Zašto hrana profesionalaca ispadne bolje: Tajna je u triku sa papirom za pečenje koji retko ko koristi
Papir za pečenje bi, bar u teoriji, trebalo da spada u one pametne kuhinjske izume koji značajno olakšavaju pripremu hrane: sprečava lepljenje za pleh, štedi vas mukotrpnog ribanja zagorele masnoće i uklanja potrebu za direktnim kontaktom sa starim, izlizanim metalom rerne. Ipak, stvarnost je često drugačija. Umesto da pomaže, on se uporno savija, klizi i odbija da ostane na mestu baš u trenutku kada pokušavate da na njega pažljivo rasporedite testo ili hrskave komade krompira.
Zašto se papir za pečenje uopšte uvija?
Papir za pečenje dolazi fabrički upakovan u rolnu, što znači da ima ono što se naziva „memorija oblika“, odnosno unutrašnje napone koji ga primoravaju da se vrati u svoj prvobitni, uvijeni položaj. Čak i kada ga isečete, ta memorija ne nestaje. Zato se ivice podižu. Ako ste ikada pokušali da ispečete nešto na papiru koji vam stalno klizi ispod hrane, znate koliko brzo ova „mala neprijatnost“ može da se pretvori u pravi kuhinjski nered, prenosi N1.hr.
Jednostavan trik: Izgužvajte papir
Rešenje je izuzetno jednostavno. Izgužvajte papir za pečenje u kuglu, što je čvršće moguće, kao da u njega umotavate dragocenu uspomenu na neuspeli kolač. Na ovaj način mehanički razbijate fabričku strukturu papira i brišete njegovu „memoriju rolne“. Kada ga ponovo raširite, papir postaje mekši, savitljiviji i savršeno se uklapa u kalup. Bez dodatnih trikova, bez masnoće i bez lepljenja hrane.
Napredna verzija: Lagano navlažite izgužvani papir
Za one koji žele još bolju kontrolu, postoji naprednija verzija. Nakon izgužvanja papira, kratko ga isperite pod hladnom vodom i nežno iscedite. Rezultat je blago vlažan papir koji se ponaša kao mekana kuhinjska krpa. Odlično se lepi za ivice kalupa, ne klizi i ima još jednu prednost: manje je sklon zagorevanju na visokim temperaturama.
Ova tehnika je posebno korisna prilikom pečenja povrća, krompira, ribe ili piletine, hrane koja često oslobađa puno vlage i masti. Vlažni papir pomaže u zadržavanju sokova i sprečava da se hrana zalepi za metal. Međutim, budite oprezni: za kolače, kekse i nežne deserte, bolje je držati se suve verzije, jer dodatna vlaga može negativno uticati na teksturu testa.
Egipat zainteresovan za uvoz srpske pšenice i kukuruza
Ambasador Egipta u Beogradu Ahmed Salam Soliman izjavio je danas na sastanku sa ministrom poljoprivrede Srbije Draganom Glamočićem da postoji veliko interesovanje egipatske strane za uvoz pšenice iz Srbije.
Soliman je rekao da je Egipat zainteresovan i za povećanje uvoza kukuruza, kukuruznog ulja, jabuke i drugih proizvoda iz Srbije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
U Egiptu je u toku projekat izgradnje skladišta za poljoprivredne i prehrambene proizvode, a cilj je da ono postane distributivni centar, odakle bi srpski proizvodi mogli da se izvoze i u druge afričke države.
Glamočić je izjavio da Srbija raspolaže značajnim izvoznim kapacitetima i da postoji interes domaćih kompanija za plasman robe na egipatsko tržište.
Posebno je razmotren izvoz srpske poljoprivredne mehanizacije u Egipat i druge afričke zemlje, s obzirom na konkurentnost srpske opreme u odnosu cene i kvaliteta, naveo je Glamočić.
Postoji i obostrani interes za saradnju u oblasti prerade prehrambenih proizvoda, rečeno je na sastanku.
Svakog dana jedan novi milijarder: Zašto je 2025. bila najbolja godina u istoriji za najbogatije
Brzorastuće akcije u oblasti veštačke inteligencije, velike IPO emisije i Ilon Mask pokrenuli su „milijardersku groznicu“ ove godine.
Matična kompanija Njujorške berze objavila je 7. oktobra da ulaže dve milijarde dolara u startap za tržišne usluge Polimarket. Kompanija je vrednovana na devet milijardi dolara. Ovaj dogovor predstavljao je veliku pobedu za petogodišnju firmu – i za njenog 27-godišnjeg osnivača, Šejna Koplana. On je odmah postao najmlađi milijarder na svetu koji je sam stvorio svoje bogatstvo. Njegova vladavina nije potrajala ni tri nedelje.
Naime, 27. oktobra, startap za regrutaciju zasnovanu na veštačkoj inteligenciji, Merkor, objavio je da je prikupio sredstva od nekoliko vodećih investitora pri vrednovanju od 10 milijardi dolara. Dovoljno da trojica osnivača postanu najmlađi milijarderi svih vremena koji su sami zaradili bogatstvo, sa po 22 godine. Nadmašili su Koplana za pola decenije i čak oborili rekord Marka Zakerberga, koji je postao milijarder 2008. sa 23 godine.
Slična borba vodila se i za titulu najmlađe milijarderke, koja je zaradila svoj novac. Tejlor Svift, 36, držala je prvo mesto od 2023. godine. Zatim je došla Lusi Guo, suosnivačica Scale AI, tada stara 30 godina, kada je Scale u aprilu objavio prodaju akcija. Potom je 29-godišnja Luana Lopes Lara, bivša balerina iz Brazila, preuzela titulu kada su privatni investitori vrednovali njen startap za predikciju tržišta Kalshi na 11 milijardi dolara ranije ovog meseca. Takav je tempo stvaranja bogatstva u 2025. godini.
Gotovo 50% više milijadera nego pre pet godina
Tokom prošle godine, na planeti je nastalo više od 340 novih milijardera – otprilike jedan dnevno. U SAD, Kini, Indiji, Rusiji i mestima kao Sent Kits i Nevis i Albanija. Sada ima više milijardera nego ikada ranije: rekordnih 3.148, što je gotovo 50% više nego pre pet godina.
Kada je Forbes 1987. objavio prvi međunarodnu listu, bilo je samo 140 milijardera širom sveta. Milijarderska populacija je sada bogatija nego ikada. Kako ukupno (18,7 biliona dolara, što je porast od 10 biliona od 2020.), tako i prosečno (5,9 milijardi dolara, u poređenju sa četiri milijarde tada). Rekordnih 19 osoba sada su centibilioneri, sa bogatstvom od najmanje 100 milijardi dolara. Pre šest godina bio je samo jedan – Džef Bezos iz Amazona.
Sva ta bogatstva pretvorila su se i u moć. Oko 135 milijardera uložilo je novac u predsedničke izbore u SAD 2024. Mnogi su tokom godine stali uz američkog predsednika-milijardera. Donirali su milione za njegovu inauguraciju – gde su milijarderi poput Bezosa, Zakerberga, Tima Kuka i Sundara Pičaja dobili istaknuta mesta koja su obično rezervisana za porodicu predsednika, bivše predsednike i visoke državne zvaničnike. Donirali su milione za projekat Bele kuće sa balonom. Neki od njih su čak postali članovi njegovog kabineta, najbogatijeg u istoriji SAD.
Prošle nedelje, milijarder Džered Ajzakman potvrđen je za čelnika NASA, dan nakon što se milijarderka i velika donatorka Mirijam Adelson našalila da bi Trampu dala još 250 miliona dolara za treći mandat. Nedelju ranije, poljoprivredni milijarder Andrej Babiš je položio zakletvu kao premijer Češke Republike. To je najnoviji znak da je ceo svet sada više nego ikada u eri milijardera.
Fenomen Mask
Sve počinje od vrha. Ilon Mask je započeo godinu sa bogatstvom od 421 milijardi dolara. Zatim je oborio niz rekorda. Prvi čovek sa 500 milijardi, u oktobru, prvi sa 600 milijardi, 15. decembra, zatim prvi sa 700 milijardi, 19. decembra. Akcije njegove kompanije za električne automobile porasle su za skoro 30%. A vrednost njegovog raketnog preduzeća SpaceX više je nego udvostručena, na 800 milijardi. Mask je ove godine do 22. decembra dodao 333 milijarde dolara svom bogatstvu, više nego cela imovina druge najbogatije osobe na svetu, suosnivača Gugla Larija Pejdža, koja iznosi 255 milijardi. Drugim rečima, Mask je samo u 2025. stvorio više bogatstva nego što je bilo ko drugi na planeti tokom celog života.
Sa neto bogatstvom od 754 milijarde dolara, Mask je bogatiji od „najsiromašnijih“ 620 milijardera na planeti zajedno. Ipak, Mask nije imao najuspešniji dan u 2025. Taj rekord drži suosnivač Orakla, Leri Elison. Akcija softverskog giganta 10. septembra skočila je za 36%, uprkos tome što kompanija nije ispunila očekivanja o kvartalnoj prodaji i zaradi, zahvaljujući velikim projekcijama prihoda od klaud infrastrukture pokrenutim AI bumom. Milijarder Elison, koji poseduje oko 40% akcija Orakla, dodao je skoro 100 milijardi dolara svom bogatstvu.
Akcije su od tada pale za 40%, ali Elison (koji je deo godine proveo pomažući u preuzimanjima Paramaunta i Tiktoka) i dalje se procenjuje na 250 milijardi dolara. To je rast od 41 milijardu od početka 2025. Pejdž i njegov Gugl partner Sergej Brin su zajedno ove godine bogatiji za 185 milijardi dolara.
U međuvremenu, akcije proizvođača grafičkih čipova Envidija porasle su za 33% u 2025. Povećale su bogatstvo suosnivača Džensena Hvanga za 42 milijarde ove godine.
Japanski tajkun Masajoši Son, koji je investicioni gigant Softbank usmerio da postane jedan od najvećih investitora u AI, bogatiji je za 25 milijardi u 2025.
AI promenio sve
Tu je i „milijarderska groznica“ novih milijardera koji su se ove godine prvi put probili na rang-listu zahvaljujući AI talasu. Neki razvijaju velike jezičke modele, poput Lianga Vengfenga iz Kine, koji je lansirao DeepSeek 2023. i ušao u „klub tri zareza“ u januaru. Tada je njegov R1 model osvojio svet, tvrdeći da može da parira performansama ČetGPT-a po nižoj ceni. Sedam bivših zaposlenih u OpenAI koji su osnovali AI gigant Anropik takođe su novi milijarderi. Kompanija koja stoji iza četbota Klod iskusila je skok vrednosti sa 18 milijardi na 61,5 milijardi, pa na 183 milijarde – sve u roku od jedne godine.
Drugi se bogate tako što snabdevaju AI bum. Akcije ISU Petasys-a, malo poznatog južnokorejskog proizvođača štampanih ploča, porasle su ove godine više od 360%. To je predsednika Kima Sang-beoma učinilo novim milijarderom. Četiri bivša izvršna direktora američkih proizvođača čipova Envidija i AMD postali su novi kineski milijarderi kao suosnivači firmi za poluprovodnike koje teže da postanu Envidija i AMD Kine.
Džitendra Mohan i Sandžaj Gajendra zajedno su osnovali kalifornijsku firmu Astera Labs, koja snabdeva tehnologije za mreže u data centrima, 2017. godine. I to nakon što su shvatili da povezivanje ne prati napredak u AI i mašinskom učenju. Akcije su porasle 140% od kada su firmu izveli na berzu 2024. godine. To je obojicu svrstalo u red milijardera. U međuvremenu, tri nova milijardera iza CoreWeave-a izgradila su imperiju iznajmljujući oko 250.000 GPU jedinica kompanijama koje se bave veštačkom inteligencijom u tridesetak data centara širom SAD i Evrope. Akcije su se više nego udvostručile od njihovog IPO-a u martu.
Puno posla u AI
Tu je i Fermi Amerika, koja gradi ogroman data centar u Teksasu namenjen AI zakupcima. Fermi je izašao na berzu u oktobru sa vrednovanjem od 12,5 milijardi dolara – što je suosnivače Tobija Nojgebauera i Grifina Perija učinilo milijarderima. A Perijevog oca, bivšeg guvernera Teksasa i američkog sekretara za energetiku Rika Perija, centimilionerima. Sve to uprkos činjenici da Fermi još nije ostvario ni cent prihoda i da je najmanje godinu dana udaljen od završetka prve faze izgradnje. Akcije su pale 70% od izlaska na berzu, što je Grifina Perija izbacilo iz redova milijardera. Ali, kompanija i dalje vredi više od pet milijardi, a Nojgebauer i dalje poseduje desetocifrenu imovinu.
Ostali AI moguli ušli su u redove milijardera zahvaljujući kablovima za data centre, „vajb kodingu“, označavanju podataka, AI agentima za korisničku podršku, kloniranju glasa AI, pa čak i AI-powered igrici za upoznavanje.
Od raketa do filmova
Međutim, „milijarderska“ groznica se širi i van veštačke inteligencije. U junu, Circle, kompanija za kriptovalute koja stoji iza stejblkoina USDC, postala je prvi izdavalac stejblkoina koji je izašao na berzu, u IPO-u koji je suosnivača Džeremija Alera učinio milijarderom. Sledećeg meseca, Dilan Fild je izveo na berzu svoju firmu za dizajnerski softver Figma, postavši multi-milijarder u procesu. Njegov suosnivač, Evan Volas, takođe je postao novi milijarder.
Akcije Cadre Holdings-a, čiji proizvodi uključuju pancire i bombe odelo za kupce kao što je američki ICE, dobile su podsticaj od povećane potrošnje na odbranu u SAD i Evropi, pomažući CEO-u Vorenu Kandersu da postane milijarder. Porast od 300% akcija AST SpaceMobile-a, koji se takmiči sa Maskovim SpaceX-om u izgradnji satelita za direktnu širokopojasnu vezu sa mobilnim telefonima, katapultirao je osnivača Abela Avelana u sferu superbogatih. Stiv Hafman je zaradio bogatstvo kao suosnivač društvene mreže Redit. Holivudska legenda Džejms Kameron sticao je bogatstvo filmskim hitovima. Teniska legenda Rodžer Federer probio se na listu ove godine.
Ove godine novi milijarderi vredni 876 milijardi
Sveukupno, svet je u poslednjih 12 meseci dobio nove milijardere u vrednosti od kombinovanih 876 milijardi dolara. To je oko 5% ukupnog globalnog bogatstva milijardera. Gotovo 40% novih milijardera u 2025. su Amerikanci, ali ova „milijarderska žurka“ obuhvatila je 32 zemlje, uključujući 35 novih kineskih građana, 15 novih Indijaca i 15 novih Rusa. Nemački biznismen Klemens Fišer obogatio se izgradnjom i prodajom serije firmi za lekove i suplemente bez recepta. Sada pokušava da razvije lek na bazi kanabisa koji bi zamenio opioide. U međuvremenu, Albanija je dobila svog prvog milijardera ove godine – u oblasti nekretnina i maloprodaje – Samira Manea. On je pobegao iz komunističkog režima u zemlji početkom 1990-ih i naselio se u Austriji. Stekao je prvo bogatstvo, a zatim se vratio da pokrene prvi šoping mol na periferiji Tirane.
Dve trećine ovog novog bogataškog talasa stvorilo je svoje bogatstvo samo. Uključujući 11 novih milijardera mlađih od 30 godina, čime je globalni broj dostigao rekordnih 13. Ostali – uključujući tri ćerke vlasnika Indijanapolis Koltsa Džima Irseja (preminuo u maju), pet naslednika italijanskog modnog dizajnera Đorđa Armanija (preminuo u septembru) i pet članova porodice iza kompanije Medline, koja je imala IPO godine – pridružili su se listi milijardera starom, tradicionalnom metodom – nasleđem.
A ono što je zanimljivo kod onih koji steknu ovo bogatstvo jeste da obično ostaju bogati. Čak i sa svim ovim novim licima, gotovo 85% trenutnih milijardera započeli su godinu kao milijarderi. Četvrtina njih ulazi u 2026. bogata ili bogatija nego što su bili pre godinu dana. To ostavlja klasu milijardera u dobroj poziciji za još jednu godinu sa mnogim „srećnim prinosima“.
Čejs Piterson-Vitorn, novinar Forbes
Hrana zbog koje možete pasti na alkotestu, iako niste popili ni kap alkohola
Iako zvuči neverovatno, određene namirnice mogu izazvati lažno pozitivan rezultat na alkotestu – čak i ako ste potpuno trezni.
Koja je to hrana.
Primer iz Kine to potvrđuje: vozač je na testiranju pokazao nivo alkohola iznad zakonske granice, iako nije konzumirao alkohol.
Analiza krvi kasnije je potvrdila da je bio apsolutno trezan.
Uzrok?
Velika količina duriana, voća poznatog po intenzivnom mirisu i ukusu sličnom vanili.
Prirodna hemijska jedinjenja i šećeri u durianu mogu privremeno izazvati pozitivan rezultat – naročito ako se test radi odmah nakon konzumacije. Sličan efekat mogu izazvati i ananas ili papaja, piše Jutarnji list.
Ni uobičajeno voće nije potpuno bezopasno. Veoma zrele banane ili grožđe mogu u stomaku fermentisati i proizvoditi male količine alkohola. Ipak, da bi alkotest pokazao pozitivno, potrebno je znatno veće unošenje ovih plodova.
Čak i svakodnevni proizvodi poput hleba i kolača mogu „varati“ alkotest.
Razlog je kvasac – on u testu fermentiše i stvara minimalne količine alkohola. Isto važi i za poslastice pripremljene s ekstraktom vanile, koji sadrži oko 35% alkohola, iako je njegov efekat vrlo kratkotrajan.
Posebno je zanimljiv mak: semenke maka neće uticati na alkotest, ali mogu dati pozitivan rezultat na testu za droge, jer sadrže tragove morfijuma. Preterana konzumacija može iznenaditi vozače koji nisu znali za ovu „zamku“.
Nekadašnji kapiten Zvezde za Danas o porazu u Parizu, Nvori i Obradoviću: Ljudi se prave pametni
Košarkaši Crvene zvezde doživeli su četvrti poraz u pet poslednjih utakmica u Evroligi i 2025. godinu završavaju u ne baš veselom raspoloženju.
Crveno-beli su u utorak poraženi od Pariza rezultatom 102:92 i posle nepotpunog 18. kola nalaze se na devetom mestu elitnog klupskog takmičenja Starog kontinenta.
– Događa se upravo ono na šta sam ranije upozoravao. Silne pobede u nizu su bilie iskrivljena slika Zvezdinog statusa u Evroligi. Stvorila se atmosfera kao da je realnost da se svaki meč dobije sa 20 poena razlike. Tim je imao pozitivnu reakciju sa novim trenerom Sašom Obradovićem, ponela ga je energija i dueli na domaćem terenu. Sasvim normalno je da dođe do pada, jer nijedna ekipa u Evropi ne može da igra na maksimalnom nivou tokom cele sezone – uverava nekadašnji kapiten Crvene zvezde Marko Simonović u razgovoru za Danas.
Trener nikšićke Sutjeske objašnjava da su crveno-beli u Parizu potpali pod uticaj brze igre domaćina.
– Zvezda kao da nije bila spremna za Parizov ritam. Teško se adaptirala, napadali su nas u leđa i više puta uspešno završavali napade posle samo tri sekunde. Moramo da uzmemo u obzir da je francuski tim ušao sa velikim motivom u utakmicu, posle šest vezanih neuspeha i nesrećnog poraza u Madridu protiv Reala.
Foto: Srdjan Stevanović/Starsport
Simonović i pored svega veruje u ovaj tim Zvezde.
– Ekipu je malo sustigao umor. Nije nimalo lako igrati u ovom ritmu, pogotovo kada imate nekoliko povređenih igrača. Oni koji misle da je lako pobeđivati u seriji u Evroligi se prave pametni. Saša zna posao. Pored svih problema sa izostancima potrebno je sada ukomponovati i one koji su izašli iz povreda, Batler je stigao kasno i neophodno je vreme da se svi igrače uklope i iskristališe timski duh i liderske pozicije među nosiocima igre.
U Parizu je bila očigledna nervoza Džordan Nvore koji je imao i raspravu sa trenerom.
Košarkaši Crvene zvezde doživeli su četvrti poraz u pet poslednjih utakmica u Evroligi i 2025. godinu završavaju u ne baš veselom raspoloženju.




Foto: The Disney Studios





Sva ta bogatstva pretvorila su se i u moć. Oko 135 milijardera uložilo je novac u predsedničke izbore u SAD 2024. Mnogi su tokom godine stali uz američkog predsednika-milijardera. Donirali su milione za njegovu inauguraciju – gde su milijarderi poput Bezosa, Zakerberga, Tima Kuka i Sundara Pičaja dobili istaknuta mesta koja su obično rezervisana za porodicu predsednika, bivše predsednike i visoke državne zvaničnike. Donirali su milione za projekat Bele kuće sa balonom. Neki od njih su čak 





Foto: Srdjan Stevanović/Starsport








