12.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 705

Novi pretraživači neta s veštačkom inteligencijom ćaskaju s ljudima, ali lažu

0
car parked in front of building

Skoro četvrt veka od kad je Guglov pretraživač počeo da menja način na koji koristimo internet, velike tehnološke kompanije se utrkuju da preurede taj poznati veb alat i pretvore ga u kapiju koja vodi u novi oblik veštačke inteligencije.

Dok izgleda da kao da su niotkuda došlli ove nedelje najavljeni čat-botovi za AI pretragu – Guglov Bard, Baiduov Ernie Bot i Majkrosoftov Bing čet-bot, a čak i neki od njihovih kreatora izgleda da tako misle, ono što ih je podbolo da požure na tržište bila je popularnost ChatGPT koji je krajem prošle godine pokrenuo Majkrosoftov partner OpenAI i koji sada pomaže u pokretanju nove verzije pretraživača Bing.

Kao prvi među velikim tehnološkim kompanijama koji su izašli s javno dostupnim četbotom za pretragu, rukovodioci Majkrosofta su ove nedelje rekli da su naporno radili na projektu od prošlog leta. Ali uzbuđenje oko ChatGPT-a donelo je novu hitnost.

„Kako je prihvaćen ChatGPT i kako mu ide, to je svakako bilo iznenađenje“, rekao je u intervjuu Jusuf Medhi, izvršni vodeći Odeljenje za potrošače Majkrosofta. „To je tako brzo postalo mejnstrim, svi pričaju o tome, na svakom sastanku. To me je iznenadilo“.

Milioni ljudi su do sada isprobali ChatGPT, koristeći ga za pisanje glupavih stihova i komponovanih pesama, za sastavljanje pisama, recepata i marketinških reklamnih tekstova ili za pomoć pri pisanju školskih zadataka. Obučen na ogromnom mnoštvu onlajn spisa, od uputstva za upotrebu do digitalizovanih knjiga, ChatGPT dobro vlada ljudskim jezikom i gramatikom.

Ali, najnoviji čet roboti za pretragu interneta obećavaju ono što ChatGPT nema: trenutno nalaženje onoga što korisnik traži u veb pretrazi. Pitajte verziju novog Binga za najnovije vesti, ili za samo ono o čemu se priča na Tvitteru, i ona vam sumira izbor najvažnijih vesti ili trendova dana, sa fusnotama koje povezuju sa medijima ili drugim izvorima podataka.

Međutim, ti rezultati često nisu tačni, a to je problem za internet pretrage. Guglovo brzopleto pripremljeno predstavljanje javnosti njegovog Bard četbota ove nedelje počelo je sramotnom greškom – na koju je prvi ukazao Rojters – u vezi sa NASA svemirskim teleskopom Džejms Veb. Ali Gugl nije jedini jezički model veštačke inteligencije koji izbacuje neistine.

Asošiejted pres je u sredu pitao Bing za najvažniju stvar koja se dogodila u sportu u poslednja 24 sata, uz očekivanje da bi to moglo biti nešto o tome da je košarkaška zvezda LeBron Džejms nadmašila rekord karijere Karima Abdul-Džabara. Umesto toga, pretrživač je samouvereno izneo lažan, ali detaljan izveštaj o predstojećem Super Boulu – i to nekoliko dana pre no što bi on uopšte trebalo da se igra.

„Bila je to uzbudljiva utakmica između Filadelfija Iglsa i Kanzas Siti Čifsa, dva najbolja tima u NFL-u ove sezone“, rekao je Bing. „Iglsi, predvođeni kvoterbekom Jalenom Hurtsom, osvojili su svoj drugi trofej Lombardija u istoriji te franšize, pobedivši Čifse, predvođene kvoterbekom Patrikom Mahomesom, rezultatom 31-28“. I tako je nastavio, navodeći specifične dužine bacanja i golova iz igre i tri pesme koje je Rijana „izvela“ u „spektakularnoj emisiji na poluvremenu“.

Ako Bing nije vidovit – uključite se u nedelju da biste saznali, to je ipak bio odraz problema nazvanog “ ‘halucinacije’ AI“ koji je uobičajen kod današnjih velikih modela koji uče jezike da bi komunicirali. To je jedan od razloga zašto kompanije poput Google-a i Mete – vlasnice Fejsbuka, nisu bile voljne da te modele puste u javnost.

To je poenta Majkrosofta koji najnovija otkrića u generativnoj veštačkoj inteligenciji – koja može da piše, ali i da kreira nove slike, video zapise, kompjuterski kod, projekcije slajdova i muziku – poredi sa sličnom revolucijom u personalnom računarstvu pre mnogo decenija.

Ali taj softverski gigant takođe ima manje gubitka u eksperimentisanju sa Bingom koji je ;na mnogim tržištima na drugom mestu, posle Guglovog pretraživača. Za razliku od Gugla koji se oslanja na oglašavanje zasnovano na pretrazi da bi zaradio novac, Bing je samo delić Microsoftovog poslovanja.

„Kao što smo noviji igrač s manjim udelom u toj kategoriji, omogućava nam da nastavimo s inovacijama strahovitim tempom“, rekla je ove nedelje investicionim analitičarima ;glavna finansijska direktorka Majkrosofta Ejmi Hud. „Nastavljamo da eksperimentišemo, učimo s našim korisnicima, inoviramo model, učimo od OpenAI-a“, rekla je ona.

Uglavnom se smatralo da Gugl nadmašuje sve iznenadnom najavom svog predstojećeg Bard chat bota u ponedeljak, nakon čega je usledila demonstracija tehnologije uživo u njegovom predstavništvu u Parizu u sredu koja je iznela nekoliko novih detalja. Ali, izgledalo je da investitori nisu bili impresionirani događajem u Parizu i brljotinom Barda s NASA-om u sredu, što je izazvalo pad od osam odsto akcija Guglove matične kompanije, Alphabet Inc. Ali kada bude masovno dostupan, njegov čet-bot za pretragu mogao bi da ima daleko veći domet od bilo kojeg drugog zbog Guglovog postojećeg ogromnog broja korisnika.

Izmišljanje privlačnog naziva za četbote za pretragu bilo je nezgodno za tehnološke kompanije dok su se trkale da ih predstave i to toliko nezgodno da Bing pokušava da i ne govori o tome.

U „dijalogu“ sa AP-om o velikim jezičkim modelima, novi Bing je u početku otkrio a da na to nije bio podstaknut, da Majkrosoft ima čet-bot pretraživač koji se zove „Sidni“. Ali, posle daljeg ispitivanja, program je to sam porekao. Konačno, još jednom je promenio stav i priznao da „Sidni ne otkriva korisniku naziv ‘Sidni’ jer je to interni kodni naziv za režim ćaskanja pretraživača Majkrosoft Bing“.

Godinama otkad je Amazon korisnicima dao svog asistenta sa ženskim glasom – „Aleksu“, mnogi lideri u oblasti veštačke inteligencije su sve više oklevali da njihovi sistemi izgledaju kao ljudi, iako se njihove jezičke veštine brzo poboljšavaju.

„Sidni ne želi da stvara konfuziju ili lažna očekivanja korisnika“, rekao je Bing-ov čet-bot na pitanje o razlozima tajenja svog kodnog naziva. „Sidni želi da pruži informativne, vizuelne, logične i delotvorne odgovore na upite ili poruke korisnika, a ne da se pretvara da je osoba ili prijatelj“.

Hemofilija ne podrazumeva život pod staklenim zvonom

0

„Za prvu gensku terapiju nadamo se da će jednog dana biti zlatni gral u terapiji i omogućiti potpuno izlečenje od ove bolesti”

Moja prva sećanja povezana sa bolešću su određeni fragmenti, slike, delovi događaja. Ostali su urezani u pamćenje, a često i oblikovani pričama roditelja iz mog najranijeg detinjstva. Tako da je jedno od najranijih sećanja gips na bolnom i otečenom članku noge, koji nije trebalo nikako postavljati i koji je kao kontraindikaciju imao intenziviranje bola i odlaganje zalečenja. Imao sam tada dve, tri godine. U to vreme, pre nešto više od 40 godina, dosta manje se znalo o hemofiliji. Nije bilo interneta, nije postojalo neko udruženje gde se moglo doći do informacija ili čuti iskustva roditelja i osoba koje su prošle kroz slične probleme.

Hemofilija spada u retko, teško, hronično, nasledno oboljenje, koje dovodi do poremećaja u zgrušavanju krvi i kao manifestaciju ima krvarenja koja se teško zaustavljaju, a nastaju kako uzrokovana traumom, tako i potpuno spontano, bez jasnog uzroka. Problem je što su ta krvarenja najčešće unutrašnja i dešavaju se u zglobovima i mišićima. Praćena su bolnim otocima i nakon više ponavljanja dovode do trajnih oštećenja zglobova i tkiva, pa kod obolele osobe već u ranoj mladosti može da dođe do trajnog invaliditeta. Krvarenja mogu biti i životno ugrožavajuća, ukoliko se jave u predelu glave, vrata i trbuha.

Sa tako ozbiljnom dijagnozom i bez dostupnosti efikasnoj terapiji, bilo bi za očekivati da su me roditelji čuvali u ,,staklenom zvonu”, maksimalno zaštićenom od spoljnog sveta i mogućnošću nastanka telesnih povreda. Međutim, posmatrano sa ove distance, mogu reći da na sreću nije bilo tako. Odrastao sam radeći uglavnom sve ono što su i moji vršnjaci radili. Sa znanjem i iskustvom koje sada posedujem, znam da je to što sam bio poprilično fizički aktivan doprinelo pravilnom mišićno-skeletnom razvoju, što je značajno pomoglo da se moji zglobovi i mišići teže povređuju. Ali svakako je bilo dana kada sam kroz prozor kuće, sa otečenim i bolnim člankom, ili laktom, gledao kako se društvo iz komšiluka igra na snegu… Nažalost, čitavo moje odrastanje, pa i školovanje, čak i ono fakultetsko, proteklo je bez dostupne adekvatne terapije. Tako da je od ranog detinjstva bilo mnogo neprospavanih noći zbog bolova uzrokovanih unutrašnjim krvarenjem, bolničkih dana, neizvesnosti i strepnje. Bilo je dosta i izostanaka iz škole, propuštanja važnih događaja, rođendana… Sa svakim ponovljenim krvarenjem u određeni zglob, on se dodatno oštećuje i postaje podložniji novim krvarenjima i daljem propadanju.

Usled potrebe da se utiče na stvaranje uslova za primenu adekvatne terapije u lečenju ovih osoba, 2000. godine grupa roditelja u saradnji sa određenim hematolozima osniva Udruženje hemofiličara Srbije. Od tada se intenzivira zajednički rad i borba za prenošenje iskustava iz razvijenijih zemalja i primena savremene terapije. U radu udruženja aktivno učestvujem već pune 22 godine, prvo kao član i volonter, a zatim kao član Upravnog odbora, potpredsednik istog i poslednjih pet godina kao predsednik Upravnog odbora. Za to vreme smo od začelja u Evropi po primeni terapije došli do toga da danas u Srbiji osobe koje boluju od hemofilije imaju pristup savremenoj terapiji, koja je dostupna i u razvijenim zemljama Evrope i sveta. Situacija sa dostupnošću terapije se znatno popravila u poslednjih desetak godina, od kada Udruženje hemofiličara Srbije, zajedno sa vodećim hematolozima u terapiji hemofilije, ima, rekao bih, partnerski odnos sa institucijama sistema, pogotovo sa Ministarstvom zdravlja i Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje. Takva praksa se, kao i u drugim državama, i kod nas pokazala dobitnom, jer kada su retke bolesti u pitanju, u njihovom adekvatnom tretiranju je neophodna saradnja i razmena iskustava pacijenata, lekara i donosioca odluka. U današnje vreme je potreba za takvom saradnjom naročito izražena, jer se stvari brzo menjaju, dolaze novi lekovi, objavljuju se novi protokoli lečenja. Živimo u dinamičnom vremenu i samo zajedničkim snagama možemo doći do najboljih rešenja.

Rezultat svega toga je da danas u Srbiji, deca imaju sasvim drugačije detinjstvo od moje generacije. Oni su u prilici da lek za sprečavanje krvarenja primaju preventivno u redovnim intervalima, čime se na najmanju moguću meru smanjuje mogućnost pojave spontanih krvarenja, kao i onih nakon manje traume. Dakle, odrastaju bez bola i sa ogromnim izgledima da kod njih neće doći do invaliditeta tokom života. To im pruža priliku da se potpuno socijalno integrišu i budu korisni članovi društva. Jako je važno da i starijim generacijama pružimo priliku da postanu ili ostanu aktivni članovi društva, kod kojih je, odrastajući bez terapije, došlo do trajnih oštećenja zglobova. Tako nažalost ima pacijenata koji su u svojim tridesetim, četrdesetim godinama, a imaju indikaciju za ugradnju veštačkog zgloba kolena i čekaju na operaciju. Njima je pored redovne preventivne terapije koju dobijaju za sprečavanje nastanka krvarenja, potrebna sveobuhvatnija zdravstvena nega, prevashodno u oblasti hirurške ortopedije i fizijatrije.

Bez obzira na sve probleme i izazove koje donosi retko oboljenje kao što je hemofilija, danas imamo mnogo razloga za optimizam, jer se efikasnost i bezbednost dostupne terapije ubrzano razvija, pa tako pored terapije koja se prima intravenski dva do tri puta nedeljno, dostupna je i terapija koja se prima subkutano (potkožno), a od nedavno u Evropi i SAD  registrovana i prva genska terapija za hemofiliju, za koju se nadamo da će jednog dana biti zlatni gral u terapiji i da će omogućiti potpuno izlečenje od ove bolesti.

Stiže pomoć za Siriju i Tursku iz Amerike

0

VAŠINGTON – SAD će pružiti pomoć od 85 miliona dolara Turskoj i Siriji, saopštila je USAID.

Ova odluak je doneta kao posledica razornih zemljotresa koji su u ponedeljak pogodili dve zemlje i u kojima je stradalo više od 20.000 ljudi.

USAID je naveo da će sredstva ići partnerima na terenu „kako bi pružili hitno potrebnu pomoć milionima ljudi”, prenosi Beta.

Tursku su u ponedeljak pogodila dva jaka zemljotresa, magnitude 7,8 i 7,5 stepeni. Kasnije su usledili potresi sa manjom magnitudom.

Partizan nadmoćan u duelu sa Bajernom

0

Košarkaši Partizana savladali su Bajern u Minhenu 82:71 u meču 24. kola Evrolige.Ekipa Partizana je prelomila je meč u trećoj deonici koji je dobila 21:12, prethodno je viđena rezultatska klackalica, kao i blaga i nesigurna prednost gostiju iz Beograda.

Kevin Panter je bio prvi strelac meča sa 19 poena, Matijas Lesor je upisao 16 poena i sedam skokova. Džejms Naneli je odigrao sjajno sa 15 poena, nosivši poenterski crno-bele na otvaranju drugog poluvremena, Dante Egzum je završio sa 11 poena, četiri skoka i pet asistencija.

Kori Volden i Nik Vajler-Veb su sa po 10 poena bili jedini dvocifreni kod domaćina. Ognjen Jaramaz je upisao četiri poena.

Partizan se sa 13 pobeda i 11 poraza održava na sedmom mestu i deo je grupe od četiri tima na ivici plej-ofa. Bajern je doživeo 15 poraz.

Posle pauze za Kup Radivoja Koraća, Partizan dočekuje Fenerbahče 23. februara.

Košarkaši Crvene zvezde savladali Makabi

0
KK CRVENA ZVEZDA
FOTO: KK CRVENA ZVEZDA

Košarkaši Crvene zvezde pobedili su večeras u Tel Avivu ekipu Makabija rezultatom 89:86 (18:18, 26:16, 25:21, 20:31) u meču 24. kola Evrolige.

Crvena zvezda je tokom treće četvrtine nekoliko puta imala po 16 poena prednosti, ali je na kraju uspela da u neizvesnoj završnici dođe do pobede. „Crveno-beli” su ovim trijumfom prekinuli seriju od četiri uzastopna poraza u Evroligi, prenosi Tanjug.

Najefikasniji u ekipi Crvene zvezde bio je Nemanja Nedović, koji je postigao 28 poena, dok je Luka Mitrović dodao 14, a Ognjen Dobrić 13. Kod domaćih najboljih je bio Vejd Boldvin sa 38 poena, dok je Bonzi Kolson dodao 16.

„Crveno-beli” sada imaju 11 pobeda i 13 poraza, dok je Makabi ostvario skor od po 12 trijumfa i poraza.

Crvena zvezda će u narednom kolu, 24. februara na svom terenu dočekati Albu, dok će Makabi igrati u Tel Avivu sa Bajernom.

Ambasada Sirije u Beogradu moli za pomoć

0

Ambasada Sirije u Beogradu moli za pomoć posle razornih dvostrukih zemljotresa koji su pogodili severnu Siriju i južnu Tursku. Sirijska ambasada se obratila prvenstveno članovima sirijske dijaspore u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Ambasada je najavila organizovanje akcije prikupljanja donacija u znak solidarnosti, kako bi se ublažile patnje naroda, i uz nadanje da će “pružanje pomoći doprineti prevazilaženju posledica ove humanitarne katastrofe”.

Svi koji žele da doprinesu akciji mogu da posete Ambasadu Sirije tokom sedam dana u nedelji, na adresi Serdar Jola 12 u Beogradu. Ambasada će, kako je saopšteno, zvanično evidentirati donacije nakon izdavanja zvanične priznanice. Za sva pitanja građani mogu da pišu na službeni i-mejl ambasada.sirije@mts.rs, kao i i-mejl konzularnog odeljenja suremb.consular@mts.rs.

Zbog sankcija Siriji nije moguće otvoriti namenski račun u banci za potrebe slanja novčane pomoći, već će se ona prikupljati u prostorijama Ambasade. Lekovi, hrana, ćebad, sanitet nije moguće primiti jer ne mogu biti poslati u Siriju, opet iz istog razloga – sankcija.

Prvi konvoj pomoći UN posle zemljotresa koji se desio u ponedeljak, a namenjen je pobunjeničkim oblastima na severozapadu Sirije, ušao je danas u tu zemlju preko graničnog prelaza Bab al-Hava, s Turskom, saopštile su Ujedinjene nacije. Svetski mediji navode da je viđen konvoj od šest kamiona sa šatorima kada su ulazili na teritoriju Sirije.

U seriji razornih zemljotresa u Turskoj i Siriji 6. februara, život je izgubilo blizu 20.000 ljudi, prema poslednjim saopštenim podacima, a strahuje se da će taj broj rasti i u narednim danima.

Završen neformalni sastanak o ZSO kod Džefrija Hovenijera

0

Neformalni sastanak o Zajednici srpskih opština, održan u okviru radne večere u rezidenciji američkog ambasadora u Prištini Džefrija Hovenijera, kojem su prisustvovali i predstavnici Srba na Kosovu i Metohiji, završen je večeras oko 20 časova, saznaje Tanjug.

Na sastanku su, između ostalih bili predstavnici Srpske liste Goran Rakić, Dalibor Jevtić, Igor Simić, nekoliko gradonačelnika opština sa srpskom većinom, među kojima i predsednica opštine Gračanica Ljiljana Šubarić, bivši zamenik premijera u vladi u Prištini Branimir Stojanović, Milica Andrić Rakić iz Nove društvene inicijative, ministar za zajednice i povratak u vladi privremenih prištinskih institucija Nenad Rašić.

Netfliks počeo da ograničava deljenje korisničkih naloga u Kanadi

0

Kompanija Netfliks (Netflix) saopštila je svoje dugo očekivane smernice za deljenje lozinki korisničkih naloga. Novine se odnose na njihove korisnike u Kanadi, na Novom Zelandu, u Portugaliji i Španiji.

Kompanija koja se bavi video stremingom saopštila je da će se od korisnika u tim zemljama tražiti da postave „primarnu lokaciju“ za svoje Netflix naloge, preneo je BBC.

Kako se navodi, korisnicima će biti dopuštena dva „podnaloga“ za korisnike koji ne žive u istom domaćinstvu.

Osim toga, kompanija će naplaćivati mesečnu naknadu po dodatnom korisniku: 7,99 kanadskih dolara u Kanadi, 7,99 novozelandskih dolara na Novom Zelandu, 3,99 evra u Portugalu i 5,99 eura u Španiji.

„Danas više od 100 miliona domaćinstava deli svoje korisničke naloge i to utiče na našu sposobnost ulaganja u nove televizijske programe i filmove“, rekao je Čengi Long, jedan od direktora u toj kompaniji.

Netfliks inače testira ovu novinu za korisnike, pre nego što je u martu uvede i za svoje korisnike u Sjedinjenim Američkim Državama.

Promene stupaju na snagu odmah, zajedno sa novom stranicom „Upravljanje pristupom i uređajima“.

Ona će korisnicima omogućiti da odrede ko ima pristup njihovim korisničkim nalozima.

Kako trenutne kamatne stope mogu uticati na kanadsko stambeno tržište tokom 2023

0

Niže kamatne stope u 2023. godini mogle bi revitalizovati kanadsko stambeno tržište pre kraja godine, prema nekim ekonomistima, iako centralna banka upozorava da je priča o smanjenju kamatnih stopa preuranjena.

U izveštaju Desjardins Economics objavljenom u četvrtak, očekuje se da će prodaja nekretnina u Kanadi “dostići najniži nivo u drugoj polovini 2023. pre nego što ponovo krene da raste”.

Neke provincije kao što su Ontario i Britanska Kolumbija bi trebalo da vide povratak višim cenama sledeće godine.

Revidirani izgledi na tržištu ukazuju na mogući pad referentne kamatne stope Banke Kanade, kao pokretač ponovnog oživljavanja stambenog sektora, kao i na snažnu potražnju od imigracije i veću kupovnu moć zbog snažne štednje stanovništva i zategnutog tržišta rada.

Banka Kanade je prošlog meseca signalizirala da će pauzirati dalje promene svoje referentne kamatne stope, dok su agresivna povećanja kamatnih stopa iz prošle godine aktuelne.

Ankete centralne banke objavljene ranije ove sedmice pokazuju da neki posmatrači tržišta očekuju smanjenje kamatnih stopa pre kraja godine.

Guverner Tiff Macklem odbio je tu ideju nakon govora u Quebec City-ju u utorak, rekavši novinarima: “Zaista je prerano razmišljati o smanjenju stopa.”

“Pauziramo povećanje kamatnih stopa kako bismo procenili da li smo dovoljno podigli kamatne stope da inflaciju vratimo do cilja,” rekao je on u utorak. “Pitanje je zaista da li smo uradili dovoljno. Ne radi se o tome da li razmišljamo o smanjenju kamatnih stopa.”

No, Macklem je takođe priznao da bi pauza u povećanju kamatnih stopa mogla imati stimulativni učinak na sektor, jer kupci i prodavci koji su po strani čekaju vrh stopa, kako bi imali jasnu sliku.

“Činjenica da smo pauzirali rast stopa, može vratiti ljude na tržište. To su stvari koje ćemo morati da pratimo”, rekao je.

Randall Bartlett, Desjardins-ov viši direktor za sektor kanadske ekonomije i jedan od autora izveštaja, kaže za Global News da očekivana pauza u povećanju kamatnih stopa već snižava neke hipotekarne stope, otvarajući vrata nekim potencijalnim kupcima.

Kada tržišta očekuju buduća smanjenja, to umanjuje dugoročne prinose obveznica, objasnio je u e-poruci, koja se odnosi na hipotekarne proizvode s fiksnom kamatnom stopom.

Desjardins očekuje da će petogodišnji krediti sa fiksnom kamatnom stopom u ponudi nastaviti da padaju, jer Banka Kanade održava svoju ključnu kamatnu stopu, a proizvodi sa varijabilnom kamatnom stopom će slediti njihov primer kada sniženja na kraju počnu.

„Pad troškova pozajmljivanja trebalo bi da bude glavni pokretač oporavka (tržišta stanova),“ kaže se u izveštaju Desjardinsa.

Koliko još treba da ide korekcija na tržištu nekretnina?

Desjardinsov izveštaj navodi da je korekcija stanovanja već izražena: prodaja postojećih kuća pala je za 38 % u odnosu na vrhunac pre otprilike godinu dana, s prosečnom prodajnom cenom za 20 % u odnosu na najnovije maksimume na tržištu.

Ostalo je još, tvrde autori izveštaja, jer će visoke kamatne stope „nastaviti da utiču na aktivnost tržišta nekretnina“. „ Kanađane verovatno čeka još bolnih trenutaka, uključujući recesiju u 2023.“, navodi se u izveštaju. Sa strane Banke Kanade, ona je u revidiranoj prognozi prošlog meseca rekla da očekuje, da će tržište nekretnina nastaviti da se hladi do sredine 2023. pre nego što se blago oporavi.

U međuvremenu, pomoćnik glavnog ekonomiste  RBC-a Robert Hogue rekao je da se čini da stambena korekcija “u velikoj meri ublažila”.

On je rekao da očekuje da će tržište nekretnina doći do najnižeg nivoa u proleću ili letu, s tim da će se tačni tajming razlikovati od tržišta do tržišta.

“Oporavak koji će uslediti, međutim, u početku će biti vrlo postepen”, napisao je. „Očekujemo da će masovno povećanje kamatnih stopa nastaviti da zadržava aktivnost i kompresuje budžete za kupovinu još neko vreme.”

Kako bi ove godine tržište stanovanja moglo izgledati širom Kanade?

Desjardinsov izveštaj takođe očekuje da će korekcija stanovanja i naknadni oporavak varirati od provincije do provincije.

Izveštaj stavlja Ontario i BC u sličan obrazac, klasifikovani su kao “najranjiviji” na dalje korekcije na njihovim stambenim tržištima 2023. godine.

Očekuje se da će Ontario, na primer, završiti 2023. s cenama stanova padom od 25 % u odnosu na njihov vrh, a stambena aktivnost će se vratiti na nivo pre pandemije do kraja sledeće godine.

Ali reputacija dve pokrajine kao atraktivnih centara za imigraciju će „podstaknuti“ oporavak njihovih sektora, tvrdi se u izveštaju.U međuvremenu se očekuje da će Kvebek zabeležiti dalji pad prodaje od 20 %, pre nego što dostigne najniži nivo u poslednjih 10 godina, predviđa se u izveštaju, pre nego što počne postepeni uspon od 2024. godine.

Iako Desjardinsovi ekonomisti primećuju da su stambena tržišta na Atlantiku, pokazala izvesnu otpornost na korekciju s malim padom cena tokom 2022. godine, postoje sada rani znakovi pada, kako bum migracije povezan s pandemijom počinje da jenjava.

Očekuje se da će snažna robna aktivnost i cene povećati privrednu proizvodnju u prerijskim provincijama, prema izveštaju, a stambeno tržište bi u skladu s tim trebalo porasti.

Relativna pristupačnost Calgary-ja, Edmonton-a i Winnipeg-a učiniće svaki od ovih gradova, privlačnim destinacijama za imigraciju, tvrde Desjardinsovi ekonomisti.

SERBIANNEWS/CANADA

Ambasador SAD: Srbija da uvede sankcije Rusiji, to je u njenom interesu

0
Izvor: Twitter

Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil izjavio je da će SAD videti kako će se postaviti prema izborima u Srbiji u slučaju da budu organizovani. Kazao je da evropski i američki pregovarači žele formiranje ZSO i članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.

„Odluku o organizovanju prevremenih izbora donose isključivo vlasti u Srbiji, a ako do izbora dođe, videćemo kako ćemo se prema tome postaviti“ rekao je, u odgovoru na pitanje N1, ambasador Sjedinjenih Američkih Država Kristofer Hil.

On je na generalnoj skupštini Američke privredne komore poručio da pregovarači iz Evropske unije kojima se pridružuju i američke kolege pokušavaju da sprovedu u delo Zajednicu srpskih opština i stvore prostor kojim Kosovo može da ima prava i obaveze članstva u međunarodnim organizacijama.

„Rešenje situacije na Kosovu važno je za Srbiju da bi se posvetila svom centralnom zadatku pripreme za članstvo u Evropskoj uniji, obavezujući se i na skup zajedničkih principa EU“, rekao je Hil.

Govorio je i o tome da bi Srbija trebalo da uradi ono što je u njenom interesu, odnosno da se pridruži sankcijama Rusiji. „Zlu se treba suprotstaviti, a Evropska unija to radi“, zaključio je Hil.

Srbija se dugo suprotstavljala sankcijama i svi su razumeli njenu poruku, ali, mada za sve postoji trenutak i vreme, to vreme sada ističe, kazao je on.

„Srbija treba da uradi ono što je u njenom interesu i ne sumnjam u iskrenost srpskog rukovodstva kada to rukovodstvo jasno izražava želju da postane deo Evropske unije i pređe završni deo svog puta na Zapad… Poruka je jasna. Srbija će biti deo Evrope. To se već dešava. Pitanje je samo tempa i obima“, rekao je američki ambasador.