10.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 671

Stambeni bum nam se opet vratio, zahvaljujući NIMBY-u i lošem zoniranju

0

Dobrodošli u proleće 2023 g sunce sija, ptice cvrkuću, a kanadsko tržište nekretnina izgleda ulazi u još jedan procvat. Vlasnici kuća sa ogromnim kreditima su odahnuli, milenijalci i generacija Zed su ljuti i, postavlja se pitanje: šta se, dovraga, dogodilo sa stambenim krahom?

Kako je guverner Banke Kanade (BoC) Tiff Macklem povećavao kamatne stope tokom jeseni i zime, činilo se da je stambeni krah pitanje kada, a ne i da li. Vrednosti nekretnina su počele da se padaju, kvalifikovanje za kredit postalo je teško, a oni koji su se mogli kvalifikovati izgledali su oprezni kada su u pitanju kupovina broda koji tone.

Mnogi su mislili da bi, kada prolećna ponuda preplavi listinge, cela stvar bi mogla kolapsirati.

Ali nije. Umesto toga, stambeni fond je i dalje užasno nizak, a frustrirani potencijalni kupci koji su bili voljni samo tako dugo staviti svoje živote na čekanje prvi su trepnuli. Nekretnine ponovo dobijaju na desetine ponuda. Konkurentne ponude se vraćaju, a cene ponovo rastu.

Odgovor na ono što se dešava i zašto se kanadske nekretnine nisu srušile, ili čak postale mnogo pristupačnije, složena je priča. Međutim, počinje i završava se ponudom na tržištu.

Vlade nisu ispunile obećanja o novoj izgradnji ili želju da sprovedu propise koji bi mogli osloboditi postojeće zalihe iz ruku špekulanata. U međuvremenu, NIMBY (ne baš prijatan nadimak onima kojima se daje da propisuju ideologiju „ne u mom dvorištu”) blokiraju gotovo svaki razvoj koji im je na vidiku.

Kažu da slika vredi hiljadu riječi, a sada postoji savršena fotografija koja će ispričati priču o stotinama hiljada nestalih domova širom Kanade. Prikazuje 13 članova udruženja Stouffville Village Ratepayers u Stouffvilleu, Ont., od kojih su većina pripadnici starijih generacija koji već dugo poseduju svoje domove, sa prekrštenim rukama i namrgođenim licima.

Grupa je ” nastala ” na predlogu za izgradnju 60 gradskih kuća, a oni smatraju da je to prevelika gustina, uprkos činjenici da su već uspeli smanjiti planirani broj u odnosu na prvobitnih 106 gradskih kuća.

Oni su takođe, prema Stouffville Sun-Tribune, zabrinuti zbog promena maksimalne visine sa 12 na 14,85 metara i što je smanjen zahtev za parking prostorom. Oni opisuju planove za razvoj kao „ružnan i distopijski“.

Ovo je scena se obično dešava redovno od obale do obale. Građevinci predlažu izgradnju kuća. NIMBY im se vatreno suprotstavljaju. Prečesto lokalni političari popuštaju pred njihovim zahtevima.

NIMBY se pojavljuju na sastancima veća i često su malobrojni, ali im se pridaje ogroman značaj zbog toga što su se samo pojavili i što su stariji vlasnici kuća. Oni takođe imaju prednost što već žive u zajednici, dok budući stanovnici to nemaju.

Političari moraju pronaći hrabrost da se suprotstave –– ili jednostavno ignorišu, ali malo je verovatno da će se to desiti. Zbog toga je od vitalnog značaja za mlade ljude i zagovornike stanovanja da se organizuju na način koji se može suprotstaviti grupama poreskih obveznika i rezidentnim udruženjima i vršiti moć na glasačkoj kutije.

Ključno je da se pravila zoniranja menjaju odozgo. Premijeri i gradonačelnici moraju iskoristiti svoje ovlašćenja da pojednostave zoniranje i osnaže građevince da grade više, brže. Previše vremena se gubi na raspravu, koje NIMBY kapitalizuju da bi smanjili, pa čak i eliminisali projekte.

Čak i ako se sve ovo dogodi, još jedan veliki izazov je nedostatak kvalifikovanih zanatlija, što otežava izgradnju novih domova. Nakon što smo godinama obeshrabrivali mlade da se bave zanatima, nije šok da smo se našli u ovoj nevolji. Nešto od ovoga se može rešiti u zemlji, kao što je nastojanje ministra rada Ontarija Montea McNaughtona da učini radna mesta pristupačnijim ženama i implementira novi program koji omogućava učenicima 11. razreda da brže uđu u stručne zanate i da zarađuju.

Međutim, trebaće nam i značajan broj veštih imigranata. Bilo da savezna vlada preuzme vodstvo ili dopušta pokrajinama da preuzmu veću kontrolu nad svojim imigracijskim kvotama, trebalo bi odrediti da značajan postotak novih imigranata u narednim godinama budu vešti majstori.

Iako je veliki fokus na novim ponudama, greška je zanemariti pogrešnu raspodelu postojeće ponude kuća u Kanadi. Previše kuća se koristi samo za skladištenje bogatstva, brzu zaradu ili za kratkoročni najam. Napori da se takvo ponašanje obeshrabri u najboljem slučaju bili su beznačajni — mizerno niski jednocifreni porezi i rokovi za izvršenje koji se čini da se neprestano odgađaju . Zabrana kupovine za strane kupce od federalnih liberala, već je puna rupa .

Nekada sam živela u centru Toronta, okružena visokim stambenim kulama. Kada sam noću gledala napolje, bilo je na desetine svetala, samo u mom vidokrugu, koja se nikada nisu upalila. Desetine praznih stanova u rasponu od samo nekoliko gradskih blokova. Moramo se ozbiljno pozabaviti time da se ove jedinice iznajmljuju ili prodaju ljudima koji ih mogu koristiti.

Tokom pandemije, kada je Airbnb postao besprofitan, gradovi su videli da su njihova tržišta dugoročnog iznajmljivanja preplavljena novim oglasima. Cene su značajno pale. Ako je ikada bilo sumnje o uticaju kratkoročnog najma na pristupačnost, sada je nema.

Do aprila 2022. godine, skoro jedna trećina kanadskih domova bila je u vlasništvu višestrukih vlasnika. U nekim provincijama brojke su zaista šokantne. Vlasnici više nekretnina sada posjeduju 41 posto kuća u Novoj Škotskoj, 31 posto u Ontariju i 29 posto u Britanskoj Kolumbiji.

Da budemo jasni, kupci jednostavno deluju u svom najboljem ekonomskom interesu i ne mogu se kriviti za to. Vlade su te koje su dozvolile prikupljanje više nekretnina da postane najbrži i najsigurniji način za skupljanje bogatstva – čak i kada rekordan broj Kanađana ne vidi sebe da sebi ikada priušti jedan dom.

Političari su podstakli ovakvo ponašanje i, kao i druga ponašanja koja imaju štetne ekonomske i društvene posljedice, sada bi ga trebali nasilno destimulisati.

Stambena kriza se često prikazuje kao problem pojedinca ili generacije, ali istina je da je to problem svih. Jednostavno ne možete otuđiti veliki deo stanovništva od vlasništva nad nekretninama, pa čak ni bez pristupačnog iznajmljivanja, bez ozbiljnih posledica. To je recept za povećanje siromaštva, povećan kriminal, povećan odliv mozgova i povećano društveno otuđenje.

Uprkos svim pričama o pristupačnosti, još uvek ne uspevamo to potkrepiti odlučnom akcijom. Možda su se neki nadali da će samo kamatne stope srediti tržište, kako bi mogli biti pošteđeni trošenja političkog kapitala i donošenja teških izbora. Jasno je da je to bila samo želja.

Ovog proleća cene nekretnina će nastaviti rasti. Sada je samo pitanje šta će, ako ništa, naši lideri učiniti po tom pitanju.

SERBIANNEWS/CANADA

Federalni državni službenici će štrajkovati u sredu ako se ne postigne dogovor, kaže sindikat

0

Rukovodstvo saveza javnih službi Kanade (PSAC) kaže da će svi radnici u legalno započeti štrajk u sredu, ako se ne postigne dogovor do utorka u 21 sat po istočnom vremenu.

Njegove grupe za pregovaranje – jedna od oko 35.000 radnika kanadske poreske agencije (CRA), druga od oko 120.000 zaposlenih raspoređenih u više od 20 odeljenja i agencija – prešla je na legalne štrajkačke pozicije prošle sedmice nakon glasanja o štrajku.

PSAC je rekao da bi više od 100.000 radnika moglo napustiti posao širom Kanade , što će uticati na niz usluga.

Predsednik Nacionalnog PSAC-a Chris Aylward rekao je na konferenciji za novinare u ponedeljak ujutro da su sindikat i vlada postigli “određeni napredak” u poslednje dve sedmice, ali da su još uvek predaleko jedni od drugih po ključnim pitanjima kao što su plate, sigurnost na poslu i po pitanju online rada.

Rekao je da se time postavlja rok, jer se čeka predugo da se postigne dogovor. Postojeći ugovori su istekli 2021.

PSAC-ov javno izražen fokus se pomerio. U poslednje vreme želi se razgovarati o povećanju plata zbog viših troškova života  i kaže da su vladine ponude bile ispod  potreba.

Aylward je rekao da je najnovija vladina ponuda ono što je preporučio odbor rada  u februaru: 1,5 posto u 2021., 4.5 posto za 2022. i tri posto za 2023.

Savezna vlada je saopštila da traži “sporazume koji su fer prema javnim službenicima i razumni za poreske obveznike”. Nije odgovorila na najavu roka u utorak.

Radnici CRA tačnije, veća grupa, poznata kao jedinica odbora za trezor, imala je razgovore sa vladom prošle sedmice i ostaje za stolom, navodi sindikat.

Oni mogu preduzeti radnje u bilo koje vreme do početka juna i zakonski nisu obavezni da daju obaveštenje o štrajku.

Tri sindikalna lidera održavaju konferenciju za novinare.
Predsednik saveza javnih službi Kanade Chris Aylward, u sredini, drži konferenciju za novinare u Otavi 17. aprila 2023. (Joseph Tunney/CBC)

Aylward je rekao da je PSAC opredeljen da ostane za stolom kako bi se postigao dogovor kako bi se izbegao štrajk. Svi protesti u sredu bili bi na “strateškim” lokacijama širom zemlje kako bi bili usmereni na vladu, rekao je on.

SERBIANNEWS/CANADA

Torta ledeni vetar

0

Sastojci:

Kore:

– 9 belanaca

– 300 g šećera

– prstohvat soli

– 1 kašika jabukovog sirćeta

Fil:

– 9 žumanaca

– 300 ml mleka

– 4 kašike šećera

– 4 kašike oštrog brašna

– 3 vanil šećera

– 250 g maslaca

I još…

– voće po izboru (banane, kivi, jagode, maline)

– 500 ml slatke pavlake

Priprema:

Razdvojite žumaca od belanaca, pa belanacima dodajte prstohvat soli i mikserom ih umutite u sneg. Na pola miksanja dodajte jabukovo sirće i šećer, pa ih mutite dok ne dobijete sjajni, čvrsti sneg.

Okrugli kalup obložite papirom za pečenje, na njega stavite deo smjse, poravnajte je i pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 150 stepeni oko 60 minuta.

Ponovite postupak i za druge kore.

Ako želite da torta bude oblika pravougaonika, pecite jednu koru u velikom plehu, koju ćete iseći na tri dela.

Žumanca izmiksajte sa šećerom i vanil šećerom, dodajte im brašno i malo mleka. Ostatak mleka stavite u lonac, dodajte smesu od jaja, sve dobro izmešajte, pa skuvajte gustu, sjajnu kremu.

Kremu dobro ohladite, pa u ohlađenu dodajte penasto umućeni maslac i sve dobro izmiksajte.

U posebnoj posudi umutite slatnu pavlaku.

Ako ste pravili jednu veliku koru, prerežite je po dužini na tri jednaka dela i složite kolač: na prvu koru nanesite deo kreme od vanile, po kremi složite narezano voće po izboru, pa premažite umućenom slatkom pavlakom.

Ponovite isto i sa ostale dve kore, pa celu tortu premažite preostalom umućenom slatkom pavlakom i ukrasite po ukusu.

Ako ste pravili više okruglih kora, slažite ih jednu na drugu i filujte na isti način,  pa na kraju premažite celu tortuumućenom slatkom pavlakom i ukrasite po ukusu.

Prijatno!

„Za nas koji radimo fizičke poslove rakija daje podstrek za agilniji rad“

0

Najveći sajam privrede u zapadnoj Srbiji – SPREG, na kome se predstavilo preko 170 izlagača iz 50 gradova Srbije i zemalja iz regiona, održan je u Valjevu. Predstavljena su inovativna rešenja, poput solarnih panela i čistača katalizatora na vozilima na dizel, a posebno mesto su imali proizvođači hrane i alkoholnih pića, vina i rakije.

Jedan od njih je i Čedomir Đurđević iz sela Rađevo kod Valjeva, proizvođač rakije, koji kako kaže, pravi ovo piće po principima organske proizvodnje.

U zavisnosti od godine, proizvodi od 2.000 do 4.000 litara rakije godišnje. Ističe da ne radi otkup, već proizvodi samo sa tih – organskih parcela.

Na pitanje gde plasira rakiju, odgovara da u Valjevu ima dosta kupaca, ali ima interesovanja i u Beogradu.

„To su uglavnom manji kafići u Beogradu, koji imaju stalne goste. Kvalitet su prepoznale i firme, pa uzimaju za reprezentaciju, za ino partnere, a stigla je moja rakija i do Slovenije. Našla je svoj put do tamo“, kaže Đurđević.

Dobitnik je i prestižnih nagrada, i ponosno kaže da je njegova „Organska šljiva“ 2021. godine proglašena najboljom srpskom šljivovicom.

„Pre 200 godina je moja baba vodila proizvodnju. I tada se rakija tradicionalno pila kada se čovek rodi, kad se krsti, za slavu, pa i za sahrane. Ona ima posebna svojstva. Ne kažem da treba da sednemo svi i da dnevno popijemo litar rakije, ali dve, tri rakije deluju na stomak. To iskustvo kaže. Ima tu malo i sedativnog dejstva i daje energiju. Pogotovo to važi za nas, koji radimo fizičke poslove, dobijemo podstrek za agilniji rad“, naveo je Đurđević za N1.

Ukazuje da je rakiju najbolje piti umereno, do tri čašica dnevno, i dodaje „da tada štete neće biti“.

Kako konzumiranje alkoholnih pića na prazan želudac deluje na organizam?

0
Photo by Kelsey Knight on Unsplash
Foto: Shutterstock

Većina ljudi koji su ikada popili čašicu alkoholnog pića znaju da alkohol utiče na način na koji osobe misle, ponašaju se i osećaju. Ali mali broj ljudi tačno zna kako alkohol deluje u ljudskom organizmu.

Konzumacija više pića, odnosno unos veće količine alkohola deluje na telo mnogo snažnije nego piće koje sadrži manju količine alkohola.

Šta se dešava u organizmu kada popijete alkoholno piće?

Usna duplja – kada počnete da pijete alkohol, vrlo mali procenat alkohola će se apsorbovati u male krvne sudove u ustima i jeziku.

Želudac – kada alkohol dođe u želudac, do 20 procenata unetog alkohola će se apsorbovati u krv.

Tanko crevo – kada alkohol pređe u tanko crevo, preostalih 75 do 85 procenata se apsorbuje u krvotok.
Poznato je da krvotok transportuje alkohol u različite delove tela, a šta on radi u tim delovima tela?

Krvotok – alkohol nastavlja da se kreće po telu u krvotoku sve dok ga jetra potpuno ne razgradi.

Jetra – ona filtrira krv i razlaže 80 do 90 odsto alkohola koji pijete do vode, ugljen-dioksida i energije. Jetra koristi enzime za razgradnju alkohola. Ona obično razgrađuje alkohol brzinom od jednog standardnog pića na sat.

Bubrezi – filtriraju krv, uravnotežuju količinu tečnosti u telu i uklanjaju otpadne materije iz tela urinom. Alkohol „prisiljava“ bubrege da rade više jer će proizvesti više urina kako bi se oslobodili otpadnih materija iz razgrađenog alkohola. Telo izlučuje do 10 odsto konzumiranog alkohola urinom.

Mozak – alkohol dospeva iz krvotoka u mozak u roku od pet do 10 minuta nakon konzumiranja. Alkohol može da prouzrokuje promene raspoloženja, probleme u razmišljanju i koordinaciji, pa čak i probleme u formiranju sećanja (amnezije).

Pluća – kroz pluća isparava deo alkohola. Osoba može izdahnuti do osam odsto alkohola koji konzumira.

Koža – mala količina alkohola isparava iz finih krvnih sudova ispod površine kože.

U trudnoći zaboravite na čašicu

Kod trudnica alkohol prolazi kroz placentu iz majčine krvi do ploda.

Plod dakle biva izložen štetnim efektima alkohola, ali plod ne može da razgradi alkohol kao što to rade odrasle osobe.
Konzumacija alkohola u bilo kojoj fazi trudnoće se ne savetuje.

Konzumiranje alkohola na prazan žaludac

Svaka osoba apsorbuje alkohol različitom brzinom. Žene, mlađi ljudi i osobe manje telesne mase imaju tendenciju da brže apsorbuju alkohol od muškaraca, starijih ljudi i osoba veće telesne mase.

S druge strane, tanko crevo najbrže i najbolje apsorbuje alkohol. Što se alkohol duže zadržava u želucu, sporije se apsorbuje i sporije ostvaruje efekte na organizam.

Hrana u želucu sprečava da alkohol brzo pređe u tanko crevo, odnosno, kada u želucu ima hrane pre konzumiranja alkohola, alkohol se sporije apsorbuje.

Kada pijete na prazan želudac, veliki deo alkohola koji osoba popije brzo prelazi iz želuca u tanko crevo, gde se većina apsorbuje u krvotok.

Ovo pojačava sve neželjene efekte konzumiranja alkohola, poput sposobnosti razmišljanja i koordinacije pokreta tela, prenose Vijesti.me.

Naročito, konzumiranje velike količine alkohola na brzinu na prazan želudac može da bude veoma opasno.

Nemogućnost jasnog razmišljanja ili bezbednog pomeranja tela može da nanese ozbiljnu štetu, što u ekstremnim slučajevima može da dovede do povrede ili smrti.

Pravoslavni vernici proslavili Uskrs u Zagrebu i Vukovarsko-sremskoj županiji

0
Foto: SPC

Pravoslavni vernici su proslavili Uskrs u zagrebačkom hramu Preobraženja Gospodnjeg liturgijom, koju je služio episkop marčanski Sava, vikar patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija.

Uskrs su pravoslavni vernici danas proslavili i u hramovima u Vukovarsko-sremskoj županiji, navodi agencija Hina.

Čestitavši brojnim okupljenim vernicima Uskrs tradicionalnim pozdravom večne radosti „Hristos vaskrse“, episkop marčanski Sava je pročitao poslanicu patrijarha Porfirija.

Patrijarh je u poslanici, između ostalog, naveo da je „otuđenje Кosova i Metohije od države Srbije neprihvatljivo“, da se SPC „zalaže za zajednički život, u međusobnom poštovanju i razumevanju sa kosovsko-metohijskim Albancima“, pozvao na očuvanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma, a naveo je i da se SPC moli za mir u Ukrajini.

Liturgija je održana u hramu na zagrebačkom Cvetnom trgu, čija je obnova u toku posle oštećenja u zemljotresima 2020. godine. Radovi na konstrukcijskom učvršćivanju hrama privedeni su kraju, a sada se obnavlja fasada. Potom će uslediti postavljanje restaurirane kupole koja je skinuta s tornja hrama.

Pravoslavni vernici u Vukovarsko-sremskoj županiji danas su proslavili Uskrs liturgijama koje su služene u svim pravoslavnim hramovima i porodičnim druženjima.

U vinkovačkom hramu Silaska svetog Duha na apostole, uskršnju litrugiju služio je vinkovački paroh, jerej Srđan Lukić, koji je vernike pozvao da „slede Hristove zapovesti“ i da „ljube jedni druge“.

Vernicima pravoslavne veroispovesti u Vukovaru Uskrs je čestitao gradonačelnik Ivan Penava.

Gledanost u brojku: Partizan ubedljivo prvi, gde je Zvezda?

0

Košarkaši Partizana u povratničkoj Evroligaškoj sezoni plasirali su se u plej-of, a u Humskoj su ponosni na broj gledalaca koji je sa tribina isprati ekipu Željka Obradovića do mesta među osam najboljih.

Crno-beli su sa prosekom od 17.723 gledalaca ubedljivo najgledaniji tim u elitnom takmičenju, a od drugoplasiranog Žalgirisa imali su veću gledanost za skoro 3.000 ljudi.

Na trećoj poziciji je, uprkos katastrofalnoj sezoni, Anadolu Efes (13.099), a u top pet su još Makabi (10.254) i Olimpijakos (10.218). Slede Olimpija iz Milana, Baskonija, Alba, Real Madrid, a na 11. mestu je Crvena zvezda sa prosekom od 7.078 gledalaca.

Crveno-beli su ispred Virtusa, Barselone, Valensije, Bajerna, Panatinaikosa, Asvela i Monaka, četvrtoplasirane ekipe ligaškog dela sezone.

Gledanost utakmica 2022/23

KK Partizan Belgrade 17.723

Zalgiris BC Kaunas 14.809

Anadolu Efes Istanbul 13.099

Maccabi Playtika Tel Aviv 10.254

Olympiacos BC Piraeus 10.218

Fenerbahce Beko Istanbul 10.007

Olimpia Milano 9.462

Cazoo Baskonia 8.893

Alba Berlin 8.877

Real Madrid 7.639

KK Crvena Zvezda Belgrade 7.078

Virtus Segafredo Bologna 6.438

Barcelona 6.294

Valencia Basket 6.059

Bayern Munich 6.005

Panathinaikos BC Athens 5.985

Asvel Villeurbanne 5.458

AS Monaco 4.299

Dve medalje na olimpijadi iz fizike za učenike Matematičke gimnazije

0

Na Nordijsko-baltičkoj olimpijadi iz fizike u Talinu u Estoniji, učenici Matematičke gimnazije osvojili su zlatnu i srebrnu medalju.

Vuk Hip, osim što je osvojio zlato, kao apsolutni pobednik takmičenja nagrađen je  specijalnom nagradom.Srebrna medalja pripala je Vukašinu Babiću.

Takmičenje je okupilo oko 100 učenika iz Estonije, Finske, Švedske i Letonije, Vijetnama, Saudijske Arabije, Gruzije i Litvanije i Srbije.

Patrijarh Porfirije na vaskršnjem ručku sa beskućnicima: Ako ljubavi nemamo, onda smo prazni (VIDEO)

0

Patrijarh srpski Porfirije tradicionalno je proveo vaskršnji ručak sa beskućnicima u crkvenoj narodnoj kuhinji Verskog dobrotvornog starateljstva. Patrijarh im je poželeo srećan Vaskrs i da poslednju reč u njihovim životima imaju ljubav, sloboda i pravda.

Patrijarh srpski Porfirije poručio je da se raduje što su okupljeni u ljubavi Hristovoj u ljubavi vaskrslog Hrista.

“Sve možemo imati i materijalna dobra i slave i moći, ali ako ljubavi nemamo kako kaže apostol Pavle onda smo prazni. Ako verujemo u Boga i trudimo se da držimo zapovesti njegove, onda smo sigurno već ovde i sada nezavisno od toga da li smo znameniti i poznati ili neznati i nepoznati, nezavisno od svega toga mi smo što je najvažnije ispunjeni smislom, a smisao je ono što je u isto vreme najveće i najvažnije bogatstvo i najveća i najvažnija vrednost. Smisao jedino može dati Hristos sin Božiji raspet i vaskrsao da ste blagosloveni Hristosa Vaskrese”, poručio je patrijarh Porfirije.

Nemačka i zvanično ugasila tri poslednje nuklearne centrale

0
a body of water with a group of smokestacks in the distance

Nemačka je ugasila noćas u ponoć svoja tri poslednja nuklearna reaktora saopštili su operatori, a to gašenje označava kraj više od 20 godina postepenog izlaska iz atomske energije u toj zemlji.

Nuklearne centrale Isar dva na jugoistoku, Nekarvesthajm na jugozapadu i Emsland na severozapadu otkačene su sa elektro mreže pre ponoći, kao što je predviđeno.

Energetska kompanija RWE opisala je zaustavljanje ovih centrala kao „kraj jedne ere”.

Planiran izlazak iz nuklearne energije zacrtan je početkom 2000-tih i ubrzan 2011. posle nuklearne katastrofe u Fukušimi.

Pritisak javnosti u Nemačkoj nakon katastrofe u Fukušimi naveo je Vladu da obustavi rad nuklearnih elektrana za koje ekološki aktivisti tvrde da su nebezbedne i neodržive.