, britanski podsekretar odbrane, James Heappey, rekao je britanskom Parlamentu da će Britanija pružiti dodatni paket, ali je odbio razgovarati o detaljima.
NATO, uključujući Kanadu i Ujedinjeno Kraljevstvo, odbacio je nametanje zone zabrane letova iznad Ukrajine, rekavši da bi to moglo dovesti do opasne eskalacije rata i dovesti zapadne zemlje u direktnu konfrontaciju sa ruskim pilotima.

Trojica lidera su, međutim, pod pritiskom da iznađu alternativu.

SERBIANNEWS/CANADA

Cena benzina u Vankuveru dostigla 2 dolara po litru, a porezi su veliki faktor

0

Vozači u Vancouveru plaćaju rekordne cene benzina, a porezi posebno karakteristicni za ovu provinciju, igraju bitnu ulogu.
Cene običnog benzina u Metro Vancouveru su dostigle više od 2 dolara po litru. To je najviša cena benzina u Severnoj Americi, zajedno s najvećim porezima na benzin.

Pre nego što se čitataoci u mestima kao što su Red Deer ili Sarnia podrze ljude koje blokiraju naftovod, mogli bi malo razmisliti o običnim ljudima koji još uvek žive u Metro Vankuveru, mnogim vrednim ljudima koji nisu tražili ove kaznene cene benzina.

Ovaj rekordno visok trošak seže duboko u porodične budžete.

Budući da mnogi ljudi ne mogu priuštiti život u Vancouveru, jer su nekretnine preskupe, oni putuju sa velike udaljenosti na posao. Studije pokazuju da na desetine hiljada ljudi putuju na posao od mesta kao što su Chilliwack i Abbotsford do mesta kao što su Maple Ridge i Burnaby.
Vožnja po 500 kilometara i punjenje dva puta sedmično nije neobično za ove ljude.
Sa cenama od 2 dolara po litru, punjenje sada košta 140 dolara. Radite to dva puta sedmično i put na posao vas košta 280 dolara.
To je račun od više od 1000 dolara mesečno, samo da se sipa benzin u jedan automobil.
Prosečna cena iznajmljivanja smeštaja s tri spavaće sobe u Maple Ridgeu, Langley-ju ili Surrey-u iznosi oko 3.000 dolara mesečno, tako da ne preostaje mnogo za plaćanje brige o deci, grejanja, osiguranja i naduvanih cena namirnica.

Kako smo upali u ovu zbrku u Britanskoj Kolumbiji? To je priča koja uključuje visoke poreze i kratkovidnu vladu.
Dok nemiri u inostranstvu utiču na cenu, svaki litar benzina u Metro Vancouver-u u sebi sadrzi 73 centa poreza.

Život u BC-u je postao nepriuštiv za mnoge ljude, a porezi na ugljenik ga dodatno pogoršava. Premijer John Horgan to zna, budući da se njegov tim iz NDP-a borio protiv poreza na ugljenik kada su bili u opozicionim klupama.
Porez na ugljenik donosi više od 2 milijarde dolara godišnje.
Horgan odbija priznati ulogu koju igra u ovoj zbrci.

Pre tri godine, kada su cene benzina porasle na oko 1,70 dolara po litri, on je zapravo pozvao na istragu kako bi otkrio šta je uzrok tome. Horgan je to učinio dok je dizao poreze na ugljenik i pokušavao da ugusi naftovod Trans Mountain, koji isporučuje naftu usamljenoj rafineriji u Metro Vancouveru.

Ne morate biti Nancy Drew da biste došli do dna te misterije. Ali istrazi nije bilo dozvoljeno da se sagleda ključni faktor, a to je vladina politika.
Ostatak Kanade može naučiti dve lekcije iz ove predstave.
Prvo, BC je šablon za federalne poreze na ugljenik premijera Dzastina Trudoa. Trudo povećava porez na ugljenik na 170 dolara po toni u narednih osam godina i to dodaje 37 centi po litri benzina. On takođe nameće drugi nacionalni porez na ugljenik kasnije ove godine. Dakle, Trudo uskoro planira naterati sve Kanađane da plaćaju više od 2 dolara po litri benzina.
Drugo, lideri koji nameću ove poreze na ugljenik pretvaraće se da njihova radikalna politika nikome ne nanosi štetu.
Kada obicni radnici više ne mogu priuštiti da se voze na posao i greju svoje domove zbog poreza na ugljenik koji im nameću dobro plaćeni političari, ti isti političari će se praviti glupi – nadajući se da su i birači upravo to.

SERBIANNEWS/CANADA