17.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 861

Tursko-grčki odnosi – provokacije, osude i naoružavanje

0

Turski Savet za nacionalnu bezbednost optužio je Grčku za provokacije, navodeći da su potezi Atine u poslednje vreme “neprihvatljivi” za vlasti u Ankari. Ankara pozvala NATO da podrži napore u borbi protiv organizacija koje turske vlasti smatraju terorističkim. Grčka na korak do “Projekta F-35”.

Tenzije između Ankare i Atine ne jenjavaju uprkos pozivima čelnika NATO da dve strane “spuste loptu” posle serije međusobnih optužbi u vezi sa pokretanjem trke u naoružanju i teritorijalnih pretenzija.

Nove optužbe usledile su posle sednice turskog Saveta za nacionalnu bezbednost, kojom je predsedavao Redžep Tajip Erdogan, nakon koje je Ankara upozorila Atinu da su nove “provokativne akcije” u međunarodnim vodama i u vazduhu neprihvatljive.

Dan ranije, turski mediji optužili su Grčku da na nekoliko ostrva u Egejskom moru uspostavlja posebne baze za borbu protiv bespilotnih letelica, u kojima će biti raspoređeni izraelski protivvazdušni sistemi.

“Očajnički potez suočavanja sa superiornom turskom odbrambenom industrijom… Atina pokušava da rešenje pronađe uz pomoć SAD i Izraela”, navodi dnevnik Akšam.

Osim izraelskih projektila, o čijoj se nabavci još uvek pregovara, turske medije razgnevilo je i približavanje Grčke projektu F-35, iz kojeg je Turska 2019. godine suspendovana posle kupovine ruskog protivvazdušnog sistema S-400.

Nabavka izraelskih raketa, suštinski, predstavlja odgovor Atine na testiranje prvog nosača dronova na svetu, turskog L-400 “Anadolu”, koje je pre mesec dana počelo u okolini Bosfora.

“Anadolu” je prvobitno bio zamišljen kao laki nosač aviona, sposoban da na palubi nosi nekoliko višenamenskih aviona F-35, ali je ta ideja pala u vodu kada je Ankara izopštena iz tog projekta.

Idu li F-35 u Grčku i Češku
U naredne tri godine, prema dogovoru Pentagona i “Lokid-martina” biće proizvedeno 375 letelica F-35, mahom za američko ratno vazduhoplovstvo, ali i za Finsku, Nemačku i Švajcarsku, dok bi zvestan broj mogao završiti i u Grčkoj i Češkoj Republici.

Gotovo istovremeno, Turski zahtev za kupovinu 40 novih i modernizaciju još 80 aviona F-16 “zaglavio” se u hodnicima Kongresa, ponajviše zahvaljujući prilično uspešnim akcijama grčkog lobija, kojim je prodaja ovih letelica uslovljena obavezom da ih ne upotrebljava za letove kroz grčki vazdušni prostor, “olabavljivanjem” odnosa sa Moskvom i odustajanjem od upotrebe ruskih protivvazdušnih sistema S-400.

Ideja o hlađenju odnosa Ankare i Moskve uzdrmana je pre dva dana, kada su se u Teheranu sastali predsednici Erdogan i Vladimir Putin.

Objašnjavajući ovaj sastanak, Savet za nacionalnu bezbednost je naveo da se Turska zalaže za momentalni prekid vatre.

Ovaj amandman, koji predstavlja kompromis između zahteva grčkog lobija da se prodaja aviona F-16 potpuno zabrani i načelnog pristanka SAD da isporuči letelice pošto je Turska skinula blokadu sa prijema novih članica u NATO, podržala su 244 predstavnika, dok će kompletan dokument konačni test imati uskoro pred Senatom.

Ankara je posle silnih pregovora, pre mesec dana, pristala da podrži prijem Finske i Švedske u NATO, posle čega je predsednik Redžep Tajip Erdogan proglasio “diplomatsku pobedu”. Američki analitičari smatrali su da će, posle ovakvog poteza Turske, Vašington teško moći da ne odobri prodaju lovaca Turskoj.

Posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, Ankara je saopštila da i dalje očekuje da očekuje da članice NATO podrže Tursku u borbi protiv organizacije FETO i kurdskih grupa koje su na turskoj listi terorističkih organizacija.

Razmena teških reči između Atine i Ankare dostigla je vrhunac tokom tek okončanog samita Evropske unije, kada je Ankara žestoko kritikovala Brisel zbog “ćutanja zbog nelegalnih aktivnosti Grčke”. Ankara je Evropsku uniju optužila za “jednostrano ponašanje i nedostatak vizije” prema Turskoj.

Turske kritike se odnose na seriju nedavnih problema u odnosima dve države, koji su proistekli iz turskih tvrdnji da su grčke oružane snage dovukle naoružanje i dodatno ojačale položaje na ostrvima koja se nalaze nadomak turske obale.

Istovremeno, grčke vlasti objavile su seriju mapa, od kojih neke potiču iz 1923. godine, koje, kako tvrdi Atina, predstavljaju dokaz “turskog revizionizma i kršenja međunarodnog prava”.

Iako zapadne diplomate podizanje tenzija pripisuju početku kampanje Redžepa Tajipa Erdogana pred predsedničke izbore, koji se održavaju sledeće godine, Turska i Grčka se već godinama spore oko pomorskih granica i prava za istraživanje i eksploataciju energenata u Egejskom moru i istočnom Sredozemlju.

Visoki Dečani: Potrebno da vojnici KFOR-a štite manastir

0

Manastir Visoki Dečani saopštio je da je potrebno da vojnici KFOR-a i dalje čuvaju taj manastir, zbog, kako navode, napada albanskih ekstremista.

Visoki Dečani reagovali su na navode ministra kulture privremenih prištinskih institucija Hajrula Čekua koji je izjavio da Dečanima ne treba zaštita KFOR-a.

“Ipak treba nakon četiri oružana napada kos/albanskih ekstremista, ISIS grafita na našim zidovima i hapšenja naoružane grupe pred našom kapijom 2016. Kosovska vlada nastavlja sa nepoštovanjem zakona i sudskih odluka”, navodi se na Tviter nalogu manastira Visoki Dečani.

KFOR zaštita je, dodaje se u saopštenju, potrebna zbog “opšte političke, pravne i bezbednosne nestabilnosti za naš narod na KiM jer se kosovkse vlasti ponašaju kao da je ovo čisto etnička albanska teritorija”.

“Manastir Dečani i SPC su izloženi stalnom negiranju našeg identiteta, prava uz medijski govor mržnje. SPC na KIM ostaje rešena da očuva svoj identitet, tradiciju, imovinska prava i verske slobode. Dok god smo ugroženi na KiM (što priznaju izveštaji Unesko, Evropa Nostra i druge međunarodne organizacije) potrebna nam je posebna institucionalna zaštita i bezbednosna zaštita KFOR-a”, kaže se u saopštenju.

Evropa ne prašta greške, Radnički izvukao remi na Malti

0

Fudbaleri Radničkog igrali su nerešeno sa Gzirom na Malti 2:2, u prvoj utakmici drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencije. Srpski tim imao prednost na poluvremenu, domaćin došao do preokreta zahvaljujući greškama igrača Radničkog, Gaku doneo izjednačenje u sudijskoj nadoknadi. Revanš meč na programu je za sedam dana u Nišu.

Bio je Radnički bolji rival na Malti, ali je na kraju u sudijskoj nadoknadi izbegao poraz. Ipak, izabranici Tomislava Sivića naučili su jednu vrlo važnu lekciju – u Evropi se greške ne praštaju.

Ekipa iz Niša imala je više od igre na “Sentenari” stadionu u Takaliju, ali je na kraju morala da se čupa u sudijskoj nadoknadi.

Dobra stvar je što tim iz Niša nije doživeo poraz, a ekipi kvaliteta Radničkog ne bi trebalo da predstavlja problem da pred svojim navijačima obezbedi prolaz u narednu rundu kvalifikacija.

Radnički je poveo u 28. minutu, kada je Lazar Jovanović uputio centaršut sa desne strane, a mladi Nikola Štulić glavom zatresao mrežu Gzire.

Tim rezultatom se otišlo na odmor, a u nastavku je usledio pravi šok za goste. U samo pet minuta Gzira dolazi do potpunog preokreta.

Prvo je veliku grešku golmana Drobnjaka iskoristio Brazilac Maksvel Samuraj u 56. minutu, da bi nešto kasnije Mlađović srušio Dijasa, a Maksvel bio siguran sa bele tačke.

Pokušao je Sivić izmenama da razmrda svoju ekipu koja je stvorila nekoliko prilika pred golom protivnika, ali realizacije nije bilo sve do sudijske nadokande.

Francuski napadač Maka Gaku, koji je nešto ranije ušao u igru sa klupe, pratio je akciju svog tima i jedan odbitak sproveo u mrežu Gzire.

Sivić na kraju može biti zadovoljan konačnim ishodom, a revanš meč je na programu za sedam dana u Nišu.

Ukoliko savlada Maltežane, Radnički će u trećem kolu kvalifikacija za Ligu konferencije igrati protiv austrijskog Volfsbergera.

Misterija Faberžeovog jajeta na zaplenjenoj jahti ruskog oligarha

0

Američki istražitelji sumnjaju da su otkrili jedno Faberžeovo jaje na zaplenjenoj jahti ruskog oligarha.

Zamenica američkog državnog tužioca Lisa Monako otkrila je na bezbednosnom forumu u Aspenu šta su sve istražitelji pronašli na zaplenjenim jahtama ruskih oligarha.

„Da pređemo na sočne stvari – jahte. Pronašli smo neke zaista zanimljive predmete, poput Faberžeovog jajeta za koje treba da utvrdimo autentičnost. Postaje sve zanimljivije“, navela je Monako.

Zamenica državnog tužioca nije imenovala jahtu na kojoj je potencijalno neprocenjiv predmet pronađen, ali je rekla da je jahta trenutno ukotvljena u zalivu San Dijega nakon što je dovezena iz Fidžija.

Ta informacija dovoljna je da se zaključi da se radi o 300 miliona dolara vrednoj jahti „Amadea“.

„Radimo sa našim kolegama iz čitavog sveta da bi obavili ove pretrage“, dodala je Monako.

Ukoliko se utvrdi da je ukrašeno jaje autentično to bi ga činilo jednim od malobrojnih preostalih na čitavom svetu.

Faberžeova jaja postala su sinonim za bogatstvo i luksuz još od kako je ruski car Aleksandar Treći 1885. godine naručio od mladog juvelira da napravi jedno za njegovu suprugu Mariju.

Nakon toga, izrada skupocenih jaja postala je višedecenijska tradicija Romanovih.

Karl Petar Faberže napravio je za carsku porodicu 52 jaja, od kojih je 46 preživelo do danas.

ABA objavila raspored, prvi večiti derbi krajem novembra

0

Košarkaška ABA liga na današnjoj Skupštini u Zagrebu usvojila je kalendar takmičenja za novu sezonu, a prvi večiti derbi između Crvene zvezde i Partizana odigraće se krajem novembra.

Večiti rivali sastaće se u 8. kolu, a domaćin će biti Crvena zvezda, najeverovatnije 27. ili 28. novembra, zbog obaveza srpskih klubova u Evroligi.

Aktuelni šampion Crvena zvezda sezonu počinje kao domaćin duelom protiv MZT Skoplja, dok će Partizan u prvom kolu biti gost Ciboni.

FMP će ugostiti Megu, a Borac će gostovati Cedevita Olimpiji.

Utakmice prvog kola ABA lige igraće se između 30. septembra i 3. oktobra.

Na skupštini u Zagrebu odlučeno je da je od danas predsednik lige prvi čovek Mornara, Đorđije Pavićević, dok su potpredsednici generalni menadžer Zadra David Gunjević i generalni menadžer Mege Goran Ćakić.

Važna vest je i da Zlatiboru nije omogućeno da se takmiči u prvom rangu.

Podsetimo, klub iz Čajetine osvojio je ABA 2 ligu, a potom izgubio u baražu od Borca koji se igrao zbog ograničenja mesta srpskih ekipa u takmičenju.

Bahati graditelji uništili kulturno dobro na Banjici, prekopano 100 kvadrata vinčanskog naselja

0
Printscreen

U Beogradu, osim Belog brda, postoji četrdesetak vinčanskih lokaliteta. Naselje tehnološki najnaprednije praistorijske kulture na svetu, na Banjici su slučajno pronašli radnici gradeći drum za Avalu. Trebalo je da prođu tri decenije da bi arheolozi 1955. počeli iskopavanja i otkrili blago svetske baštine koje je desetak godina kasnije proglašeno za zaštićeno kulturno dobro. I to što javnost ne zna za Vinču na Banjici, izgleda odgovara bahatim graditeljima.

Veliki deo predmeta vinčanske kulture na Banjici otišao je u nepovrat, nezvanično zbog sanacije barake.

Ipak, to objašnjenje nije ni za naivne. Pre desetak dana građani su prijavili radove koji su potom obustavljeni, ali šteta je već bila velika, tvrde iz Muzeja grada Beograda.

“Mi smo ustanovili da je uništeno oko 100 kvadrata vinčanskog naselja te da je iskopana rupa dubine između metar i tri metra čime je uništen veliki deo naselja i čime je bespovratno nestala velika količina podataka i informacija bitnih za razumevanje ovog važnog naselja”, kaže Miloš Spasić, iz Muzeja grada Beograda.

Ko je investitor, nije poznato i kao po običaju stvar je komplikovana. Plac je u privatnom vlasništvu, a nalazi se na centralnom delu arheološkog nalazišta.

“Mi znamo koliki je lokalitet i kada vidite moderno naselje na Banjici koje je sazidano sedamdesetih i osamdesetih godina videćete zapravo da ove moderne zgrade idu oko samog nalazišta, jer se i tada znalo gde se centar nalazišta nalazi. Sama ova lokacija nije nikada arheološki istražena, ali je zavedena, jer znamo da predstavlja deo vinčanskog naselja na Banjici”, naglašava Spasić.

U dopisu Sekretarijata za inspekcijske poslove navode da je hitnim vanrednim uvidom dežurnog građevinskog inspektora zapisnički konstatovano izvođenje armiranobetonskog potpornog zida bez odobrenja nadležnog organa.

Gradilište je zatvoreno, nakon čega je građevinski inspektor podneo krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu. Od Zavoda za zaštitu spomenika za sada nismo dobili odgovor, ali se njihova reakcija takođe očekuje.

Povratak turbine u Rusiju je potez Otave koji može oslabiti jedinstvo Zapada: Rick Hillier

0

Bivši kanadski načelnik štaba odbrane, upozorava da bi odluka Otave da vrati turbine Gazpromu mogla biti početak ublažavanja zapadnog ekonomskog pritiska na Moskvu.„Ova odluka da se turbine pošalju nazad… može se smatrati kapljicom koja je prelila čašu, i možda ćemo početi da vidimo popuštanje pritiska NATO-a, i Zapada uopšte“, rekao je penzionisani general Rick Hillier  , obraćajući se novinarima u utorak tokom virtuelne konferencije za novinare.

“Umesto da se ide napred sa sve više i više sankcija, ovo bi mogla biti kap koja će se preliti prema dole.”

Hillier, koji je bio na čelu kanadskih oružanih snaga (CAF) od 2005. do 2008. godine, takođe je rekao da bi Rusija taj potez savezne vlade mogla videti “kao znak ohrabrenja” da će u budućnosti biti donesene druge odluke koje će joj koristiti.

Ottawa se suočila s oštrim kritikama zbog svoje odluke ranije ovog meseca da vrati šest turbina Gazpromu za gasovod Severni tok 1 kojim ruski gas dotiče u Evropu.

Turbine su bile u Montrealu na popravci otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara. Kanada i njeni saveznici uveli su sankcije Moskvi, a vraćanje turbina je bilo iskomplikovano sa tim sankcijama.

Međutim, nedavni pritisak Nemačke, bio je dovoljan da Kanada donese “veoma tešku” odluku i da ih vrati, rekao je premijer Trudo 13. jula .

“Kanada ostaje jedan od najjačih saveznika i prijatelja Ukrajine (i) nismo sami: zemlje u Evropi, posebno Nemačka, takođe su masovno pojačale svoju podršku Ukrajini, i moramo se držati zajedno – posebno (kada ) smo suočeni sa pokušajima Rusije da od energetske politike napravi oruzje, da nas podeli među sobom”, rekao je Trudo.

Odluku Otave podržao je američki Stejt department, koji je rekao da će omogućiti Evropi da ojača svoje rezerve gasa u kratkom roku dok radi na načinima da svoju energetsku zavisnost prebaci sa Rusije.

Međutim, ukrajinska vlada je taj potez nazvala “opasnim presedanom” u trenutku kada međunarodna zajednica treba da pokaže odlučnost protiv ruskih pretnji i njene invazije na Ukrajinu.

Svetski kongres Ukrajine (UWC) i Ukrajinsko-kanadski kongres pozivaju saveznu vladu da preispita svoju odluku o vraćanju turbina. UWC traži sudsko preispitivanje odluke kod Saveznog suda. Savezni komitet za spoljne poslove pozvao je dva visoka liberalska ministra da objasne razloge oko isporuke na predstojećem sastanku.

Tokovi ruskog gasa kroz gasovod Severni tok 1 će se ponovo pokrenuti na vreme, nakon završetka planiranog održavanja, rekla su za Reuters dva izvora upoznata s planovima.

Ranije u utorak, Wall Street Journal je izvestio, pozivajući se na evropskog komesara za budžet Johannesa Hahna, da Evropska komisija ne očekuje ponovno pokretanje gasovoda nakon održavanja.

Reuters je u ponedeljak izvestio da je ruski Gazprom rekao kupcima u Evropi da ne može garantovati isporuke gasa zbog “vanrednih” okolnosti, dodajući strah da Moskva možda neće ponovo pokrenuti gasovod Severni tok 1 u četvrtak.Dok Hillier, koji predvodi novo savetodavno veće penzionisanih vojnih komandanata koje je formirao UWC, strahuje da bi odluka Kanade mogla biti prvi prekid u ujedinjenom ekonomskom frontu.

Kako se rat u Ukrajini nastavlja, Zapad će morati da uradi teške odluke, a povratak turbine je jedan od njih, rekao je penzionisani američki general David Petreus, bivši komandant koalicionih snaga u Iraku tokom naleta.

“Jasno je da moramo biti na strani Ukrajine u ovoj konkretnoj situaciji. … Ipak, biće veoma teških odluka. … Kanada je odmerila sve opcije, informacije, prednosti i nedostatke i na kraju donela odluku za koju mislim da je u najboljem interesu za sve”, rekao je on tokom konferencije za novinare u utorak.

“Ako velika zemlja poput Nemačke bude lišena energije, jedinstvo koje je zaista bilo izvanredno tokom invazije na Ukrajinu, takođe će biti potencijalna žrtva.

Njihovi komentari došli su nakon formalne objave UWC-a, u kojoj su se Hillier, Petreus i dva druga penzionisana vojna generala okupili kako bi formirali strateško savetodavno veće kako bi podržali i savetovali UWC-ovu kampanju „Ujedinjeni s Ukrajinom“.

“Ova multinacionalna grupa penzionisanih vojnih lidera, pružiće savete i pomoć kako bi se osiguralo da se pravi komplet oruzja nabavi i pruži braniocoma Ukrajine”, navodi se u saopštenju organizacije.“Napori će biti usmereni na snabdevanje nedavno formiranih snaga teritorijalne odbrane, zaštitnom opremom koja im je potrebna za preživljavanje, kao što su šlemovi, panciri, balističke naočare i medicinski kompleti ( ? ). Osim toga, SAC će pružiti uputstva za pomoć u kupovini vise od 200 izviđačkih dronova, koji mogu slati informacije ukrajinskim komandantima.”

SERBIANNEWS/CANADA

“Frustrirana sam”: Mrtvozornik iz BC strahuje kako se kriza s drogom pogoršava

0

Nakon još jednog rekordnog meseca, smrtnih slučajeva povezanih s drogom, glavni mrtvozornik u BC-a nije uveren da će se stvari uskoro popraviti.

Dokaz je u statistici. Lisa Lapointe kaže da je CityNews da je BC na putu da postavi novi rekord ove godine kada je reč o smrti od droge, dodajući da je pokrajina ove godine imala više slučajeva u odnosu na isto vreme u 2021.

Ona dodaje da je trgovina drogom u BC-u neverovatno toksična, napominjući da ljudi koji misle da kupuju jednu drogu obično kupuju supstancu izmešanu sa nečim drugim.

“Gledam da različiti događaji dobijaju veliki publicitet. Dakle, ako je bilo smrtnih slučajeva u sudaru više vozila i npr. šest ljudi je umrlo na autoputu, to bi privuklo pažnju ljudi, ali ako šest ljudi umire svaki dan u našoj pokrajini od droga, nikom ništa, kao da smo se navikli na to. Gubimo izuzetno vredne ljude, koji su voljeni i koji doprinose svojim zajednicama i neki slučajno koriste drogu, a korišćenje toksičnih droga je jako rizično.”

Lapointe kaže da postoji pretpostavka da svi oni koji koriste drogu žive na ulici u Downtown Eastsideu u Vancouveru, a u stvarnosti, svako može biti pogođen.

“Ne postoji prosečna osoba koja umire od posledica upotrebe droga. Nema stereotipa. Postoje ljudi koji su zaista u nepovoljnom položaju i ranjivi u Downtown Eastside-u, ali postoje ljudi u prigradskim naseljima koji umiru jednako često. Ima i  ljudi u ruralnim zajednicama, malim sredinama, ljudi iz svih sfera života — mi te ljude vidimo. Naravno, zbog stigme, porodice ne žele da dele informacije da je njihova voljena osoba umrla od posledica upotrebe droga. Ono što zaista trebamo da ljudi shvate je da se to može dogoditi svakome.”

Skoro 200 ljudi iz Britanske Kolumbije umrlo je od droga u maju, poslednjem mesecu za koji su dostupni podaci. Broj je veći za 20 posto u odnosu na  prethodni mesec .

Ovo pokazuje najveći broj smrtnih slučajeva od droga ikada zabeleženo u mesecu maju, i iznosi u proseku 6,3 smrtnih slučajeva dnevno.

Do kraja maja, najmanje 940 života je izgubljeno od droga u BC-u u prvih pet meseci ove godine.

Stalna stigma oko upotrebe droga, napominje Lapointe, i dalje dovodi do smrti.

“Apsolutno. Toliko je sramota ako neko upotrebi drogu, posebno u porodicama. Ljudi ne žele razočarati svoje porodice. Ne žele izneveriti svoje porodice jer porodice često znaju i strahuju da će njihova voljena osoba nauditi. Ali stigmatizacijom i marginalizacijom ljudi, zapravo, rezultat je više štete, jer ih je sada sramota i koristiće sami, a neće tražiti pomoć ili neće tražiti da im neko bude u blizini”, objasnila je ona. .

“Znamo da je većina ljudi koji su umrli koristilo sami i niko nije bio tu da im pomogne. Koliko god da je teško, zaista je važno da ostanemo vezani za naše voljene koji koriste drogu i da im damo do znanja da smo bezbedan prostor i da smo tu za njih.”

Oni su ljudska bića kao i mi

Međutim, Lapointe kaže da je stalna poruka o upotrebi droga takođe bila problematična.

“Toliko decenija je kampanja protiv droge, a u stvari to je kampanja protiv ljudi koji su koristili drogu i mi smo zaista ocrnjivali ljude koji su se drogirali i imali smo strašne termine za ljude koji su koristili drogu, ali oni su samo ljudi. Oni su ljudska bića poput nas koji ponekad koriste drogu jer se nose s oblicima bola koje ne možemo zamisliti. Ponekad su mladi ljudi ti koji samo eksperimentišu… a sada mladi ljudi eksperimentišu i umiru. To je skoro smrtna presuda. Osećam da smo postali previše samozadovoljni prema tome, i moramo priznati da su to ljudska bića i da su ljudska bića pogrešiva, ali ne bi trebalo da budu u opasnosti. Trebalo bi da radimo mnogo više.”

Služba mrtvozornika BC kaže da je fentanil pronađen u 91 posto testiranih uzoraka od jula 2020. godine. Benzodiazepin je pronađen u 44 posto.

Toksičnost nedozvoljenih droga je vodeći uzrok “neprirodne smrti” u BC

Savezna vlada je 31. maja 2022. objavila da je u BC-u odobreno izuzeće od saveznih zakona kako bi se pokrajini omogućilo da dekriminalizuje male količine određenih droga za lično posedovanje. Lapointe se dugo zalagala za tako nešto. Međutim, usred sporog uvođenja, ona poziva da se proces ubrza pre nego što još  više ljudi umre.

“Ono što uvek govorimo ljudima je da, budete svesni da je ono što kupujete nezakonito i da je napravljeno za profit. Dakle, čak i ako poznajete svog dilera i čak i ako je to neko od koga ste kupili pre, to ne znači da je ova kupovina sigurna. Stavite svoju sigurnost na prvo mesto. Koristite drogu sa prijateljem. Ako imate člana porodice koji koristi drogu, to vam se verovatno neće svideti, ali obratite im se da se uverite da ne konzumiraju sami, jer ako konzumiraju sami, oni su u većem riziku od smrti.”

Opioidna kriza proglašena je vanrednim stanjem javnog zdravlja u BC u aprilu 2016. Više od šest godina kasnije, Lapointe ne može verovati da se situacija nije poboljšala, već se pogoršala.

„Te godine smo videli skoro 1.000 smrtnih slučajeva, što je bilo bez presedana“, rekla je za april 2016. „Nikada ne bismo mogli da zamislimo da ćemo šest godina kasnije videti duplo veći broj smrtnih slučajeva u našim zajednicama. Za to je potreban odgovor javnog zdravstva, a mi to još uvek želimo videti. To još nismo videli.”

“Kada skinem uniformu mrtvozornka, ja sam roditelj, ja sam baka i deka, a sigurno imam i prijatelje, i tada počinjem da se brinem za ljude. Takođe me brine što ne brinemo onoliko koliko bismo trebali za one koji umiru i one koji se suočavaju sa izazovima u našoj zajednici — ponekad ne želimo da ih vidimo. Radije bismo da nisu tamo. Radije bismo da ne moramo da se nosimo sa ljudima koji se suočavaju sa izazovima, ali oni su naši voljeni, oni su nam komšije i prijatelji. Radi se o tome kako da pomognemo ljudima? Osim ako samo ne želimo da slegnemo ramenima i kažemo: U redu je da šest ljudi umire svaki dan’”

SERBIANNEWS/CANADA

Žena iz BC-a dobiće isplatu od $ 1.200 od Air Canada jer joj je prtljag zakasnio 2 dana

0

U septembru 2021. Jessica Kalynn letela je u Dubai na šestodnevno putovanje.

Međutim, njen prtljag je stigao tamo dva dana kasnije.

Air Canada je ponudila Kalynn 500 dolara na ime kompenzacije, ali je ona podnela tužbu tribunalu za građanske sporove BC-a, tražeći još novca da pokrije svoje troškove.

Prošle sedmice tribunal je presudio u njenu korist.

Kašnjenja prtljaga jedna su od  mnogih frustracija s kojima se putnici suočavaju na aerodromima širom Kanade dok avio kompanije povećavaju operacije kako bi zadovoljile potražnju za putovanjima nakon pandemije.

U sporu , Kalynn je tvrdila da ima pravo na 2.120,67 dolara za sve stvari za koje je tvrdila da je bila prisiljena kupiti u Dubaiju dok je čekala svoj prtljag.

Pošto je Air Canada već platila 500 dolara, tražila je još 1.620,67 dolara.

Četiri para cipela, pet grudnjaka

Nakon što je saznala da joj prtljag kasni, Kalynn je kupila više od 2.000 dolara u artiklima, uključujući četiri para cipela, šest komada donjeg veša, pet grudnjaka, jedan kupaći kostim, jedan paket čarapa i toaletne potrepštine, prema pismenoj presudi tribunala.

Kalynn je tribunalu rekla da joj je odeća potrebna jer je njeno putovanje uključivalo radnu konferenciju, profesionalnu večeru u vrhunskom restoranu i treninge u teretani.

Air Canada je tvrdila da su troškovi bili previsoki i članica tribunala Shelley Lopez se složila – u određenoj meri.

“Smatram da je bilo razumno da gospođa Kalynn kupi novu odeću i obuću s obzirom na aktivnosti koje je nesporno zakazala”, napisala je.

„Čak i uz različite aktivnosti, smatram da gospođa Kalynn nije adekvatno objasnila zašto su joj bila potrebna četiri para cipela (pored onih što je nosila u avionu) i šest komada donjeg veša i pet grudnjaka, čak i ako je morala da se presvuče tokom dana.”

Ipak, Lopez je otkrila da Air Canada duguje Kalynn kompenzaciju. Naložila je avio-kompaniji da plati 700 dolara odštete povrh 500 dolara koje je aviokompanija već platila.

Putnici imaju pravo na odštetu

Gábor Lukacs, stručnjak za prava putnika u avio saobraćaju, pozdravlja odluku.

“[To] pokazuje da će putnici koji idu na tribunal naći pravdu”, rekao je on, dodajući da putnici ne moraju jednostavno prihvatiti bilo koji iznos koji aviokompanija u početku ponudi i smatra razumnim.

U Kanadi, ako prtljag kasni, putnici mogu tražiti do 2.200 dolara odštete.

Ali ključ je, kaže Lukacs, da jasno stavite do znanja da je vaša kupovina bila opravdana. “Ova odluka… signalizira putniku, da ako vaš prtljag kasni, to nije razlog da odmah otrčite u kupovinu”, rekao je Lukacs.

Ako putnik može dokazati tribunalu da su svi kupljeni artikli bili neophodni, on kaže da je sasvim razumno očekivati ​​maksimalnu naknadu. On podstiče avio putnike koji izgube svoj prtljag da čuvaju sve svoje račune, kao i dokumentaciju o tome kako su predmeti korišteni.

SERBIANNEWS/CANADA

NASA i Roskosmos planiraju zajedničke letove

0
blue and white plastic pack

NASA i ruska svemirska agencija Roskosmos potpisale su sporazum o zajedničkim letovima do Međunarodne svemirske stanice, saopštile su danas te agencije, prenosi Tanjug.

Time će ruskim kosmonautima biti omogućeno da lete svemirskim brodovima američke proizvodnje u zamenu za to da američki astronauti mogu da se voze ruskim Sojuzom, navele su dve agencije, preneo je Rojters.

Sporazum je u interesu Rusije i SAD i promovisaće razvoj saradnje u okviru programa IŠ (Međunarodne svemirske stanice), saopštio je Roskosmos, dodajući da će program takođe olakšati istraživanje svemira u miroljubive svrhe.

Prvi zajednički letovi prema novom sporazumu biće obavljeni u septembru, saopštila je NASA, a američki astronaut Frenk Rubio lansiraće se na svemirsku stanicu sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu koji iznajmljuje Moskva i to zajedno sa dvojicom kosmonauta Sergejem Prokopjevim i Dmitrijem Petelinom.

Istovremeno, kosmonaut Ana Kikina pridružiće se dvojici američkih astronauta i jednom japanskom astronautu na letu Spejseks kru dragon u orbitalnu laboratoriju, iz NASA svemirskog centra Kenedi na Floridi.