25.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 796

Ratna soba Ilona Maska, generali i olovni vojnici Tvitera

0

Otpuštanje oko polovine zaposlenih, privremeno zatvaranje kancelarija, slanje mejlova zaposlenima i kolektivne tužbe, odlazak direktora, tako bi se najkraće mogla opisati burna nedelja za kompaniju Tviter. Kraj se još ne nazire, a kompanija, tvrdi Mask, gubi četiri miliona dolara dnevno. Najbogatiji čovek na svetu, izgleda da pokušava da prepravi Tviter, i to uz pomoć ljudi iz najbližeg okruženja, borbenog advokata, podkastera i investitora.

U prvim danima na čelu Tvitera, Mask se okružio grupom prijatelja među kojima su njegov lični advokat i tehnološki investitori Dejvid Saks i Džejson Kalakanis, dva veterana Silicijumske doline.

Ratna soba Ilona Maska, generali i olovni vojnici Tvitera
Saks i Kalakanis nisu široko poznata imena, ali se pojavljuju kao dva vrlo poznata glasa u svetu tehnologije. Oni često uskaču u društveno-političku borbu svojim popularnim podkastom, “All-In”, neretko izražavajući skepticizam prema političkom establišmentu, mejnstrim medijskim praksama, pa čak i smeru u kom se kreću neke od najvećih tehnoloških kompanija.

Njima se pridružuje Aleks Spiro, advokat sa pozamašnim spiskom slavnih klijenata koji su navodno vodili prvi krug otpuštanja na Tviteru.

U Maskovoj “ratnoj sobi” je i podkaster Srirama Krišnana, bivši lider za proizvode Tvitera i partner u investitorskoj kompaniji Andresen Horovic, kao i Džareda Birčala, menadžera bogatstva koji vodi Maskovu porodičnu kancelariju.

“Stvar zbog čega je Silicijumska dolina krenula su njene mreže, a ove mreže su bile veoma male i čvrste, sa nekoliko ljudi na vrhu, i bile su prilično homogene”, rekla je Margaret O’Mara, autorka dve knjige o tehnološkoj industriji i šefica katedre za američku istoriju na Univerzitetu u Vašingtonu.

Pod mrežama, O’Mara podrazumeva kolaboraciju različitih ljudi iz dela sveta koji je dao najznačajnije tehnološke kompanije.

Opasnost je, tvrdi O’Mara u tome što će tako mala grupa biti previše izolovana. “Postaje sve teže i teže biti u kontaktu sa onim što ostatak sveta misli i kako reaguje”, izjavila je O’Mara.

Kalakanis je proteklih nekoliko dana pokušao da uveri korisnike Tvitera da će sve biti u redu i da se njegovo pravilo protiv mržnje nije promenilo. “Tviter koristim svakodnevno od 2006 – ovaj proizvod je tako poseban i važan”, napisao je na Tviteru.

Ulozi su posebno visoki s obzirom na to da su izbori na sredini mandata udaljeni samo nekoliko dana, pa čak i predsednički izbori 2024, u kojima će Tviter verovatno pomoći da se odredi politička agenda.

Spiro, ulični borac u sudnici 
Angažovanje Spiroa, partnera u njujorškoj firmi Quinn Emanuel Urquhart & Sullivan, ukazuje na to da Mask želi “uličnog borca” pored sebe.

Za Spiroa kažu da je težak parničar koji ne beži od javnih bitaka. On je, na primer, prošle godine uspešno zastupao kralja hip-hopa Džej Zija u slučaju kršenja ugovora.

Džon Kvin, predsednik advokatske firme u kojoj je Spiro partner, rekao je da se Spiro kreće brzo i da ne gubi vreme, a to su kvaliteti koji bi mogli dobro da se uklope u Maskovu “živopisnu” prirodu.

Saks (50) i Kalakanis (51) obogatili su se toko tehnološkog buma u poslednje dve decenije, a nedavno su svoje bogatstvo uložili u podkaste, intervjue, političke donacije i sam Tviter.

Saks je investirao u niz uspešnih startapa koji su doprineli njegovom bogatstvu, uključujući AirBnB, Slack i Uber.

Pucanje u establišment 
Saks je politički glasniji od Kalakanisa, poznat po borbi protiv onoga što smatra grupnim razmišljanjem establišmenta, režimom cenzure velikih tehnoloških kompanija, ekscesima progresivnog pokreta i drugim pitanjima. U tvitu o Maskovom planu da naplati osam dolara za verifikacioni bedž, Saks je pucao u “elitu”.

“Elita nije ljuta zbog toga što mora da plati osam dolara. Ljuti su zbog toga što svako može da plati osam dolara”, napisao je Saks.

Saks se, navodi En-Bi-Si udružio sa “avangardom” desničarskih aktivista tehnološke industrije, gostujući u podkastima koje su vodile uticajne konzervativne ličnosti poput Megin Keli, Glena Beka i Dejva Rubina.

Interesantno, Saks je novčano podržavao političare iz celog političkog spektra, republikancima Džonu Mekejnu, Mitu Romniju i Ronu DeSantisu i demokratama Hilari Klinton, Kirsten Sinemi i Gevinu Njusomu, navodi sajt za transparentnost Oupen sikrets.

Prošle godine je promenio mišljenje o Njusomu, guverneru Kalifornije, i dao 190.000 dolara za podršku neuspešnom opozivu.

Kalakanis je dao manje saveznim kandidatima, ali je novac donirao Klintonovoj tri puta.

Kikiriki puter kolačići

0

Baza:
80 g Maxi pečenog kikirikija bez soli
5-6 svežih urmi
1 kašika Nature’s Promise kikiriki putera

Kremasti deo:
70 g Nature’s Promise ovsenih pahuljica
120 ml vode
200 g Nature’s Promise kikiriki putera
50-60 g Nature’s Promise kokosovog šećera
1 kašičica Nature’s Promise kokosovog ulja
150 ml kokosovog mleka
½ kašičice agar-agar ili biljnog želatina razmućeno u 2 kašike vode

Čokoladna glazura:
100 g Delicata tamne čokolade po želji
50 ml kokosovog mleka

Dodatno:
Nature’s Promise kikiriki putera
Seckani Maxi slani pečeni kikiriki

Priprema:

U činiju stavite ovsene pahuljice, prelijte ih vodom, izmešajte i ostavite sa strane. U kalup za mafine naređajte papirne koripice. U multipraktiku izmiksajte urme, kikiriki i kikirikiputer. Treba da dobijete mrvičastu smesu. Ravnomerno je rasporedite u papirne korpice za mafine, pa kašikom pritisnite u dno.

U multipraktik sada stavite nabubrele ovsene pahuljice i preostale sastojke pa dobro izmiksajte da dobijete gustu smesu. Rasporedite u kalupe za mafine i stavite u frižider da se stegne. Kada se delimično steglo preko sipajte čokoladnu glazuru koju ste napravili od tamne čokolade i kokosovog mleka tako što ste ih zajedno zagrejali na srednjoj jačini. Preko stavite po pola kašičice kikiriki putera i seckani kiriki, da ukrasite.

Vulkanska erupcija kod Tonge najveća, dostigla visinu od 57 kilometara

0
(EPA/Juan Martinez Espinosa)

Erupcija podvodnog vulkana u blizini Tonge, 65 kilometara severno od glavnog grada Tonge Nuku’alofe, imao je erupciju i proizveo je na nebu oblak pepela i gasa koji je do sada najveći. Novo istraživanje Univerziteta Oksford otkrilo je da je vulkanski oblak prvi probio sloj mezosfere.

Istraživači su otkrili da je oblak dosegao visinu od 57 kilometara, ubrizgavajući materijal kroz stratosferu u mezosferu koja počinje na oko 50 kilometara iznad Zemljine površine.

Prethodno najveći oblak bio je posle erupcije filipinske planine Pinatubo 1991. godine i iznosio je 40 kilometara.

Glavni autor Simon Proud rekao je da su otkrića „izvanredan rezultat” jer istraživači nikada pre nisu videli tako visok oblak bilo koje vrste.

Obično naučnici mogu da mere visinu oblaka proučavajući njegovu temperaturu. Međutim, erupcija Tonge bila je previsoka. Umesto toga, istraživači su prenosi Večernji, koristili višestruke satelitske slike kako bi uporedili razliku u visini oblaka.

Otprilike 84 odsto od 105.000 stanovnika na ostrvima Tonge bilo je pogođeno pepelom izazvanim erupcijama i kasnijim cunamijem čiji su talasi zapljusnuli obalu Aljaske.

Dodik: Nova Vlada Republike Srpske za dvadesetak dana

0

U narednih dvadesetak dana biće izabrana nova Vlada Republike Srpske, izjavio je novoizabrani predsednik RS Milorad Dodik.

Dodik je naglasio da će u novoj Vladi biti znatan broj novih lica, prenosi RTRS.

„Iduće sedmice ću se sastati sa koalicionim partnerima koji će biti uključeni u vlast shodno njihovim izbornim rezultatima. Želimo da obezbedimo većinu za Dom naroda na nivou BiH i da obezbedimo dvotrećinsku većinu da zaštitimo Željku Cvijanović u Predsedništvu BiH od očigledno uzurpatorske pozicije koju već spremaju druga dva člana Predsedništva”, rekao je Dodik novinarima.

NATO pozvao Beograd i Prištinu na uzdržanost

0

Zamenik generalnog sekretara NATO Mirčea Džoana pozvao je večeras Beograd i Prištinu na uzdržanost i sprečavanje širenja napetosti.

„I Beograd i Priština moraju da pokušaju da pokažu uzdržanost i da spreče eskalaciju napetosti”, napisao je Džoana na Tviteru i dodao da je sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslavom Lajčakom razgovorao o „napetoj situaciji na severu Kosova”.

Džoana je rekao da Kfor ostaje u budnosti i spreman da interveniše u slučaju da stabilnost bude ugrožena.

Predsednik Srske liste Goran Rakić rekao je da politički i institucionalni predstavnici srpskog naroda sa severa Kosova napuštaju sve kosovske institucije – Skupštinu, vladu, kao i četiri opštine i organe pravosuđa i policije na severu Kosova.

Predstavnici Srba sa Kosova odlučili su da napuste sve kosovske institucije u znak protesta zbog poslednjih odluka premijera Kosova Aljbina Kurtija među kojima je i smena komandira policije za sever Kosova Nenada Đurića.

Lajčak je u petak uveče u Beogradu razgovarao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i tada pozvao na uzdržanost, a sastanak je održan u svetlu povećanja tenzija između Beograda i Prištine zbog neslaganja oko obavezne preregistracije vozila sa srpskim registarskim tablicama na Kosovu, prenosi Beta.

Vučić posle sastanka sa patrijarhom: Odlučni smo da branimo vitalne interese

0

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa patrijarhom srpskim Porfirijem i Sinodom Srpske pravoslavne crkve.

„Sa njegovom svetošću patrijarhom srpskim gospodinom Porfrijem i članovima Svetog Sinoda podelio sam zabrinutost zbog svih izazova i pritisaka sa kojima se suočava naš narod na KiM i srpska država.

Odlučni smo da snažno i zajednički branimo vitalne, nacionalne i državne interese”, naveo je Vučić na instagram profilu „Budućnostsrbije”, javlja Tanjug.

Sastanak je završen nešto posle 15.00 časova.

Sastanku, iza zatvorenih vrata, prisustvovali su i izrabrani predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, članovi Sinoda Srpske pravoslavne crkve.

Prethodno, predsednik se sastao i sa ambasadorima Kine i Ruske Federacije u Srbiji – Čen Bo i Aleksandrom Bocan-Harčenkom, koje je obavestio o ispunjavanju obaveza dogovorenih Briselskim dijalogom naglašavajući da je Beograd učinio sve, dok Priština nije i odbija da ispuni preuzete obaveze.

Vučić je pre toga izvestio i članove vlade o situaciji na Kosovu i Metohiji.

Đoković preko Cicipasa do svog osmog finala u Parizu

0

Đoković poveo, Cicipas izjednačio, igrao se taj-brejk  u odlučujućem setu, ali Novak je uspeo. Nikad nije izgubio polufinale u Parizu pa ni sada. Sedam puta je već to uradio.

Novak Đoković je igrao protiv Grka Stefanosa Cicipasa polufinale mastersa u Parizu. Po igri u prvom setu izgledalo je da će Novak glatko da izađe kao pobednik, ali Cisipas je u drugom napadao i uspeo da izjednači. U trećem setu je izjednačena borba.

Sprema li Šmit rešenja za državnu imovinu

0

U Sarajevu nastupila nervoza zbog spekulacija da će nemački diplomata najveći deo imovine dodeliti entitetima

Banjaluka – „Uskoro ćete od mene čuti nešto o državnoj imovini, to će se odnositi i na Republiku Srpsku”, najavio je minulog meseca (ne)imenovani supervizor Kristijan Šmit i pokrenuo spekulacije o mogućoj intervenciji kojom bi se međunarodna zajednica uplela u pokušaj rešenja problema raspodele takozvane državne imovine između dva entiteta.

Reč je o pitanju koje ne samo da predstavlja opterećenje za privredni razvoj i investicije već dve decenije opterećuje odnose Sarajeva i Banjaluke, to jest otkako je bivši protektor Pedi Ešdaun problematizovao pitanje imovine nametnuvši tri zakona (RS, FBiH i BiH) kojima je privremeno zabranio raspolaganje nepokretnostima sve do dogovora o njihovoj podeli među različitim nivoima vlasti.

Vlasti Republike Srpske se od tada žale da se neustavnim odlukama pokušava prepraviti Dejtonski sporazum, koji je rešio pitanja imovine, tako što je nepokretnosti na 49 odsto teritorije dodelio RS. No, spisak imovine je od strane Ustavnog suda BiH, a kasnije i samog Šmita, sa prvobitno spornih objekata koje je koristila JNA i socijalistička RBiH proširen i na šume i poljoprivredno zemljište, pa je Srpska donela Zakon o nepokretnoj imovini, a zvaničnici tog entiteta potvrdili da Geodetska uprava RS već završava knjiženje celokupne imovine na opštine, preduzeća i entitet.

„Priprema li Šmit teren za dodelu državne imovine Republici Srpskoj”, neki su od naslova u tekstovima koje objavljuju mediji sa sedištem u Sarajevu. Pojedini bošnjački analitičari se pozivaju na saznanja evropskih diplomata po kojima je Šmit pripremio rešenja da imovinu, uključujući navodno i vojnu, dodeli tom entitetu.

Mediji su nedavno prenosili navode kako je Šmit o tome u Beogradu razgovarao sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem, a pisalo se kako iza odluke koju navodno priprema Šmit stoji i Vašington.

Sarajevski komentatori ne pominju da je imovina u Brčkom već uknjižena na distrikt, kao što su šume i poljoprivredno zemljište u Federaciji BiH vlasništvo tog entiteta. Istovremeno za saznanja kako nemački diplomata sprema potez koji će, kako tvrde, usloviti dodatne podele u BiH, poslužila im je Vučićeva izjava iz januara ove godine. Vučić je tada za RTS prepričao detalje razgovora sa međunarodnim predstavnicima, rekavši da kada ih je pitao zbog čega su oteli nadležnost RS u segmentu poljoprivrede i šumarstva, koje Srpskoj pripadaju po Ustavu i Dejtonu, dobio odgovor da je u pravu i da je potrebno „šest meseci da se to vrati”.

Zamenik predsedavajućeg Predstavničkog doma Denis Zvizdić smatra da jedino BiH može da bude titular kompletne imovine, te da se ona može gruntovno knjižiti jedino na državu BiH i da sa tim procesom treba odmah početi. No, zajednički organi BiH nemaju instituciju koja se bavi poslovima grunta, budući da imovinsko-pravni poslovi pripadaju entitetima.

Počasni predsednik PDP-a Mladen Ivanić veruje u „Dodikov dogovor s međunarodnim predstavnicima” o imovini, navodeći kako „on neće biti povoljan za Republiku Srpsku” i da će biti vezan za promene nadležnosti Veća naroda RS. Neki pak smatraju da Šmit, ukoliko se i odluči da ponovo nameće rešenja (koja Banjaluka u načelu odbija da sprovede i objavi u Službenom glasniku RS) nema preveliki izbor, izuzev u slučaju da namerava da unese potpunu konfuziju u imovinske odnose. To neke navodi na zaključak da bi eventualna rešenja OHR-a u najvećoj meri morala biti u skladu sa regulativom koja se već primenjuje u Republici Srpskoj, s tim da bi se krovnim zakonom ova oblast u potpunosti pravno zaokružila, tako što bi se uvažio i deo potreba zajedničkih organa za korišćenje imovine.

U slučaju da se potvrde saznanja da će Šmit pokušati da reši problem imovine, bila bi to treća krupnija intervencija međunarodnih predstavnika, koja se desila unazad oko godinu dana. Najpre je Valentin Incko zakonski zabranio negiranje genocida, a potom je Šmit doneo rešenje oko izbornog zakonodavstva, delimično rešivši problem legitimnog predstavljanja Hrvata.

Rast cena hrane mogao bi se odraziti na zdravlje Kanađana

0

Troškovi hrane rastu najvećom brzinom u poslednjih 41 godinu, stavljajući milione Kanađana u opasnost. Ovo je izvod iz Second Opinion, sedmične analize vesti iz zdravstva i nauke. Porast cena hrane sve veći broj Kanađana stavlja pod finansijski pritisak.

To bi moglo stvoriti velike efekte na naše zdravlje jer bi se sve više Kanađana moglo odlučiti za nezdravu hranu ili u potpunosti preskočiti obroke zbog rastućih troškova.

Istraživanja pokazuju da je neredovna ishrana  povezana s daleko lošijim zdravstvenim ishodima, a to bi moglo dovesti do dodatnog pritiska na naš ionako preopterećen zdravstveni sistem.

Cene hrane dostigle su najveci rast u gotovo pola veka , zbog čega mnogi Kanađani osećaju veći finansijski pritisak na kasi i jedu manje zdrave hrane kako bi uštedeli novac –je nešto što bi moglo dovesti do ozbiljnih posledica po naše zdravlje.

Kanada je sada u zagrljaju rastuće krize nedostatka hrane, pri čemu su mnoga domaćinstva s niskim prihodima i ogranicenim prihodima suočena s teškom odlukom da ili plate svoje račune ili stave hranu na sto. Cene hrane kupljene na policama prodavnica porasle su za 11,4 % u septembru -sto je  najbrži godišnji rast za 41 godinu.

Cena svježeg voća poskupela je za 12,9 posto, svežeg povrća za 11,8 posto, peciva za 14,8 posto i mesa za 7,6 posto, čime je zdrava ishrana preporučena u kanadskom Vodiču za hranu još više nedostupna mnogim Kanađanima.

„Ja sam dijabetičar tipa 2 i takođe imam hipertenziju, pa bi trebalo da jedem veoma zdravu ishranu bogatu vlaknima — pa, to se ne dešava“, rekla je Trejsi Ros, koja živi od  prihoda od invalidske penzije u Spruce Groveu.

 Zdravstveni problemi ljudi će se pogoršati, ljudi će umirati. Naše bolnice su već preopterećene i nemaju dovoljno osoblja.”

Ross je rekla da joj je takođe teže da plaća svoje mesečne račune za komunalije zbog brzog rasta cena hrane, dok je ranije bila u stanju da drži korak iz meseca u mesec.”Pa šta, hoćeš li se prehladiti ili ćeš ogladneti?” rekla je za CBC News. “Treba mi nova zimska jakna – to se neće dogoditi ove godine.”

Čak su i cene osnovnih potrepština dostigle nove visine, a flasa biljnog ulja od tri litre porasla je za više od 40 % između avgusta 2021. i avgusta 2022. u Kanadi, na vrhu je liste najskupljih prehrambenih artikala ove godine.

Hrana postaje sve skuplja čak i kada se ukupna inflacija usporava
Broj Kanađana koji koriste banke hrane širom zemlje takođe je dostigao rekordne vrednosti ove godine, sa skoro 1,5 miliona poseta u martu, što je 15 % više u odnosu na isto vreme prošle godine i 35 % više nego u martu 2019., pre pandemije.

Više od 30 % Kanađana je reklo da jedu manje zdrave hrane zbog rastućih troškova, dok je skoro 20 % reklo da preskače obroke kako bi uštedeli novac u novoj nacionalnoj anketi Kanadskog centra za primenjena i društvena istraživanja na Univerzitetu u Saskatchewanu .Troškovi prehrane četvoročlane porodice u Otavi zdravom hranom porasli su za više od 20 % tokom pandemije na više od 1.000 dolara mesečno, u odnosu na nešto više od 900 dolara u 2019., prema novoj anketi Ottawa Public Health.

Četvoročlana porodica mora da plaća više od 1.000 dolara mesečno za zdravu hranu, otkriva studija.
I čini se da nema olakšanja na vidiku na kasi.Očekuje se da će cene mlečnih proizvoda ponovo porasti u novoj godini.

Više od 30 % Kanađana je reklo da jedu manje zdrave hrane zbog rastućih troškova, dok je skoro 20 % reklo da preskače obroke kako bi uštedeli novac u novom nacionalnom istraživanju. (George Frey/Bloomberg)
‘Prihvatanje daleko lošijih zdravstvenih ishoda za milione’
“Govorimo o milionima ljudi koji nemaju pristup hrani u jednoj od najbogatijih zemalja”, rekao je dr. Andrew Boozary, izvršni direktor zdravstvene i socijalne politike Univerzitetske zdravstvene mreže u Torontu.”Ne postoji način da izbjegnemo ono o čemu ovde govorimo, ovde se zapravo radi o prihvatanju daleko lošijih zdravstvenih ishoda za milione Kanađana.”

Sve veći broj istraživanja je otkrio da je nedostatak hrane  povezan sa mnogo lošijim zdravstvenim ishodima za odrasle i decu, nešto što bi moglo dovesti do većeg pritiska na ionako preopterećen zdravstveni sistem u budućnosti.

“Kod odraslih govorimo o dijabetesu tipa 2, srčanim bolestima, visokom krvnom pritisku, lošem zdravlju kostiju – o svim razlozima zašto je zdrava ishrana važna”, rekla je Valerie Tarasuk, profesor nutricionističkih nauka na Univerzitetu u Torontu Temerty. Medicinski fakultet.

„Ljudi koji nemaju redovnu  ishranu imaju veću verovatnoću da će se pojaviti u hitnoj pomoći, veća je verovatnoća da će biti hospitalizovani zbog raznih stanja, a kada budu hospitalizovani, veća je verovatnoća da će ostati duže u bolnici.

Novo istraživanje pokazuje da nedostatak hrane, nedostatak pristupa zdravoj hrani, može skratiti nečiji životni vek za devet godina.
Kanađani koji žive u domovima sa nedostatkom hrane  takođe su podložniji zaraznim bolestima, lošem oralnom zdravlju, ozledama i hroničnim stanjima poput depresije, anksioznosti, srčanih bolesti, hipertenzije, artritisa , prema U of T-ovom istraživačkom programu PROOF.

Statistički zavod Kanade obavestio  je u petak da više od jednog od tri Kanađana starijih od 15 godina živi u domaćinstvima u kojima je teško da pokriju neophodne troškove, uključujući troškove prevoza, stanovanja, hrane, odeće i drugih troškova – u odnosu na samo jedan od pet u oktobru 2020.

“Život u siromaštvu dovodi vas u veći rizik od razvoja gotovo svakog hroničnog zdravstvenog stanja, akutnog zdravstvenog stanja, većeg rizika da čak i doživite nesreću, doživite traumu”, rekao je dr. Gary Bloch, porodični lekar u bolnici St. Michael’s u Torontu.

Više Kanađana se okreće bankama hrane nego ikada pre. Najveći kanadski proizvođači mešovite robe ostvaruju natprosečne profite uz malo transparentnosti, kaže studija
Najnoviji podaci iz kanadske ankete o prihodima kanadskog zavoda za statistiku  otkrili su da je 5,8 miliona Kanađana, uključujući 1,4 miliona dece, 2021. živelo u domaćinstvima sa nedostatkom hrane.

Abby Langer, nutricionista iz Toronta, takođe je predložila ljudima da razmotre stvari poput usklađivanja cena u trgovinama, korištenja kupona i odabira jeftinijih opcija hrane koja još uvek može stvoriti hranjive obroke uključujući pasulj, sočivo, tofu i jaja.

“Ne morate da kupujete tonu životinjskih proteina ili mislite da morate kupiti ribu da biste dobili te proteine. Možete večerati omlet i to je jeftin obrok bogat proteinima”, rekla je ona, dodajući da se konzervisana i smrznuta hrana takođe može čuvati mnogo duže.”Želim da ljudi znaju da uopšte ne morate da kupujete organsku hranu. To je takav marketinški trik, nećete živeti duže ako jedete organsku hranu i mnogo je skuplja. Zato vas molim da  ne osećate pritisak da kupite takvu vrstu hrane – kupujte ono što možete priuštiti.” “Banke hrane nisu rešenje za nedostatak hrane, na isti način na koji skloništa nisu političko rešenje za beskućnike”, rekla je , dodajući da kreatori politike moraju osigurati da programi socijalne pomoći porastu na visini inflacije i da se osiguraju plate za život .”Nadam se da su u ovom trenutku svi svesni ovih porasta cena”. „Mislim da se ljudi koji do sada nisu mnogo razmišljali o tome pitaju kako da ljudi sebi priušte ove troškove.“

.SERBIANNEWS/CANADA

Gde najviše nedostaje radnika u B.C.

0

Po najnovijim istraživanjima B.C je u junu imao potrebu za 178.810 radnika što je oko 7,1 odsto od 2,3 miliona zapošljenih .

Ugostiteljstvo:  Restorani, hoteli i ostale ustanove prijavili su 29.370 slobodnih radnih mesta u drugom kvartalu 2022. godine, što čini 12,2 odsto svih radnih mesta u sektoru. Ovaj sektor je najviše pogođen tokom pandemije.

Izgradnja: U ovom sektoru ima 21.115 slobodnih radnih mesta u drugom kvartalu 2022. godine.

Zdravstvena zaštita i socijalna pomoć: Bolnice i medicinske ustanove pre pandemije nije nedostajalo osoblja ali sada ima oko 18.150 slobodnih radnih mesta.

Trgovina na malo: Poslodavcima nedostaje 17.720 radnika u drugom kvartalu 2022.

Profesionalne i tehničke usluge: Tehnički sektori B.C., koji su se pokazali kao svetla tačka tokom pandemije, još uvek imaj veliki rast tako kompanije pokušavaju da popune oko 13,175 pozicija u drugom kvartalu.