16.5 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 638

Mlade košarkašice Srbije u polufinalu Evropskog prvenstva

0

Ženska košarkaška selekcija Srbije do 20 godina plasirala se u polufinale Evropskog prvenstva u Litvaniji pobedom nad Turskom 70:46.

Naše košarkašice su od samog starta pokazale da su favoriti posle 23:13 na kraju prve deonice. Turska je očekivano deklasirana i Srbija ide bez mnogo muke u polufinale.

Nevena Rosić se najviše istakla na obe strane sa 23 poena, toliko je bila dominatna u našoj ekipi da je druga na listi strelaca Katarina Knežević sa 10 poena.

Kod Turkinja su dvocifrene bile Sertoglu sa 13, Gul sa 12 i Istanbuloglu sa 10 poena.

Rivalke u polfunalu selekciji Srbije biće bolje iz duela Letonije i Portugalije, inače rivala iz grupe kog je Srbija ubedljivo savlada 77:59.

U drugom polufinalu igraju Francuska i Španija.

Šta je akrilamid pronađen u čipsu – zašto je opasan i gde ga sve ima

0

Akrilamid, pronađen u čipsu proizvedenom u Srbiji, je kancerogena supstanca koja nastaje tokom termičke obrade hrane koja sadrži skrob na visokim temperaturama. Pored hrane, ima ga i u industrijskim proizvodima, pa čak i u duvanskom dimu. U EU upozoravaju na visok zdrvstveni uticaj akrilamida, pa se preporučuje oprezan i ograničen unos proizvoda s tim jedinjenjem u organizam.

Da se u čipsu sa ukusom paprike proizvedenom u Srbiji nalazi povišeni nivo akrilamida stiglo je upozorenje iz RASFF, sistema Evropske unije za brzo obaveštavanje o bezbednosti hrane.

U naučnom definisanju, akrilamid je organsko jedinjenje, koje sadrži tri atoma ugljenika i ima molekulsku masu od 71,078 Da.

Nastaje od šećera i aminokiselina, najviše od asparagina, kojih prirodno ima u mnogim namirnicama.

Reč je kancerogenom supstanci koja nastaje u hemijskim reakcijama na visokim temperaturama. Nastaje tokom termičke obrade hrane koja sadrži skrob na visokim temperaturama, bilo da se radi o kuvanju ili pečenju.

Nivo tog jedinjenja je visok kada se hrana sprema na dugo sprema na temperaturama iznad 150 stepeni Celzijusa.

Međutim, iako se stvara u domaćinstvu tokom prženja ili pečenja hrane, prisutan je i u proizvodnji plastike, papira i lepkova, zbog čega se događau i česta trovanja radnika.

Ima ga u mnogim industrijskim proizvodima, pa i u duvanskom dimu.
Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) je još 2015. godine, upozorila je da akrilamid u hrani javni zdravstveni problem i da  potencijalno povećava rizik od razvoja karcinoma svih starosnih doba.

U EU je godine 2018. stupila na snagu uredba koja je ograničila akrilamid u hrani u EU.

Stručnjaci upozoravaju da je akrilamida ima u većim količinama u kafi, čipsu i krompirićima, keksu i krekerima, ali ga ima i u žitaricama i pekarskim proizvodima.

Kako se navodi, prisutan je i u suvom voću, crnim maslinama, pečenom povrću, a sadrže ga i određeni prženi orašasti plodovi, pa čak i hrana za bebe.

Preporuka je da bi trebalo smanjiti njegov unos u organizam. U početku izaziva probleme sa nervnim sistemom, ali su mnoge studije ukazale i na vezu akrilamida sa bolestima tumora.

Zdravstvo Kanade odobrilo je prvu vakcinu protiv RSV-a za starije osobe

0

Ministarstvo zdravlja Kanade odobrilo je prvu vakcinu, protiv respiratornog sincicijalnog virusa ( RSV ) za odrasle osobe, starije od 60 godina.

Proizvođač GSK kaže da je savezna agencija odobrila svoju novu vakcinu pod nazivom Arexy.

Doktori pozivaju na vakcinaciju protiv RSV-a za starije osobe , jer iako je virus uobičajen, stariji ljudi imaju mnogo veće šanse da se ozbiljno razbole i da zahtevaju hospitalizaciju.

RSV sezona u Kanadi obično počinje u kasnu jesen i traje do proleća.

GSK kaže da je nasumicno kliničko ispitivanje pokazalo da je vakcina 82 % efikasna u prevenciji bolesti, donjih respiratornih puteva uzrokovanih RSV-om u poređenju sa starijim osobama koje su dobile plasibo.

Kompanija kaže da je bila 94 % efikasna u prevenciji bolesti kod starijih osoba sa osnovnim zdravstvenim stanjima.

SERBIANNEWS/CANADA

Telus najavljuje otpuštanje 6.000 ljudi

2

VANKUVER –  Kompanija Telus najavljuje ukidanje 6.000 radnih mesta.

Smanjenje je najavljeno kao “veoma teškog srca” i podstaknuto “regulatornim, konkurentskim i makroekonomskim okruženjem u razvoju”, rekao je Darren Entwistle, predsednik i izvršni direktor kompanije.

“U pozadini brze transformacije u našoj industriji i načina na koji naši kupci žele da se angažuju s nama, danas najavljujemo značajno ulaganje u opsežnu inicijativu za efikasnost i efektivnost širom Telusa”, rekao je on u saopštenju za javnost.

Dodao je da će Telus ponuditi i pakete za prevremeno penzionisanje i dobrovoljni odlazak.

Kompanija je na kraju prošle godine imala 108.500 radnika, saopštila je kompanija za podatke o finansijskim tržištima Refinitiv.

Telusovi planovi za smanjenje radne snage objavljeni su u isto vreme kada je kompanija otkrila da je njen neto prihod u drugom tromesečju pao za gotovo 61 % u odnosu na isti period prošle godine na 196 miliona dolara.

Neto prihod kompanije iznosio je 14 centi po akciji za kvartal koji je završio 30. juna u poređenju sa 34 centa po akciji u istom kvartalu godinu dana ranije.

Ipak, Entwistle je strategiju kompanije za izgradnju širokopojasnih mreža, digitalizaciju operacija i racionalizaciju troškova pozicionirao kao “pobedničku”.

“Naša otpornost i sposobnost da prihvatimo promene i kontinuirano razvijamo način na koji poslujemo su kamen temeljac naše Telus kulture i nastaviće nas podsticati na budući uspeh”, rekao je.

Smanjenje dolazi kada telekomunikacijske kompanije nastoje da pojednostave svoje poslovanje, dok se bore s regulatornim merama usred rastućih kamatnih stopa i tvrdoglavo visoke inflacije.

Drugi telekomunikacijski gigant BCE Inc. rekao je sredinom juna da će smanjiti 1.300 pozicija. Za ukidanje radnih mesta okrivljuje izazovnu javnu politiku i regulatorno okruženje, što je izazvalo posebnu zabrinutost oko zakona C-11, zakona o onlajn strimingu, i zakona C-18, zakona o online vestima.

Zakon o onlajn strimingu ima za cilj da reguliše platforme za striming kao što su Netflix i Disney+ i zahteva od njih da doprinesu stvaranju i promociji kanadskog sadržaja.

Zakon o online vijestima, koji je usvojen ove godine, prisilio je Google i Metu da plaćaju izdavačima vijesti za sadržaj na koji povezuju na svojim platformama.

Poput Telusa i Bella, Rogers Communications Inc. je takođe analizira svoju radnu snagu poslednjih meseci.

Prošlog meseca je u dopisu rekao osoblju da će ponuditi pakete dobrovoljnog odlaska, jer radi na eliminaciji dupliranja u svojim poslovima nakon finalizacije ugovora o kupovini Shaw Communications Inc.

Kada je dopis poslat, kompanija nije navela koliko će zaposlenih biti pogođeno programom dobrovoljnog odlaska, ali je potvrdila da je “mali postotak” nevoljno otišao.

SERBIANNEWS/CANADA

Darko Rajakovic misli o NBA tituli: Svi apsolutno imamo želju

0

Darko Rajaković, novi trener Toronto Reptorsa, nada se da će napraviti konkurentan tim, koji će se u neko dogledno vreme boriti za NBA titulu.

Foto: Profimedia

Srpski košarkaški stručnjak u junu je zvanično postao novi trener Toronto Reptorsa i kako kaže, odmah je počeo da gradi stručni štab, sa trenerima kojima veruje i sa kojima je sarađivao.

“To je proces koji traje. Od dana kada sam dobio posao, ja sam tek prošle nedelje formirao stručni štab. Zaposlio sam 14 ljudi, neki će biti pomoćni treneri, neki će raditi video, neki će biti zaduženi za rad sa mladim igračima”, rekao je Rajaković u intervjuu za “Tanjug” i dodao da je odmah obavio razgovore sa igračima koji su bili u Kanadi u tom trenutku.

“Kada sam potpisao ugovor bilo je nekih sedam-osam momaka koji su bili u Torontu i koje sam imao priliku da vidim. Razgovarao sam sa Skoti Barnsom, Paskal Sijakamom, Prešes Ačijuvom. Ostale sam otišao da posetim u gradovima gde su se nalazili širom Amerike, tako da je bilo vrlo intenzivno, ali u isto vreme i veliko uzbuđenje. Svi smo uzbuđeni jer ćemo imati novi početak”.

Prvi operativac Toronta je Masai Uđiri, čovek koji je franšizi iz Kanade doneo prvu i za sada jedinu titulu šampiona NBA lige.

“Moj prvi razgovor sa njim i još nekoliko ljudi iz uprave kluba dogodio se noć posle završetka plej-ofa sa Memfisom, gde sam bio deo stručnog štaba. Mi smo znali jedan za drugog prethodno, ali se lično nismo poznavali, nismo imali nikakav kontakt. Ostavio je jako dobar utisak na mene kao osoba koja je pripremljena, inteligentna i dobra”, rekao je srpski trener.

Prema njegovim rečima ambicije kluba su najviše.

“Svi apsolutno imamo želju da gradimo tim koji će se boriti za titulu u neko dogledno vreme i da budemo jedan od tih timova koji će biti spreman za to. Skoti Barns je lice franšize, to je igrač sa ogromnim talentom. Juče je napunio 22 godine, mlad igrač, a ima veliki potencijal. Pre dve godine je proglašen za rukija godine i on je budućnost naše franšize i oko njega ćemo graditi tim.”

Rajaković je u SAD otišao 2012. godine, kada je preuzeo razvojni tim Oklahome, ekipu Tulse. Kasnije je radio kao pomoćnik u Oklahomi, Finiksu i Memfisu.

“Svuda je bilo predivnih trenutaka. Tulsa je bila moja prva destinacija. Tamo sam živeo šest meseci tokom razvojne lige, a onda sam drugih šest meseci živeo u Oklahomi, gde sam bio priključen NBA timu. Tako sam dve godine živeo, na šest meseci sam se selio. To mi je bilo prvo iskustvo u Americi. Kasnije sam postao postao deo stručnog štaba Oklahome i stekao sam mnogo prijatelja. Specijalno je bilo raditi u Finiksu, iako sam se tamo zadržao samo godinu dana. To je bila godina kada je počeo Kovid, pa smo igrali u specifičnom “mehuru” u Orlandu. I to ima svakako specijalno mesto u mom srcu. Poslednje tri sezone sam radio u Memfisu, gde smo napredovali iz godine u godinu. Radio sam sa sjajnim ljudima i to je takođe sjajno iskustvo”, rekao je glavni trener Toronta i otkrio da mu je prilikom donošenja odluke pomogao i sam Igor Kokoškov, čiji je Rajaković pomoćnik bio u Sansima.

“Čuo sam se sa Igorom, bili smo u kontaktu. Pomogao mi je oko formiranja stručnog štaba. Igor je jako blizak prijatelj. On ima veliko iskustvo rada u Americi i mnogo mi je velika pomoć na novom početku”.

Kevin Durent, Rasel Vestbruk, Džejms Harden, Deandre Ejton, Devin Buker, Dža Morent samo su neki od košarkaških zvezda u Americi sa kojima je radio naš košarkaški stručnjak..

“Znate kako, zvezde u NBA što su na višem nivou, što su uspešniji, to su normalniji ljudi. Toliko su prirodni, toliko su normalni. Kada sam dobio posao u Torontu, prva osoba koja me je pozvala na telefon bio je Rasel Vestbruk. Zvao me je da mi čestita i da malo porazgovaramo. Takođe, mnogi igrači koje sam trenirao tokom ovih 10 godina života i rada u Americi su mi se javili i čestitali i bili srećni zbog mene. To su fantastične ličnosti i imao sam sreću da radim sa takvim ljudima koje ogromna slava nije promenila”, rekao je Rajaković i dodao da su najveće zvezde uglavnom prvi na parketu kada su treninzi u pitanju.

“Moje prve godine kada sam došao u NBA želeo sam da ostavim dobar utisak i da se pokažem da sam dobar radnik. Sećam se da smo igrali utakmicu predsezone u Vičiti i da smo se u Oklahoma siti vratili u nekih dva sata ujutru. I tad sam rekao da ću sutra u 7.30 biti prvi u hali posle četiri-pet sati sna kako bih se pokazao da sam dobar radnik. Kada sam se tamo pojavio u 7.30 video sam Rasela Vestbruka i Kevina Durenta koji su već trenirali ne znam koliko. Bili su znojavi i umorni i nekoliko trenera im je vraćalo loptu. Ja sam bio u totalnom šoku i tada mi je bilo jasno zašto su takve zvezde i zašto su takvi igrači. Količina rada i energije koje ulažu u posao je zaista na jako visokom nivou.”

Oklahoma je tim u kojoj je proveo sedam godina – dve u razvojnoj ekipi, a pet godina u glavnom timu kao deo stručnog štaba.

Sa tom ekipom bio je nadomak NBA finala 2016. godine, kada su Tanderi poraženi od Golden stejta sa 4:3. Po mnogima, to je bila sezona gde je Oklahoma bila najbliža šampionskoj tituli u istoriji.

“Ostaje velika žal. To je bio tim gde su svi bili mladi momci, imali su po 22, 23 godine. Uspeli su da uđu u finale NBA gde su izgubili od Majamija. Mnogi su očekivali, pa i oni sami, da će se tamo vratiti, ali tokom godina, tim se menjao, Džejms Harden više nije bio tu, i to je uticalo na samu organizaciju i budućnost tima. Nažalost tim nije osvojio titulu ali mnogo lepih trenutaka je bilo tokom tih godina. Igrali smo i finale Zapada protiv Golden stejta. Da smo pobedili sedmu utakmicu imali bismo veliku šansu da savladamo Klivlend u velikom finalu.”

Rajaković je trenutno u rodnom Čačku, a uskoro će put Los Anđelesa gde će sa timom započeti pripreme za novu sezonu.

“Došao sam u Čačak ne sa ciljem da se odmorim, već sa ciljem da malo provedem vreme sa porodicom. I pored toga, ovo leto je bilo veoma radno. Morao sam da formiram stručni štab, da se pripremim za sezonu, tako da je ovo bio veoma aktivan odmor”, rekao je Rajaković koji je trenerskim poslom počeo da se bavi 1996. godine u mladom timu Borca iz Čačka.

“Kada sam počeo da se bavim ovim poslom, prva stvar koju sam uvideo jeste da nema mnogo dodirnih tačaka sa igranjem košarku, to je bila prva lekcija. Drugačiji je pristup kada si igrač i kada si trener. Od samog početka kada sam počeo da radim, Milan Petronijević iz Čačka mi je bio mentor od prvog dana i bio mi je velika pomoć. Kasnije kada sam prešao u Crvenu zvezdu, imao sam privilegiju da radim sa Marinom Sedlačekom od koga sam mnogo naučio. Takođe sam imao i mnogo mentora i prijatelja sa druge strane Atlantika.”

Prvi put je Srbiju napustio 2009. godine kada je otišao u Španiju, da bi se nakon tri godine preselio u Ameriku.

Razlike između Evropske košarke i NBA su velike, ja uvek kažem to su dva različita sporta. Pravila su drugačija. Dimenzije terena su drugačije. Čitava organizacija, vojska ljudi koja radi u NBA u poređenju sa Evropom je drugačija. Evropa ima mnogo čari, način na koji se igra, ta nesebičnost i timski duh. To je nešto što odlikuje evropsku košarku. Resursi su najveća razlika i to sa sobom povlači mnoge stvari”, kazao je Rajaković i dodao da adaptacija na američke uslove i dalje traje.

“Trebalo je vremena, ali ono što mi je pomoglo, jeste da nisam otišao direktno iz Srbije u Ameriku. Tri godine sam živeo i radio u Španiji i drugačije se shvataju pobede i porazi. Jednostavno je drugačiji pristup sportu. Ljudi žele da dođu na sport da uživaju i aplaudiraju, ne doživljava se sve sa ekstremnim emocijama. Adaptacija je svakako trajala i još uvek traje i verovatno se nikada neće završiti”, zaključio je srpski košarkaški stručnjak.

Prethodnu sezonu Toronto je završio na devetom mestu Istoka, a u plej-in turniru poraženi su u prvoj utakmici od Čikaga, što je automatski značio i kraj sezone za njih. Naredne sezone, sa Rajakovićem na klupi, ciljevi su najviši.

SERBIANNEWS/CANADA

Istraživanje: Bebe već sa četiri meseca imaju ukus za umetnost

0

Ukus za umetnost se razvija od najranije dobi, prema studiji koja je pokazala da bebe od četiri meseca pokazuju umetničke sklonosti.

Psiholozi sa Univerziteta u Sariju pokazali su odraslima i bebama slike poznatog holandskog slikara Vinsenta Van Goga.
Ispostavilo se da su obe grupe više volele iste slike.

Tim iz laboratorije za bebe sa Saseks Univerziteta u Velikoj Britaniji takođe je otkrio da novorođenčad vole slike koje imaju više ivica, kao što su one sa lišćem ili granama, i sa zakrivljenim linijama.

U nalazima objavljenim u „Journal of Vision“, naučnici su rekli da se umetničke sklonosti ukorenjuju u ranom detinjstvu.

Glavni autor Filip Mekadams rekao je da je „fascinantno da bebe reaguju na osnovne elemente slika kao što su ivice i boje, i da ova svojstva mogu da daju veliki deo odgovora na pitanje zašto bebe, kao i odrasli, vole određena umetnička dela“.

„Čini se da je naše istraživanje takođe identifikovalo karakteristike estetike odraslih koje mogu da se prate do senzornih preferencija u detinjstvu“. Nalazi do kojih smo došli pokazuju da su dečiji vizuelni sistemi i preferencije sofisticiraniji nego što se obično misli“, rekao je tim.

Studija je sprovedena na 25 beba, starosti između četiri i osam meseci, i 25 odraslih osoba.

Bebe su sedele u krilima svojih roditelja, dok im je 40 slika, uključujući Van Gogovu, prikazano na tabletu. Odraslima su pokazivani isti radovi i bili su upitani koji im je od ova dva ponuđena prijatniji. Na snimcima se vidi da su deca duže gledala u Van Gogove pejzaže, koje su voleli i odrasli.

Istraživači su takođe otkrili razlike između ukusa najmlađih i odraslih. Bebe više vole slike sa više ivica i zakrivljenih linija, što nije omiljeno kod odraslih.

Profesorka Ana Frenklin, šef grupe za boje u Suseksu i osnivač Saseks laboratorije za bebe, jedan od vodećih autora ovog dokumenta, rekla je da su „začuđeni kako mlade bebe reaguju na umetnost“.

„Iako im je vid veoma zamagljen, naše istraživanje pokazuje da bebe od četvrtog meseca vide dovoljno dobro da gledaju neke slike duže od drugih i da mogu da zadrže pažnju na mnogim umetničkim detaljima.

Partizan evropski pohod počinje u Azerbejdžanu

0

Fudbaleri Sabaha savladali su i u revanš meču kvalifikacija za Ligu konferencije ekipu Rige 2:1 i biće prvi protivnik Partizanu u evropskom pohodu. Crno-beli će u prvom duelu gostovati u Bakuu 10. avgusta, dok je revanš na programu sedam dana kasnije u Beogradu.

Fudbaleri azerbejdžanskog Sabaha biće prvi rival Partizanu u kvalifikacijama za Ligu konferencije, pošto su u drugom kolu eliminisali letonsku Rigu.

U revanš meču u Bakuu bilo je 2:1, koliko je Sabah trijumfovao i u prvoj utakmici.

Gosti su poveli u Azerbejdžanu golom Ikaunieksa u 67. minutu, ali je izjednačenje Sabahu doneo Mikels, 10 minuta kasnije, a preokret i trijumf Apeh u poslednjim sekundama meča.

Prvi duel Sabaha i Partizana na programu je u Bakuu 10. avgusta, dok je revanš zakazan sedam dana kasnije na stadionu u Humskoj.

Ovako izgleda sunce kada umire – teleskop Džejms Veb snimio samrtne muke daleke zvezde

0

Svemirski teleskop Džejms Veb snimio je zadivljujuće slike poslednjih faza života daleke zvezde sa izuzetnom preciznošću i detaljima. Krofnasto nebesko telo udaljeno je od nas oko 2.600 svetlosnih godina.

Snimci visoke rezolucije koje je objavio međunarodni tim astronoma otkrivaju strukturu planetarne magline u obliku krofne pod nazivom Prsten maglina, odnosno Mesje 57.

Reč je o dobro poznatom objektu, koji se nalazi u sazvežđu Lira, udaljenom oko 2.600 svetlosnih godina od Zemlje.

Maglina je nastala kada je umiruća zvezda izbacila veliki deo svog materijala u svemir, proizvodeći prstenove živopisnih boja, mehuriće koje se šire i isprepletane tanke oblake. Slična sudbina čeka i naše Sunce kada „mu istekne vreme“, za više milijardi godina.

Fotografije visoke rezolucije koje je uhvatila infracrvena kamera (Nircam) teleskopa Džejms Veb pokazuju ne samo strukturu omotača magline, koji se širi već i unutrašnji region oko njenog centralnog belog patuljka, veoma guste zvezde koja je otprilike veličine planete.

Iako nemaju nikakve veze sa planetama, takva nebeska tela poznata su kao planetarne magline. Termin je zaostao iz ranih dana astronomije kada su naučnici naoružani malim teleskopima mislili da liče na planete.

„Očekuje se da zvezde poput Sunca okončaju svoje živote kao beli patuljci tako što će izbaciti svoje spoljašnje omote, koji zatim formiraju prelepe planetarne magline osvetljene njihovim vrelim centralnim zvezdama“, rekao je Majkl Barlou, profesor emeritus fizike i astronomije na Londonskomuniverzitetskom koledžu, koji je predvodio stručni tim.

Šarene trake u maglini stvaraju hemijski elementi koji emituju svetlost na različitim talasnim dužinama.

Astronomi se nadaju da će analizirajući slike, doći do novih saznanja o složenim procesima koji stvaraju strukture maglina, kao i o životnim ciklusima zvezda i elementima koje izbacuju u kosmos.

„Još ne razumemo u potpunosti sve procese koji se dešavaju tokom ove faze koja podseća na transformaciju gusenice u leptira. Prstenasta maglina u Liri je jedna od najbližih i najsjajnijih od ovih planetarnih maglina i stoga je idealna meta za teleskop Džejms Veb, u cilju proučavanja procesa koji dovode do formiranja prašnjavih molekularnih struktura koje vidimo na ovim slikama“, naglasio je profesor Barlou.

Tramp se pred sudom izjasnio da nije kriv

0
Srbi za Trampa

Bivši predsednik SAD Donald Tramp izjasnio se pred sudom da nije kriv po optužnici koja ga tereti za pokušaje poništavanja rezultata predsedničkih izbora u SAD, održanih 2020. godine. Saslušanje je zakazano za 28. avgust.

Donald Tramp je, nakon što je napustio svoj klub u Bedminsteru u Nju Džersiju, privatnim avionom uputio u Vašington, gde je sleteo na aerodrom “Ronald Regan”, odakle je stigao danas u federalni sud.

On je do sada negirao sve optužbe, a pre polaska je na svojoj društvenoj mreži Truth ponovo napisao da je slučaj politički motivisan i izneo tvrdnje da su izbori 2020. bili nepošteni, preneli su američki mediji.

Pred sudom se danas izjasnio da nije kriv po optužnici koja ga tereti za pokušaje poništavanja rezultata predsedničkih izbora u SAD, održanih 2020. godine.

Bivši predsednik SAD izjavio je, nakon završetka saslušanja, da su optužbe protiv njega “progon političkog protivnika”.

”Ako ne možete da ih sudski procesuirate, progonite ih”, rekao je Tramp obraćajući se medijima na aerodromu u Vašingtonu.

Ocenio je da je “ovo veoma tužan dan za Ameriku”. ”Takođe je bilo veoma tužno voziti se Vašingtonom i videti prljavštinu i propadanje. Ovo nije mesto koje sam napustio”, rekao je Tramp.

Prethodno je izjavio da u Vašington odlazi da ga uhapse jer je, kako je naveo, “doveo u pitanje korumpirane, nameštene i pokradene izbore”.

“Velika mi je čast zato što će me uhapsiti zbog vas. Učinimo Ameriku opet velikom!”, naveo je Tramp.

On je dodao da mu treba “još jedna optužnica” da bi osigurao izbore.

Specijalni tužilac Džek Smit podigao je u utorak novu optužnicu protiv Trampa, koja se sastoji iz četiri tačke u kojima se bivši predsednik optužuje za prevaru SAD, zaveru radi ometanja službenog postupka (prenosa vlasti), ometanje i pokušaj ometanja službenog postupka, kao i za kršenje prava zagarantovanih zakonima i Ustavom SAD.

Kampanja na mrežama, pretnje čak i smrću: Kako zaštititi novinare i medije

0
man in black and white checkered dress shirt sitting on chair

Na meti napada su, poslednjih dana, neprestano i pojedini mediji. Novinar lista Danas Vojin Radovanović dobio je pretnje smrću na Instagramu i to nije prvi put da se ovaj novinar nalazi na meti. Iz novinarskih udruženja iznova poručuju – efikasne initucije i tužilaštvo ključ su u zaštiti novinara.

Dva puta za mesec dana bio je meta nasilnika. Prvi put mladić je fizički nasrnuo na njega na beogradskom spalvu, a pre neki dan na Instagramu su mu zapretili smrću.

„Ne može da ti bude prijatno i da se ne osećaš ugroženo kada u momentu kada pročitaš da ti neko kaže da te treba ubiti za primer“, priča novinar Danasa Vojin Radovanović.

Više od samih prentji brine ga to što je Tužilaštvo čekalo mesec dana kako bi saslušalo svedoka koji je prisustvovao napadu na splavu.

„Ono što je svakako povod i u prvom i u drugom slučaju je to što radim u redakciji koja je od različitih društvenih grupa, a pre svega vlasti, prikazana kao redakcija koja „smeta“. Mi smo stalno prokuženi kao izdajnici, strani plaćenici“, dodao je Radovanović.

Iz Udruženja novinara Srbije, koje je Tužilaštvu podnelo prijavu u oba slučaja, upozoravaju da insitucije sistema moraju brže da reaguju kada je bezbednost novinara u pitanju.

„Ovde je samo pitanje entuzijazma. Nisam sigurna da tog entuzijazma ima dovoljno u svim institucijama. Zavisi od pojedinca. Ako pustite da se nešto razvuče hiljadu godina, pod onim pravda je spora ali dostižna, ta sporost umori i onog ko je očekuje“, kaže Dragana Bjelica iz Udruženja novinara Srbije.

Da bi pretnji bilo manje, potrebno je da institucije efikasnije reaguju i da oni koji prete budu sankcionisani, smatraju u NUNS-u.

„Mi ovde vidimo da je trend rasta takvih pretnji, da ne pada zbog toga što je malo slučajeva dobilo sudski epilog, što je malo ljudi nastradalo. A opet vidimo da postoje mnogi slučajevi gde je takvim napadima predsednik republike bio izložen i da su tada Tužilaštvo i policija bili mnogi efikasniji“, istakao je Željko Bodrožić iz NUNS-a.

Pretnje novinarima nisu izolovan slučaj, već su deo šire kampanje koja se vodi protiv određenih medija, upozoravju udruženja. Danima se po društvenim mrežama i medijima bliskim vlasti emituju snimci kojima se targetiraju novinari Nove S, N1 i Danasa.