12.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 81

Poetsko stvaralaštvo Slobodana Јovića obogatilo književnost u Srpskoj

0
opened book on grass during daytime

Poetsko stvaralaštvo Slobodana Јovića obogatilo je kulturnu scenu Lopara i Republike Srpske, kao i srpsku književnost u cjelini. Njegovu poeziju cijene čitaoci i kritičari, a prošle godine dobio je nagradu “Meša Selimović” za zbirku “Brza pošta”.

Slobodan Јović - Foto: RTRS

Slobodan ЈovićFoto: RTRS

Posljednja, od osam zbirki pjesama Slobodana Јovića nagrađena je prestižnom nagradom “Meša Selimović”. Јović piše o skrajnutim ljudima i situacijama, nastojeći da ih osvijetli svojim talentom, koji je već široko prepoznat.

– Јednostavno prati se taj neki registar života i ono što u životu vidimo, doživimo, to se pretače u pjesničke tekstove – kaže Јović.

Јović je prvu nagradu osvojio sa 25 godina na konkursu za mlade pjesnike u Vrbasu, a potom je dobio i Godišnju nagradu Udruženja književnika Republike Srpske, “Pero despota Stefana Lazarevića”, “Slovo Podgrmeča”, “Јefimijin vez”, “Pečat varoši sremskokarlovačke” i nagradu “Stevan Raičković”.

– Zadovoljan sam, moje knjige zavrijedile su nagrade i priznanja, a vjerujem da, pored tih nagrada, postoje i čitaoci koji to što ja radim vole, koji vole da čitaju i to je u izvjesnom smislu i podsticaj za dalji rad – navodi Јović.

Pored poetskog stvaralaštva, kulturnu scenu ovaj prosvjetni radnik, više od decenije, obogaćuje i uređivanjem časopisa za jezik i književnost “Bokatin Dijak” koji izlazi u Centru za kulturu Lopare i Udruženju za očuvanje baštine Dijak u Priboju. Pokrenuo je i ediciju Dijak, u okviru koje je uredio i objavio više od dvadeset knjiga različitih žanrova.

Dodijeljena Nobelova nagrada za mir ne može se predati drugoj osobi

0
a coin with a horse on it

Naknadno dodjeljivanje Nobelove nagrade za mir drugoj osobi nije moguće, saopšteno je iz Norveškog Nobelovog komiteta, nakon što je dobitnik priznanja Marija Korina Mačado predložila da se nagrada koja je njoj dodijeljena dodijeli predsjedniku SAD Donaldu Trampu.

Nobelova nagrada (Foto: EPA/RODRIGO FREITAS, ilustracija) -

Nobelova nagrada (Foto: EPA/RODRIGO FREITAS, ilustracija)

– Kada se saopšti kome je dodijeljena Nobelova nagrada, to se ne može povući, podijeliti niti prebaciti nekome drugom. Odluka je konačna i traje zauvijek – poručili su iz Komiteta.

Mačadova, lider opozicije u Venecueli, izjavila je za Foks njuz u ponedjeljak, 5. januara, da je spremna da preda svoju nagradu Trampu nakon američke operacije u kojoj je uhapšen predsjednik Venecuele Nikolas Maduro.

Nevrijeme širom Evrope: Otkazani letovi, vozovi, trajekti i kamioni u zastoju

0

Nevrijeme širom Evrope i danas izaziva otkazivanje željezničkih linija i avionskih letova u Holandiji, obustavu saobraćaja za teretna vozila u Francuskoj, kao i trajekta u Grčkoj, dok je u Velikoj Britaniji na snazi žuto upozorenje na snijeg, kao i na rizik od obilnih kiša, jakih vjetrova i poplava, prenose mediji.

Sniježno nevrijeme (foto: EPA/ZOLTAN MATHE) -

Sniježno nevrijeme (foto: EPA/ZOLTAN MATHE)

Na amsterdamskom aerodromu Shiphol danas su otkazana četiri dolazeća leta, a četiri su odložena, što je mnogo bolja situacija u poređenju sa stotinama otkazanih letova dnevno, kako je bilo prethodnih dana.

Željeznički saobraćaj u Holandiji je takođe pogođen – prijavljena su kašnjenja na više linija, dok je saobraćaj između Mastrihta i Liježa obustavljen do sutra uveče.

U Holandiji se i danas očekuje snijeg prvo u sjevernim, centralnim i istočnim pokrajinama, prije nego što postepeno pređe u kišu.

Od juče je oko 700 vozača kamiona zaglavljeno na auto-putu A36 na sjeveroistoku Francuske, prema granici sa Njemačkom, i RN57 u departmanu Dub i Žira, zato što su snežne padavine koje su pogodile istočni dio zemlje primorale prefekturu da do sutra zabrani saobraćaj vozilima preko 3,5 tona do sutra, prenosi televizija BFM.

Tokom protekle noći na auto-putu A36 radile su samo mašine za čišćenje snijega, a do vozača kamiona stigla su vozila Crvenog krsta sa zalihama hrane, kako bi im pomogli da prebrode noć.

Trajekti u Grčkoj postepeno danas nastavljaju da saobraćaju, nakon što su jaki vjetrovi popustili dovoljno da bi se omogućili polasci, saopštile su grčke vlasti, naglašavajući da se očekuje da će poboljšanje uslova biti kratkotrajno.

Većina trajektnih linija počela je normalno da saobraća od rano jutros, a većina je isplovila iz luke Pirej, prenosi Katimerini.

Zvaničnici i operateri trajekata pozvali su putnike da provjere red vožnje prije putovanja, napominjući da kompanije i dalje mogu otkazati određene rute u kratkom roku zbog brzo promjenljivih vremenskih uslova.

Snježne padavine se očekuju u planinskim i sjevernim područjima, a ugroženi su i neki regioni sa nižim nadmorskim visinama na sjeveru Grčke, a prognozira se nagli pad temperature, posebno na sjeveru zemlje.

Istovremeno, u mnogim dijelovima Velike Britanije na snazi je žuto upozorenje na snijeg, jake vjetrove, led, obilne kiše i poplave, prenosi Skaj njuz.

Žuto upozorenje odnosi se na centralnu i sjeveroistočnu Škotsku, proteže se preko područja sjeverno od Glazgova do Aberdina i biće na snazi danas do 14.00 sati.

Prema najavi meteorologa, danas su u Velikoj Britaniji moguće “jake kiše, jaki vjetrovi i snijeg”, ali se očekuju blaže temperature u odnosu na prethodni period, mada i “povećanje rizika od jakih kiša, jakih vjetrova, snijega u početku, koji će se zatim otopiti i dovesti do rizika od poplava”.

Nakon što je nekoliko dana bila na udaru zimske oluje Eli, u Njemačkoj se danas situacija poboljšava – meteorološka služba ukinula je sva postojeća upozorenja na ozbiljne padavine u velikim dijelovima zemlje, prenosi Bild.

Sve do sinoć snježne padavine su u Njemačkoj izazivale otkazivanje polazaka vozova, proklizavanje automobila i opasnu poledicu.

Vanredno stanje u 11 opština, evakuisano 37 ljudi

0

Vanredna situacija zbog vremenskih prilika proglašena je u 11 gradova i opština, a iz najugroženijih područja evakuisano je 37 ljudi, rekao je Igor Vasić iz Uprave policije Srbije.

Snijeg (Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić) -

Snijeg (Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić)

Vanredna situacija zbog posljedica snježnih padavina na snazi je u u Valjevu, Loznici, Osečini, Krupnju, Malom Zvorniku, Vladimircima, Sjenici, Majdanpeku, dijelu Prijepolja, Lučana i u Ivanjici.

Vasić je naveo da su vatrogasci spasioci intervenisali 114 puta, od čega 52 puta na gašenju požara, dok je na otklanjanju posljedica vremenskih nepogoda bilo 98 intervencija.

– Do sada su angažovana 214 pripadnika MUP-a, 98 vozila i tri čamca – rekao je Vasić za RTS.

On je dodao da je podijeljeno 19 agregata, koji su poslati u područja koja su danima bez struje.

Situacija sa napajanjem električnom energijom stabilizovala se u Mačvanskom okrugu, gdje je sinoć bez struje bilo oko 400 korisnika, dok ih je na Božić bilo 22.000.

Na teritoriji Loznice bez struje je bilo nešto više od 130 potrošača.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević navela je da su jutros svi državni putevi prvog i drugog reda prohodni.

– Јedino su neprohodni putevi od Donjeg Milanovca do Majdanpeka i Straža-Brezovica kod Ivanjice na Goliji – rekla je Sofronijevićeva za RTS.

Vlada Srbije dodijelila priznanje 21 umjetniku za vrhunski doprinos kulturi

0

Vlada Srbije donijela je odluku o dodjeli priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina, čime je 21 umjetnik i kulturni radnik ostvario pravo na doživotno mjesečno primanje u visini prosječne zarade, saopštilo je Udruženje dramskih umjetnika Srbije.

Vlada Republike Srbije (foto: www.srbija.gov.rs) -

Vlada Republike Srbije (foto: www.srbija.gov.rs)

Odluka o dodjeli ovih prestižnih priznanja donesena je krajem decembra, a potpisao ju je predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut.

Prema saopštenju UDUS-a, ovogodišnji krug laureata obuhvata stvaraoce koji su decenijama oblikovali umjetničku i intelektualnu scenu zemlje.

Među dobitnicima su književni prevodilac Zorislav Paunković, scenarista i filmski kritičar Nebojša Pajkić, izdavač Žarko Čigoja, muzički umjetnik Uroš Dojčinović, likovna umjetnica Nevenka Stojsavljević i filmski reditelj Goran Radovanović.

Spisak nagrađenih nastavlja se imenima operske dive Јadranke Јovanović, instrumentalista Miroljuba Јankovića, Boška Vujačića i Mirka Kodića, kao i akademskog vajara Slavea Ajtoskog.

Priznanja su uručena i stručnjacima u kulturi Radivoju Bojoviću i Veroljubu Trajkoviću, arheologu dr Miomiru Koraću, producentu Zoranu Trifunoviću, te glumcu i reditelju Friđešu Kovaču.

Posebnim rješenjem Vlade, lista je proširena na još pet istaknutih imena, među kojima su književnici Dragan Stanić i Vladimir Pištalo, muzička umjetnica Blagica Đorđević, vokalni solista Nedeljko Bilkić i sociolog kulture Zoran Avramović.

Ovo priznanje podrazumijeva doživotnu mjesečnu naknadu u visini prosječne neto zarade u Srbiji za jul prethodne godine prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Isplata se vrši posredstvom Ministarstva kulture, a počinje mjesec dana nakon donošenja rješenja.

Ovim aktom država nastavlja praksu institucionalnog vrednovanja stvaralaca čiji je rad ostavio trajan uticaj na razvoj nacionalne kulture, ali i ponovo otvara pitanje odnosa društva prema umjetničkom i intelektualnom radu, čija se vrijednost često potvrđuje tek u kasnijim fazama stvaralačkog života, navodi se u saopštenju UDUS-a.

Otvoren Ski park Manjača

0
people in blue and red jacket and pants standing on snow covered ground during daytime

Otvoren je Ski park Manjača – nova zimska priča nadomak Banjaluke.

Ski park Manjača - Foto: RTRS

Ski park ManjačaFoto: RTRS

Riječ je o ski-parku sa stazom dužine 110 metara, sa ski-liftom, sopstvenim sistemom za osnježavanje i obezbijeđenim ski-rentalom, namijenjenom prije svega školi skijanja i mladima.

Ski-park predstavlja nastavak razvoja Manjače kao destinacije za aktivnosti tokom cijele godine.

Miroslav Mišković iz Sportsko-rekreativnog centra Manjača istakao je da projekat “Manjača 365” uključuje i izgradnju adrenalinskog parka za djecu, čime će ova lokacija postati park za sva četiri godišnja doba.

Za prvi dan obezbijeđen je besplatan ski-pas.

Selektor Srbije Stevanović o meču sa Holanđanima: Nismo bili svoji

0
ILUSTRACIJA

Selektor vaterpolista Srbije Uroš Stevanović rekao je poslije pobjede nad Holandijom poslije peteraca (18:16, 13:13) da ekipa nije bila svoja i da nije bila dobra ni u jednom elementu igre.

Vaterpolisti Srbije (Foto: TANJUG/ AMIR HAMZAGIĆ) -

Vaterpolisti Srbije (Foto: TANJUG/ AMIR HAMZAGIĆ)

– Nismo bili svoji, nismo bili dobri ni u jednom elementu igre. Ne mogu da kažem da je bilo do pristupa, nego do agresivnosti. Krenuli smo da gubimo, jurimo, da preokrenemo, da u jednom napadu damo dva ili tri gola. Kada smo okrenuli, bili smo brzopleti. Imali smo sreće u njihovom posljednjem napadu da je isteklo vrijeme, na kraju smo dobili – rekao je Stevanović poslije meča.

Dodao je da osvojena dva boda anuliraju lošu igru i lošu utakmicu.

– Šta da radimo, imali smo već ovakvih situacija, i gorih, igrači znaju kako da se izvadimo iz ovoga. Probaćemo u ova dva dana da se promijenimo i odigramo bolje – dodao je selektor Delfina.

Stevanović je istakao da Holanđani nisu iznenadili njegove igrače.

– U pripremi utakmice smo analizirali Holandiju, nisu nas iznenadili. Sve je bilo do naše agresije, pristupa, nesigurnosti. To je ono što je obilježilo utakmicu. Zahvalio bih se i publici što je došla i pružila podršku. Izvukli smo se na kraju, dva boda, i dalje smo u igri – istakao je Stevanović.

Selektor se već okreće utakmici protiv Španije koja je na programu u ponedjeljak od 20 i 30.

– Paralelno smo se pripremali za Španiju. Igrali smo sa njima u Trebinju, nema nepoznanica. Individualno daleko kvalitetniji od Holandije, a timski najbolja ekipa na prvenstvu. Duži niz godina igraju zajedno, poznaju se, nema greške, panike. Igraju perfektno. Potrebna nam je daleko bolja naša utakmica da bismo imali šta da tražimo protiv Španije – zaključio je Stevanović.

U trci za Republiku Srpsku više od 250 odraslih i 150 djece

0
group of people running on the street

U Banjaluci je održana 10. trka “Trčimo za Srpsku” pod sloganom “Srpska bez podjela” koju tradicionalno organizuje Banjalučka trkačka liga.

Trka "Trčimo za Srpsku" - Foto: SRNA

Trka “Trčimo za Srpsku”Foto: SRNA

Predsjednik Banjalučke trkačke lige Duško Tadić rekao je Srni da je glavni cilj trke da se pokažu srpska sloga i zajedništvo, te ukaže na značaj 9. januara – Dan Republike.

– U trci je učestvovalo više od 250 odraslih i 150 djece iz Banjaluke i drugih dijelova Republike Srpske, Srbije i drugih krajeva – rekao je Tadić.

Snežne ptice kažu da su tenzije između Kanade i SAD-a dovele do promena u putnom planu

0

Priča američkog predsednika Donalda Trumpa o tome da Kanada postane 51. savezna država uznemirila je neke “snežne ptice”, koje se ili odlučuju migrirati dalje na jug ili ostati u Kanadi tokom cele godine.

“Snežna ptica” se odnosi na Kanađane koji zime provode u sunčanim krajevima, koje uključuju Floridu, Arizonu, Teksas, kao i druga sunčana mesta u SAD-u. Međutim, nakon nedavne promene u kanadsko-američkim odnosima, neki se odlučuju u potpunosti izbegavati USA.

CTVNews.ca je razgovarao sa nizom “snežnih ptica” koje izbegavaju SAD. Ove “snežne ptice” su odgovorile na poziv gledalaca u kojem se tražilo mišljenje. CTVNews.ca nije bio u mogućnosti da potvrdi neke podeljene detalje.

Sharel i Dan Wallis su u petak za CTVNews.ca rekli da su počeli sa snowbirdingom 2018. godine, ali da su se sada potpuno odrekli Sjedinjenih Američkih Država.

„Uvek polako stižemo u Teksas. Putovali smo kroz Arizonu. Zaista smo uživali u Novom Meksiku, pa čak i u zapadnom Teksasu. Pronašli smo neke zaista skrivene dragulje, lepa mesta za istraživanje“, rekao je Dan. Ali sada ostaju u Meksiku preko zime, jer se više nisu osećali dobrodošli u SAD-u, a oboje su rekli „odlučno ne“ povratku.

Rekli su da će im nedostajati američki prijatelji, ali da “ne mogu preboleti način na koji se Kanada tretira”.

Sada provode leta u Baja Kaliforniji, u Meksiku, gde kažu da ima i drugih Kanađana i nekih Amerikanaca. Politika je osetljiva tema među posetiocima, ali Sharel kaže da se saoseća sa svojim američkim prijateljima.

„Teško je videti te ljude. To su ljubazni, darežljivi, velikodušni ljudi. Imaju vladu koja nema pravila“, rekla je, dodajući da joj je „teško da uporedi ljude koje poznajem, a koji su Amerikanci, sa zemljom u kojoj sada žive.“

„Kako su ovi ljudi došli do te tačke da imaju ovakvo vođstvo?“

‘Nisu nas voleli jer smo Kanađani’

Rosie Muzechka je u petak u intervjuu za CTV News izjavila da već 15 godina odlazi na Floridu kako bi pobegla od zima pravog severa, ali da je nedavno prodala svoju imovinu.

Zbog političke atmosfere i načina na koji se tamošnja administracija odnosi prema Kanadi, te nekih loših osećaja koje Amerikanci gaje prema Kanađanima“, rekla je. „Jednostavno smo odlučili da se ne isplati.“

Umesto toga, rekla je da je bila na odmoru u Osoyoosu, Britanska Kolumbija. Ove godine će tamo provesti četiri meseca i već je ponovo rezervisala smeštaj za sledeću godinu.

„Predivno je. Vreme je odlično. Nema snega, nije ekstremno toplo, i nije Florida, ali je divno“, rekla je.

Muzechka tvrdi da se počela oećati manje sigurno živeći na Floridi kako su rasle tenzije između Kanade i SAD-a, rekavši da Amerikanci koji su se doselili u susedstvo “nisu baš voleli nas Kanađane”.

Rekla je da su stavovi njenih komšija postali neprijateljskiji poslednjih godina i da se više ne oseća dobrodošlom.

“Američki brend je uništen”

Ed Parg je u petak u intervjuu za CTV News rekao da je njegova porodica decenijama provodila odmore u SAD-u i da su razmišljali o kupovini nekretnine. Rekao je da redovno vode svoju decu u Sjedinjene Države na odmore tokom martovskog raspusta i da on često putuje u SAD zbog posla.

„Više od 20 godina, moja porodica i ja smo provodili odmore na Floridi. Vodili smo decu u Disneyland. Vraćali smo se iz godine u godinu. Ozbiljno smo razmišljali o kupovini nekretnine i penzionisanju tamo“, rekao je u e-poruci.

Kao deo svog posla, Parg putuje u inostranstvo i počeo je primećivati ​​kako međunarodni klijenti menjaju svoj stav prema Amerikancima. „Američki rukovodioci otvoreno brane Donalda Trumpa pred evropskim klijentima – pozivajući se na e-mailove o Hillary Clinton, a ignorišući ponašanje koje je SAD učinilo neozbiljnim“, napisao je Parg u e-mailu za CTV News.

„Američki brend je uništen“, rekao je u intervjuu, „i uništavan je generacijama.“

Rekao je da ne misli da će se to oporaviti za njegovog života.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada bi mogla da postane sledeća Trampova žrtva: Građani u strahu

0

Kanađani se plaše da bi njihova zemlja mogla postati sledeća meta američkog predsednika Donalda Trampa, nakon Venecuele i Grenlanda, prenosi Blumberg.

U 2025. godini Tramp je odlazećeg kanadskog premijera Džastina Trudeaua nazvao “guvernerom velike države Kanade” tokom kontroverzi oko mogućih američkih tarifa na kanadsku robu. Kasnije je tvrdio da bi Kanada mogla da izbegne trgovinske tarife i dobije vojnu zaštitu ukoliko se priključi Sjedinjenim Državama.

“Trampove pretnje Venecueli i Grenlandu navele su Kanadu da se plaši da bi mogla biti sledeća žrtva“, navodi agencija.

U Kanadi takođe vlada zabrinutost da bi Tramp mogao da pribegne “vojnoj prinudi” kako bi primorao zemlju da prihvati sve zahteve Vašingtona.