14.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 887

Putovanje u Tursku od sada moguće uz ličnu kartu

0

Vlada Srbije donela je danas Zaključak kojim je omogućeno građanima Srbije i Turske da državne granice obe zemlje prelaze sa važećom biometrijskom ličnom kartom.

Zaključak o utvrđivanju osnove za zaključivanje protokola br. 1 između Vlade Srbije i Vlade Republike Turske o izmenama i dopunama sporazuma o uzajamnom ukidanju viza, omogućio je građanima ove dve zemlje da državne granice prelaze sa važećom biometrijskom ličnom kartom radi unapređenja i olakšanog kretanja ljudi i prometa roba, saopšteno je posle sednice vlade, prenosi Blic.

Navodi se da je to od posebnog značaja imajući u vidu veoma razvijenu privrednu saradnju Srbije i Turske, kao i izuzetno veliki broj međusobnih turističkih poseta.

Danas drugi sastanak o statusu radnika Fijata

0

Radna grupa koja se bavi rešavanjem statusa Fijatovih radnika, za koje je neprihvatljiva ponuda poslodavca o odlasku na rad u inostranstvo, održaće drugi sastanak danas u podne u Vladi Srbije.

Na prvom sastanku koji je održan juče, predloženo je da ova kategorija radnika uz “minimalac” sačeka zaposlenje u drugim firmama udaljenim najviše 50 kilometara od Kragujevca.

Kako je agenciji Beta rekao predstavnik Samostalnog sindikata “Fijat plastik” Zoran Miljković, ovi radnici će biti na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje najviše dve godine uz uveravanja nadležnih da ima mogućnosti da se zaposle i u mnogo kraćem roku, od nekoliko meseci.

Miljković je rekao da će Fijatovi radnici u tom slučaju primati nadoknadu od 47.000 dinara mesečno od čega će sami plaćati doprinose te će im ostati “minimalac”.

Kako je Beti juče rekao član pregovaračkog tima i predsednik Samostalnog sindikata FCA Saša Đorđević, radna grupa će se baviti i pitanjem visine otpremnina za radnike koji žele da napuste fabriku uz socijalni program.

O tome nije bilo pregovora juče na prvom sastanku radne grupe.

Očekivanja radnika su da ona bude viša od predložene zakonske otpremnine uvećane za 20 odsto.

Kako je dogovoreno ranije u pregovorima sa premijerkom Srbije Anom Brnabić rad radne grupe je oročen na 18. jun.

Radnu grupu čine predstavnici Fijatovih radnika i sindikata, kabineta premijerke Srbije, Razvojne agencije Srbije, kao i ministarstava privrede i rada.

Danas se za osmake završava školska godina

0
IZVOR: N1

Za učenike osmog razreda danas se završava školska godina, ali to nije kraj njihovim obavezama jer ih čeka polaganje završnog ispita od 27, 28. i 29. juna, a zatim i upis u srednju školu.
Za maturante gimnazija i srednjih stručnih škola školska godina je već završena, a svi ostali osnovci i srednjoškolci na nastavu idu do 24. juna.
Inače, zbog epidemije virusa korona školska godina produžena je za tri dana jer su đaci duže bili na raspustu.

Mala matura 2022 zakazana je za 27, 28. i 29. juna kada će mali maturanti polagati test iz srpskog, matematike i kombinovani test (istorija, geografija, fizika, hemija, biologija)

Banka Kanade: Neki Kanađani će doživeti da rate stambenih kredita skoče za 45% u 2025-26

0

OTAVA — Neki Kanađani koji su uzeli stambene kredite u periodu 2020-21. mogli bi doživeti da im mesečne rate skoče za čak 45% u 2025-26, s obzirom na rastuće stope, prema scenariju Banke Kanade objavljenom u četvrtak.

Povišeni nivoi inflacije – koji su trenutno na maksimumu od 31 godine – takođe bi mogli značiti da domaćinstva izdvajaju više svojih prihoda za hranu i gas ako povećanje plata ne bude pratilo korak, navela je centralna banka u svom godišnjem pregledu finansijskog sistema.

“U ovom kontekstu, visoko zadužena domaćinstva su posebno osetljiva na gubitak prihoda”, navodi se.

Banka je povećala kamatne stope za 50 baznih poena u aprilu i junu, a tržišta novca se klade na rast od još pola poena u julu.

Kanađani sa visokim odnosom kredita i prihoda stambenih kredita s promenjivom kamatnom stopom bi nakon obnavljanja doživeli rast plaćanja za 45% u 2025-26. Ukupno povećanje mesečnih otplata za sve vrste stambenih kredita koje potiču iz perioda 2020-21. iznosilo bi 30%.

Scenario se fokusirao na stambene kredite sa petogodišnjim rokom u bankama u periodu 2020-21., kada su stope bile rekordno niske. Pretpostavlja se da će se stambeni krediti sa varijabilnom i fiksnom kamatnom stopom obnoviti po srednjim stopama od 4,4% odnosno 4,5% u periodu 2025-26.

„Ova domaćinstva će doživeti najveće povećanje stope jer su podigla stambene kredite kada su stope bile na ili blizu rekordno niskih. Ovo se posebno odnosi na istorijski veliki broj domaćinstava koja su se odlučila za stambene kredite sa varijabilnom stopom“, navodi se u saopštenju.

„Veći udeo domaćinstava uzeo je kredite koji su bile veliki u odnosu na njihove prihode“, dodaje se. Bankova klasifikacija visokog odnosa kredita i prihoda uključuje kredite koje su imale odnos kredita i prihoda iznad 450% na početku.

U pregledu, banka je rekla da posebnu pažnju obraća na činjenicu da veći broj kanadskih domaćinstava ima visok nivo duga. Oni koji su ušli na tržište u poslednjih godinu dana bili bi izloženiji u slučaju značajnije korekcije cena, navodi se.

SERBIANNEWS/CANADA

KANADSKI INSTRUKTOR JE BIO OPTIMISTA PO PITANJU UKRAJINSKE POBEDE: Posle dva meseca je promenio mišljenje, evo zašto! VIDEO

0

Džejms Čalis, 42-godišnji veteran kanadskih snaga, otputovao je u Ukrajinu krajem marta i trenirao je mlade regrute da brane svoju zemlju. U video intervjuu za novinski sajt zajednice Northumberland u aprilu čovek je rekao da je uveren da će Ukrajinci povratiti svoju zemlju jer je „moral fenomenalan“.

Međutim, poslednjih dana, Čalis se borio na frontu i u razmeni sa kontaktima u Kanadi izneo je daleko manje optimističan sinopsis. Čalis je rekao da je srećan što je živ nakon što je učestvovao u misiji koja nije dobro prošla. „Nemamo dovoljno velikog oružja ili municije da nastavimo da guramo napred“, rekao je on.

Rusi su, kako je rekao, dobro opremljeni borbenim vozilima pešadije i tenkovima, dok Ukrajinci nemaju artiljerijsku podršku. „Krećemo se u drvoredima samo sa Džavelinima i N-LAV-ovima (protivtenkovsko oružje ispaljeno s ramena). Ali mi se krećemo bez minobacača. Problem je u tome što smo glineni golubovi za njihovu artiljerijsku i snajpersku vatru — napredovanje se ne dešava“, rekao je on. „Da budem iskren, ne radimo dobro. Ulazimo sa osam da se borimo sa 50. Ovde dole su polja od 5-10 km, odvojena drenažnim jarcima i to je jedini način da se krećemo. Mi znamo gde su oni i oni znaju gde smo mi u svakom trenutku… (Mi) moramo da nabavimo velike puške ovde dole, kao juče.”

Čalis je rekao da Ukrajinci čuvaju granate od 120 mm jer ih brzo troše.

Napori Kanade da podrži Ukrajinu bili su bez entuzijazma. Diplomate i birokrate imaju genetsku predispoziciju da ne rade ništa. Vojska ne želi da preda svoj komplet. Javna politika zaostaje za javnim mnjenjem i događajima na terenu.

Kabinet premijera je bio poslovično bez hrabrosti, preterano zabrinuti da bi uznemirili Rusiju.

Tek nakon što je predsednik Džo Bajden najavio milijarde dolara pomoći, Kanada se osećala dovoljno sigurnom da donira četiri haubice M777 iz svojih zaliha od 37 velikih topova.

Kanada je takođe dala 20.000 komada artiljerijske municije, osam oklopnih vozila za koja se generalno ne smatra da su sposobni za prvu liniju fronta i 4.500 bacača raketa.

Čalis je rekao da nije video nikakvu kanadsku opremu, osim nekih šlemova i naočara za noćni vid, „a polovina njih ne radi“. „Šalju smeće – takav je osećaj“, rekao je on za Todai’s Northumberland.

Izvori kažu da je Kanada spremna da pošalje još opreme sledeće nedelje, u obliku 40 lakih oklopnih vozila Kojot iz zaliha od 80 koji će uskoro biti povučeni iz upotrebe. To je nešto.

Ukrajinski poslanik Julija Klimenko rekla je ove nedelje pred odborom Donjeg doma da su LAV, 155 mm artiljerijska municija i robotski sistemi za deminiranje među stvarima koje su potrebne njenoj zemlji.

Jasno je iz Čalisove priče iz prve ruke da Ukrajinci zaista žele veće oružje. Trebalo bi da pošaljemo još haubica iz našeg inventara i da ih u dogledno vreme zamenimo, koristeći 500 miliona dolara koje je vlada izdvojila za vojnu pomoć u budžetu.

Bivši načelnik štaba odbrane, penzionisani general Rik Hilier, rekao je da bi Kanada trebalo da pošalje 250 LAV 3, 50 tenkova Leopard i 18 artiljerijskih oruđa M777, kao i da pošalje instruktore. „Moramo da pomognemo da Ukrajina preživi, da bude uspešna u odbrani zemlje i da može da izbaci Ruse. Pobeda je jedini način da se ovo okonča. Mnogo toga možemo, trebamo i moramo da uradimo“, rekao je on.

Izgleda da je Otava zauzela stav da će javnosti, ako učini onoliko malo koliko može da se izvuče, dosaditi priča o Ukrajini i da se može vratiti na svoju podrazumevanu poziciju po pitanjima odbrane — pasivnost i inerciju.

Kako rat u Ukrajini prešao 100 dana, postoji mnogo znakova da se pažnja javnosti opada.

To se ne sme dozvoliti. Političari i mediji moraju da podsećaju ljude zašto je ova borba važna i zašto je potrebno strpljenje — baš kao što je to bilo u ratu protiv fašizma u 20. veku.

Kao što je penzionisani australijski general-major Mik Rajan napisao u sredu u dugoj temi na Tviteru: „Potrebno je strateško strpljenje jer je to demonstracija da demokratije sveta imaju ćutanje, jedinstvo i istrajnost da se odupre prinudi i agresiji svih tehno-autoritarnih režima ove ere.”

SERBIANNEWS/CANADA

Turistička industrija poziva na ublažavanje ograničenja putovanja u vezi s COVID-om zbog kašnjenja na aerodromima

0

Kako kašnjenja i dugi redovi i dalje frustriraju avionske putnike koji lete kroz najprometniji kanadski aerodrom, turisticka industrija poziva saveznu vladu da ublaži preostale mere putovanja u vezi s COVID-19 kao način za ubrzanje usluge i rešili pitanje nedostatka osoblja.

Dok su mnoga ograničenja COVID-19 uglavnom ukinuta na pokrajinskom i teritorijalnom nivou, mnoge federalne mere koje utiču na putovanja i dalje su na snazi, uključujući obaveznu vakcinaciju za avio putnike, obavezno korištenje aplikacije ArriveCAN za one koji ulaze u Kanadu i nasumično odabrano testiranje po dolasku.

Prošle sedmice, Health Canada i Agencija za javno zdravlje Kanade objavili su da će ograničenja na granici biti produžena najmanje do 30. juna .

Monette Pasher, privremena predsednica kanadskog veća za aerodrome, kaže da ove zdravstvene mere “dave sistem”.

“Vratili smo se skoro na uobičajeni obim putovanja – sada smo na 70 posto. Vrlo je teško ispuniti ova ograničenja javnog zdravlja,” rekla je Pasher za CTV u sredu. “Mogli smo to imati kada smo bili usred pandemije i kada se nije mnogo ljudi kretalo, ali sada je problem.”

Veće takođe poziva saveznu vladu da ukine obaveznu vakcinaciju za federalno regulisane radnike, navodeći široko rasprostranjeni nedostatak osoblja koji je uticao na sve, od rukovaoca prtljagom do sigurnosnog pregleda i kanadske granične službe.

“To bi nam pomoglo da krenemo napred i ponovo zaposlimo neke od ovih radnika koji imaju sigurnosnu dozvolu i koji su već obučeni”, rekao je Pasher.

Nedostatak osoblja takođe je uzrokovan time što zaposleni napuštaju turističku industriju zbog ograničenja i obustava rada. Beth Potter, izvršna direktorka udruženja turističke industrije Kanade, kaže da je 400.000 ljudi otišlo iz industrije u poslednje dve godine.

“Ovo je krizna situacija što se nas tiče i moramo da vidimo da se ona brzo rešava,” rekla je Potter za CTV News u sredu.

Duncan Dee, bivši glavni operativni direktor Air Canada, veruje da će ukidanje ograničenja koja pogađaju putnike pomoći da se otkloni usko grlo pri dolasku, i kaže da su mere protiv COVID-19 učinile četiri puta dužim prolaz kroz carinu i imigraciju.

“Pre pandemije bilo bi potrebno oko 30 do 60 sekundi po putniku da prođe carinu i imigraciju. Sada je potrebno četiri puta duže od toga, a nisu četiri puta povećali broj osoblja”, rekao je za CTV News u sredu.

Uprava aerodroma u Torontu (GTAA), koja upravlja Pearsonom, u međuvremenu je pozvala saveznu vladu da “hitno pojednostavi ili eliminiše dolazne nasleđene zahteve oko javnog zdravlja na kanadskim aerodromima”.

Situacija ostavlja putnike da se osećaju frustrirano, a neki pisu na internetu, kako bi izrazili svoja iskustva.

Bivši NHL igrač Ryan Whitney nedavno je detaljno opisao svoju haotičnu noć na međunarodnom aerodromu Toronto Pearson u video snimku objavljenom na Twitteru u ponedeljak , gde je nazvao aerodrom Pearson “najgorim mestom na svetu” nakon što je čekao u nekoliko redova satima i sreo se sa višestrukim odlaganjima letova.

Gradonačelnik Toronta John Tory nazvao je kašnjenja “neprihvatljivim” i kaže da je razgovarao s izvršnom direktorkom GTAA Deborah Flint, kao i saveznim ministrom saobraćaja Omarom Alghabrom i ministrom javne sigurnosti Markom Mendicinom o potrebi rešavanja svih problema koji muče aerodrom.

“Situacija na aerodromu nije prihvatljiva kakva je trenutno. Jednostavno nije prihvatljiva”, rekao je Tory na konferenciji za novinare u utorak ujutro. “Ovo nije samo problem Toronta. (Pearson) je kapija za celu Kanadu.”

“PODEŠAVANJA SE DOGAĐAJU”: ALGHABRA

Alghabra je u utorak novinarima u Ottawi rekao da savezna vlada razmatra dodavanje resursa i rešavanje uskih grla na aerodromima. On je takođe ukazao na nedavno zapošljavanje 400 novih službenika CATSA za skrining.

“Kada budemo imali spremno saopštenje, čućete ga”, rekao je.

Transport Canada kaže da će 400 novih službenika za proveru proći kroz “fleksibilniji program ukrcavanja kako bi ti službenici bili obučeni i brže radili”.

Ali čak i uz brži proces ukrcavanja, Transport Canada kaže da se očekuje da će ovi agenti za proveru biti na dužnosti do kraja juna. Dee kaže da bi nova obaveza osoblja mogla biti i premala i prekasna.

“Malo se kasni na zabavu, a ja čak nisam siguran da li donose pravi pokloni”, rekao je Dee. „Zato što 400 zaposlenih predstavlja oko šest ili sedam posto osoblja koje su imali u maju i aprilu. A saobraćaj koji će uskoro početi da raste na aerodromima između 22 i 24 posto više nego što je bilo u aprilu u maju.

Na pitanje o ublažavanju ograničenja oko putovanja zbog COVID-19, Alghabra je ukazao na jednu nedavnu promenu koja sada omogućava međunarodnim putnicima koji imaju povezni let da više ne podležu nasumičnom testiranju na COVID-19, ali se neće obvezati na vremenski okvir za daljnja prilagođavanja.

„Napravili smo neka prilagođavanja, a još prilagođavanja će se desiti“, rekao je on. “Dok ne budem spreman da ih objavim, ne mogu vam sada reći.”

Prošlog meseca, Alghabra je takođe sugerisao da su putnici uzrok kašnjenja na sigurnosnim kontrolnim punktovima.

“Vađenje laptopa, vađenje tečnosti – sve to dodaje 10 sekundi ovde, 15 sekundi tamo”, rekao je novinarima.

Potter se ne slaže.

“Putnici znaju šta rade. Znaju kako da putuju. Znaju šta mogu očekivati ​​kada stignu do sigurnosnih kapija i šta treba da urade da bi prošli kroz njih. Mislim da je ono što imamo ovde , opet, nedostatak osoblja“, rekao je on.

Konzervativci su pozvali vladu da se vrati na pravila putovanja pre pandemije, a privremeni lider Candice Bergen na konferenciji za novinare u utorak nazvala je preostala ograničenja “ništa drugo osim neiskrene teatralnosti i zapanjujućeg licemerja”.

Lider NDP-a Jagmeet Singh rekao je u utorak u medijima da kašnjenja na aerodromima “nije iznenađenje”, dodajući da su liberali trebali obezbediti dovoljan broj osoblja na aerodromima.

SERBIANNEWS/CANADA

Britanska Kolumbija zabeležila 161 smrtni slučaj u aprilu od predoziranja

0

April je bio još jedan poražavajući mesec za smrtne ishode od predoziranja u BC-u, sa 161 izgubljenim životom.

Ovo je drugi najveći broj ikada zabeležen u aprilu, a iznosi više od pet smrtnih slučajeva dnevno. 161 smrtni slučaj predstavlja smanjenje od 13% u odnosu na april 2021, kada je postavljen rekord.

Služba mrtvozornika BC-a kaže da se većina ovih smrtnih slučajeva događa u kućama, napominjući da nijedan smrtni slučaj, nije bio na mestima pod nadzorom. Stopa smrtnosti muškaraca opada od januara. Međutim, stopa među ženama je ostala relativno stabilna.

U celoj dosadašnjoj 2022. fentanil je pronađen u 83% uzoraka droga koji su bili pozitivni. Prošle godine ova supstanca je pronađena u 86% pozitivnih testova.

Kokain i metamfetamin/amfetamin se takođe nalaze u visokim procentima pozitivnih testova.

Prošle sedmice, BC je dobio izuzeće koje će omogućiti pokrajini da dekriminalizuje male količine određenih droga za lično posedovanje. Izuzeće će se primenjivati ​​na sve odrasle osobe starije od 18 godina unutar ličnog poseda, samo do kumulativne količine od 2,5 grama opioida, a kokain, metamfetamin i MDMA su uključeni u ovo.

“Jedan od razloga zašto ljudi i dalje gube živote je stigma koja okružuje zavisnost i upotrebu supstanci”, rekla je ministarka mentalnog zdravlja i zavisnosti Sheila Malcolmson. “Sram i strah sprečavaju mnoge ljude da pristupe nezi koja im je potrebna. Strah od kriminalizovanja naveo je mnoge ljude da sakriju zavisnost i sami koriste drogu – a sama upotreba može značiti smrt.”

Period izuzeća za BC počinje 31. januara 2023. i biće na snazi ​​tri godine, završavajući se 31. januara 2026. Health Canada napominje da izuzeće može biti opozvano ili zamenjeno drugim. Tokom ovog perioda neće biti hapšenja ili optužbi protiv osoba za koje se utvrdi da imaju 2,5 grama ili manje od gore navedenih supstanci za ličnu upotrebu. Droga takođe neće biti zaplenjena.

Malcolmson kaže da dekriminalizaciju naziva “kritičnim korakom u borbi BC-a protiv opijatske krize “.

“To će srušiti barijere koje sprečavaju ljude da dobiju pomoć za spašavanje života, dok će istovremeno prekinuti ciklus kriminalizacije droga ”, rekla je ona, dodajući da “nema čarobnog stapa” za rešavanje ovog problema.

Napominjući da je prošlo skoro 100 dana od veća za proveru smrti BC Coroners Service , kritičar BC Liberala, Trevor Halford optužuje vladu NDP-a da “ignoriše njene preporuke”.

„Uprkos retorici, i dalje ima malo akcije i hitnosti od strane Johna Horgana i vlade NDP-a jer zanemaruju ciljeve spašavanja života i vremenske rokove navedene u ovom izveštaju.”

‘Problem se ne poboljšava, postaje daleko gori’

Članovi fronta za oslobađanje korisnika droga i mreže korisnika droga u Vancouveru kažu da je sada očajnički potrebna regulisana sigurna nabavka.

Po šesti put zagovornici zajednice u Vankuveru podelili su regulisanu zalihu kokaina, heroina i metamfetamina nakon što je BC zabeležio smrtne slučajeve u aprilu zbog toksičnih droga.

“Dali smo 310 doza… svaka od ovih droga je rigorozno testirala kokain, heroin i metamfetamin. I od doza koje smo podelili, nije bilo ni predoziranja, bilo smrtonosnih ili nefatalnih. Dakle, na kraju dana, front za oslobađanje korisnika droga veruje da ako ljudi znaju šta unose u svoja tela… i ispravnu dozu, nisu u opasnosti od toksičnosti drogom, a mnogo manje od predoziranja drogom, ” rekla je Eris Nyx sa DULF-om.

Nyx kaže da se oseća otupelo na izveštaje o smrti od toksičnih droga, ali to ne umanjuje realnost tragične krize.

“U BC problem se ne popravlja, postaje sve gori. Iskreno verujem sve dok ne budemo delovali tako da regulišemo ovo tržište, ono će nastaviti da se katastrofalno izmiče kontroli i izaziva i stvara još više smrti”, rekla je ona.

Udeo smrtnih slučajeva od toksičnih droga među stanovništvom doba od 50+ godina u stalnom je porastu u poslednjih šest godina, sa 38% ove godine.

Najviše smrtnih slučajeva beleže gradovi Vancouver, Surrey i Victoria. Kada su u pitanju stope smrtnih slučajeva od ilegalnih droga, Northern Health Authority beleži najveću (58 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi), a sledi Vancouver Coastal Health (47 na 100.000 ljudi).

Ukupna stopa u BC je 41 smrtni slučaj na 100.000 ljudi.

14. aprila  navršilo se šest godina od kada je BC proglasio vanredno stanje u javnom zdravstvu zbog krize sa opioidima. Od tada je umrlo više od 9.500 ljudi, a stručnjaci kažu da se toksičnost droga samo pogoršala.

SERBIANNEWS/CANADA

Italijanki u 100 godini obnovljena vozačka dozvola!

0

Italijanki Candida Uderzo je obnovljena vozačka dozvola u 100 godini, čime je postala najmanje treća stogodišnjakinja u italiji u posljednjih nekoliko godina za koju se smatra da je sposobna da sedne za volan

Candida Uderzo je dobila novu dozvolu nakon što je položila očni test u auto-školi u severnoj provinciji Vićenca. Živahna stogodišnjakinja je rekla da voli da bude autonomna i da ne vrši pritisak na sina da je vozi okolo.

“Ova obnova me čini srećnim i učiniće da se osećam malo slobodnije. Imam sreće, imam 100 godina, i to što sam zdrav je i za mene iznenađenje. Nikada ne uzimam tablete, samo povremeno pilulu za spavanje.” rekao je Uderzo za Corriere della Sera.

Rekla je da joj je vid toliko dobar da može da čita novine bez potrebe za naočarima.

Stogodišnja populacija u Italiji je među najvećima u Evropi, a broj ljudi koji dostižu 100 godina nastavlja da raste: prema podacima koje je početkom maja objavio Istat, nacionalna statistička agencija, Italija je dom za 20.456 stogodišnjaka, u odnosu na 14.456 u 2019 piše gardijan

Ali nije jasno koliko ih još uvek vozi. Dozvole za starije od 80 godina se obnavljaju svake dve godine, a vozači moraju da dostave lekarsko uverenje da bi se uverili da su fizički i psihički sposobni.

Uderzo je rekla da joj je jedino žalila u životu što je izgubila muža kada je bila relativno mlada.

“Ali odlučila sam da ostati živ znači uživati što je više moguće. Počela sam da idem u duge šetnje sa prijateljima, to mi je pomoglo da se nosim sa svim št ide uz moje godine” rekla je za Corriere.

Naučnici otkrili ključnu biološku razliku između psihopata i normalnih ljudi

0

Neuronaučnici su se oduvek pitali koja je razlika između psihopata i normalnih ljudi, a jedna nova studija pokazala je jednu ključnu biološku razliku između njih. U pitanju je zajedničko istraživanje Nanjang tehnološkog univerziteta u Singapuru, Univerziteta u Pensilvaniji i Kalifornijskog državnog instituta.

Pomoću magnetne rezonance, naučnici su utvrdili da je striatum, oblast u prednjem mozgu, 10 posto veća kod psihopata nego kod kontrolne grupe koju su činili individualci sa malim brojem ili bez ijedne psihopatske odlike.

Psihopatama se inače smatraju ljudi koji imaju egoističke i antisocijalno ponašanje, što je često karakteriše nedostatkom krivice za sopstvena dela, nedostatkom empatije i, u nekim slučajevima, kriminalnim sklonostima.

Striatum, deo prednjeg mozga, ima ulogu u koordinaciji mnogih kognitivnih elemenata, uključujući motoričko i akciono planiranje, donošenje odluka, motivaciju, potkrepljenje i svest o nagradi.

Prethodna istraživanja pokazala su da psihopate imaju veoma aktivni striatum, a novo potvrđuje da su tu i vidljive razlike u veličini ove oblasti. Nisu svi ljudi sa psihopatskim osobinama kriminalci i lica sklona nelegalnim radnjama, a nisu ni svi kriminalci psihopate, ali postoji veza. A postoji i veza između psihopatatije i agresivnijeg ponašanja.

Istraživači su takođe procenili da veći striatum utiče na povećanu želju za stimulacijom, što može dovesti do opasnijeg i impulsivnijeg ponašanja. Postoji mogućnost i da je kod osoba sa povećanim striatumom otežano društveno ponašanje i snalaženje u situacijama sa više ljudi. Sve ovo mora se dalje istražiti i nikako ne predstavlja konačan odgovor o uzroku psihopatije.

Amerika odobrila prodaju Tajvanu delova za ratne brodove

0

VAŠINGTON – Sjedinjene Države odobrile su moguću prodaju rezervnih delova za brodove u vrednosti od 120 miliona dolara da pomognu Tajvanu u održavanju ratnih plovila, potrebnih da se obezbedi borbena gotovost u „odgovoru na trenutne i buduće pretnje”, saopštili su američki zvaničnici. Američka agencija za odbrambenu i bezbednosnu saradnju navela je da je dostavila potrebnu sertifikaciju, kojom se obaveštava Kongres nakon odobrenja Stejt departmenta za prodaju, po zahtevu de fakto ambasade Tajvana u Vašingtonu.

Saopšteno je da prodaja obuhvata neklasifikovane rezervne delove i sredstva za popravku brodova i brodskih sistema, logističku i tehničku pomoć, kao i tehničku logističku podršku predstavnika vlade SAD i izvođača. „Predložena prodaja će doprineti održanju flote površinskih plovila primaoca, povećavajući njegovu sposobnost da odgovori na trenutne i buduće pretnje”, navodi se u saopštenju, uz napomenu da će delovi biti nabavljeni od „odobrenih dobavljača američke mornarice i/ili iz zaliha američke mornarice”.

Ministarstvo odbrane u Tajpeju saopštilo je da se očekuje da sporazum stupi na snagu u roku od mesec dana i izrazilo je zahvalnost Sjedinjenim Državama zbog podrške.

„S obzirom na nedavne česte aktivnosti kineskih ratnih brodova u moru i vazdušnom prostoru oko naše zemlje, delovi koje su Sjedinjene Države pristale da prodaju pomoći će da se održi odgovarajuća oprema i upotreba naših mornaričkih brodova i da se zadovolje stvarne potrebe zadataka borbene gotovosti”, ističe se u saopštenju Tajpeja, preneo je Tanjug.

Većina glavnih tajvanskih ratnih brodova su proizvedeni ili projektovani u Sjedinjenim Državama, koje imaju zakon po kome su se obavezale da vojno pomažu ostrvo. Vašington nema zvanične diplomatske odnose sa Tajvanom, koga ne priznaje većina zemalja, a ovo ostrvo Kina smatra svojom suverenom teritorijom.