24.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 777

FIFA pokrenula postupak protiv Hrvatske, zbog uvreda upućenih Milanu Borjanu

0

Međunarodna fudbalska federacija pokrenula je novi disciplinski postupak – protiv Fudbalskog saveza Hrvatske zbog incidenta na Svetskom fudbalskom prvenstvu.

Prema saopštenju FIFA, postupak je pokrenut zbog transparenata i uvredljivih poruka upućenih Milanu Borjanu, golmanu kanadske reprezentacije sprskog porekla, tokom utakmice drugog kola Grupe F na Mundijalu.

Tokom meča koji je Hrvatska ubedljivo dobila 4:1, hrvatski navijači su vređali Borjana i njegovu suprugu Snežanu, a na tribinama su mogli da se vide transparenti na kojima su bili nacrtani traktori kao ruganje Srbima koji su masovno izbegli iz Hrvatske 1995. godine tokom akcije hrvatske vojske Oluja u ratu u Jugoslaviji.

Golman Kanade Milan Borjan, koji godinama brani za beogradsku Crvenu zvezdu, rođen je u etničkom srpskom regionu u Hrvatskoj koji je bio deo sukoba koji je podelio bivšu Jugoslaviju 1990-ih.

Borjanova porodica napustila je rodni grad 1995. godine kada su ga zauzele hrvatske snage uz priče da su etnički Srbi pobegli na traktorima.

FIFA je saopštila da je postupak pokrenut protiv Hrvatskog fudbalskog saveza „zbog ponašanja njenih navijača” i pozvala se na pravila koja se odnose na diskriminaciju i bezbednost na utakmicama.

Šta su uradili hrvatski navijači?

Tokom utakmice, hrvatski navijači istakli su nekoliko uvredljivih transparenata.

Iskoristili su i zastavu poznatog svetskog proizvođača traktora Džon Dir i promenili slogan kako bi uvredili Borjana.

Na zastavi je pisalo: Knin 95.

Jasna je bila aluzija na zbeg Srba iz područja Knina koji su mahom na traktorima, sa osnovnim stvarima, krenuli u koloni ka Srbiji.

Borjan se kao dete preselio sa porodicom u Kanadu i izabrao da predstavlja tu zemlju u fudbalu.

Šta je rekao Borjan?

Borjan

                        Reuters/Matthew Childs   Milan Borjan

Golman Kanade je posle utakmice rekao da je na društvenim mrežama počeo da se deli njegov broj telefona i da je dobio mnogo uvreda.

„Dobio sam danas milion i jednu poruku. To pokazuje kakvi su oni ljudi primitivci, nemam šta da komentarišem, treba da rade na sebi, očigledno imaju neku frustraciju pa dolaze na stadion da iskale bes.

„Dobio sam 2.056 poruka u kojima me vređaju, to su deca koja i ne znaju što je i kako bilo. Nema potrebe da me neko štiti”, rekao je Borjan.

„To je sve fudbal, život ide dalje. Ne može to da mi pokvare Mundijal, ja sam srećan čovek, imam porodicu, ljude koji me vole…”, dodao je golman Crvene zvezde.

Borjan je Hrvatskoj poželeo sreću u nastavku turnira.

SERBIANNEWS/CANADA

Špijuniranje u redovima Vojske Srbije – ko, kako, koliko i zašto?

0
Izvor: N1 Beograd

Vojne službe prisluškuju vojnike, kako bi sprečili kritiku i vojsku stavili u svrhu medijske promocije vladajuće garniture, tvrdi predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić.

Činjenica je da je vojna policija poslednjih godina nabavila tehniku i opremu za tajno praćenje i snimanje, a to javnost ne zna. I tu nije kraj. Vojnici su preopterećeni, u vojsci ne postoje uslovi za rad, radno pravo se ne poštuje, zarade su bedne, saopštavaju predstavnici Vojnog sindikata Srbije. Tragom ovog saopštenja ekipa emisije „Newsnight“ proverila je kako je stanje u srpskoj vojsci i koliko je špijuniranje u vojnim redovima prisutno.

Na paradama kroče smelo i dostojanstveno, a kada se kamere ugase, kažu, dostojanstvo srpskih vojnika može se dovesti u pitanje. Prisluškivanje i praćenje od strane službi, svih onih koji drugačije misle ili žele bolje uslove rada, česta je praksa, kaže predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić.

„Ja znam pouzdano da je Vojni sindikat Srbije predmet obrade tih službi, i mi smo na to više puta upozoravali generalnog inspektora službi bezbednosti, ali on je potpuno nemoćan, pošto je u sastavu Ministarstva odbrane i ti ljudi koje on treba da kontroliše su zapravo njemu nadređeni“, kaže Antić.

„VBA je postala mehanizam partijsko-političkog interesa, ona se odavno ne bavi nečim što bi trebalo da budu njeni privatno poslovi i zastrašuje ljude stalno“, smatra vojni analitičar Aleksandar Radić.

Pored tajnog prisluškivanja, privatnost vojnika se krši i javno, navodi Petar Bošković nekadašnji načelnik uprave za odnose s javnošću Vojske Srbije i kapetan bojnog broda koji je trenutno aktivan u pokretu Srbija Centar Srce.

„Zloupotreba službi je vidljiva, nažalost vidljiva, nije kao nekada. Vi sada imate zapošljavanje u vojsci po partijskoj liniji, samo pogledajte, to nije teško proveriti“, napominje Bošković.

Predsednik Vojnog sindikata potvrđuje ove navode. Kaže, od vojnika se zahteva da:

„Dostavljaju privatne mail adrese, ime i broj telefona, računara, čak i šifre od telefona. Što je nezakonito i neosnovano, zašto bi bilo čiji poslovadac tražio od zaposlenog da mu dostavi takve podatke i zašto mu to treba“, zapitao je Antić.

Ekipa televizije N1 stupila je u kontakt sa nekoliko vojnika, svi do jednog su odbili da govore za našu televiziju zbog straha od osvete, i kako kažu, „špijuniranja“ koje sprovode službe.

„To što neke naše kolege nisu sa vama želele na tu temu da razgovaraju, je potpuno opravdana nijhova bojazan“, istakao je Antić.

Drugi vid šikaniranja ogleda se u kršenju radnih prava, poručuje Antić. Vojnici u Raškoj su do skoro spavali u starim šatorima, bez osnovnih životnih i higijenskih uslova tvrde u vojnom sindikatu. Njihov višemesečni boravak u Raškoj ocenjuje nezakonitim:

„U Srbiji neko mora da proglasi mobilizaciju ili pripremu za vanredno i ratno stanje, ili vanredno i ratno stanje i onda su pripadnici vojske u obavezi da odstupaju od zakonom utvrđenih normi i pravila i prava koje imaju iz radnog odnosa. U ovom slučaju to nije tako“, kazao je on.

„Ljudi su stalno na poslu, od njih se stalno nešto očekuje, smatra se da za tu platu moraju da naprave čuda. Na prvi pogled je vidljivo da vojska ima puno javnih manifestacija za koje je pitanje, koja je svrha. Tu se pojave političari i kamere i ljudima se uzme subota, nedelja… Stalno se pravi gužva i frka da bi bili u funkciji medijske prezentacije“, ocenjuje Radić.

Zbog loših uslova rada, Vojsci Srbije nedostaje kadra jer ljudi napuštaju službu.

„Manjak broj ljudi što već priznaje i Ministarstvo odbrane, i jednostavno ti ljudi zbog manjka moraju da nadomešćuju zadatke Iiposlove drugih i jako su iscrpljeni i dovedeni su do jedne ivice, do koje ne bih želeo da budem u njihovoj koži“, kazao je Bošković.

„U zadnjih pet godina vojsku je napustilo više od 10.000 profesionalaca“, ukazuje Antić.

One koje uslovi rada nisu oterali, oteraće ih plate, kažu naši sagovornici.

„Problem dnevnica vodi nekoliko godina unazad, recimo Zoran Đorđević, koji se predstavlja kao ekonomista je bio u jednom trenutku ministar odbrane, i on je postavio jedan mehanizam u kome vojniku ne treba dnevnica. On može da pojede pasulj i to će mu biti dosta“, opisuje Radić.

Petar Bošković objašnjava da za 10 godina nije povećana naknada za prevoz i iznosi 11.000, pa tako neko iz Sremske Mitrovice u Beograd na posao može doći samo osam puta, svaki sledeći dolazak plaća iz svog džepa.

„Trebalo bi da dobije 28.000, koliko dobija njegov kolega iz MUP-a. I tu nije kraj, ukoliko sede jedan do drugog u autobusu, jedan ne plaća kartu zato što izvadi svoju službenu legitimaciju i tih 28.000 dinara mu ostaje u kućnom budžetu, a oficir odnosno civilno lice u vojsci to mora da plati“, pojasnio je Bošković.

I kao da sve ovo nije dosta, sagovornici upozoravaju na partijske i političke zloupotrebe vojske.

„Ako se vi žalite na mobing u bilo kojoj formi ili bilo koju nepravdu, vaš pretpostavljeni može da formira vojno-disciplinski sud koji funkcioniše po mehanizmu kadija tuži – kadija sudi. To je sud koji on saziva od svojih kolega i uvek taj sud odluči da vi niste upravu“, kaže Radić.

„Da li se svaka prilika za zloupotrebu vojske koristi? Da. I to za marketinške svrhe. Pogledajte vežbe na šta liče, koje služe za pokazivanje i prizakivanje. Znate, to je i pre bilo, ali se nisu vežbe radile za televiziju. Vojska nije ni Jankova ni Markova, već državna. Prema tome uniformu ko obuče, ne može nositi političku uniformu“, napominje Bošković.

A rešenje za probleme u vojci, čini se, vrlo je jednostavno:

„Ne dizite dronove I avione nego plate I standard I ponovo ćete imati vojsku kako treba I ponovo će ljudi želeti da odu u vojsku“, ukazuje Bošković.

Na molbu za odgovore na pitanja TV N1 VBA i Generalštab vojske Srbije su se proglasili nenadležnim za komunikaciju sa medijima, i uputili nas na Ministastvo odbrane, čiji odgovor nikada nije stigao. VOA nam je je odgovorila da ona prikuplja informacije samo iz inostranstva.

Đoković u ekipi “sokolova” na turniru Svetske teniske lige

0

Najbolji srpski teniser Novak Đoković igraće na egzibicionom turniru Svetske teniske lige, koji će biti održan od 19. do 24. decembra u Dubaiju.

Žreb je odlučio da Đoković bude deo ekipe koja će nositi ime “sokolovi” i u kojoj će igrati Grigor Dimitrov, Arina Sabalenka i Paula Badosa.

Na turniru će igrati 18 tenisera i teniserki, koji su podeljeni u četiri grupe.

U ekipi “orlova” igraće Nik Kirjos, Karolin Garsija, Rohan Bopana, Bjanka Andresku i Andreas Sepi, dok su u timu “jastrebova” Aleksandar Zverev, Jelena Ribakina, Dominik Tim i Anet Kontaveit, a u ekipi „zmajeva” Feliks Ože-Alijasim, Iga Švojntek, Holger Rune, Sanja Mirza i Eženi Bušar.

Đoković će prvi meč igrati 20. decembra protiv Aleksandra Zvereva iz ekipe “jastrebova”.

Ilon Mask protiv Epla

0

Vlasnik Tvitera i Tesle Ilon Mask tvrdi da je Epl zapretio da će “izbaciti” Tviter iz “Ep stora” iz nepoznatih razloga. Vest je usledila nakon tvita u kojem je Mask rekao da je Epl “uglavnom prestao da se oglašava” na platformi i ankete u kojoj pita da li bi Epl trebalo da “objavi sve cenzorne radnje koje je preduzeo, a koje utiču na njegove klijente“. Epl za sada nije komentarisao tu tvrdnju.

“Epl je uglavnom stopirao oglašavanje na Tviteru. Da li mrze slobodu govora u Americi”, upitao je Ilon Mask. Time, najbogatiji čovek na svetu, počinje novu borbu, protiv izrazito moćnog protivnika.

Vest prati mnogo suptilnije znake rastuće napetosti između Epla i Tvitera. Mask je kritikovao Eplovu naknadu za Ep stor za kupovinu u aplikaciji, nazivajući je “skrivenim porezom od 30 odsto” na internetu.

Šef Ep stora Fil Šiler izbrisao je nalog na Tviteru nakon Maskovog preuzimanja, ubrzo nakon što je nalog Donalda Trampa ponovo aktiviran.

U intervjuu za Si-Bi-Es njuz od 15. novembra, izvršni direktor Tim Kuk rekao je za Tviter da “oni kažu da će nastaviti da moderiraju. Računam na njih da će to nastaviti da rade.”

Mask se, međutim, obavezao da će popustiti Tviterove smernice za moderiranje i izneo ideju o masovnom ukidanju zabrane suspendovanih naloga.

Tviter je dugo testirao granice do kojih može da ide u odnosu na moderiranje Eplove prodavnice aplikacija, što je uspešno gurnulo Diksord, Tamblr i druge da ili sakriju potencijalno uvredljiv sadržaj (obično sadržaj za odrasle) ili da ga potpuno zabrane.

Tviter ostaje jedna od jedinih velikih platformi koja i dalje dozvoljava sadržaj za odrasle u aplikaciji, a nedavni uvodnik bivšeg izvršnog direktora Tvitera Džoela Rota otkrio je da se povremeno prepire sa Eplom oko sadržaja poput rasnih uvreda.

Ilon Mask, odlazi i dalje i tvrdi da će podaci o suzbijanju slobode govora uskoro biti objavljeni na samom Tviteru. Javnost, kaže, zaslužuje da zna šta se zaista dogodilo…

“Ovo je bitka za budućnost civilizacije. Ako je sloboda govora izgubljena čak i u Americi, tiranija je sve što je pred nama”, smatra Mask.
 

Struja od Nove godine skuplja za osam, a gas za 11 odsto

0
photo of truss towers

Struja će od 1. januaru 2023. godien poskupeti za osam a gas za 11 odsto. Saglasnost za povećanje cena dala je Agencija za energetiku, a prema zakonu je dužna da mesec dana unapred obavesti građane o povećanju cena energenata.

Računica pokzauje da će domaćinstva koja prosečno troše oko 400 kilovata mesečni račun plaćati više za oko 300 dinara dok će onima koji se greju na TA peć i noću je uključuju račun biti veći do 1.000 dinara.

Hrvatska ima pola miliona birača više nego stanovnika

0
beige and white concrete building
Zagreb Photo by Kristijan Arsov

Prošlogodišnji popis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi.

Zagrebački Jutarnji list piše da se pokazalo da neke županije i gradovi bukvalno imaju više birača, nego stanovnika.

Hrvatska, kažu, već decenijama ima problem “viška” birača na biračkim spiskovima koji ne uspeva da reši, a nakon Popisa stanovništva 2021. anomalija je dostigla vrhunac pa, recimo Obrovac, ima 3500 stanovnika i 5500 birača.

Uz to, dodaju, što je sve veći uticaj glasova fiktivnih birača na konačni izbor političkih predstavnika u telima vlasti, on stvara još jedan veliki problem o kojem se do sada nije previše raspravljalo. Ozbiljno utiče na formulu prema kojoj se izračunava vrednost glasa svakog pojedinog birača i doprinosi  nejednakosti koja ostaje prikrivena.

U Hrvatskoj se još 2007. godine pokazalo da postoje  ozbiljna odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica, a Ustavni sud je 2010. godine usvojio izveštaj u kojem je upozorio parlament na to i potrebu da se uredi Zakon o izbornim jedinicama, prenosi Tanjug.

Na poslednjim izborima za parlament HDZ je, zahvaljujući nejednakosti u vrednosti glasa birača, dobio tri zastupnika više, piše list i ukazuje da, kada se tome doda podatak da na 3,8 miliona stanovnika ima pola miliona fiktivnih birača, dileme nema da Hrvatska već dugo bira parlament i vladu po nepoštenom i nepravednom izbornom modelu.

Francuskinja Stefani Frapar biće prva žena sudija na Mundijalu

0
Foto: PA-EFE/JUANJO MARTIN

Francuskinja Stefani Frapar biće prva žena koja će suditi meč Svetskog prvenstva za muškarce i to u četvrtak u 20.00 na stadionu Al-Bait u Kataru, saopštila je Međunarodna fudbalska federacija (Fifa).

Ona će biti sudija na utakmici Nemačka i Kostarike, javlja Beta.

Stefani Frapar je jedna od tri žene izabrane među 36 terenskih sudija ovog Svetskog prvenstva. To su sudija iz Ruande Salima Mukansanga i Japanka Jošimi Jamašita.

Još tri žene su na spisku linijskih sudija.

U Vršcu uručeni ključevi 40 novih stanova za izbegle iz BiH i Hrvatske

0
Izvor: Politika

U Vršcu su danas uručeni ključevi 40 novosagrađenih stanova izbegličkim porodicama iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske izgrađenih u okviru Regionalnog stambenog programa, potprojekat 8.

„Ovo je veliki dan za svih 40 porodica kojima smo danas uručili ključeve, dan kada su dobili svoj dom i konačno rešili stambeno pitanje. Godine neizvesnosti su iza njih, bili su prinuđeni da beže od progona i rata i prošli težak put. Na ovaj način pokazujemo da Republika Srbija i Komesarijat za izbeglice i migracije brine o izbeglim licima, porodice iz Vršca danas započinju važan korak ka sigurnijem i boljem životu”, rekla je prilikom uručivanja ključeva Nataša Stanisavljević, komesarka za izbeglice i migracije Srbije,

Ukupna bruto površina zgrade je više od 2.800 kvadratnih metara, a vrednost radova iznosila je preko 1,22 miliona evra. Gradnja je trajala oko godinu dana, a upotrebna dozvola izdata je 5. septembra 2022. godine, navodi Komesarijat za izbeglice.

„U okviru Regionalnog stambenog programa (RSP), korisnicima je do sada dodeljeno ukupno 6.770 stambenih rešenja, a kada govorimo o Vršcu ukupno je dodeljeno 311 stambenih rešenja, a od toga u okviru RSP 110 stambenih rešenja”, rekla je Stanisavljević, prenosi Tanjug.

Kako je navela, danas postoji jasan plan kako je konačno moguće rešiti mnoga do sada nerešena i otvorena pitanja izbeglih lica, počevši od poboljšanja položaja svih onih koji su se već integrisali, do jasnog rešavanja svih otvorenih pitanja onih koji još uvek čekaju na neko svoje rešenje.

„Obezbeđene su upotrebne dozvole za novoizgrađene stambene objekte na teritoriji jedinica lokalne samouprave Šabac, Šid, Lučani i Subotica, do kraja godine očekujemo dodelu još 100 stambenih jedinica za izbegličke porodice i u narednoj godini ćemo nastaviti sa tom politikom”, rekla je komesarka Stanisavljević.

Regionalni stambeni program zajednički je višegodišnji program Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, koji ima za cilj da obezbedi trajna stambena rešenja za najugroženije izbegličke porodice u regionu.

Sprovodi se uz podršku OEBS-a, UNHCR-a i Banke za razvoj Saveta Evrope, a finansiran je sredstvima Evropske unije, koja je i najveći donator, Sjedinjenih Američkih Država, Nemačke, Norveške, Švajcarske, Italije, Danske, Turske, Luksemburga, Španije, Kipra, Češke, Mađarske, Rumunije i Slovačke.

Današnjem događaju su, uz komesarku, prisustvovali Dragana Mitrović, gradonačelnica Vršca, Holger Šreder, predstavnik Evropske komisije, Elen Stie, v.d. ambasadora, Ambasada Kraljevine Norveške u Srbiji, Nj.E. Janu Bratu, ambasador, šef Misije OEBS u Srbiji, Stefani Krauze, v.d. šefa Predstavništva UNHCR u Srbiji, Rainer Lovato, predstavnik Banke za razvoj Saveta Evrope, Dušan Kovačević, direktor Jedinice za upravljanje projektima u javnom sektoru d.o.o. Beograd, predstavnici drugih donatora, državnih i međunarodnih organizacija i institucija.

Premijerka Alberte zove i nagovara organizacije da odustanu od obavezne vakcinacije, odlaže zakon o pravima nevakcinisanih

0

Premijerka Danielle Smith kaže, da će vlada Alberte raditi na zaštiti prava nevakciisanih bez najavljenog zakona i, da je već podstakla barem jednu organizaciju da odustane od svoje politike obavezne vakcinacije protiv COVID-19.

“Na primer, Arktičke zimske igre su tražile 1,2 miliona dolara od nas da podržimo njihove napore i oni su diskriminisali su sportiste, govoreći im da moraju biti vakcinisani”, rekla je Smith na konferenciji za novinare u Edmontonu u ponedeljak. 

“A mi smo ih pitali da li bi preispitali svoju politiku vakcinacije u svetlu novih dokaza i oni su to učinili.”

Arktičke zimske igre objavile su 18. novembra da ukidaju svoju politiku obavezne vakcinacije. Igre bi trebalo da se održe u regiji Wood Buffalo od 29. januara do 4. februara 2023. godine. 

Smith je takođe zamolila jednog od svojih ministara da zove filmsku industriju, jer je čula da neće zaposliti frizere koji su odbili da se vakcinišu. 

“To su stvari koje ćemo raditi”, rekla je Smith. “Želimo samo podsetiti ljude da u ovoj pokrajini ne diskriminišemo ljude iz bilo kog razloga.

“Tako da sam sasvim spremna da obavim te telefonske pozive i da te telefonske pozive uputim mojim ministrima ako postoje drugi primeri.”

Smith je dodala da želi da ljudi govore svojim MLA, o preduzećima i poslodavcima koji imaju obavezu vakcinacije.

Premijerkini komentari došli su istog dana kada je otkriveno da ona odustaje od jednog od svojih ključnih obećanja, da će izmeniti zakon o ljudskim pravima Alberte, kako bi sprečili poslodavce da odbiju zaposliti stanovnike Alberte koji nisu vakcinisani protiv COVID-19. 

U govoru u privrednoj komori Edmontona 20. oktobra, Smith je rekla da je unošenje te promene jedan od njenih prioriteta, za jesenju sesiju Parlamenta, koja počinje u utorak. 

Ali ranije u ponedeljak, čelnik Parlamenta Joseph Schow rekao je da zakon nije na dnevnom redu. Rekao je da se vlada umesto toga želi fokusirati na pitanja pristupačnosti i na zakonu o suverenitetu Alberte. 

Kada su je kasnije pitali o tome, Smith je rekla da je za rešavanje ovog pitanja potrebna veća zakonodavna revizija. 

“Samo pokušaj da se promeni jedan deo, neće rešiti problem s kojim smo se susreli u protekle dve i po godine”, rekla je ona. 

“Želim da budem sigurna da ćemo se, kada budemo donosili predlog oko novog plana za pandemiju, pozabaviti svim problemima koje smo videli u postojećem zakonodavstvu.”

Neformalna politika

Lisa Young, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Calgary-ju, napomenula je da je poštovanje prava nevakcinisanih Albertanaca, bilo jedno od obećanja tokom kampanje, tako da je njena odluka da ne ide napred sa zakonodavstvom značajna. 

“Ovo je značajan zaokret”, rekla je Young. 

Young je zabrinuta što će Smith vršiti pritisak na kompanije i organizacije iza zatvorenih vrata, da odbace obaveznu vakcinaciju, umesto da donosi zakone koji se mogu osporiti na sudu. 

Ona je rekla da vlada Alberte, dodaje nove uslove finansiranju koji nisu u pisanoj formi. 

“To nije politika koja se može osporiti jer nije zapisana”, rekao je Young. “Tako da nas zaista vodi na vrlo problematično mesto.” 

Opozicioni NDP je rekao da će Smithovo priznanje da ona i njeni ministri upućuju pozive preduzećima i organizacijama odbiti potencijalne investitore. 

“Umesto što se pozivaju kompanije i organizacije i pritom ih plašimo, trebali bismo im poželeti dobrodošlicu da dođu i posluju u Alberti”, rekao je kritičar Irfan Sabir. 

Smith je dala svoje komentare na konferenciji za novinare potvrđujući opredeljenost njene vlade da poveže AISH i druge socijalne beneficije s promenama u troškovima života. 

Primaoci AISH-a će od 22. decembra dobiti povećanje od šest posto na svoje isplate. Vlada se obavezuje da će povećati beneficije kako bi odgovarala inflaciji u budućnosti. 

SERBIANNEWS/CANADA

20 najbogatijih kvartova i komšiluka u Kanadi(FOTO)

0

Jeste li se ikada zapitali gde se nalaze najbogatiji kvartovi u Kanadi?Koristeći najnovije podatke kanadskog poslovnog magazina, predstavljamo vam listu najbogatijih kvartova u celoj zemlji.Upper Mount Royal (jug), Calgary, Alberta

20. Roxboro, Calgary, Alberta

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 7,368,972 dolara

Roxboro je zeleno predgrađe na obalama reke Elbow i udaljeno samo nekoliko koraka od Stampede Parka — doma Calgary Stampede, jedne od najpopularnijih destinacija u Calgary-ju tokom leta . Osnovan je 1923. godine, a zgrade iz tog vremena, još uvek postoje. Prosečan godišnji prihod domaćinstva je $ 810.847.

19. Upper Mount Royal, Calgary, Alberta

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 7,542,402 dolara

Južni deo Upper Mount Royala u bogatom zapadnom predgrađu Kalgarija – između avenije Frontenac i 34. avenije – postao je ekskluzivni kvart u doba vrha kanadske pacifičke železnice. Neka od imanja ovde datiraju od pre 100 godina. Godišnji prihod domaćinstva u Upper Mount Royalu iznosi $ 609.395 .

18. King George Park, Westmount, Montreal, Quebec

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 7,574,692 dolara

Područje koje se prostire u blizini parka King George u Westmountu, jednom od najbogatijih predgrađa Montreala, nekada je bilo poznato kao Murray Hill. Preimenovano je 1939. nakon kraljevske posete. Prosečan godišnji prihod domaćinstva je 534.971 dolara.

17. Elbow Park, Calgary, Alberta

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 7,611,156 dolara

Smešten u blizini reke Elbow, Elbow Park je praktično komšiluk Kalgarija od 1910. godine, što ga čini ne samo jednom od najbogatijih, već i jednom od najstarijih zajednica u jednom od najskupljih mesta za život u Kanadi. Prosečan godišnji prihod domaćinstva ovde je 479.285 dolara.

Upper Mount Royal (sjever), Calgary, Alberta

Getty Images

16. Upper Mount Royal , Calgary, Alberta

Prosečna neto vrednost  domaćinstva: 7,720,307 dolara

Severni deo Upper Mount Royal-a, između avenije Frontenac i Colborne Crescenta, nekada je nosio nadimak “American Hill”. Ovaj kvart je nekada bio dom poslovne elite Kalgarija, koja je rođena u Americi, a čak i danas, skoro trećina njegovih stanovnika su imigranti iz USA. Prosečan godišnji prihod domaćinstva je 1.266.518 dolara.

Britannia, Calgary, Alberta
Getty Images

15. Britannia, Calgary, Alberta

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 7,984,224 dolara

Čak i 1952. godine, kada je Britannia osnovana uz istočnu obalu reke Elbow, parcele su ovde prodavane za čak dvadeset puta više od prosečne cene u Calgary-ju. U komšiluku se još uvek nalaze neke od najskupljih nekretnina u Kalgariju. Prosečan godišnji prihod domaćinstva ovde je 1.334.970 dolara.

Westmount, West Vancouver, Britanska Kolumbija

Getty Images

14. Westmount, West Vancouver, British Columbia

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 8,956,821 $

Prosečne cene kuća u Westmountu su među najvišima u Kanadi, ali opet, kuće ovde nisu prosečne. Obično su to luksuzne vile sakrivene u puno zelenila, radi privatnosti, tako da nećete ni znati da imate komšije. Prosečan godišnji prihod domaćinstva u Westmountu je 393.746 dolara.

Shaughnessy (sjever), Vancouver, Britanska Kolumbija

Getty Images

13. Shaughnessy, Vancouver, Britanska Kolumbija

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 9,087,452 dolara

U severnom delu Shaughnessyja, od W 29. avenije do avenije Laurier, i dalje ćete naći mnogo domova koji datiraju iz vremena kada je kanadska pacifička železnica osnovala kvart 1907. Prosečni godišnji prihod domaćinstva ovde je $ 371.510 .

Sunnyside Avenue, Westmount, Montreal, Quebec

Getty Images

12. Sunnyside Avenue, Westmount, Montreal, Quebec

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 9,349,716 dolara

Komšiluk duž avenije Sunnyside, ali južno od avenije Lexington, zapravo ima niže cene kuća nego drugde u Westmountu, jednom od najbogatijih predgrađa Montreala. Prosečan godišnji prihod domaćinstva u ovom delu Westmounta iznosi 363.271 dolara.

11. Lexington Avenue, Westmount, Montreal, Quebec

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 10,476,422 dolara

Naselje Lexington Avenue nalazi se zapadno od Sunnyside Avenue sve do St. Josepha Oratory i privatne škole za devojčice Villa Sainte-Marcelline, tako da stanovnici mogu imati zadivljujući pogled na jedan od najlepših kanadskih gradova za život. Prosečan godišnji prihod domaćinstva ovde je 642.960 dolara.

Sunnyside & Edgehill, Westmount, Montreal, Quebec

Getty Images

10. Sunnyside & Edgehill, Westmount, Montreal, Quebec

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 10,511,187 dolara

Područje iznad avenije Lexington, između avenije Sunnyside i Bulevara, još je jedno zeleno naselje sa prekrasnim pogledom i nekim od najviših cena kuća u Montrealu. Među kućama ovde je i jedna koja je nekada pripadala političaru Charlesu A. Smartu. Prosečan godišnji prihod domaćinstva u ovom delu grada iznosi 552.038 dolara.

Kerrisdale Park, Vancouver, Britanska Kolumbija
Getty Images

9. Kerrisdale Park, Vancouver, Britanska Kolumbija

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 10,869,273 dolara

Područje oko parka Kerrisdale i istočno do ulice Cypress ima mešavinu starih bungalova i velikih, modernih kuća. Možete jasno prepoznati glavnu znamenitost komšiluka, srednju školu Point Grey, iz serije Riverdale . To je takođe kraj Setha Rogena, jednog od najbogatijih kanadskih glumaca . Prosečan godišnji prihod domaćinstva ovde je 762.466 dolara.

Summit Park, Westmount, Montreal, Quebec
Getty Images

8. Summit Park, Westmount, Montreal, Quebec

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 10,895,782 dolara

Summit Park je područje neposredno ispod Westmount Summita sa svojim šumama i planinarskim stazama. To je najbogatiji i najekskluzivniji kvart u celom Montrealu, s prosečnim godišnjim prihodom domaćinstva od 968.212 dolara.

Forest Hill South & UCC, Toronto, Ontario
Getty Images

7. Forest Hill South & UCC, Toronto, Ontario

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 11,530,848 dolara

Upper Canada College, jedna od najskupljih privatnih škola u Kanadi, čini jedan kutak Forest Hill South-a. To je samo jedna od ekskluzivnih škola u ovom ekskluzivnom kvartu, gde je prosečni godišnji prihod domaćinstva 635.051 dolara.

Forrest Hill North susjedstvo sa zalaskom sunca
Getty Images

6. Forest Hill North, Toronto, Ontario

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 11,671,220 dolara

Forest Hill North, kao i Forest Hill South, čini deo onoga što je nekada bilo selo Forest Hill, osnovano 1923. U ovom zelenom kvartu nalazi se Forest Hill Collegiate Institute, gde je i Drake , jedan od najbogatijih svetskih repera, išao u školu. Prosečan godišnji prihod domaćinstva u Forest Hill North-u je 1.225.267 dolara.

Kerrisdale, Vancouver, Britanska Kolumbija
Getty Images

5. Kerrisdale, Vancouver, British Columbia

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 12,850,938 dolara

Kerrisdale Park je samo jedna manja četvrt unutar Kerrisdalea, zelenog naselja koje se razvilo oko međugradske železničke stanice nazvane 1905. Prvobitno se zvalo Kerry’s Dale, po Kerrydale-u u Škotskoj. Prosečan godišnji prihod domaćinstva je 1.153.529 dolara.

Shaughnessy Heights, Vancouver, Britanska Kolumbija
Getty Images

4. Shaughnessy Heights, Vancouver, British Columbia

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 13,811,849 dolara

Smešten zapadno od avenije Granville, odakle W 39th Avenue postaje Connaught Drive do W 29th Avenue, Shaughnessy Heights je najbogatiji kvart u Vancouveru . Takođe je jedan od najskupljih. Prosečan godišnji prihod domaćinstva u Shaughnessy Heightsu je 700.431 dolara.

Bridle Path, Toronto, Ontario
Getty Images

3. Bridle Path, Toronto, Ontario

Prosečna neto vrednost domaćinstva: $19,729,09

Bridle Path je redovno na vrhu liste najbogatijih četvrti u Kanadi. Ime je dobio po jednom od glavnih puteva kroz naselje. Kao što samo ime govori, ovo područje je nekada bilo obradivo zemljište sa dosta vlasnika konja, a imanja su i danas ogromna. Među poznatim ličnostima koje su posedovale imovinu ovde je i pokojna muzička legenda Prins , koji se prilično udobno uklopio u kvart u kome je prosečni godišnji prihod domaćinstva 1.101.171 dolar.

York Mills-Windfields, Toronto, Ontario
Getty Images

2. York Mills-Windfields, Toronto, Ontario

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 20,944,385 dolara

York Mills-Windfields, kao i susedni Bridle Path, smatra se mestom milionera, gde žive neki od najbogatijih ljudi u Kanadi. Filantrop, poslovni tajkun i uzgajivač trkaćih konja EP Taylor nekada je živeo ovde u Windfields Estateu, koji je sada dom kanadskog filmskog centra. On je takođe poklonio zemljište koje je postalo Windfields Park. Prosečan godišnji prihod domaćinstva ovde je 869.581 dolara.

Sunnybrook, Toronto, Ontario
Getty Images

1. Sunnybrook, Toronto, Ontario

Prosečna neto vrednost domaćinstva: 22,709,428 dolara

Sunnybrook leži uz južnu granicu Bridle Path-a i na spoljnoj strani Park Lane Circle-a. Nekada je to bilo seosko imanje Josepha Kilgoura, čija je udovica kasnije poklonila zemlju gradu da se koristi kao park. Najpoznatija znamenitost ovog kraja je Sunnybrook Health Sciences Centre, jedna od vodećih kanadskih akademskih bolnica. Prosečan godišnji prihod domaćinstva ovde je 289.434 dolara.

SERBIANNEWS/CANADA