19.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 86

Mitrić: Scena u Istočnom Sarajevu – nukleus umjetničkog stvaralaštva

0
Srpsko Sarajevo

Grad Istočno Sarajevo ima kapacitet da bude jedan od vodećih kulturnih centara u Republici Srpskoj za šta mu je potrebna snažnija podrška nadležnih, izjavio je pozorišni i filmski reditelj Vitomir Mitrić.

Vitomir Mitrić - Foto: SRNA

Vitomir MitrićFoto: SRNA

Mitrić je istakao da je pozorišna i kompletna umjetnička scena Istočnog Sarajeva u posljednjoj deceniji postala jedan od najdinamičnijih i najraznovrsnijih prostora umjetničkog stvaralaštva u Republici Srpskoj.

– Na mapi kulturnih dešavanja, ovaj grad je izgradio prepoznatljiv identitet – kombinaciju tradicije, savremenog izraza, festivalskog života i jedinstvenog odnosa prema dječijoj i omladinskoj publici – naveo je Mitrić.

On je napomenuo da se kulturna infrastruktura Istočnog Sarajeva zasniva na nekoliko ključnih ustanova od kojih je “Forum teatar” najstarija organizacija koja kreira programe za djecu i mlade i pokazuju šta znači raditi sistemski i kontinuirano, a kroz programe teatra potlačenih gradi kritički dijalog.

Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo, kaže Mitrić, jedan je od najaktivnijih kulturnih centara u regiji, nosilac brojnih programa, poput koncerata, izložbi, promocija knjiga i pozorišnih predstava.

On ukazje da je Centar za kulturu i informisanje Istočna Ilidža institucija koja kroz brojne programe afirmiše umjetnike iz raznih oblasti stvaralaštva.

Mitrić kaže da Kulturni centar Pale predstavlja značajan prostor za dramsku, muzičku i likovnu umjetnost, kao i mjesto susreta stvaralaca iz ove opštine, ali i sa šireg područja.

U FOKUSU – POZORIŠTE, FILM, MUZIKA, KNjIŽEVNOST

Mitrić ukazuje da je novoosnovano Narodno pozorište Istočno Sarajevo važan iskorak u institucionalnom razvoju grada.

– Osnivanje ovog pozorišta predstavlja osnovu za razvoj ozbiljnog dramskog života u gradu – ističe Mitrić, koji je direktor “Forum teatra” iz Istočnog Sarajeva.

Lutkarska umjetnost, ističe on, kao zaštitni znak grada “Lut fest” – Međunarodni festival profesionalnih lutkarskih pozorišta za djecu jedna je od najprepoznatljivijih kulturnih manifestacija Istočnog Sarajeva.

– Tokom više od dvije decenije ovaj festival gradio je svoj autoritet, dovodeći u grad najznačajnija lutkarska pozorišta iz regiona i svijeta. “Lut fest” je posebno važan jer sistemski radi na razvoju kulturnih navika djece i mladih – navodi Mitrić.

On ističe da Međunarodni filmski festival “Prvi kadar” već godinama predstavlja ključnu platformu za dokumentarni i kratki film.

“Ovaj festival promoviše autorski izraz, podržava mlade filmske stvaraoce, dovodi priznate autore i afirmiše Istočno Sarajevo kao grad filmske kulture.U vremenu u kojem film ima ogromnu obrazovnu i društvenu ulogu, ovo je festival koji značajno obogaćuje kulturni pejzaž grada”, kaže Mitrić.

INSTITUCIЈE U ISTOČNOM SARAЈEVU NjEGUЈU FESTIVALSKI DUH U GRADU

Festival malih scena i monodrame, ističe Mitrić, daje posebnu dimenziju pozorišnom životu Istočnog Sarajeva.

Prema njegovim riječima, naglasak na monodrami kao zahtjevnoj i intimnoj formi čuva tradiciju glumačke umjetnosti, posebno one koja je okrenuta ka dubljem, ličnom i dramskom izrazu, tim prije jer ovaj festival 30 godina razvija publiku koja zna da razumije glumca u njegovom najčistijem obliku.

– Poezija kao živa riječ, kroz “Festival poezije za djecu i mlade”, kao još jedan kamen temeljac kulturne scene, ističe značaj pjesničke riječi koja 24 godine u vremenima kada poezija nije u centru masovnih tokova, djeci i mladima omogućava da budu kreativni i uživaju u programima koje njeguje “Forum teatar”, a daje prostor pjesnicima da budu vidljivi i slušani – naglašava Mitrić.

KULTURA ЈE MЈERA ZRELOSTI DRUŠTVA, ЈEZGRO ESTETIKE I ETIKE

On konstatuje da sve nabrojane manifestacije i institucije čine složen, ali živ i snažan kulturni mozaik, tako da je Istočno Sarajevo grad u kojem kultura nije ukras događaja, već prostor u kojem se raste, preispituje i gradi identitet.

– Kultura nije samo spisak aktivnosti. Kultura je mjera zrelosti jedne zajednice. Ona je i ogledalo i preduslov, ono što jesmo i ono što bismo mogli biti – poručuje Mitrić za Srnu.

On ukazuje na činjenicu da festivali za djecu, filmski i pozorišni programi, poetska scena i institucionalna mreža, od kulturnih centara u sastavu grada do Narodnog pozorišta, pokazuju da Istočno Sarajevo ima kapacitet da bude jedan od vodećih kulturnih centara u Republici Srpskoj.

Mitrić kaže da u teškoj svakodnevici ljudi teže ka lijepom, traže smisao i umjetnički doživljaj.

– Ako im to ne ponudimo, oni će se zadovoljiti kičem, a kič se uvijek nudi brže, jeftinije i glasnije od istinske umjetnosti – upozorava Mitrić i pojašnjava da ovaj njegov osvrt nema za cilj kritiku, već da podsjeti da kulturna scena Istočnog Sarajeva ima potencijal.

On ukazuje da potencijal bez podrške ostaje samo mogućnost zbog čega je potrebno dublje istraživanje, ozbiljniji pristup i hrabrija kulturna politika.

Prema njegovim riječima, umjetnost nije trošak, nego investicija u grad koji hoće da ima identitet.

Mitrić smatra da je potrebno da Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, kao i Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara, prepoznaju značaj tradicionalnih manifestacija i obezbijede veću i stabilniju finansijsku podršku.

On je napomenuo da i grad Istočno Sarajevo i opštine u njegovom sastavu imaju ključnu ulogu u očuvanju ovih programa, kako bi kulturni život bio dostupan, raznovrstan i održiv.

– Istočno Sarajevo ima kulturnu tradiciju, umjetničku energiju i razvijenu kulturnu mrežu – i upravo to ga čini gradom sa velikim potencijalom i još većim zadatkom: da nastavi da podržava, čuva i strateški razvija svoju kulturnu scenu kao temelj svog javnog i društvenog života – istakao je Mitrić.

Poziv studentima na školovanje u Rusiji – Prijave otvorene do 15. januara

0
a view of a city with a lot of trees and buildings

Јoš nekoliko dana traje konkurs Ministarstva nauke i visokog obrazovanja Rusije za prijem državljana BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije na studije u školskoj 2026/2027. na visokoobrazovne ustanove Ruske Federacije o trošku federalnog budžeta. Prijave su otvorene do 15. januara.

Crveni trg, Moskva - Foto: RTRS

Crveni trg, MoskvaFoto: RTRS

Georgi Engelhardt viši savjetnik u Ruskom centru za nauku i kulturu “Ruski Dom” u Beogradu, za Јutarnji program RTSR-a, rekao je da ovaj konkurs obuhvata veomo široku lepezu obrazovnih programa i to u tri akademska ciklusa studija, osnovni studiji, master studiji i doktorski studij.

– Isto tako široka je lepeza obrazovanja, od kraćih programa od dve sedmice do jedne akademske godine. Prije svega to su ljetne i zimske škole ruskog jezika, ali ne samo to. Za osnovni studiji može da se prijaviti osoba sa završenim srednjim obrazovanjem ili maturanti, učenici na posljednjoj godini srednjeg školovanja – rekao je Engelhardt.

Za master studije mogu se prijaviti svršeni studenti osnovnih studija te studenti završne godine osnovnog studija. A za doktorski studij osobe završne godine mastera ili oni koji već imaju taj master i imaju interesovanje za doktorski studij.

– Što se tiče uslova prijavljivanja, prevashodno je  potrebna želja. Čak ni znanje ruskog jezika nije obavezan preduslov za upis. Za one koji nemaju dobro znanje ruskog jezika u okveru stipendije postoji mogućnost učenja jezika. Naša osnovna stipendija obuhvata pokriće troškova obrazovanog programa, troškove nastave, sa nastavnim materijalom, kao i pokriće studentskog doma. Što se tiče lepeze obrazovanja, ona obuhvata oko 600 državnih univerziteta širom Ruske Federacije, od Kaliningrada na zapadu, do Astrahanija, Rostova, Krasnodara na jugu. Svaki od tih državnih univerziteta ima više od 10 fakulteta, što je više od 10.000 obrazovanih programa u svim sferama nauke i  zanimanja – rekao je Engelhardt.

Što se tiče selekcije kandidata, uslov za upis je uspjeh prethodnog obrazovanja. Postupak se vodi elektronski.

Engelhardt je rekao da su studenti sa ovih prostora vrijedni a njihova iskustva su pozitivna. On je pozvao sve zainteresovanje studente da se prijave i ne čekaju posljednji rok jer je ovo dragocjeno iskustvo za njih, bilo da žele da ostanu u Rusiji ili da se vrate u svoju zemlju.

U Švajcarskoj nacionalni dan žalosti 9. januara

0
brown wooden houses near green trees and mountain under white clouds during daytime

Švajcarske vlasti planiraju da 9. januar proglase nacionalnim danom žalosti povodom tragedije u skijaškom centru Kran-Montana, gdje je u požaru u novogodišnjoj noći stradalo 47 ljudi, a 119 je povrijeđeno, izjavio je predsjednik Švajcarske Gi Parmelin.

Švajcarska zastava (Foto: EPA/OLIVIER MATTHYS) -

Švajcarska zastava (Foto: EPA/OLIVIER MATTHYS)

– Savezne vlasti, zajedno sa švajcarskim crkvama, planiraju da 9. januara bude nacionalni dan žalosti – rekao je Parmelin u intervjuu za list “Tages ancajger”.

On je naveo da će na Dan žalosti u 14.00 časova zvoniti zvona u svim crkvama u Švajcarskoj.

Požar se dogodio u novogodišnjoj noći u baru “Konstelasion” u popularnom alpskom skijalištu Kran-Montana. Poginulo je 47 lica, a 119 je povrijeđeno.

Do sada je identifikovano 24 žrtava.

Tužilaštvo vjeruje da je uzrok požara nepažljivo rukovanje svijećama ili vatrometom.

Pokrenuta je krivična istraga protiv dva vlasnika objekta, optuživši ih za ubistvo iz nehata.

Vučić: Međunarodni pravni poredak više ne funkcioniše

0

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas poslije sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost da su na sjednici razmatrane tri teme: regionalna i vojna politička bezbjednost sa osvrtom na situciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele.

Aleksandar Vučić (foto: TANJUG/ DEJAN ŽIVANČEVIĆ) -

Aleksandar Vučić (foto: TANJUG/ DEJAN ŽIVANČEVIĆ)

Vučić je izjavio da poslije akcije u Venecueli međunarodni poredak više ne funkcioniše.

– U svijetu dominira pravo sile, pravo jačeg. Ko je jači, taj tlači, to je jedini međunarodni princip koji važi u svijetu – rekao je Vučić.

Sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Vučić, prisustvovali su i premijer Srbije Đuro Macut, ministri Ivica Dačić, Bratislav Gašić, i Nenad Vujić, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović, kao i direktor BIA Vladimir Orlić.

Zimske službe na terenu, teretnim vozilima zabranjeno preko Crnog vrha i Han Pogleda

0

Svi magistralni i regionalni putevi u regiji Birač su prohodni, ali je zbog snijega koji i dalje pada otežan saobraćaj, posebno na prevojima Han Pogled, Crni vrh, kao i na putnim pravcima u Vlasenici, Šekovićima i Skelanima.

Snijeg u Zvorniku - Foto: SRNA

Snijeg u ZvornikuFoto: SRNA

Obustavljen saobraćaj za teretnjake preko Crnog vrha i Han pogleda

Zbog snježnih padavina obustavljen je saobraćaj za teretna vozila na dionicama magistralnih puteva Zvornik-Tuzla preko prevoja Crni vrh i Vlasenica-Sokolac preko Han Pogleda, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.

Iz AMS navode da u većem dijelu Republike Srpske pada snijeg koji se mjestimično zadržava na kolovozu,te da zbog niske jutarnje temperature u višim predjelima i preko planinskih prevoja ima poledice.

Vozačima savjetuju opreznu vožnju i da na put ne kreću bez zimske opreme.

– U oblasti 7, na punktovima Bratunac, Karakaj i Han Pogled, sve mašine su na trrenu i za sada su svi putevi prohodni. U Bratuncu i Zvorniku snijeg je počeo da pada oko 6.30 časova. Vozači se pozivaju na oprez i na obavezno posjedovanje zimske opreme – rekao je za RTRS Miloš Nikolić, nadzorni inženjer Puteva Republike Srpske za oblast 7.

Iz Zvornikputeva upozoravaju na moguće odrone, posebno u usjecima i zasjecima, kao i na smanjenu vidljivost na pojedinim lokacijama zbog gustine snijega koji pada.

Ekipe ovog preduzeća su na terenu, čiste i posipaju kolovoze, a vozače podsjećaju da na put ne kreću bez zimske opreme.

Dežurni punktovi Zvornikputeva su na Han Pogledu, u Karakaju i Bratuncu.

U Banjaluci zimske službe na terenu

Ekipe zimske službe u Banjaluci rade u punom kapacitetu i zbog snježnih padavina na terenu su od ranih jutarnjih časova, saopšteno je iz Gradske uprave Banjaluka.

– Prema podacima sa terena, nakon ledene kiše, počele su snježne padavine, te nadležne službe od ranih jutarnjih časova djeluju na području Manjače. Ekipe su trenutno na području Ljubačeva, Rekavica, Aginog Sela, te drugim lokacijama gdje čiste snijeg – navodi se u saopštenju.

Iz Gradske uprave ističu da je jutros izvršeno i posipanje saobraćajnica, te da su ekipe u stalnom obilasku terena da bi se pravovremeno djelovalo.

– Saobraćaj se odvija u skladu sa zimskim uslovima, a učesnicima je upućen apel za dodatni oprez, kao i da za vozila koriste obaveznu zimsku opremu – dodaje se u saopštenju.

U Mrkonjić Gradu svi putni pravci prohodni 

Na području opštine Mrkonjić Grad pada snijeg slabijeg intenziteta, svi putevi i gradske ulice su prohodni, a ekipe za održavanje putnih pravaca su na terenu.

U Opštinskoj službi za održavanje puteva i saobraćajnica je rečeno da je probleme u saobraćaju protekle noći i rano jutros stvarala ledena kiša koja je padala.

Iz ove službe navode da su ekipe za održavanje puteva tokom cijele noći posipale saobraćajnice, a od jutros uklanjanju snijeg.

Sva raspoloživa mehanizacija i sredstva su u pripravnosti i dežuraju, jer se očekuje da bi, zbog najavljenih obilnih padavina, moglo biti problema u odvijanju saobraćaja večeras i sutra.

U Doboju su od ranih jutarnjih časova ekipe na terenu. Čiste se putevi i uklanja se snijeg.

Vaterpolisti Srbije izgubili od Italije

0
Foto: FIBA

Vaterpolisti Srbije poraženi su u Trebinju od Italije rezultatom 13:11, u meču prijateljskog turnira uoči Evropskog prvenstva u Beogradu.

Vaterpolisti Srbije (foto: TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ) -

Vaterpolisti Srbije (foto: TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ)

Italijani su ranije danas poslije peteraca pobijedili Španiju i tako obezbijedili mjesto u finalu.

Iako je meč bio prijateljskog karaktera, uz rezultat, iznenadila je i razlika u pristupu, energiji, agresivnosti dvije selekcije.

“Delfini” su tek u završnoj dionici uspjeli da smanje razliku.

Za 24 minuta postigli su četiri gola, da bi onda u posljednjih osam minuta čak sedam puta zatresli mrežu rivala.

Kod Srbije su najefikasniji bili Mandić sa tri, odnosno Martinović sa dva gola.

Reprezentacija Srbije će sutra od 20.30 časova igrati sa Španijom.

“Delfini” će u ponedjeljak, 5. januara, igrati za treće ili peto mjesto.

Očekuje se još veći rast domaćih putovanja unutar Kanade u 2026. godini

0

Hladnog januarskog popodneva, na obali Halifaxa sve je tiho, ali turistički operater Dennis Campbell još uvek uživa u uspomenama na rekordnu turističku sezonu 2025. godine.

„Domaća putovanja u Kanadi bila su jednostavno fantastična“, rekao je Campbell, izvršni direktor turističke kompanije Ambassatours Gray Line sa sedištem u Novoj Škotskoj. „Ništa ovakvo nismo ranije videli.“

Trgovinske tenzije između Kanade i SAD-a dovele su do toga da su mnogi Kanađani odlučili potrošiti novac za odmor bliže domu.

Stotine ljudi hodaju blizu svetionika u Peggy’s Coveu, 4. jul 2023. THE CANADIAN PRESS/Darren Calabrese

Canada Strong Pass, koji je obezbedila agencija Parks Canada, takođe je imao uticaja, nudeći besplatan ili snižen ulaz znamenitostima širom zemlje.

Prošle godine, propusnica je bila povezana sa porastom broja putnika Via Rail-a za 6,5 ​​posto, porastom broja posetilaca u Parks Canada za 13 posto i porastom poseta nacionalnim muzejima za 15 posto.

Propusnica je ponovo dostupna ove godine.

Predsednica i izvršna direktorka kompanije Destination Canada, Marsha Walden, izjavila je da je veliki obim putovanja na odmor unutar Kanade nacionalni trend koji pokriva veći deo zemlje.

„Namera putovanja u zemlji bila je znatno jača nego (2024.) tokom leta i jeseni, a ovo povećanje se pretvorilo u stvarnu potražnju, odražavajući entuzijazam Kanađana za istraživanjem vlastitog dvorišta“, rekao je Walden.

„Primetno je da je međuprovincijska potrošnja zabeležila veći međugodišnji porast, što naglašava rastuću želju za putovanjima na veće udaljenosti.“

Kultni hotel Fairmont Le Chateau Frontenac u Quebecu dominira gradskom panoramom 15. augusta 2015. THE CANADIAN PRESS/AP-Cal Woodward (Cal Woodward/The Associated Press)

Campbell očekuje da će 2026. godina biti još prometnija nego prošla.

„Trenutno su naši rani brojevi iz 2026. godine zaista jaki za domaća putovanja i pokazuju lep trend“, rekao je Campbell.

Povećanje prihoda od turizma takođe je rezultiralo zapošljavanjem većeg broja osoblja i proširenjem turističke infrastrukture.

„Ovo je trend koji vidimo širom Kanade“, dodao je Campbell. „Ekonomski uticaj je zaista lep i ima dalekosežan doseg za mnoge male preduzetničke kompanije.“

Profesor Univerziteta Dalhousie, Lorn Sheehan, specijaliziran za upravljanje destinacijama, rekao je da je nedavni trend jeftinijeg goriva pravovremen za Kanađane jer žele održati svoje putne navike severno od granice.

„Pad cena goriva za domaća putovanja na kratke relacije je fantastičan za podsticaj“, rekao je Sheehan. „To čini vaš odmor ili putovanje mnogo pristupačnijim.“

Turistički operateri takođe predviđaju rekordnu sezonu poseta kruzera u pomorskim regijama i Quebecu. Prošle godine, više od 200 brodova došlo je u Halifax, a još više se očekuje tokom 2026. godine.

SERBIANNEWS/CANADA

Počelo je odbrojavanje do 23. Beogradskog festivala igre

0
a statue of a man standing on top of a tower

Dok se publika zagreva za praznik umetničke igre, 23. Beogradski festival igre od danas poziva i nove i stare pratioce, promotivnim spotom koji je svake godine sam po sebi malo igračko, snimateljsko i rediteljsko umetničko delo.

Почело је одбројавање до 23. Београдског фестивала игреPočelo je odbrojavanje do 23. Beogradskog festivala igre

Pod sloganom „Budi igra koju želiš da vidiš”, od 13. marta do 8. aprila, 15 kompanija iz 11 zemalja, uz jednu svetsku premijeru, Beogradski festival igre (BFI) spreman je da osvoji publiku u Beogradu i Novom Sadu.

U protekle 23 godine BFI je učinio Srbiju jednom od svetskih prestonica umetničke igre i stvorio vernu publiku koja željno iščekuje iz izdanja u izdanje festivala, da vidi najnovija dostignuća igrača i koreografa iz svih krajeva planete.

Videli smo do sada  preko 580 koreografskih radova, a programe je svake godine pratilo oko 15.000 gledalaca i 100
akreditovanih novinara iz zemlje i inostranstva.

Beogradski festival igre je pod sloganom „Budi igra koju želiš da vidiš“

Pokreni video

Poslednjih godina festival obraduje i publiku van prestonice pa je scena Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu počela da se podrazumeva.

Ove godine pridružuje se festivalu i novi prostor u kreativnom centru Ložionica. Tu je i jedan kuriozitet: na otvorenim bazenima Tašmajdan, sprema se da publiku ostavi bez daha predstava RoZéO, spoj igre, akrobatike i želje
da se vratimo prirodi kroz odu živom svetu koji nas okružuje i kome je čovek postao najveća pretnja.

Program je spreman i čeka na sajtu festivala, a od danas tu je i spot koji najavljuje 23. Beogradski festival igre.

Nutela iz neolita – kako arheolozi koriste lešnike za rekonstrukciju drevnih šuma

0
a green leafy tree with lots of green leaves

Ljudi u severnoj Evropi jedu lešnike koji su izvor energije još od ranog holocena. U svojim analizama arheolozi su otkrili da je moguće analizirati lešnike pronađene na arheološkim lokalitetima na osnovu njihovih izotopa ugljenika, koji čuvaju zapis o drevnom okruženju.

Нутела из неолита – како археолози користе лешнике за реконструкцију древних шумаNutela iz neolita – kako arheolozi koriste lešnike za rekonstrukciju drevnih šuma

Lešnici koji su rasli u zatvorenim sredinama, poput gustih senovitih šuma, imaju veoma različite izotope ugljenika od lešnika koji rastu u otvorenim, sunčanim sredinama.

Koristeći ove podatke, naučnici mogu da razumeju kako je izgledalo mesto u kome su ljudi živeli milenijuma.Oni su osmislili metode analize sačuvanih ljuski lešnika kako bi utvrdili da li su mikrostaništa oko arheoloških nalazišta bila gusto pošumljena ili otvorena nalik pašnjacima. Ovo bi moglo da pomogne da razumemo ne samo kako je izgledalo lokalno okruženje pre hiljada godina, već i kako su ljudi uticali na staništa tokom vremena.

„Analizirajući ugljenik u lešnicima pronađenim na arheološkim nalazištima u južnoj Švedskoj, od mezolitskih logora lovaca-sakupljača do jednog od najvećih i najbogatijih naselja iz gvozdenog doba u severnoj Evropi, utvrđeno je da su lešnici sakupljani iz sve otvorenijih okruženja“, rekla je dr Ejmi Stajring sa Univerziteta u Oksfordu, glavna autorka članka u časopisu Frontiers in Environmental Archaeology .

Neolitska Nutela

Ljudi u severnoj Evropi koriste lesku kao izvor materijala i hrane hiljadama godina. Za ljude koji su sakupljali stotine lešnika pronađenih na mezolitskim i neolitskim lokalitetima, oni su bili vredan resurs.

„Lešnici su odličan izvor energije i proteina i mogu dugo da se čuvaju, a jedu se mleveni ili celi. Ljuske su korišćene nekada kao gorivo“, rekao je dr Karl Lung sa Univerziteta u Lundu, Švedska, glavni autor članka.

Kao i sve biljke, leska sadrži ugljenik, koji postoji u različitim oblicima poznatim kao izotopi. Proporcije različitih izotopa ugljenika menjaju se odnosom koncentracija ugljen-dioksida između ćelija lista i u okolnom okruženju. Kod biljaka poput leske, na ovaj odnos snažno utiče sunčeva svetlost i dostupnost vode; tamo gde ima dovoljno vode, kao u Švedskoj, sunčeva svetlost mnogo više utiče na kvalitet lešnika.

„To znači da ljuska lešnika pronađena na arheološkom lokalitetu pruža zapis o tome koliko je otvoreno bilo okruženje u kome je sakupljen lešnik. To nam zauzvrat govori više o staništima u kojima su ljudi tražili hranu”, objasnio je Lung.

Kako su prikupljane informacije

Da bi testirali da li se ovaj efekat može videti u arheološkim uzorcima, naučnici su sakupili lešnike sa drveća koje raste na različitim lokacijama, odabranim prema količini svetlosti. U južnoj Švedskoj su analizirali varijacije u njihovim vrednostima izotopa ugljenika i odnos između ovih vrednosti i nivoa svetlosti kojima su drveća bila izložena. Zatim su istražili vrednosti izotopa ugljenika u ljuskama lešnika sa arheoloških nalazišta takođe pronađenih u južnoj Švedskoj.

Фрагменти љуске лешника били су драгоцени у истраживањима

Fragmenti ljuske lešnika bili su dragoceni u istraživanjima

Odabrali su fragmente ljuski sa četiri mezolitska nalazišta i jedanaest nalazišta od neolita do gvozdenog doba, od kojih su neka bila naseljena u više od jednog perioda.

Koristeći referentne vrednosti i arheološke rezultate, arheolozi su pokrenuli model kako bi svoje uzorke lešnika svrstali u jednu od tri kategorije: zatvorene, otvorene i poluotvorene. Pošto se izotopi ugljenika pojedinačnog lešnika prirodno malo razlikuju od izotopa drugih lešnika koji rastu u sličnim okruženjima, naučnici su koristili više uzoraka sa svakog lokaliteta i procenili udeo lešnika koji su rasli u zatvorenim ili otvorenim okruženjima.

Do gvozdenog doba, većina ljudi koji su sakupljali uzorke lešnika za ovu studiju sakupljali su ih sa otvorenih područja, a ne iz šuma. Njihova mikrostaništa su se potpuno promenila. Ovo je u skladu sa rekonstrukcijama životne sredine iz analiza polena, ali analiza izotopa može se koristiti za vizuelizaciju lokalnog okruženja gde su zapisi o polenu oskudni.

„Studija je otvorila novi potencijal za direktno povezivanje promena u životnoj sredini sa aktivnostima ljudi u potrazi za hranom i rekonstrukcijom mikrostaništa koja su eksploatisali. Direktno radiokarbonskim metodama če se datirati ljuske i meriti izotopi ugljenika sa šireg spektra arheoloških nalazišta. Ovo će pružiti mnogo detaljniji uvid u šume i pejzaže u prošlosti, što će pomoći arheolozima da bolje razumeju uticaj ljudi na njihovu životnu sredinu i možda će nam pomoći da drugačije razmišljamo o korišćenju i promenama šuma danas“, rekla je dr Ejmi Stajring sa Univerziteta u Oksfordu, glavna autorka članka u časopisu Frontiers in Environmental Archaeology.

Vozač autobusa, gitarista i strastveni bejzbol igrač – ko je Nikolas Maduro

0
the flag of the state of venezuela

Nikolas Maduro predsednik je Venecuele već 13 godina, a na tom mestu nasledio je svog bliskog saveznika i političkog idola Uga Čaveza. Od vozača autobusa do prvog čoveka države – tako bi ukratko mogla da se opiše njegova poslovna biografija. U mladosti je imao rok bend, a bio je i strastveni igrač bejzbola.

Возач аутобуса, гитариста и страствени бејзбол играч – ко је Николас Мадуро Vozač autobusa, gitarista i strastveni bejzbol igrač – ko je Nikolas Maduro

SAD su izvele napad na Venecuelu, a predsednik Nikolas Maduro je sa suprugom zarobljen i odveden iz zemlje, saopštio je američki predsednik Donald Tramp. Venecuelanska vlada tvrdi da ne zna gde se predsednik nalazi, ali i da zahteva dokaze da su Maduro i njegova supruga živi.

Nikolas Maduro rođen je 1962. godine u Karakasu. Njegov otac je bio sindikalni vođa, a Nikolas je krenuo njegovim stopama. Tokom srednje škole, bio je aktivan u studentskoj politici i predsednik studentskog saveza. U politiku je ušao tokom osamdesetih, kada je kao nezvanični sindikalista predstavljao vozače autobusa Metroa Karakas.

Tokom devedesetih bio je jedna od ključnih ličnosti u osnivanju Pokreta za Petu republiku (MVP), koji je podržao Uga Čaveza na predsedničkim izborima 1998. godine.

Николас Мадуро кренуо очевим стопама као синдикални вођа

Nikolas Maduro krenuo očevim stopama kao sindikalni vođa

Maduro je 1998. bio izabran za poslanika MVP u Domu poslanika, zatim u Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini 1999. i naposletku u Narodnoj skupštini Venecuele 2000. godine.

Od 2005. godine do 2006. godine bio je portparol Skupštine, a od 8. avgusta 2006. godine do 15. januara 2013. godine ministar spoljnih poslova Venecuele.

Čevezov miljenik i naslednik

U obraćanju naciji 8. decembra 2012. godine, predsednik Ugo Čavez pozvao je građane da u slučaju njegove smrti izaberu Madura za novog predsednika.

Мурал са ликом Уга Чавеза и Николаса Мадура у Каракасу

Mural sa likom Uga Čaveza i Nikolasa Madura u Karakasu

Tako je i bilo. Nakon Čavezove smrti 5. marta 2013. godine, Maduro je bio vršilac dužnosti predsednika do 14. aprila. Tada je na prevremenim predsedničkim izborima izabran za novog predsednika Venecuele, pobedivši protivkandidata Enrikea Kaprilesa sa 1,5 odsto glasova razlike.

Ponovo je izabran 2018. i jula 2024. godine, ali su ovi izborni procesi naišli na osudu međunarodne zajednice i opozicije zbog optužbi za neregularnosti.

Bez harizme, ali i ogromnih prihoda od nafte koje je imao njegov revolucionarni mentor Ugo Čavez, grupe za ljudska prava optuživale su Madura da se oslanja na potpuni autoritarizam kako bi se održao na vlasti.

SAD su tokom 2017. godine uvele sankcije protiv Madura i zabranile mu ulazak na teritoriju SAD zbog, kako si naveli, diktature, nepoštovanja narodne volje i represije političkih neistomišljenika.

Za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja, SAD su u avgustu prošle godine povećale nagradu na 50 miliona dolara, podstičući na taj način njegove lojaliste i uzak krug saradnika da ga izdaju.

Vozač autobusa, gitarista i igrač bejzbola

Madurova biografija obiluje zanimljivostima. Nakon završetka srednje škole nekoliko godina je radio kao vozač autobusa. Upravo u tom periodu počeo je njegov uspon kao sindikalnog vođe, što mu je kasnije omogućilo da postane ključni saveznik Uga Čaveza.

Од возача аутобуса до првог човека државе – Николас Мадуро

Od vozača autobusa do prvog čoveka države – Nikolas Maduro

U mladosti je bio veliki ljubitelj rok muzike i svirao je gitaru. Bio je član lokalnog rok benda “Enigma”. I danas je poznat kao ljubitelj Led cepelina, Dip parpla i Džona Lenona.

Kao mladić, Maduro je bio strastveni igrač bejzbola. Mediji su prenosili da mu je jedan skaut iz američke profesionalne lige navodno ponudio ugovor, ali je on tu ponudu odbio kako bi se posvetio politici.

Zajedno sa suprugom Silijom Flores, Maduro je bio sledbenik indijskog duhovnog gurua Satija Sai Babe. Posetio je ovog gurua u Indiji 2005. godine, a u njegovoj kancelariji je navodno dugo stajala slika ovog duhovnog vođe.

Voli da pleše salsu, a svoje plesačko umeće neretko je pokazivao i na javnim skupovima, čak i u poslednje vreme kada se sve više govorilo o mogućem američkom napadu.

Maduro pokušava da se predstavi kao “radnički predsednik”, a postoje navodi da upravo zbog te reputacije namerno pogrešno govori engleski jezik.

Dva braka i “prva borkinja”

Maduro se ženio dva puta. Njegov prvi brak bio je sa Adrijanom Gerom Angulo, sa kojom ima jedinog sina, Nikolasa Madura Geru poznatog i kao “Nikolasito”, koji je imenovan na nekoliko visokih vladinih pozicija, šefa Specijalnog inspektora predsedništva, šefa Nacionalne filmske škole i mesto u Narodnoj skupštini.

Николас Мадуро са супругом Силијом Флорес

Nikolas Maduro sa suprugom Silijom Flores

U julu 2013. godine oženio se Silijom Flores, advokaticom i političarkom koja ga je zamenila na mestu predsednika Narodne skupštine u avgustu 2006. godine, kada je on podneo ostavku da bi postao ministar spoljnih poslova, postavši prva žena koja je obavljala funkciju predsednika Narodne skupštine.

Njih dvoje su bili u vezi od devedesetih, kada je Floresova bila advokatica Uga Čaveza nakon pokušaja državnog udara u Venecueli 1992. godine, a venčali su se nakon što je Maduro postao predsednik.

Maduro je odbacio tradicionalnu titulu “prva dama”, smatrajući je buržoaskom. Umesto toga, uveo je termin “prva borkinja” kako bi naglasio revolucionarnu prošlost svoje supruge Silije Flores i njenu ulogu u Bolivarskoj revoluciji.