20.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 925

Kanada menja granična pravila za nevakcinisanu i delimično vakcinisanu decu

0

Nevakcinisanoj i delimično vakcinisanoj deci uzrasta od pet do 11 godina više neće biti potreban test na COVID-19 za ulazak u Kanadu.

Savezna vlada je u petak saopštila da počevši od 25. aprila u 1.00 po istočnom vremenu, deca u toj starosnoj grupi koja su u pratnji potpuno vakcinisanog roditelja, staratelja ili tutora, više neće biti obavezna da rade test pre ulaska u zemlju.
Međutim, testovi pre ulaska i dalje će biti potrebni za delimično vakcinisane ili nevakcinisane putnike 12 + godina koji trenutno ispunjavaju uslove za putovanje u Kanadu.
Deca mlađa od pet godina ne moraju dostaviti rezultate testa na COVID-19, dodala je vlada.
Ublažavanje graničnih pravila dolazi nakon što je Ottawa krajem februara odlučila ukinuti zahteve za PCR testiranje pre dolaska, za potpuno vakcinisane putnike.
Kao deo najave od petka, vlada je rekla da potpuno vakcinisani putnici više neće morati da daju plan karantina pri ulasku.

“Ovaj zahtev će takođe biti uklonjen za decu od 5 do 11 godina koja su u pratnji potpuno vakcinisanog roditelja, staratelja ili vaspitača i putnike s medicinskom kontraindikacijom za vakcinu protiv COVID-19”, navodi se u vestima iz vlade.
Osim toga, federalna vlada više neće zahtevati da potpuno vakcinisani putnici koji ulaze u Kanadu 25. aprila ili nakon toga nose maske na javnim mestima, prate i prijavljuju ako razviju znakove ili simptome, da idu u karantin ako drugi putnik u istoj grupi putovanja pokaže znakove ili pozitivne simptome, i da prave listu bliskih kontakata i posećenih lokacija.

Te mere su bile potrebne 14 dana nakon dolaska u Kanadu, saopštila je vlada.
Međutim, putnici ne bi trebali potpuno odbaciti nošenje maski, rekla je dr. Theresa Tam, glavni službenik za javno zdravstvo Kanade.

“(Ako) ćete putovati sa grupom ljudi u određenom okruženju, mislim da je razumno nastaviti nošenje maske”, rekla je ona novinarima tokom virtuelnog brifinga o COVID-19 u petak.

„Putnici će možda imati dilemu. Svi će nositi maske kao dodatni sloj zaštite. To može smanjiti prenos, (pa) zašto da ne nosimo maske?”
Nadalje, svi putnici i dalje moraju koristiti aplikaciju ArriveCAN za postavljanje informacija o putovanju i vakcinaciji u roku od 72 sata od dolaska u Kanadu i/ili pre ukrcavanja na avion, brod ili voz.
Potpuno vakcinisani putnici koji ne dostave svoje podatke u ArriveCAN neće imati pravo na izuzeće za potpuno vakcinisane putnike, što znači da će možda morati dostaviti rezultat testiranja pre ulaska u zemlju kao i plan za karantin.

“Svi putnici, bez obzira na status vakcinacije, moraju nastaviti da nose masku tokom celog putovanja”, poručili su iz vlade.

“Dok se neki savezni zahtjevi ukidaju za određene putnike koji ispunjavaju uslove, svi putnici koji ulaze u Kanadu vazdušnim, kopnenim ili vodenim putem moraju se pridržavati saveznih zahteva zajedno s onima koje je istakla njihova provincija ili teritorija.”
Kanada dodatno ublažava svoja granična pravila u vreme kada slučajevi COVID-19 kruže raznim delovima zemlje u šestom talasu.
Pokrenut omicronovom BA.2 varijantom, šesti talas je zabeležio visoke skokove infekcija u poslednjih nekoliko.
Prema vladinim podacima, 81% Kanađana je potpuno vakcinisano, ali veći unos može rezultirati povećanom zaštitom jer putovanja tokom leta postaju sve privlačnija, rekao je dr. Howard Njoo, zamenik glavnog službenika za javno zdravstvo Kanade.
„Na kraju dana, svi se slažu da su vakcine i dalje naše glavno sredstvo, glavni sloj zaštite i unutar Kanade za sve Kanađane“, rekao je.
„Ali i zarad finog putovanja, važno je naglasiti da što je veća pokrivenost vakcinama, to smo svi mi zaštićeniji od ozbiljnih posledica COVID-19.”

SERBIANNEWS/CANADA

Najveća mesečna inflacija u Kanadi od 1956. godine

0

Proizvođačke cene u Kanadi u martu su bile četiri odsto veće nego u februaru, a najviše uticaja na poskupljenja imale su veće cene energenata, saopštila je Statistička agencija.

U saopštenju se navodi da je to najveća mesečna inflacija otkako su u januaru 1956. godine počeli da se prate ti podaci, prenosi Rojters.

Mart je sedmi uzastopni mesec u kome se beleži povećanje proizvođačkih cena, nakon što je u februaru registrovana poskupljenja od 2,6 odsto.

U saopštenju Statističke agencije se ističe da su cene sirovina u martu bile čak 11,8 odsto veće nego u februaru.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada seli 40 šumskih bizona u Aljasku kako bi se spasila vrsta

0

Kanadska vlada objavila je da je odlučila da preseli oko 40 šumskih bizona iz severne Alberte u Aljasku.To radi kako bi se uspostavila dovoljno velika krda tih životinja i tako obezbedila dugoročni opstanak te najveće kopnene životinje u Severnoj Americi.

Šumski bizon u Kanadi ima status ugrožene vrste još od 2003. godine, a broj jedinki je i dalje u padu pa mu preti izumiranje ukoliko se nešto ne preduzme kako bi se zaštitile.

Tokom ranog 19. veka broj šumskih bizona, koji su veći od ravničarskih bizona, procenjivao se na oko 168.000 na području severozapadne Kanade i unutrašnjosti Aljaske, ali već krajem 19. veka ostalo ih je tek nekoliko stotina.

Na Aljasci je 2015. godine pokrenut projekat obnove populacije šumskog bizona u divljini, te se procenjuje da je trenutno broj jedinki te vrste na području zapadne Aljaske veći od 100.

Osim u Alberti, šumski bizon se u Kanadi može pronaći i u Britanskoj Kolumbiji, Jukonu, kao i na Severozapadnim teritorijama.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada šalje tešku artiljeriju kao pomoć Ukrajini

0

OTAVA – Kanada je danas saopštila da je obezbedila tešku artiljeriju ukrajinskim oružanim snagama, nakon što je ranije ove nedelje premijer Džastin Trido obećao da će poslati takvu pomoć na zahtev ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

Kanada je do sada isporučila ukrajinskim snagama određeni broj haubica M777 i odgovarajuću municiju, a pri kraju su ugovori za nabavku oklopnih vozila koja će poslati Ukrajini što je pre moguće, saopštilo je ministarstvo odbrane, prenosi Rojters.

SAD, Britanija i Kanada su se obavezale da će poslati još artiljerije u Ukrajinu kako bi pomogli Kijevu da brani oblasti na istoku zemlje, gde je Rusija počela opštu ofanzivu.

Predsednik SAD Džozef Bajden rekao je novinarima u utorak, nakon razgovora u kome su učestvovali i britanski premijer Boris DŽonson, kanadski premijer DŽastin Trido i drugim zapadni lideri, da će artiljerija biti u narednom kontingentu koji će u Ukrajinu poslati SAD, navodi Rojters.

Korisnici Androida mogu da se oproste od snimanja razgovora

0

Google je nedavno najavio promene u svojoj politici Plej prodavnice koje stupaju na snagu 11. maja. Jedna od tih promena ima za cilj da zauvek ukine aplikacije za snimanje razgovora na Androidu.

Kompanija je odlučila da ukloni API koji omogućava snimanje poziva u nekoliko verzija Androida. Oni objašnjavaju kako to rade u ime privatnosti i bezbednosti svojih korisnika, kao i zbog toga što u mnogim zemljama postoje zakoni koji zabranjuju snimanje telefonskih poziva.

Google već nekoliko godina konstantno otežava snimanje poziva, ali su posebna ograničenja uvedena od Androida 10. Zbog toga su treće aplikacije počele da koriste zaobilazna rešenja uz pomoć API za pristupačnost.

To je sada ukinuto. Analitičari tvrde da je ovakva odluka bila očekivana s obzirom da Google zauzima sve čvršći stav kada su u pitanju privatnost i bezbednost.

„API za pristupačnost nije dizajniran i ne može se zahtevati za snimanje poziva“, objasnila je kompanija na svom vebinaru za programere.

Dani Divljeg Zapada na Androidu su davno prošli, iako je platforma i dalje mnogo otvorenija od iOS-a. Izvorno snimanje poziva je takođe blokirano i na iPhone uređajima.

Ukoliko koristite neku aplikaciju za snimanje poziva, još uvek nije potpuno jasno kako će izgledati promene nakon 11. maja. Moguće je da će Google do tada dati programerima priliku da ažuriraju svoje aplikacije u skladu sa novim smernicama.

GODIŠNJICA BOMBARDOVANJA RTS-A: Pre 23 godine bombe su pale usred emitovanja vesti, poginulo 16 zaposlenih

0

Pre 23 godine, u noći između 22. i 23. aprila, NATO je bombardovao zgradu RTS-a i ubio 16 zaposlenih.

Prvi put u istoriji ratovanja pogođena je jedna medijska kuća koja je prethodno proglašena za legitimni vojni cilj. Zgrada RTS-a bombardovana je tokom emitovanja vesti u 2 sata i 6 minuta iza ponoći 23. aprila 1999. godine, kada je bomba iz NATO bombardera pogodila master.

U napadu su poginuli: Jelica Munitlak, šminker, Ksenija Banković, video-mikser, Darko Stoimenovski, tehničar u razmeni, Nebojša Stojanović, tehničar u masteru, Dragorad Dragojević, radnik obezbeđenja, Dragan Tasić, električar, Aleksandar Deletić, kamerman, Slaviša Stevanović, tehničar, Siniša Medić, dizajner programa, Ivan Stukalo, tehničar, Dejan Marković, radnik obezbeđenja, Milan Joksimović, radnik obezbeđenja, Branislav Jovanović, tehničar u masteru, Slobodan Jontić, monter, Milovan Janković, precizni mehaničar i Tomislav Mitrović, režiser programa.

U večernjoj smeni bilo je više od 100 ljudi. Među njima i Dragan Šuković koji je povređen.

“Ja sam bio faktički na nekih pet metara od eksplozije. Tu onda počinje onaj, da kažemo, neki životinjski instinkt čoveka koji prvo dobiješ, neki kontrast u očima – vidiš da nisi oslepeo. Onda shvatiš da nisi mrtav nego si živ, onda krećeš da se boriš. Pokušao sam da spasem ljude koje sam mogao, nekome stvarno nije bilo spasa, nažalost. Ja sam bio povređen, imao sam 27, 28 kopči po glavi”, rekao je Šuvaković iz tehničkog vođstva RTS-a.

NATO je pravdao svoje bombardovanje srpske državne televizije, rekavši da je ona bila legitimna meta.

“Moj brat je bio na smeni 22. na 23. april, kao i svaku noć za vreme bombardovanja. Svako veče sam se plašio i za njega i za ostale kolege koje su boravile u ovoj zgradi, svaku noć, jer nekoliko dana pre samog udara se izmestila i ekipa Si-En-Ena što nam je donekle bio neki znak da nešto tako strašno može da se dogodi”, kaže Miroslav Medić, brat poginulog Siniše Medića.

Pre bombardovanja RTS-a nijedna zgrada koja je bombardovana u Beogradu nije bila puna ljudi. Na vreme su evakuisani. I radnici RTS-a su verovali da će u slučaju opasnosti biti pravovremeno upozoreni.

“Tišina u Aberdarevoj – tu knjigu smo i izjave svedoka koje u zabeležene u toj knjizi i dokumenti do kojih smo došli, predali tužilaštvu. Međutim, Tužilaštvo nije želelo da pokrene istragu ni protiv koga od odgovornih u to vreme, osim protiv Dragoljuba Milanovića koji kao generalni direktor tada nije postupio po naredbi vlade. Postoje ljudi u saveznom ministarstvu koji su bili zaduženi za odbranu RTS, koji su učestvovali u pravljenju tog plana odbrane, koji su morali da ukažu na vreme i Dragoljubu Milanoviću i ministru odbrane”, rekao je Medić.

Za pogibiju radnika RTS-a do sada je odgovarao Dragoljub Milanović, koji je 2002. osuđen na deset godina zatvora zbog nepoštovanja naređenja Savezne vlade, po kojem je zaposlene i tehniku trebalo da izmesti iz zgrade u Aberdarevoj ulici.

“Ono što nas posebno boli, i mene i sve članove porodica, je evo – za ove 23 godine stalno ispred spomenika ‘Zašto’, ispred srušene zgrade, ponavljamo ista pitanja. Zašto i kome je bilo potrebno da pogine ovih 16 ljudi, moglo je da bude mnogo više žrtava, kome je odgovaralo – da li NATO paktu da pokaže svoju silinu i svoju snagu ili je odgovaralo tadašnjem rukovodstvu države da žrtve ove koje su bile u RTS-u, koje su ostavljene tu na milost i nemilost neprijatelju, iskoriste u svoje propagandne svrhe”, rekao je Medić.

Carski časovi i plaštanica, koja je simbolika Velikog petka

0

Na Veliki petak se umesto crkvenih zvona čuju drvena klepala, umesto liturgije služe se Carski časovi. Protođakon Mladen Kovačević kaže za RTS da su za vernike na današnji dan najvažniji molitva Bogu i čuvanje bližnjih. To je, kako ističe, priprema za vaskrsenje i konačan Hristov trijumf.

Protođakon Mladen Kovačević ukazuje na to da su na Veliki petak specifična bogosluženja kao i celokupne prethodne stradalne i strasne sedmice, koja upućuje na tajnu stradanja Hristovog.

RTS: Razgovor Vere Raičević i Mladena Kovačevića

Protođakon Kovačević poručuje vernicima da se zamisle nad tajnom ljubavi koja je osnovna zapovest. Zavist i mržnja i svaki nesporazum i sukob proizilaze iz nedostatka ljubavi, ističe Kovačević.

Objašnjava da su Carski časovi posvećeni stradanju Hristovom, čitaju se delovi jevanđelja koji upuđuju vernike na tajnu stradanja.

Plaštanica je simbol platna u koje je telo Hristovo bilo uvijeno kada je položeno u grob, materijalni dokaz njegovog stradanja i vaskrsenja, dodaje Kovačević.

Govoreći o pouci Velikog petka tokom kojeg će se neki vernici lišiti jela i pića, provesti dan u tihovanju i molitivi, arhiđakon ističe da su i post i molitva i podvig po meri u kojoj čovek može da ih iznese.

Sve to treba da nas vrati ljubavi sa stradavanja i žrtve, naglašava Kovačević i dodaje da je Hristos imao toliko ljubavi i bio poslušan do žrtve i smrti.

“Ako je Gospod stradao i mi moramo da imamo strpljenja i razumevanja da bismo spoznali kroz stradanje koja je velična i značaj Hristovog vaskrsenja”, kaže Kovačević.

Vernicima poručuje da je na današnji dan najvažnije baviti se i moliti Bogu i čuvati svoje bližnje, posetiti bogosluženje i upoznati se sa odlomcima Jevanđelja i događajima i svim onim što crkva čini u spomen na dane Hristovog stradanja.

“Sve je to priprema za vaskrsenje i konačan Hristov trijumf”, zaključuje Kovačević.

Danas je Veliki petak, dan Hristovog stradanja

0

Srpska pravoslavna crkva i vernici koji poštuju julijanski kalendar, danas obeležavaju Hristovo stradanje, Veliki petak, dan kada je Isus osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje sveta.

Pravoslavni tog dana strogo poste, provodeći ga samo na suvom hlebu i vodi, a mnogi tog dana i “jednoniče” – ceo dan ništa ne jedu niti piju već tek uveče uzmu malo hleba i vode.
U većini krajeva Srbije na Veliki petak se farbaju jaja.

Oštar rast zahteva za izdavanje kanadskih pasoša produžava vreme čekanja

0

Ponovni porast interesovanja za putovanja, doveo je do toga da se broj izdatih pasoša u protekloj godini više nego utrostručio, što je u nekim slučajevima rezultiralo dužim čekanjem, pokazuju najnoviji podaci savezne vlade.

U saopštenju, predstavnik kanadske agencije za zapošljavanje i socijalni razvoj, rekao je da se broj zahteva za pasoše povećao u celoj zemlji jer su ograničenja ublažena i putovanja nastavljena.

U periodu od 1. aprila 2020. do 31. marta 2021., Kanade je izdala 363.000 pasoša.
Tokom naredne godine, ovo je “naglo poraslo” na 1.273.000 od 1. aprila 2021. do 31. marta 2022., rekao je portparol.
Istovremeno, služba je primila na desetine hiljada više poziva za informacije oko pasoša, popevši se na više od 200.000 dnevno sa oko 5.000 pre pandemije.

“Service Canada prepoznaje da je povećanje potražnje za pasoškim uslugama rezultiralo redovima i dužim čekanjem na uslugu, i razumemo zabrinutost koje to može izazvati kod klijenata”, rekao je portparol.

“Svaki kanadski servisni centar mora slediti sigurnosne protokole kako bi osigurao zdravlje i sigurnost Kanađana koji pristupaju ličnim uslugama. Shodno tome, klijenti koji ulaze moraju čekati na uslugu van kancelarija, a ne u čekaonicama.”

OBRADA PASOŠA
Broj pasoša izdatih u protekloj godini i dalje je manji u odnosu na 2,3 miliona obrađenih u periodu od aprila 2019. do marta 2020.

U međuvremenu, kanadski servis za zapošljavanje i socijalni razvoj kaže da trenutno prima “veliki broj telefonskih poziva”, sa dužim čekanja nego inače.

Standard usluge, ili obaveza odeljenja da obradi zahtjev u određenom vremenu pod normalnim okolnostima, je 10 radnih dana ako se prijavljujete na specijalizovanom sajtu za pasoše i 20 ako se prijavljujete u Service Canada centru ili poštom.

Od 18. aprila 2022. Ministarstvo kaže da je prosečno vrijeme obrade pasoša oko 25 dana, a prošlog meseca da je vreme obrade bilo oko 17 dana.
“Vlada Kanade zna da su Kanađani tokom pandemije imali na umu druge stvari i planiranje obnove pasoša nije bio prioritet. Međutim, ovo smanjenje zahteva nužno bi rezultiralo većim – porastom kasnije”, rekao je portparol.

„Zbog toga smo radili proaktivno na proširenju pojednostavljenog procesa obnove pasoša.“

Portparol je rekao da podnosiocima zahteva nije potreban žirant niti originalna dokumenta, kao što su dokaz o državljanstvu ili lična karta sa fotografijom, u okviru pojednostavljenog procesa obnove, sve dok je pasoš kojem je istekao rok izdat u poslednjih 15 godina.

Umesto toga, Kanađanima su potrebne samo dve fotografije, dve reference, popunjen obrazac i uplata naknade. Ovo uključuje i one koji su izgublil pasoš , ili ako im je pasoš ukraden ili oštećen.

„Podstičemo Kanađane da provere da li ima je pasoš validan,  pre nego što krenu u planiranju putovanja“, rekao je portparol.

SERBIANNEWS/CANADA

Rusija sankcionisala dodatnih 61 građana Kanade, uključujući premijere, gradonačelnike i novinare

0
Ford i Trudo
Prime Minister Trudeau meets with Premier Ford in West Block. November 22, 2019. // Le premier ministre Trudeau rencontre le premier ministre Ford dans l’édifice de l'Ouest. 22 novembre 2019.

Rusija je aktivirala novi krug sankcija, zabranivši ulazak u Rusiju 61 gradjaninu Kanade, uključujući premijere, gradonačelnike, novinare, vojne zvaničnike i najviše službenike u vladi premijera Dzastina Trudoa.

Oni koji su imenovani stavljeni su na “stop listu” što znači da će im biti odbijen ulazak u Rusku Federaciju. To je potez za koji Rusija kaže da je direktna odmazda zbog tekućeg uvođenja sankcija Kanade uticajnim Rusima u pokušaju da izvrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina da zaustavi napade svoje vojske na Ukrajinu.

Premijer Ontarija Doug Ford, premijer Manitobe Heather Stefanson, premijer Saskatchewan Scott Moe, premijer Alberte Jason Kenney i premijer Britanske Kolumbije John Horgan — nalaze se na najnovijoj stop listi, objavljenoj u četvrtak.

Gradonačelniku Toronta Džonu Toriju i gradonačelniku Otave Jimu Votsonu zabranjen je ulazak u Rusiju, kao i kanadskom ambasadoru pri Ujedinjenim nacijama Bobu Raeu, guverneru Banke Kanade Tifu Macklemu, vršiocu dužnosti sekretaru Dženis Šaret, bivšem ministru spoljnih poslova Llojdu Eksvortiju i bivšem senatoru Romeu Dallaire.
Trudoova šefica kabineta Katie Telford, zamenik šefa kabineta Brian Clow, viši savetnik Jeremy Broadhurst i direktor komunikacija Cameron Ahmad takođe su sankcionisani, zajedno sa najvišim službenicima potpredsednice vlade i ministarke finansija Chrystie Freeland i ministarke odbrane Anite Anand.

Freeland je na ruskoj listi sankcija već nekoliko godina, dok je Trudoa i Anand već sankcionirala Rusija, zajedno sa stotinama saveznih političara, a nedavno im se pridružila većina kanadskih senatora.

Najviši bezbednosni i vojni zvaničnici takođe su se našli na listi u četvrtak. Među njima su šef ustanove za sigurnost komunikacija Shelley Bruce, komandant snaga za specijalne operacije kanadskih oružanih snaga, general-major Steve Boivin, i komandant kraljevske kanadske mornarice Craig Baines.

U onome što se čini protiv-potezom nakon što je Kanada sankcionisala neke od najvećih ruskih medijskih ličnosti, poslednja runda sankcija uključuje i novinare i vodeće članove nacionalnih medijskih organizacija. Među njima su potpredsednik CTV News-a Michael Melling, predsednica CBC-a Catherine Tait i glavni urednik The Globe and Mail-a David Walmsley.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije tvrdi da su sankcionisani pojedinci “direktno uključeni u razvoj, potkrepljenje i implementaciju rusofobičnog kursa vladajućeg režima u Kanadi”.
U saopstenju od četvrtka, Rusija je obećala da će biti dodata još imena “kao odgovor na neprijateljske akcije vlade Kanade”, navodeći odluku Kanade da podrži Ukrajinu slanjem oružja i druge pomoći kako bi pomogla u njihovoj borbi.Gradonačelnik Otave izdao je saopštenje u kojem kaže da pretpostavlja da je na listi jer je tražio od gradskog osoblja da se postave ulični znaci ‘Slobodna Ukrajina’ ispred ruske ambasade.
“Ne shvatam ozbiljno ovu zabranu i nastaviću da govorim protiv ratnih zločina koje je počinio Putin”, rekao je on.
Portparol premijera Forda rekao je da je premijer bio jasan: “Ontario je uz narod Ukrajine i naša podrška se neće smanjiti.”

SERBIANNEWS/CANADA