13 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 706

„Pauci” šire mrežu preko Rusije i Ukrajine

0

U Kijevu veruju da je širenje „rjodanovaca” operacija ruskih propagandista, a u ruskoj državnoj Dumi misle da iza ovog tinejdžerskog PMC-a stoje neprijateljske države
Углавном се састају у тржним центрима и на станицама метроа (Фото „Тикток”)
Horde agresivnih tinejdžera od prošlog vikenda preplavljuju tržne centre u gradovima širom Rusije i izazivaju tuče. Stotine njih su pohapšene dok vlast pokušava da sazna da li su pripadnici ovo grupe, prepoznatljivi po crnoj odeći sa slikom pauka i brojem četiri, dužom kosom ofarbanom u crno i kariranim širokim pantalonama – instruisani odnekud, ko ih je organizovao i šta im je cilj.

Pripadnici „paukova”, koji su se prvobitno nazivali „PMC Rjodan” i sami lutaju: jedni kažu da se bore protiv navijača, drugog subkulturnog tipa kratko ošišanih, u farmerkama i firmiranim patikama i majicama. Drugi su opet naveli da uzvraćaju ponižavanje i napade: „Ako sedite u tržnom centru, mirno jedete, nikome ne smetate, a 15 ljudi vam priđe i počne da vas šutira, onda to nije normalno. I tvoj prijatelj bi trebalo da ti pomogne”. Treći kažu da se bore protiv neslovenskih grupa.

U poseban kontekst ih svrstava i skraćenica „privatna vojna grupa”, koja jasno aludira na „Vagner” i rat u Ukrajini. Povezivanje s ovom privatnom vojskom je za njih značilo u prvi mah udarnu pesnicu borbe dobra nad zlom, ali je, navodno, od 23. februara ova skraćenica uklonjena iz njihovog imena.

Međutim, primetno je da pojedinci među njima razumeju opasnu situaciju ideološkog profilisanja i naglašavaju da su komentari pojedinih „paukova” na društvenim mrežama pojedinačni ispadi. Oni tvrde da teroristički napadi ili sabotaže, kao i nacistički narativ – nisu uopšte bliski „Rjodanu”, već da ih u to mešaju „trolovi” interneta, koji se usuđuju da pišu parole koje vređaju druge nacije i religije. Insistira se na tome da „pauci” nisu nikakva organizacija među omladinom, jer je „pauk slobodan i radi šta hoće”.

Šta znači simbolika koju su prihvatili? Oni su preuzeli priču junaka japanskog animiranog stripa „Lovac protiv lovca”, ujedinjeni u klan „Genej Rjodan” („fantomska brigada”) i zovu se pauci. Prema ovom animiranom stripu, član organizacije ima tetovažu pauka sa 12 nogu i svoj broj. Iz istorije „Rjodana” se vidi da svi članovi broja četiri neprestano nerviraju one oko sebe, izdaju, špijuniraju, kvare život organizaciji na svaki mogući način. Broj četiri u tradicionalnom japanskom verovanju obećava nevolje, a na japanskom se četiri izgovara veoma slično kao „smrt”, zbog čega se u Japanu ovaj broj preskače čak i u numerisanju stanova i kućnih brojeva. Stripovi i serije o ovim junacima se objavljuju od 1998. godine.

Od pretprošlog vikenda, kada je izbila tuča u moskovskom tržnom centru „Avijapark”, navodno zbog slobodne stolice, s druge strane su se našli mladi obučeni u sportsku odeću, verovatno pripadnici navijačkog miljea. Zatim su usledile tuče sa migrantima i tada je broj njihovih pristalica u javnosti i na društvenim mrežama počeo vrtoglavo da se umnožava. Prema ruskim medijima, oko 90 odsto grupa je formirano od 24. februara i one se sastaju u tržnim centrima gde se nalaze bioskopi i gde se prodaje hrana, ali i na stanicama metroa. Sada su se i kontragrupe organizovale, i jedni i drugi nose huliganske rekvizite, boksere, biber sprej, noževe, a navijači i mašinice za šišanje kako bi kaznili „pauke”.

Od tada pokret se prelio i preko ruskih granica. Sprečeni su pokušaji a negde i tuče u tržnim centrima u Harkovu, Lavovu, Odesi, Vinici, Ivano-Frankovsku, ali i u beloruskim gradovima. Trenutno policajci dežuraju u tržnim centrima u Sankt Peterburgu, Moskvi, Kazanju, Rostovu, Jaroslavlju i Novosibirsku, pa i u Ukrajini, Belorusiji i zemljama Zajednice Nezavisnih Država. Dok u Kijevu jedni veruju da je širenje „rjodanovaca” na Ukrajinu operacija ruskih propagandista, u ruskoj državnoj Dumi ima nemali broj onih koji su skloni da misle da iza ovog tinejdžerskog PMC mogu da stoje „predstavnici neprijateljskih zemalja”.

Čim je izbila tuča u moskovskom centru u nedelju uveče je direktorka Lige bezbednog interneta i članica Javne komore Ekaterina Mizulina napisala dugačak post na svom telegram kanalu da „ćelije” ove organizacije „rastu kao pečurke posle kiše”. Ona je navela da su pripadnici „PMC Rjodana” zapravo depresivno-agresivna subkultura koju treba zabraniti.

Psiholozi tvrde da je problem u generacijskoj krizi i da ti tinejdžeri jednostavno drugačije gledaju na svet oko sebe i da su nespremni da pokušaju da razumeju tuđu tačku gledišta. Većina Rusa koji se javljaju na društvenim mrežama i u komentarima vesti na ovu temu smatraju da je sve nastalo zbog toga što su roditelji zbog različitih razloga zanemarili vaspitanje svoje dece.

Situacija u ruskom društvu, naročito u kontekstu njihove specijalne operacije u Ukrajini, mogla bi da postane komplikovana ukoliko bi grupe agresivnih tinejdžera počele da „zuje” po ulicama ruskih gradova i na svakom koraku traže kavgu. Izuzev činjenice da bi policijske snage morale da prate pokrete ovih grupa i budu u pripravnosti, to bi moglo da izazove i dodatne probleme. Ukoliko bi „pauci” počeli da napadaju pripadnike drugih naroda i religija, obračun bi se lako preneo i na odrasle i tu bi već Rusija imala veliki problem. Zato je relativno brzo reagovao i portparol Kremlja Dmitrij Peskov označivši ovo kao negativnu pojavu na koju treba reagovati i zaustaviti napade, jer to ruskoj omladini ne donosi ništa dobro.

Predsednik komiteta Državne dume za omladinu Artjem Metelev (Jedinstvena Rusija) odlučio je da se sastane sa predstavnicima zajednice „Rjodan” koji su bili umešani u tuče u ruskim tržnim centrima. On je najavio da želi da pokuša da ih pridobije kao saveznike, da ne rade protiv sistema države nego da se njihova energija i adrenalin iskoriste u pozitivne svrhe. Da li će u tome uspeti i kako će u drugim državama reagovati vlasti, videće se po tome da li će „pauci” svojom paučinom premrežiti društva i šta iz toga može da se izrodi.

Partizan od „minus” 20 do trijumfa u derbiju

0

Košarkaši Partizana pobedili su večeras na svom parketu Crvenu zvezdu sa 92:81 (13:24, 21:24, 29:18, 29:15), u meču 21. kola regionalne ABA lige.

Partizan je do pobede predvodio Matijas Lesor sa 27 poena i osam skokova, a pratili su ga Zek Ledej sa 17 i Dante Ekzum sa 15 poena.

Kod Zvezde najefikasniji su bili Fakundo Kampaco sa 21, Luka Mitrović sa 17 i Ben Bentil sa 10 poena.

Partizan je prvi na tabeli sa skorom od 19 poebeda i dva poraza, a Zvezda je na drugom mestu sa 17 pobeda i tri poraza.

Košarkaši Partizana će u narednom kolu ABA lige gostovati Budućnosti, dok će Crvena zvezda dočekati Studentski centar.

“Ekstremno i neobično”: Zašto je Flair prizemljio 4 svoja aviona ovog vikenda?

0

U potezu koji je Flair opisao kao “ekstreman i neobičan”, hedž fond sa sedištem u New Yorku je prizemljio četiri aviona te aviokompanije tokom vikenda, što je rezultiralo brojnim otkazanim letovima.

Niskotarifna avio-kompanija rekla je da će raditi na ponovnim rezervacijama kod putnika ili im nadoknaditi troškove, ali je 1.300 putnika ostalo na cedilu i bilo frustrirano, posebno oni koji su putovali za martovske praznike.

Evo šta znamo o prekidima leta.

ŠTA SE DESILO?

Flair je u seriji tvitova u subotu uveče objavio da je doživeo “prekid usluga” na aerodromima u Torontu, Edmontonu i Waterloo.u, On.

Prizemljenja su uključivala dva aviona u Torontu i po jedan u Edmontonu i Waterloou.

“Veoma nam je žao našim putnicima koji su pogođeni. Znamo da su nepredviđeni prekidi putovanja stresni i činimo sve što možemo da dovedemo naše klijente na njihova odredišta što je pre moguće”, piše u tvitovima.

U saopštenju aviokompanije ovo pitanje je opisano kao “komercijalni spor”, a predstavnik kompanije Mike Arnot potvrdio je da je Flair iznajmio svoje avione od kompanije pod nazivom Airborne Capital.

Pozivajući se na osobu koja je upoznata s tim, The Canadian Press je izvestio da su plaćanja za prizemljene avione kasnila nekoliko dana , s tim da je iznos dugovanja bio relativno mali.

“Otprilike milion dolara sa blagim zakašnjenjem plaćanja zakupa”, rekao je izvršni direktor Flaira Stephen Jones, a prenosi CTV News Atlantic . „Zaista želimo da nađemo rešenje sa zakupcem, jer smatramo da je spor mali i da su ove radnje bile neopravdane.“

Džons je takođe rekao da je upoznat sa problemima nešto manje od 1.300 putnika kojima su poremećeni planovi.

U međuvremenu, kompanija je saopštila da je uključena u “stalnu komunikaciju” sa lizing kompanijom i da je “isplata pokrenuta”.

“Flair Airlines će nastaviti da se upušta u sporazumno posredovanje sa vlasnikom kako bi popravio situaciju”, saopštila je aviokompanija.

ŠTA FLAIR RADI?

Aviokompanija je saopštila da ima tri rezervna aviona za popunjavanje otkazanih letova i da ne očekuje bilo kakve veće poremećaje.

Kompanija je u subotu uveče na Twitteru objavila da pogođeni klijenti mogu ponovo rezervisati svoje letove kod Flaira ili druge aviokompanije, uz pomoć posebnog tima, bez dodatnih troškova.

Kupci su takođe mogli ponovo rezervisati svoje putovanje i dobiti nadoknadu od Flaira u roku od sedam dana.

“Iskreno se izvinjavamo zbog ovog poremećaja, posebno tokom užurbanog vikenda, i zahvaljujemo se našim klijentima na strpljenju”, saopštila je aviokompanija.

“Naš tim je posvećen ponovnom rezervisanju kod oštećenih kupaca. Garantujemo da ćemo raditi na tome da vas dovedemo na odredište što je pre moguće.”

KAKO SU REAGOVALI PUTNICI?

Putnici povezani sa ovom temom su podelili svoje priče sa CTV News-om, detaljno opisujući, kako su prekidi letova uticali na njihova putovanja ili putovanja članova njihovih porodica.

Neki su rekli da im je Flair u početku rekao da su njihovi letovi otkazani zbog ” nepredviđenih kašnjenja održavanja pod kontrolom (aviokompanije), ali potrebnih radi sigurnosti”.

Mogao se videti avion kako stoji na pisti, sa poklopcima preko turbina, na međunarodnom aerodromu Waterloo nakon što je otkazano nekoliko letova u kojima je učestvovao Flair.

“Letovi koji dolaze i odlaze se menjaju i otkazuju u isto vreme”, rekla je Andrea Thompson, koja je u decembru rezervisala let sa Flair za putovanje od Halifaxa do Toronta sa svojom kćerkom.

Na kraju je kupila avionske karte do Otave i odatle vozom do Toronta, potrošivši dodatnih 600 dolara.

“Izgubila sam celi dan našeg odmora, a ovde smo samo do utorka ujutro. Tako da sam stvarno ljuta. Umorna sam”, rekla je.

ŠTA OVO ZNAČI ZA FLAIR?

Flair, koji je pokrenut 2004. godine kao čarter avio-kompanija i počeo da nudi redovne usluge 2018. godine, dao je niz nedavnih najava o proširenju usluga i flote, jer ima za cilj da bude treća po veličini avio-kompanija u Kanadi.

John Gradeck, predavač na školi menadžmenta avijacije Univerziteta McGill, rekao je za CTV u ponedeljak, da je prizemljenje Flairovih aviona došlo u vrlo neprikladno vreme.

„Ovo je kao da je vaša banka aktivirala hipoteku i promenila bravu na vašim ulaznim vratima“, rekao je.

Gradeck je rekao da postoje pitanja zašto Flair nije aktivirao tri rezervna aviona koji svakako nisu leteli.

“Ovi avioni su avioni od sto miliona dolara svaki, tako da osim ako nemate mnogo novca u džepu, što većina ovih avio-prevoznika nema, najlakši način da ove letelice počnu da zarađuju, je lizing”, rekao je.

Gradeck je situaciju opisao kao “crno oko” za Flair, ali se nadao da to neće biti znak daljnjih problema s obzirom na potrebu za takvim niskotarifnim prevoznicima.

“To vam daje lošu ocenu na sudu javnog mnjenja kada otkazujete letove, kada kasnite, nije dobar izgled”, rekao je Phyl Durdey, izvršni direktor Flightline Training Services u Bramptonu, Ont.

Flair je ranije bio doveden u pitanje oko stranog vlasništva.

U junu 2022. kanadska transportna agencija presudila je da je Flair kanadski i da može zadržati svoju licencu nakon što je aviokompanija promenila sastav svog odbora, kako bi osigurala da najmanje polovina direktora budu Kanađani . Flair je takođe ukinuo bilo kakva jedinstvena prava deoničara od strane investitora sa sedištem u Majamiju, kojem duguje veliki novac.

SERBIANNEWS/CANADA

 

Folksvagen objavio gde će u Kanadi da gradi fabriku baterija

0

Evropski proizvođač automobila saopštio je da će Folksvagen grupa i njena kompanija za proizvodnju baterija PowerCo, osnovati svoju prvu prekookeansku gigafabriku za proizvodnju baterijskih ćelija u Sent Tomasu, u jugozapadnom Ontariju, preneo je AP.

Početak proizvodnje planiran je za 2027. godinu, a kompanija je prošle godine potpisala sporazum sa kanadskom vladom u cilju identifikacije pogodnih lokacija za takav objekat u Kanadi.

Pored toga, biće istraženi načini na koje Kanada može doprineti Folksvagenovim lancima snabdevanja baterijama, uključujući sirovine i montažu.

Provincija Ontario je tim povodom prošlog meseca počela da obavlja pripremne radnje najavivši i zakon, koji će biti brzo usvojen, kako bi se došlo do što efikasnije pripreme terena za “mega-lokaciju” od 1.500 hektara u jugozapadnom Ontariju.

Pokrajinski ministar za ekonomski razvoj Vic Fedeli rekao je da bi deo te lokacije trebalo da se prostire na dve opštine, ali će biti uklopljen u jednu, kako bi bili eliminisani birokratski problemi u radu sa dve opštine.

Kanada je imala najmanje 10 velikih sporazuma u vezi sa električnim vozilima u ukupnom iznosu od više od 12 milijardi američkih dolara u protekle dve godine.

SERBIANNEWS/CANADA

Red Velvet rolat

0
Foto: Milin Kuvar

Kora:
120 g glatkog brašna T400
1 kašika kakao praha
1 kašičica Praška za pecivo
4 domaća jajeta
120 g šećera u prahu
30 ml mleka
1 kašičica sirćeta
1 kašika arome vanile
Crvena gel boja, po potrebi
*100 g šećera u prahu, za posipanje krpe

Fil:
250 ml hladne mlečne slatke pavlake
250 g ohlađenog maskarpone sira
1 kašičica arome vanile
šećer u prahu, po ukusu

Priprema:

Rernu zagrejte na 180 stepeni a pleh veličine 30x40cm obložite papirom za pečenje. U posudi pomešajte brašno, kakao prah i prašak za pecivo pa stavite sa strane. U odvojenoj posudi penasto umutite jaja i šećer da poblede. Zatim, dodajte mleko, vanilu, sirće i crvenu gel boju. Izmutite mikserom pa dodajte pomešane suve sastojke i izmešajte špatulom da se sve sjedini. Izručite u pleh i poravnajte špatulom. Pecite 15-17 minuta u zagrejanoj rerni.

U međuvremenu na čistu krpu bogato pospite šećer u prahu. Ispečenu koru odmah prevrnite na pošećerenu krpu, uklonite papir za pečenje pa nežno urolajte u krpu i ostavite da se dobro ohladi.

Za fil umutite slatku pavlaku tek toliko da počne da dobija volumen, zatim dodajte preostale sastojke i kratko umutite da se sve sjedini i da dobijete glatki krem. Ohlađenu koru pažljivo odrolajte pa rasporedite fil po celoj površini. Urolajte, isecite krajeve pa stavite na tanjir za serviranje i dobro ohladite u frižideru pre sečenja. Secite ohlađen rolat oštrim nožem i servirajte.

Namirnice koje mogu da vam naškode ako se jedu na prazan želudac

0
yellow bananas
Neke namirnice su savršene za jutarnji obrok jer nisu teške za prazan stomak, dok bi druge trebalo izbegavati u širokom luku.

Ujutru našem telu treba mnogo hranjivih materija da biste dobro započeli dan. To uključuje složene ugljene hidrate, vlakna i proteine.

Međutim, neke druge opcije je bolje ne jesti tako rano, jer mogu da imaju loš uticaj naročito kada se uzimaju na prazan stomak, piše novilist.hr.

Koje namirnice i jela je najbolje jesti na prazan želudac?

Zobene kaše

Zobene pahuljice su bogate vlaknima, što pomaže u snižavanju nivoa holesterola.

Jaja

Budući da jaja imaju veoma malo kalorija, ali vas uvek zasite na dug vremenski period, možete lako da  pratite svoj dnevni unos kalorija uz doručak sa jajima.

Lubenicu

Lubenice su bogate tečnošću, što prija praznom želucu.

Borovnice

Borovnice poboljšavaju pamćenje i podstiču metabolizam.

Integralni hleb

Spori ugljenih hidrata i druge važne hranjive supstance nalaze se u integralnom hlebu.Najbolje vreme za konzumiranje integralnog hleba je rano jutro.

Orašasti plodovi

Orašasti plodovi podstiču zdravu probavu i regulišu kiselost u želucu, naročito kada se jedu za doručak.

Šta treba da izbegavate u širokom luku?

Peciva s kvascem

Kvasac iritira prazan želudac i može da izazove nadutost. Preporučuje se da pecivo ostavite za poslepodne.

Slatkiše

Nije veliko iznenađenje da slatkiši na prazan stomak nisu dobra ideja. Vaš nivo insulina raste i povećava se rizik od dijabetesa.

Kruške

Sirova vlakna u kruškama mogu da iritiraju osetljivu sluznicu ako prethodno niste ništa pojeli. Zato za doručak odaberite neko drugo voće, na primer, bobičasto voće.

Paradajz

Paradajz je bogat taninskom kiselinom, koja povećava kiselost u želucu.

Krastavac

Ni krastavce ne treba jesti na prazan želudac. Kao i svako drugo sirovo povrće, može da prouzrokuje gorušicu, nadutost i bolove u stomaku, prenose Vijesti.hr.

Banane

Nivo magnezijuma u krvi može da se drastično poveća ako banane jedete na prazan želudac.

Ko je izgradio Hram svetog Save – neimari, svi koji su pomagali, SPC ili – Vučić

0
Printscreen

Ko je izgradio Hram svetog Save? Neimari? Srpska pravsolavna Crkva tokom stolovanja sedam patrijarha? Trojica posvećenih arhitekti i njihovi timovi? Svi koji su davali priloge, pomagali? ili jedan čovek i njegova vlast?

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije leta Gospodnjeg 2023 izjavio je:

„Hram svetog Save koji 100 godina nismo mogli da napravimo, pa smo ga sad napravili. Nismo ga mi sad završili, nego smo ga sad napravili. Da ljudi to znaju. Jer smo dali ogroman novac, i to smo mogli tek kada nam je država osnažila i ojačala“, rekao je Vučić na TV Hepi.

Ovo je Hram Svetog Save leta Gospodnjeg 2001 – Božić. 11 godina pre nego što će Aleksandar Vučić doći na vlast i uključiti se kao funkcioner u njegovu izgradnju.

Printscreen

„Hram svetog Save je od početka zamišljen kao jedan centralni hram srpskog pravoslavlja koji je posvećen osnivaču Srpske pravoslavne crkve Svetom Savi i zamišljeno je tako da u njegovoj gradnji učestvuju mnogi“, navodi Vladimir Veljković, versko-politički analitičar.

Krajem 19. veka rešeno je da se izgradi Hram. 1931. prihvaćen je projekat Bogdana Nestorovića, dopunjen detaljima Aleksandra Deroka. Gradnja hrama počela je 1935, a 1939. patrijarh Gavrilo osveštao je temelje. Bombardovanje Kraljevine Jugoslavije prekida izgradnju i temelji sa zidovima zarastaju u korov sve do 1984. kada predsednik predsedništva Srbije Dušan Čkrebić dozvoljava nastavak gradnje. Projekat modernizuje i dopunjuje arhitekta Branko Pešić. Već 1989. hram dobija kupolu koja se dizala malo pomalo 40 dana i glavni krst. 1996. radovi staju i obnavlaju se 2000. Sledeće godine postavljena su zvona. A do 2004. završen je eksterijer hrama, a fasada 2017. 2020 godine završen je mozaik koji su radili ruski umetnici.

Vladimir Veljković podseća da je prethodnih godina upravo Vučić isticao ulogu lično ruskog predsednika (Vladimira Putina) u završavanju hrama, a sada hram koristi za samopromociju.

„Vučićevu izjavu bih sagledao i kao potrebu da se na neki način izbriše ta prethodna kampanja koja je imala za cilj da ruskog predsednika Vladimira Putina predstavi kao nekog ko je zaslužan za izgradnu hrama“, navodi on.

Od 1895 i osnivanja Društva za izgradnju Hrama svetog Save bilo je predviđeno da se izgradnja finansira donacijama građana. zaveštanjima imovine, da novac daje država, građani prilozima u crkvi, da se novac prikuplja posebno organizovanim priredbama, izložbama, predavanjima.

Od 1984. kada se ponovo nastavlja gradnja, crkva je proglasom pozvala donatore, dajući mogućnost da u zavisnosti od donirane sume postanu zadužbinari. dobrotvori, utemeljivači priložnici.

Arhitekta Branko Pešić, koji je radio besplatno, organizovao je niz predavanja i izložbi čiji je prihod išao na izgradnju hrama.

Nakon promena 2000. Zoran Đinđić organizuje donatorske večeri – novac prilažu komapnije, potom građani Srbije, šalju i Srbi iz dijaspore. 2004 zatražena je pomoć Ruske pravoslavne crkve za unutrašnje uređenje hrama. Novac se davao iz bužeta i preko poštanskih marki.

Teško je kroz dugu istrojiu izgradnje hrama sračunati koliko je njegova izgradnja koštala i ko je dao najviše. Jedno je sigurno – što kroz donacije, priloge i zaveštanja, a što kroz budžetska izdvajanja, hram su gradili građani i verniici i oni koji to nisu, i to iz nekoliko država, državnih uređenja i režima.

Možete provesti godinu dana na brodu za 30.000 dolara

0

Za sve one koji su maštali o tome da dignu ruke od svega i krenu na put oko sveta, jedna kompanija za krstarenje nudi odličnu ponudu da za relativno pristupačnih 30.000 dolara kupe godišnju kartu i pobegnu od sumorne svakodnevice.

Kompanija za krstarenje „Život na moru“ (Life at Sea Cruises) počela je da prima rezervacije za trogodišnje putovanje brodom MV Blizanci (MV Gemini), koji isplovljava iz Istanbula 1. novembra 2023.

Dakle, zainteresovani imaju osam meseci na raspolaganju da pripreme pasoše, prime potrebne vakcine i obezbede dozvolu za rad na daljinu. Kompanija obećava da će uploviti u 375 luka širom sveta, obići 135 zemalja i svih sedam kontinenata.

Brod će preći više od 210.000 kilometara tokom tri godine, i obići najznačajnije znamenitosti na planeti – od statue Hrista u Rio de Žaneiru i Tadz Mahala u Indiji, do Čičen Ice u Meksiku, piramida u Gizi, Maču Pikčua i Kineskog zida. Na putovanju će posetiti i 103 tropska ostrva.

Od navedenih 375 luka, u 208 će se prenoćiti, što putnicima daje dodatno vreme da se bolje upoznaju sa odredištem.

Kompanija „Život na moru“ je izdanak „Miri kruzisa“ (Miray Cruises) i trenutno brodom MV Blizanci krstari oko Turske i Grčke. U poslu su već 30 godina, a kruzer će biti preuređen za najaveljeno putovanje.

Zbog prirode putovanja, pored tradicionalnih sadržaja na krstarenju, restorana i zabave, MV Blizanac će takođe biti opremljen prostorom za radna daljinu. Kompanija obećava veliki poslovni centar sa salama za sastanke, 14 kancelarija, poslovnu biblioteku i salon u koje će pristup biti besplatan.

Biće tu i bolnica koja radi non-stop sa besplatnim lekarskim posetama. Kompanija takođe nudi mogućnost „dodatnih poreskih olakšica kada radite kao međunarodni rezident na brodu“.

Ideja je da se osećate kao kod svoje kuće, samo na moru
„Profesionalcima je potrebna dobra povezanost, pravi sadržaji i funkcionalnost da bi obavljali svoj posao“, navodi Majkl Piterson, izvršni direktor “Life at Sea Cruises”. „Ne postoji nijedno drugo krstarenje koje nudi ovu vrstu fleksibilnosti svojim klijentima.“

Idealno za rad na daljinu i američke penzionere
Ako se ima u vidu da se proseča penzija u Sjedinjenim Državama kreće oko 36.000 dolara godišnje, lako je izračunati da oni lako mogu da pokriju troškove ovog putovanja i još da zarade tako što će iznajmiti stan ili kuću, sa koje su verovatno uspeli da skinu hipoteku.
Veličine kabina se kreću od 12 m² za koju godišnje po osobi treba izdvojiti 29.999 dolara, ili 179.994 dolara za trogodišnje putovanje za dve osobe – do apartmana Balkoni, koji su duplo veći i idu do 109.999 dolara po osobi. Najjeftinija kabina na otvorenom košta 36.999 dolara po osobi.

Putnici moraju da se prijave za sve tri godine krstarenja, iako kompanija pokreće šemu povezivanja, gde će zainteresovanima biti dozvoljeno da „dele“ kabinu sa nekim drugim. Na primer, dva para mogu da kupe jednukabinu za celo putovanje, a zatim da podele između sebe na po godinu i po dana.

Oni koji putuju sami dobijaju popust od 15 odsto na cenu dvokrevetne sobe. Potrebno je minimalno učešće od 45.000 dolara.

Skuplji apartmani imaju i terasu
Osim poslovnog centra, putnici će imati mnogo toga da ih zaokupi tokom krstarenja: terasa za sunčanje i bazen, velnes centar, višenamenska sala i „više opcija za ručavanje“, mada više detalja tek treba da bude otkriveno. Instruktori na brodu će biti pri ruci da podučavaju ples i muziku, a biće čak i neka vrsta „provodadzije“ koji će pronalaziti partnere onima koji putuju sami. Naravno, na brodu će biti i teretana i kozmetički salon.

Božić se proslavlja u Brazilu, a Nova godina u Argentini. Brod će oplovitiJužnu Ameriku (i skoknuti na jug do Antarktika), obići ostrva oko Kariba i zahvatiti obe obale Centralne Amerike, a zatim ići uz zapadnu obalu Severne Amerike, prelazeći na Havaje.

Stanice u Aziji uključuju Japan (12 stanica), Južnu Koreju (uključujući ostrvo Jeju) i Kinu. Takođe obuhvata većinu klasičnih destinacija jugoistočne Azije, od Balija, Da Nanga u Vijetnamu i kambodzanske obale do Bangkoka, Singapura i Kuala Lumpura.

Apartmani su opremljeni poput malog stana
Proći će pored Australije, Novog Zelanda i kroz južni Pacifik; zatim putovanje oko Indije i Šri Lanke; posetiće Maldive i Sejšele pre nego što pređe na zapad u Afriku, počev od Zanzibara, a zatim se spustiti do Kejptauna i uz zapadnu obalu Afrike – sa brzim spuštanjem na zapad do ostrva uključujući Svetu Jelenu, Kanare i Madeiru.

Takođe plovi oko Mediterana i severne Evrope. Posetiće i neka od mesta sa liste „13 svetskih čuda“, koja uključuju znamenitosti kao što su Aleksandrijski svetionik, Kolos sa Rodosa, Artemidin hram u Efesu i Zevsova statua u Olimpiji.

Naravno, u cenu krstarenja ulazi i besplatan bežični internet velike brzine, a putnici će moći da ugoste prijatelje ili članove porodice na brodu, takođe besplatno. Na dugoj listi pogodnosti stoji i da je u večeru uključeno jedno alkoholno piće, plus bezalkoholna pića, sok, čaj i kafa tokom celog dana. Pranje veša, lučke takse i održavanje sobe, kao i svi obroci su takođe uračunati u cenu krstarenja.

Uspešno sletela svemirska kapsula Nase i Maskovog „Spejs eksa”

0

Svemirska letelica Nase i kompanije „Spejs eks” sa četvoročlanom posadom vratila se na Zemlju.

Kapsula nazvana „Endurance” bezbedno je prizemljena kod obala Tampe u Meksičkom zalivu na Floridi.

Letelica je padobranima vratila na Zemlju dva Nasina astronauta, jednog japanskog i jednog ruskog kosmonauta posle 157 dana provednih u svemiru.

Misija „Crew-5” lansirana je 5. oktobra raketom „falkon 9” iz Svemirskog centra „Kenedi” američke agencije na Floridi, a sutradan je usidrena na Međunarodnu svemirsku stanicu kako bi započela rutinske naučne studije.

To je ukupno osmi orbitalni let sa posadom i peti operativni let Nasinog komercijalnog programa.

Idvor, obeleženo 88 godina od smrti Mihajla Pupina

0

Pomenom i polaganjem venaca na spomenik Mihajlu Pupinu i akademijom u Narodnom domu u Idvoru, odbeleženo je 88 godina od smrti velikog naučnika.

Na naučnika, dobrotvora i publicistu podsetili su predstavnici Opštine Kovačica, udruženja “Koreni” i predsednik fondacije “Mladen Selak” inž. Milan Božić.

Dr Dragoslav Cucić proveo je prisutne kroz izložbu posvećenu Pupinovoj autobiografiji “Sa pašnjaka do naučenjaka”, za koju je dobio Pulicerovu nagradu. Autobiografija se prvi put pojavila pre sto godina.

Prvi tekstovi o Pupinu u američkoj štampi objavljeni su 1921. godine – intervju, pa tekst “Dečak u velikoj avanturi”.

“Pupin je od 1922. do jula 1923. godine u Serbian’s magazine objavljivao tekstove o sebi. Istovremeno, pisao je i autobiografiju. Prvi put je objavljena u septembru 1923. godine, a do marta 1924. je već imala četiri izdanja”, objasnio je Cucić.

Na srpskom jeziku pojavila se šest godina kasnije, i u tvrdom i mekom povezu.

Na izložbi u Narodnom domu u Idvoru, može da se vidi i izdanje iz 1925. godine. Najpoznatiji prevod kod nas je prevod akademika Aleksandra Marinčića.

Izložba će tokom godine putovati po Srbiji, a potom se vraća u Idvor. Postaće deo stalne postavke u Pupinovom rodnom mestu.