17.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 786

Kanada objavila 16 novih poslova koji ispunjavaju uslove za stalni boravak, uključujući i medicinsko osoblje

0
Imigracija u Kanadi

Kanada će dozvoliti stranim radnicima iz 16 novih zanimanja, da se prijave za stalni boravak, jer savezna vlada nastoji podstaknuti imigraciju kako bi rešila nedostatak radne snage širom zemlje.

U saopštenju od juče , odeljenje za imigraciju je reklo da će se nove kategorije graditi na planovima za dovođenje globalnih talenata u sektore visoke potražnje kao što su zdravstvena zaštita, građevinarstvo i transport.

Nova zanimanja koja sada ispunjavaju uslove za stalni boravak u okviru programa Express Entry uključuju medicinske sestre, stomatološke asistente i farmaceutske tehničke asistente, jer je zdravstveni sistem u zemlji u krizi zbog nedostatka osoblja, dugih čekanja u hitnoj pomoći i hirurških zaostataka.

Na listi se nalaze i pomoćnici nastavnika u osnovnim i srednjim školama, vozači kamiona, vozači autobusa, operateri podzemne železnice, montažeri aviona i kozmetičari, između ostalih.

“Koristimo sve alate koji su nam na raspolaganju za rešavanje nedostatka radne snage, posebno u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, građevinarstvo i transport”, rekao je ministar imigracije Sean Fraser u izjavi.

“Ove promene će podržati Kanađane kojima su potrebne ove usluge, a podržaće i poslodavce tako što će im pružiti kvalitetnu radnu snagu na koju možemo osloniti, da vodi našu ekonomiju napred u prosperitetnu budućnost.”

Ovo saopštenje dolazi pošto je Kanada podigla svoje imigracione ciljeve , sa ciljem da primi 1,45 miliona novih imigranata u naredne tri godine.

Od toga će 848.595 ljudi doći u različite ekonomske tokove za kvalifikovane radnike, kako bi pomogli industrijama koje se bore sa akutnim nedostatkom radne snage, navodi vlada.

Ovaj potez su naširoko pozdravili stručnjaci za ljudske resurse i industrije koji kažu da će to biti od koristi privredi, ali je bez odlaganja potreban strateški pristup zasnovan na veštinama.

„Ako zaista želimo da dovedemo kvalifikovane radnike, moramo ih pustiti da odmah počnu da rade“, rekla je Sherri Rabinovitch, stručnjak za ljudske resurse iz Montreala, u intervjuu u ponedeljak.

“Moramo ubrzati proces i moramo ih integrisati na radno mesto što je pre moguće”, rekla je za Global News.

U nastojanju da popuni praznine u radnoj snazi, Ottawa je privremeno ukinula ograničenje od 20 radnih sati sedmično za međunarodne studente u Kanadi.

Imigranti čine gotovo četvrtinu svih ljudi u Kanadi, prema najnovijim podacima popisa iz 2021. godine.

Imigracija čini 90 posto rasta radne snage u Kanadi i otprilike 75 posto rasta stanovništva, prema Immigration, Refugees and Citizenship Canada (IRCC).

SERBIANNEWS/CANADA

Ontario preporučuje školama da za iduću sedmicu naprave planove za učenje od kuće, ako prosvetni radnici budu štrajkovali

0

Ministarstvo obrazovanja Ontarija zatražilo je od školskih odbora, da sledeće sedmice pređu na učenje na daljinu, ako prosvetni radnici štrajkuju u ponedeljak, navodi se u dopisu koji je dobio CTV News-Toronto.

„Ako školski odbor utvrdi da ne može lično da održava zdrav i siguran rad škola, školski odbori moraju podržati učenike u brzom prelasku na učenje na daljinu“, navodi se u dopisu.

Činilo se da je u četvrtak bilo malo pomaka u pregovaranju između vlade Ontarija i sindikata koji predstavlja 55.000 radnika u obrazovanju, a dani su ostali do još jednog mogućeg štrajka koji bi mogao zatvoriti škole u Ontariju.

Ali ministar obrazovanja Stephen Lecce rekao je da se nada da će se dve strane vratiti za sto.

“Zaista se nadamo da će se te diskusije nastaviti. Danas i narednih dana očekujemo da će biti razgovora”, rekao je Lecce za CP24 Breakfast u intervjuu u četvrtak. „Znate, na kraju krajeva, bez obzira na obaveštenje o štrajku, i dalje možemo voditi produktivne razgovore za stolom i to je ono što pokušavam učiniti.”

Kanadski sindikat javnih radnika (CUPE) objavio je u sredu da je dao obaveznu petodnevnu najavu za štrajk, nakon što je obnovljeno pregovaranje propalo.

Sindikat predstavlja osoblje za dostavu, pomoćnike u obrazovanju, administrativno osoblje i druge radnike.

Radnici i vlada su se vratili za sto nakon kratkog štrajka ranije ovog meseca. Štrajk je okončan kada je Fordova vlada pristala da ukine zakon koji je radnicima zabranjivao štrajk .

Potez Fordove vlade izazvao je negodovanje radničkih grupa i čak je nagnao premijera Džastina Trudoa da taj potez nazove neprikladnim.

Sindikat je saopštio da su se dve strane nedavno dogovorile o povećanju plata od 3,59 posto, ali da CUPE još uvek nije zadovoljan.

“Od početka se ovo cenkanje odnosilo na hronično niske plate tih radnika, ali se odnosilo i na usluge u školama”, rekao je predsednik CUPE Ontario Fred Hahn za CP24 u četvrtak.

Rekao je da poslovi za koje se sindikat bori moraju biti tamo “kako bi đaci imali podršku koja im je potrebna da bi uspeli”.

Hahn je rekao da su pregovori ponovo propali jer je “teško pregovarati sa samim sobom”.

“Sva ta kriza koja se dogodila pre samo nekoliko sedmica bila je nepotrebna, baš kao što je nepotrebno i ovo što se sada dešava. Dostupni su resursi. Službenik za finansijsku odgovornost kaže da postoji suficit u budžetu, da postoje načini na koje bi vlada mogla investirati zapravo pomoći školama koje zapravo pomažu našoj deci. I to je sada u fokusu cenkanja za naše ljude.”

Sa svoje strane, Lecce je rekao da je vlada uradila ono što se od nje tražilo ukidanjem zakona i pristajanjem na bolje plate i razočaran je, što sindikat ponovo štrajkuje.

Lecce je takođe rekao da veruje da kompenzacija ostaje “osnovna linija greške” u pregovorima, uprkos insistiranju CUPE-a da to više nije glavno pitanje.

„Želimo da navedemo decu na pravi put i želimo da im pružimo podršku da nadoknade zaostatak, ali to sve počinje kada su u školi“, rekao je on. „I zato mislim da smo veoma razočarani odlukom sindikata da ponovo nastavi štrajk samo nekoliko sedmica nakon poslednjeg.”

Obe strane su se predstavile da se bore za decu u radnom sporu, a roditelji i deca su ostavljeni u sredini. Brojni školski odbori rekli su da finalizuju planove za virtuelno učenje u slučaju da se štrajk nastavi u ponedeljak.

SERBIANNEWS/CANADA

Odbojkaške reprezentacije Srbije dobile protivnike na evropskim prvenstvima 2023.

0

Ženska odbojkaška reprezentacija Srbije igraće naredne godine na Evropskom prvenstvu u Grupi A u Gentu sa Belgijom, Slovenijom, Poljskom, Ukrajinom i Mađarskom, odlučeno je danas žrebom u Napulju. Evropsko prvenstvo u konkurenciji odbojkašica igraće se od 15. avgusta do 3. septembra 2023. godine u Belgiji, Nemačkoj, Italiji i Estoniji.

U Grupi B u Veroni, Monci i Torinu igraće domaćin Italija, Rumunija, Bugarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Švajcarska.

Takmičenje u Grupi C održaće se u Diseldorfu, a osim domaće selekcije Nemačke igraće još Azerbejdžan, Turska, Češka, Švedska i Grčka.

U Grupi D u Talinu igraće domaćin Estonija, Finska, Holandija, Francuska, Slovačka i Španija.

Evropsko prvenstvo za odbojkaše biće održano od 28. avgusta do 16. septembra u Italiji, Severnoj Makedoniji, Bugarskoj i Izraelu, javlja Beta.

Reprezentacija Srbije igraće u Grupi A u Rimu, Peruđi i Ankoni protiv domaćina Italije, Švajcarske, Nemačke, Belgije i Estonije.

U Grupi B u Varni igraće domaćin Bugarska, Finska, Slovenija, Ukrajina, Hrvatska i Španija.

U Grupi C u Skoplju su domaćin Severna Makedonija, Crna Gora, Poljska, Holandija, Češka, Danska.

U Tel Avivu igraće se utakmice u Grupi D, a uz domaćina Izrael igraće Rumunija, Francuska, Turska, Portugalija i Grčka.

Na oba evropska prvenstva plasman u osminu finala obezbediće po četiri ekipe iz svake grupe, a zatim slede četvrtfinala, polufinala, utakmice za treće mesto i finala.

Odbojkaši Partizana i Zvezde bez plasmana u osminu finala Kupa CEV

0

Odbojkaši Partizana nisu večeras uspeli da se plasiraju u osminu finala Kupa CEV, pošto su u revanšu u Beogradu izgubili od švajcarskog Amrisvila sa 1:3 u setovima (21:25, 23:25, 26:24, 21:25).

U ekipi Partizana najefikasniji su bili Aleksa Mandić sa 18 poena, Vidak Cvetković sa 13 i Danijel Gruvaeus sa 11 poena.

Švajcarski tim predvodio je Džon Vent sa 21 poenom.

U prvoj utakmici u Švajcarskoj domaći su pobedili sa 3:2, javlja Beta.

Lindaren Volej Amirsvil će u osmini finala Kupa CEV igrati protiv pobednika duela Mladosti iz Zagreba i belgijskog Grinjard Mazeika.

U šesnaestini finala Kupa CEV eliminisana je i Crvena zvezda, koja je večeras u revanšu u Finskoj izgubila od Kuopija sa 1:3 (25:22, 18:25, 22:25, 25:27).

Najefikasniji u ekipi Zvezde bili su Milan Pepić sa 20 i Lazar Marinović sa 16 poena.

Domaći tim predvodili su Mihael Mihelau sa 22 poena i Veika Lindkvist sa 15 poena.

U prvoj utakmici u Beogradu Zvezda je pobedila Kuopio sa 3:2.

Kuopio će u osmini finala Kupa CEV igrati protiv ekipe Arkada Galaci.

Pobeda vaterpolista Novog Beograda na startu Lige šampiona

0

Vaterpolisti Novog Beograda pobedili su večeras u Berlinu Špandau sa 16:5 (2:0, 4:3, 6:1, 4:1), u prvom kolu Grupe B u Ligi šampiona.

Srpski tim predvodio je Strahinja Rašović sa pet golova, dok su po dva pogotka postigli Miroslav Perković, Radomir Drašović i Alvaro Granados.

U ekipi Špandaua najefikasniji sa dva gola bio je Denis Strelezkij, prenosi Beta.

U drugom kolu 30. novembra, Novi Beograd dočekuje ekipu OSC iz Budimpešte.

Madrid blokirao Prištinu

0

Rok da zemlje EU iznesu komentare na predlog Češke o liberalizaciji viza za tzv. Kosovo danas je istekao, a kako se saznaje iz diplomatskih izvora, najmanje dve zemlje članice prekinule su takozvanu tihu proceduru i sprečile da predlog dobije zeleno svetlo na Radnoj grupi EU, prenosi Reporteri.

Prema tim izvorima, prigovor je podnela Španija, dok je nekoliko drugih zemalja zatražilo dodatna pojašnjenja.

Predlog Češke, zemlje koja trenutno predsedava EU, bio je da se stupanje na snagu vizne liberalizacije za tzv. Kosovo poveže sa operacionalizacijom sistema putovanja ETIAS, što je tražila Francuska, ali istovremeno treba odrediti i datum izvršenja rešenja “najkasnije do 1. decembra 2023. godine”.

Diplomatski izvori, međutim, kažu da stvorena situacija ne znači da češki predlog neće proći ni ubuduće.

Sada se očekuje da će češko predsedništvo, na bilateralnim sastancima sa zemljama koje su podnele primedbe, razjasniti neka tehnička pitanja.

Kako prenosi Koha, Španija bi želela da se stupanje na snagu odloži za 1. januar 2024. godine. Španija, inače, preuzima predsedavanje EU u julu 2023. godine.

Ristić: Za 60 lokacija izdato istražno pravo za litijum, Srbija žrtvovana zemlja

0
Foto: N1 Beograd

Profesor Beogradskog univerziteta Ratko Ristić kaže za N1 da istažne radnje u okolini Loznice i Valjeva kada se radi o ispitivanju rezervi litijuma jesu “praktično probni balon za celu Srbiju, jer te rezerve litijuma su prisutne i u Gornjem Milanovcu, na teritoriji Čačka, Požege, Rekovca, Jagodine, i na 60 lokacija je izdato nešto što se zove istražno pravo za litijum i govori se o stotinama hiljada hektara teritorije Srbije koje bi bile eventualno ugrožene tom eksploatacijom.

„Nažalost, forma u kojoj se litijum nalazi u ovim overenim rezervama u Srbiji je u mineralu jadaritu koji je jedinstven kao mineral, ali je najgora moguća forma koja sadrži litijum, bor i neke ostale atraktivne elemente, i hemijsko-tehnološki procesi koji bi se primenili doveli bi do potpune devastacije prostora, jer pre samog procesa bi trebalo ukloniti ogromne površine kvalitetnog zemljišta, šuma, raseliti lokalno stanovništvo, i tu se postavlja i pitanje suvereniteta – ko je nosilac suvereniteta u Srbiji – da li građani i država Srbija ili profitni interesi stranih kompanija“, pita profesor.

On podseća da je pre nekoliko meseci bio skup u Lukovcu kod Valjeva, gde se tokom istražnih radova izlila jedna bušotina, „zagađena je voda, višestruko su povećane koncentracije litijuma, arsena, bora u vodi, došlo je do uginuća stoke i narušavanja zdravlja domaćina u čiji bunar je prodrla ta voda“.

„To je paradigma onog što bi se dešavalo ako bi krenula masovna istraživanja i eksploatacija litijuma“, upozorava on.

Ističe da „treba imati na umu činjenicu da svi iz Evrope koji govore o tome kako Srbija treba da koristi svoje potencijale, Srbiji namenjuju ulogu moderne kolonije, i čak imate jedan artikulisan termin – „žrtvovana zemlja“.

„To koriste brojni evropski političari, a sekretar za unutrašnju trgovinu EU Tijeri Breton govori o tome da Evropa po svaku cenu treba da iskoristi sve svoje potencijale često i na uštrb nekih ekoloških standarda. postavlja se osnovno pitanje zašto bi Srbija pothranjivala industrijske i profitne interese bogatih evropskih kompanija koje isti taj litijum imaju i u Engleskoj, i u Nemačkoj, i u Francuskoj, Finskoj, Portugalu. Zašto Srbija mora da žrtvuje svoj prostor, zdravlje svog stanovništa, svoje prirodne resurse da bi smanjila disbalans u nekom poređenju sa Kinom, kada su u pitanju retki elementi i minerali“, ukazuje Ristić.

Dodaje da misli „da se ovde prelama nešto što je vizija odgovorne državne politike koja je zagledana u budućnost i vrlo lukrativnih, prizemnih i neprimenreno niskih interesa nekih u našoj političkoj nomenklaturu, koji su veoma povezani sa interesima stranih korporacija“.

Narodni pokret „Marš sa Kolubare“ organizovao je u Valjevu celodnevnu ekološku akciju, koja je simbolično nazvana „Druga Kolubarska bitka protiv Euro Litijuma“. Na pet punktova u gradu aktivisti su delili propagandni materijal i razgovarali sa građanima o dosadašnjim geološkim istraživanjima kompanije Euro Litijum Balkan u dolini Kolubare i opasnostima po životnu sredinu u slučaju otvaranja rudnika litijuma i bora. U Valjevu su bili i profesor Ristić i narodni poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta.

Kineski predsednik Xi je oštro iskritikovao Trudoa, jer je podelio detalje njihovog razgovora sa samita G20 ( VIDEO )

0

Bali, Indonezija — U retkom zakulisnom trenutku diplomatije, kineski predsednik Xi Jinping kritikovao je kanadskog premijera Džastina Trudoa, zbog toga što je medijima podelio detalje razgovora koji su dvojica lidera imala u utorak na marginama samita G20 na Baliju u Indoneziji.

“Sve o čemu razgovaramo je procurilo u novine, to nije prikladno”, rekao je Xi Trudou u sredu preko prevodioca, na završnoj sednici G20.

Xi je zatim dodao da bi moglo biti posledica po Trudoa – ali nije rekao koje bi to mogle biti. Ovu primedbu prevodilac nije preneo premijeru, ali je Global News potvrdio prevod sa troje prevodioca mandarinskog.

„To je ova poslednja fraza koja ima preteći aspekt, način na koji je sročena na kineskom“, rekao je Charles Burton, viši saradnik na Macdonald-Laurier institutu u Otavi, koji govori mandarinski i prethodno je radio u kanadskoj ambasadi u Kini.

“On obično ostavlja te vrste pretećih izjava pripadnicima ministarstva spoljnih poslova koji su izgleda specijalizovali za ovakve stvari.”

Izraz koji je Xi koristio, dodao je Burton, liči na govor nekog “mafijaškog nasilnika, koji preti nekome kada želi da ga zastraši”.

Komentar Xija se prevodi kao “ili inače” ili “ne znam kakve će biti posledice” kada je Trudo podelio informacije o svom razgovoru s kineskim predsednikom, rekao je Burton.

Dva druga prevodioca mandarinskog ponudila su slična tumačenja, sugerišući da je Xi rekao: “inače je teško reći šta će se dogoditi” i “inače, ovaj rezultat,  bolje da o tome ne pričamo”.

Pre nego što je prevodilac preveo taj deo Xi-jevog komentara, Trudo je prekinuo prevodioca, rekavši: „Verujemo u slobodan, otvoren i iskren dijalog i to je ono što ćemo i dalje imati. Nastavićemo da radimo na konstruktivnom zajedničkom radu, ali biće stvari oko kojih se nećemo slagati.”

Nakon što je Trudo odgovorio, njih dvojica su se rukovali i razišli.

Stopa inflacije u Kanadi je ostala nepromenjena – 6,9%

0

Stopa inflacije u Kanadi je u oktobru iznosila 6,9 posto, što odgovara zabeleženom tempu od prethodnog meseca.

Ekonomisti su očekivali da će inflacija porasti zbog rasta cena benzina prošlog meseca, ali umesto toga podaci koje je objavila kanadska statistika pokazuju da su troškovi života rasli istim godišnjim tempom u oktobru kao i prethodnog meseca.

Nakon pada u septembru, cene benzina su ponovo porasle u oktobru, poguravši njihovu godišnju promenu na 17,8 posto u poslednjih 12 meseci. To je više u odnosu na prethodni godišnji tempo od 13,2 %.

Cena su nastavile da dolevaju ulje na kanadsku inflatornu vatru, ali drugi veliki izvor zaprepaštenja potrošača – cena hrane – pokazuje znakove da bi konačno mogla krenuti u suprotnom smeru.

Cene hrane porasle su za 10,1 posto u godini do oktobra. To je još uvek ispred ukupne stope, što je slučaj već 11 meseci zaredom, ali je blagi pad u odnosu na 10,3 posto u septembru. To je ohrabrujući znak da bi Kanađani uskoro mogli videti olakšanje na svojim računima za namirnice.

Iako inflacija hrane pokazuje znakove popuštanja, to ne znači da druge cene padaju. I to važi za potrošače koliko i za preduzeća koja prodaju hranu.

Ovo je drugačije

Ian Moore, suvlasnik Courage Cookies u Torontu, započeo je svoj posao u ranim danima pandemije, i iako je bio zadovoljan koliko je potražnja za njegovim proizvodom stalno rasla, šokiran je brzinom rasta njegovih ulaznih troškova, za stvari kao što su brašno, šećer i puter.

Kada je počeo 2020., prodavao je svoje gurmanske kolačiće za 3 dolara po komadu, ali je nedavno morao podići cenu na 3,50 dolara kako bi pratio koliko više košta proizvodnja svakog od njih. “Čak se i grčim, čoveče, hoće li to biti 3,75 dolara?” rekao je za CBC News u intervjuu.

U početku su se on i njegov partner obavezali da će pet posto prihoda trgovine otići u dobrotvorne svrhe, i zadovoljan je što je uspio da se pridržava te obaveze.

Ali njegove marže su toliko male da je više puta u pandemiji odustajao da sebi isplati platu na dan isplate, jer zna da njegovi kupci mogu platiti samo toliko u smislu povećanja cena.

“Postoje normalne eskalacije svake godine, i to je sasvim u redu”, rekao je za CBC News u intervjuu ove sedmice. “Ali ovo je drugačiji osećaj.”

Kada kompanije poput Moorea vide više cene za sve, od putera i brašna do zakupa za radnju i benzina za isporuku, to stvara pritisak na cene gore-dole u sistemu.

To je ono što dovodi do povećanja cena za potrošače i naglašava koliko teško može biti ukrotiti inflaciju kada ona izmakne kontroli. “To stvara efekat grudve snega. Ako jedna stvar poraste, sve mora ići gore”, rekao je.

Inflacija je tako podmukla

Ekonomista Royce Mendes iz Desjardinsa kaže da je pritisak pod kojim su kompanije poput Mooreove pekare odličan primer “zašto je inflacija tako podmukla”.

“Kada inflacija uđe u sistem, vrlo je teško iskoreniti je jer se pritisci na cene u jednoj oblasti ekonomije neizbežno pretvaraju u pritiske cena u drugim sektorima ekonomije”, rekao je on u intervjuu za CBC News.

Mendes kaže da mu je drago što je inflatorni udar niži od očekivanog, čak i ako su cene stvari na koje Kanađani troše mnogo vremena i novca – hrane i benzina – i dalje visoke.

“Stvari poput hrane i krova nad glavom nemoguće je zameniti; one su zaista srž svačije potrošačke korpe. A to znači da ne možemo izbeći povećanje cena u tim kategorijama”, rekao je.

Dobra vest je, kaže, da podaci objavljeni u sredu pokazuju da se inflacija očito smanjuje, iako sporo.

“Ono što se primecuje ispod površine je da se zamah cena zaista usporava čak i ako Kanađani nisu osetili korist od toga u oktobru.”

SERBIANNEWS/CANADA

Tart sa čokoladom i kafom

0

Testo:
160 g glatkog brašna T400
40 g badema, blanširanih i samlevenih
10 g kakao praha
125 g putera
2 žumanceta domaćih jaja
50 g šećera u prahu
1 vanilin šećer

Ganaš od mlečne čokolade:
300 ml mlečne slatke pavlake
2 kašike instant kafe
1 kašičica arome vanile
330 g mlečne čokolade

Mus od kafe i mlečne čokolade:
100 ml mlečne slatke pavlake
1 kašičica želatina pomešanog sa 2 kašike hladne vode
70 g mlečne čokolade
2 kašike instant kafe
100 ml mlečne slatke pavlake, umućene

Dekoracija po vašem ukusu

Priprema:

Rernu uključite na 180 stepeni. Sirove bademe stavite u šerpicu sa kipućom vodom. Kuvajte 2 minuta a zatim sklonite sa vatre, odmah procedite i oljuštite. Ostavite bademe da se ohlade i prosuše a zatim ih sameljite u multipraktiku. U većoj posudi pomešajte brašno, kakao prah, mleveni badem, šećer u prahu i vanilin šećer. Dodajte hladan puter isečen na kockice i žumanca. U što manje pokreta rukama zamesite testo koje se ne lepi za ruke. Ukoliko imate mogućnost koristite mikser. Formirajte disk, uvijte testo u prozirnu foliju i stavite u frižider na 30-ak minuta. Kada se testo ohladilo na pobrašnjenoj radnoj površini rastanjite oklagijom na debljinu od 5-6 mm. Ukoliko koristite veliki kalup za tart sa odvojivim dnom, onda ćete rastanjeno testo prebaciti preko kalupa, utisnuti ga u dno i ivice a zatim iseći viškove.

Ukoliko koristite male kalupe koji nemaju dno kao ja, onda ćete rastanjeno testo prvo iseći na krugove veličine koja odgovara prečniku kalupa. A zatim ćete ostatak testa iseći na trakice i staviti ih uz ivicu kalupa. Kada ste stavili testo u kalup/kalupe, izbockajte ih viljuškom pa stavite u frižider na 15-ak minuta. Pecite 25 minuta u zagrejanoj rerni. Ukoliko se dno tokom pečenja podigne, slobodno otvorite rernu i brzisnki pritisnite dno na dole, kašikom ili špatulom.