17.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 785

Nevena Stefanović osvojila zlatnu medalju na evropskom prvenstvu

0
Privatna Arhiva

Kikbokserka Nevena Stefanović (21) osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Antaliji.

Ona je u kategoriji do 70 kilograma u finalu bila bolja od turske predstavnice Ince Perihan.

Nevena Stefanović kik boks trenira u klubu Ful kontakt u Beogradu, a član reprezentacije Srbije je od prošle godine.

Pored ove medalje osvojila je i srebrnu medalju na Svetskom prvenstvu u Italiji (2021), zlatnu medalju na Svetskom kupu u Mađarskoj (2022) i zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu (2022).

Najstarija učenica na svetu preminula u 99. godini

0
Izvor: Reuters TV/Screenshot/arhiva

Najstarija učenica osnovne škole na svetu, Kenijka Prisila Sitieni, preminula je u 99. godini, preneli su lokalni mediji, navodeći da se u školu u svom selu upisala pre pet godina.

Njen unuk Semi Čepsiror rekao je u četvrtak za list Standard da je Gogo Prisila, kako su je od milja zvali, preminula u sredu u svom domu posle komplikacija sa bolovima u grudima.

„Gogo je bila dobrog zdravlja i pohađala je školu sve do tri dana pred smrt, kada je dobila bolove u grudima i zbog toga je napustila školu“, rekao je unuk i dodao da je baka učinila svoju porodicu veoma ponosnom.

Prisila Sitieni je imala 94 godine kada je uspela da ubedi direktora škole u ​​svom selu u dolini Rift da je primi u svoju školu, navela je Organizacija UN za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESKO) koja je pohvalila „njenu ulogu modela za svoju zajednicu i šire“.

Ona je prošle godine u jednom intervjuu rekla je da je njen cilj bio da motiviše mlade majke u Keniji da se vrate u školu pošto dobiju decu, umesto da je skroz napuste.

„Želela sam da dam primer ne samo Kenijkama već i drugim devojkama širom sveta koje ne idu u školu… Bez obrazovanja, nema razlike između vas i kokoške“, rekla je baka.

Njen život je bio tema francuskog dokumentarnog filma „Gogo“, koji ju je naveo da prošle godine prvi put leti avionom i upozna u Parizu prvu damu Francuske Brižit Makron.

Nedostatak lekova se pogoršava u celoj Kanadi, najviše pogođena deca

1

HALIFAX – Nestašica lekova u Kanadi ne jenjava, nedostaju dečiji lekovi protiv bolova i groznice, a lista se širi i na druge lekove sa ili bez recepta, kako se problemi snabdevanja pogoršavaju širom zemlje.

Na stotine lekova su ili na izmaku u apotekama ili su potpuno van zaliha, a police trgovina su prazne od lekova za alergije za decu, sirupa za kašalj i prehladu za odrasle, kapi za oči, pa čak i nekih oralnih antibiotika, kažu stručnjaci.

Situacija ostavlja farmaceutima da se bore kako bi pronašli alternative, dok mnogi Kanađani završavaju u zdravstvenim klinikama ili čekaju satima u hitnoj pomoći zbog bolesti koje bi inače lečili kod kuće.

“I dalje se stanje pogoršava”, rekla je u intervjuu u utorak Pam Kennedy, farmaceut i vlasnica apoteke Bridgewater Guardian na južnoj obali Nove Škotske.

“Apotekarski timovi naporno rade kako bi pronašli druge opcije za pacijente, ali to postaje sve teže.”

Skoro trećina lekova na recept je sada naručena i sve je na čekanju, rekla je ona.

Neke kompanije su rekle da se očekuje da će se nedostatak produžiti do početka 2023., dodao je Kennedy.

“Mislim da lek Buckley nije dostupan mesecima”, rekla je o popularnom brendu sirupa za kašalj. “Nedostatak lekova za kašalj i prehlade je problematičan.”

Nestašica lekova u Kanadi počela je još prošlog proleća. No, ograničenje ponude je pogoršano poslednjih meseci rastućom potražnjom usred širenja gripa, RSV-a i COVID-19. Problemu su doprinele i dugotrajni zastoji u lancu snabdevanja tokom  pandemije.

Zvaničnici kanadskog zdravstva su u utorak na sednici zdravstvenog odbora Parlamenta bili ogorčeni jer nisu rešili situaciju brže ili efikasnije.

“Poslednji put sam videla ove proizvode na policama u mojoj zajednici u maju”, rekla je poslanica iz Fort McMurray-Cold Lake Laila Goodridge odboru, misleći na pedijatrijske lekove protiv bolova.

“To je zastrašujuće za zajednicu koja je pet sati od dečje bolnice.”

Čak 800 lekova trenutno nedostaje u Kanadi, rekla je Linsey Hollett, direktorka za usklađenost zdravstvenih proizvoda u Health Canada.

Među njima, 23 se smatraju kritičnim — što znači da nedostatak predstavlja značajan rizik za pacijente i zdravstveni sistem, rekla je ona.

Kako bi pojačala zalihe, Health Canada je dogovorila uvoz lekova iz Sjedinjenih Država i Australije., a planira se i uvoz 1 milion pakovanja lekova tokom sledeće sedmice.

U međuvremenu, apoteke poput Bridgewater Guardian Pharmacy morale su postaviti ograničenja na broj dečijih lekova kao Tylenol, Advil ili Motrin, koje kupci mogu kupiti, rekla je Kennedy.

“Videla sam bake kako dolaze i ako slučajno pronađu flašu, šalju je svojoj deci u Albertu da pomognu svojim unucima”, rekla je.

Kanađani blizu granice takođe putuju u Sjedinjene Države kako bi kupili lekove, jer je tržište u USA dobro snabdeveno.

“U New Brunswicku ljudi idu preko granice i vraćaju se u Kanadu”, rekla je Kennedy.

U međuvremenu, nestašice na zalihama takođe imaju negativni efekat u celom lancu snabdevanja, jer su alternative koje se koriste kao zamena za ključne lekove sada takođe pri kraju.

Na primer, praškovi koji se koriste za lekove poput acetaminofena ili ibuprofena sada nedostaju, rekla je.

SERBIANNEWS/CANADA

U nekim delovima Ontarija vidljivost blizu nule i sneg do 80 cm

0

TORONTO –  Meteorološka agencija Kanade upozorava na produženi period snežnih oluja koje bi mogle pogoditi delove Ontarija ovog vikenda i, koje bi mogle doneti do 80 centimetara snega u nekim regijama.

Meteorološka agencija kaže da bi ljudi trebali razmisliti o odlaganju putovanja koja nisu neophodna, dok se uslovi ne poboljšaju, jer bi vidljivost mogla biti smanjena na gotovo nulu zbog jakog snega i vetra.

Navodi se da se očekuje da će snežne oluje potrajati tokom vikenda u nekoliko regija južnog Ontarija, uključujući Parry Sound-Muskoka, Nijagaru i okrug Kingston-Prince Edward.

Agencija kaže da će se lokalne količine snega kretati između 50 i 80 centimetara, i padaće do kasno u nedelju u Blue Mountains, u severnom okrugu Grey i u južnom okrugu Bruce.

Očekuje se da će u južnoj regiji Nijagara ovog vikenda pasti do 60 centimetara snega, dok bi u drugim područjima, uključujući Barrie i Orillia , moglo pasti do 25 centimetara snega u petak na subotu i, dodatnih 25 centimetara do subote uveče.

Meteo agencija Kanade takođe upozorava na moguće snežne oluje u delovima severnog Ontarija, uključujući North Bay i West Nipissing, gde bi ovog vikenda moglo pasti i do 20 centimetara snega.

SERBIANNEWS/CANADA

Crna Gora izručila Amerikancima dve osobe sa liste najtraženijih begunaca

0
men with assault rifles
Photo by Bret Kavanaugh

Crnogorska policija danas je na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica izručila SAD dve osobe sa FBI liste najtraženijih begunaca.

Reč je o američkim držaljanima R.A. i M.T. koji su izručeni radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnih dela zločinačko udruživanje sa ciljem izvršenja bankarske prevare i pronevere, saopšteno je iz Uprave policije, prenosi Tanjug.

Terete se za 11 krivičnih dela pronevera, osam krivičnih dela bankarska prevara, teška krađa identiteta i krivično delo zločinačko udruživanje sa ciljem pranja novca.

Oni su uhapšeni u februaru ove godine u Crnoj Gori na osnovu međunarodne poternica NCB Interpola Vašington.

Uhapšeni su imali lažne pasoše Velike Britanije i Meksika.

Nadal: Drago mi je što će Đoković igrati u Melburnu

0

Srećan sam što će Novak Đoković igrati u Australiji, to je dobro za njega, turnir, navijače. Uvek sam govorio da je za naš sport najbolje kada su najbolji na terenu, izjavio je Rafael Nadal.

Španski teniser je prošle godine iskoristio odsustvo Đokovića i osvojio trofej u Melburnu, javlja Tanjug.

„Sve što se dešavalo prošle godine nije bilo dobro za naš sport. To je sad prošlost. Rodžer ne igra više, ja sam propuštao gren slemove zbog povreda, Novaka nije bilo u Australiji i Americi. Dobro je što će sada igrati”, izjavio je Nadal, koji je danas pobedio Kaspera Ruda (2:0) u Torinu i završio sezonu, s obzirom na to da je ranije ostao bez šanse za plasman u polufinale.

Zvezda u neizvesnoj završnici savladala Asvel

0

Košarkaši Crvene zvezde pobedili su večeras u Beogradu Asvel sa 71:67 (17:14, 21:9, 16:30, 16:14), u osmom kolu Evrolige. Najefikasniji kod Zvezde bili su Nikola Ivanović sa 16, Luka Vildoza sa 12 i Nemanja Nedović sa 11 poena.

Kod Asvela bolji od ostalih bili su Dejvid Lajti sa 16, Čarls Kaudi i Retin Obasoan sa 13 poena.

Zvezda je zabeležila dve pobede i šest poraza, a Asvel je upisao tri pobede i pet poraza.

Zvezda je mnogo bolje ušla u meč, i povela sa 9:0 na startu utakmice. Crveno-beli su uspevali da zadrže prednost zahvaljujući dobroj igri u odbrani u prvom poluvremenu.

Sredinom druge četvrtine, drugom trojkom na meču Vildoze, Zvezda je stigla do maksimalnih 14 poena prednosti (30:16). Asvel je tokom čitavog prvog dela imao loš šut iz igre. Za dva poena je pogodio šest šuteva iz 19 pokušaja, dok je za tri poena imao skor 0/9.

Asvel je zaigrao bolje u napadu početkom drugog dela i polovinom treće četvrtine uspeo da smanji prednost Zvezde na samo četiri poena razlike (45:41).

Zvezda je odigrala loše u odbrani u trećoj deonici, primila 30 poena i dozvolila Asvelu da se u potpunosti vrati u meč. Jedini raspoložen kod Zvezde u ovom periodu bio je Nikola Ivanović, javlja Beta.

Na četiri minuta do kraja meča Asvel je stigao do maksimalne prednosti od osam poena (57:65), ali je Zvezda poenima Bentlija i Nedovića uspela da se vrati u meč.

U poslednjih 30 sekundi meča se ušlo nerešenim rezultatom 67:67. Bentil je promašio trojku, Mitrović je izborio mrtvu loptu i novi napad za Zvezdu, a Nedović je košem sedam sekundi pre kraja doneo dva poena prednosti Zvezdi. Pons je na četiri sekunde do kraja promašio oba slobodna bacanja.

Na dve desetinke do kraja Dobrić je pogodio oba slobodna bacanja i Zvezda je zabeležila drugu pobedu u Evroligi.

U narednom kolu, Zvezda će 22. novembra gostovati Albi, a Asvel će dočekati Bajern.

Kad đak urušava ugled nastavnika kažnjava se i roditelj

0

Zbog počinjenog nasilja kazna za učenike od petog do osmog razreda je premeštaj u drugu školu, a srednjoškolci mogu biti i izbačeni iz škole

Snimak koji kruži društvenim mrežama i svedoči da učenici Tehničke škole u Trsteniku maltretiraju profesorku poražavajući je primer nepoštovanja, urušavanja ugleda i dostojanstva nastavnika, i to očito višeslojnim psihičkim, fizičkim i digitalnim nasiljem tinejdžera nad prosvetnim radnikom. I to je, nažalost, deo svakodnevice ovdašnjeg obrazovanja. Istini za volju, to nije redovna pojava, ali nije ni usamljen slučaj.

Prošle godine odlična učenica osmog razreda napala je i po licu nožem isekla svoju nastavnicu matematike u holu osmoletke „Đorđe Jovanović” u selu Selevac, nadomak Smederevske Palanke. Godinu dana pre toga đak je palicom udario profesora fizičkog vaspitanja Tehničke škole u Boru, na stepeništu pred ulaznim vratima školskog zdanja, i naneo mu lakše telesne povrede. U Osnovnoj školi „Jovan Jovanović Zmaj” u Sremskoj Mitrovici, 2019. godine, mali maturant je tukao direktora osmoletke nasred časa geografije, kada je direktor u poseti odeljenju prigovorio đaku da ne jede za vreme nastave, kako su preneli mediji, osmak je izašao iz učionice, pa se vratio noseći sedište bicikla kojim je direktora udario u glavu, a potom je nastavio da ga udara pesnicama. Pijani učenik prvog razreda Tehničke škole u Mladenovcu udario je profesora i kasnije je pokušao da se obračuna i sa policajcima u jesen 2017. godine, a samo godinu dana ranije u ovoj školi profesorku elektrotehnike za katedrom u učionici ošamario je učenik drugog razreda.

U svim obrazovnim ustanovama strogo je zabranjeno fizičko, psihičko, socijalno, seksualno, digitalno i svako drugo nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje zaposlenog, deteta, učenika, roditelja, i nedopustivo je svako ponašanje kojim se vređa ugled, čast i dostojanstvo, što propisuju, već čuveni 111. i 112. član Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Svako kršenje ovih članova krovnog propisa smatra se težom povredom obaveze, a kada to učine đaci direktor je dužan da odmah pokrene vaspitno-disciplinski postupak i obavesti roditelje. Ako se uredno obavešteni roditelji ne odazovu pozivu da prisustvuju vaspitno-disciplinskom postupku, direktor odmah postavlja pedagoga ili psihologa škole da zastupa interese učenika o čemu bez odlaganja obaveštava centar za socijalni rad. Na kraju tog postupka, u roku od 30 dana, najdrastičnija mera za učenike od petog do osmog razreda je premeštaj u drugu školu, jer osnovno obrazovanje je obavezno, a srednjoškolci na osnovu odluke nastavničkog veća i rešenja direktora mogu biti izbačeni iz škole. Uz sve to, zakon jasno kaže i da je odgovornost roditelja kad je učenik vinovnik nasilja i zlostavljanja i vređa ugled i dostojanstvo nastavnika, i nalaže da će se „novčanom kaznom od 30.000 do 100.000 dinara kazniti roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik deteta ili učenika koji učinu povredu zabrane iz člana 111. i 112”. Praksa potvrđuje da su prosvetni radnici bili žrtve agresivnog ponašanja osionih učenika, ali prosvetni radnici ne pamte da je ijedan roditelj ikada zbog toga bar platio zakonom zaprećenu kaznu. Iako je krovni zakon precizan kada je reč o povredi i posledicama nepoštovanja zabrane nasilja – učenik je u centru pažnje, škola se vrti oko đaka, svi propisi u obrazovanju su više u korist učenika nego profesora. A kada su nastavnici žrtve učenika, pa i kada su lažno optuženi za zlostavljanje đaka, ako im pretekne dostojanstva, snage i novca za pravnog zastupnika, pravdu mogu da potraže jedino na sudu. Obrazovni sistem je u obavezi da zaštiti i učenike koji su počinili nasilje i pomogne im da ponašanje poprave, a kako potvrđuje praksa, slabo mari za vraćanje ugleda i autoriteta profesorima. Oni bi listom dobili otkaz i ostali bez licence za rad ukoliko bi se usudili da na đačko nasilje koje trpe uzvrate istom merom.

Zakon jasno kaže kad je učenik vinovnik nasilja i vređa ugled nastavnika:„novčanom kaznom od 30.000 do 100.000 dinara kazniti roditelj” (Foto Anđelko Vasiljević)
– Zakoni i procedure pružaju sasvim pristojnu zaštitu nastavnicima, ali je problem što se procedure zaobilaze i traže se rupe u zakonima. Problem je višeslojan. Neretko se dešava da se ovakve situacije zataškavaju iz različitih razloga: škole ne žele da izbiju na loš glas, imaju problem s manjkom učenika, postoje i pritisci uticajnih i moćnih roditelja. Pritom, reč profesora danas ne vredi kao nekad. Nastavnici i kada su žrtve đačkog nasilja, ne mogu da udalje učenika sa časa, mogu da mu daju neopravdani i da ga upute kod pedagoga ili psihologa. Kada se pokrene vaspitno-disciplinski postupak, učenik se najčešće ispiše i pređe u drugu školu. Iako u ispisnici mora da stoji napomena da je protiv njega pokrenut postupak, on prelazi u drugu školu, pa i s primernim vladanjem, jer postupak nije okončan, i tako se izbegava kazna. Naš je predlog odavno bio da učenik bude suspendovan iz škole dok se ne okonča vaspitno-disciplinski postupak i da mu se onemogući prelazak u drugu školu dok mu se ne izrekne mera – ukazuje za naš list Aleksandar Markov, predsednik Foruma beogradskih gimnazija.

Za urušen ugled i autoritet profesora, on kaže, često kao lep izgovor čujemo – društvo je krivo, pa onda naglašava da „nije to tamo neko društvo, to je naše društvo, što ne pođemo od sebe, od toga šta smo kao roditelji učinili da se dete ponaša primereno”. Posebno ističe i da je bitno da „svi zauzmemo stav da li je nasilničko ponašanje prihvatljivo ili nije, pa ako želimo škole u kojima će svaki nastavnik svestan rizika ulaziti u učionicu, onda ne treba da se zgražavamo nad činjenicom da mladi sebe više ne vide u prosveti”.

– Kada bismo dosledno primenjivali disciplinske mere prema odraslima, nama bi se deca znatno manje loše ponašala. Mi kao odrasli dajemo loš primer deci i treba da se zapitamo gde smo pogrešili – smatra psiholog Biljana Lajović, ekspert za prevenciju nasilja u školama.

Po njenom mišljenju odrasli treba da preuzmu odgovornost i da postave deci granice da ne bi došlo do neprihvatljivog nasilničkog ponašanja. Ona naglašava i da nedvosmisleno mora da bude jasno šta deca mogu, a šta ne, ali ne uz fizičko nasilje jer deca uče po modelu. Ministarstvo prosvete, uverena je Lajovićeva, više mora da radi na stručnom usavršavanju nastavnika i stručnih saradnika i da im pomogne da unaprede veštine i nauče da upravljaju odeljenjem. Školama i prosvetnim radnicima, iz ugla eksperata za sprečavanje nasilja, ruke nisu vezane, jer svaka škola ima tim za prevenciju i intervenciju kada je o nasilju reč.

Više od 10 miliona Ukrajinaca bez struje

0
Izvor: Politika

KIJEV – Više od 10 miliona Ukrajinaca je trenutno bez struje, objavio je predsednik Volodimir Zelenski večeras.

„Trenutno je više od deset miliona Ukrajinaca bez struje”, posebno u regiji Kijev, izjavio je ukrajinski predsednik u svom dnevnom televizijskom obraćanju.

Nekoliko ukrajinskih gradova, uključujući glavni grad Kijev, bili su mete ruskih napada u četvrtak, koji su se poklopili sa prvim snežnim padavinama u zemlji koju muče nestašice struje i gde su temperature mogle pasti i do 10 stepeni ispod nule, prenosi Beta- AFP.

Ponavljanje bombardovanja ukrajinske energetske infrastrukture od oktobra redovno lišava milione Ukrajinaca struje i vode.

Nacionalni elektroenergetski operater Ukrenergo najavio je produžetak nestašica truje zbog „pogoršanja situacije”.

„Zbog naglog zahlađenja, potrošnja električne energije je porasla u regijama Ukrajine”, što je „dodatno zakomplikovalo ionako tešku situaciju u elektroenergetskom sistemu”, a to je dovelo do „širih ograničenja” u potrošnji električne energije širom zemlje, saopštio je Ukrenergo.

Er Srbija uspostavlja direktnu liniju Beograd – Čikago

0

Er Srbija će uspostaviti direktne letove između Beograda i Čikaga (aerodrom O’Her – ORD) počev od 17. maja 2023. godine i tako nastaviti da širi svoje poslovanje na tržištu Sjedinjenih Američkih Država.

Do 11. juna letovi će se obavljati dva puta nedeljno, sredom i subotom, dok će se od 12. juna letovi između Beograda i Čikaga obavljati tri puta nedeljno i to ponedeljkom, sredom i subotom. Letovi će trajati oko 11 sati i obavljaće se avionima erbas A330 iz dugolinijske flote Er Srbije. Karte su već u prodaji, po početnoj ceni od 640 evra za povratni let, sa uključenim svim taksama, navodi se u saopštenju Er Srbije.

“Letom JU 506/507, nakon više od tri decenije, nacionalna avio-kompanija se ponovo vraća u Čikago. To je izuzetno važan grad i sigurni smo da će direktni letovi između Beograda i Čikaga biti veoma značajni ne samo za srpsku dijasporu, već i za ceo region šireg Balkana. Uvođenjem letova između ta dva grada, region će se bolje povezati sa Čikagom, a putnici dobiti mogućnost većeg izbora. Očekujemo veliko interesovanje za direktne letove između Beograda i Čikaga. Uz dobre konekcije koje Er Srbija nudi, to može biti zanimljiva destinacija i za one koji planiraju da nastave putovanje do drugih tačaka,” rekao je Džordž Petković, regionalni direktor Er Srbije za Severnu i Južnu Ameriku.

Ponovnim pokretanjem letova na ovoj ruti, Er Srbija će, preko Beograda, omogućiti dobre konekcije između Čikaga i drugih gradova u svojoj mreži, kao što su Atina, Beč, Berlin, Bolonja, Bukurešt, Dubrovnik, Istanbul, Larnaka, Ljubljana, Prag, Pula, Podgorica, Rim, Sarajevo, Skoplje, Sofija, Tivat, Venecija, Zagreb i drugi. S druge strane, zahvaljujući međulinijskoj (interline) saradnji sa kompanijama DžetBlu i Ameriken erlajns, Er Srbija će moći da ponudi bolju povezanost i putnicima koji iz Čikaga i Njujorka nastavljaju putovanja ka drugim tačkama u okviru Severne Amerike, navode iz kompanije.

Sa skoro 2,8 miliona stanovnika, Čikago je najnaseljeniji grad u saveznoj državi Ilinois i treći najveći grad u SAD, posle Njujorka i Los Anđelesa. Smešten je na obali jezera Mičigen i istovremeno pripada i Srednjem Zapadu SAD i oblasti Velikih jezera. Sam grad smatra se važnim međunarodnim finansijskim, kulturnim, trgovinskim, industrijskim, obrazovnim, tehnološkim, komunikacionim i saobraćajnim centrom. Čikago je čuven po izuzetnim spoljnim umetničkim skulpturama i instalacijama.

Čikaški međunarodni aerodrom O’Her (ORD) jedan je od šest najprometnijih svetskih aerodroma, a 2019. godine njegove usluge je koristilo preko 90 miliona putnika, kojima je na raspolaganju bilo 236 destinacija.