22.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 623

Prosečna kanadska kirija u julu je dostigla 2.078 dolara

0

Prosečna kirija u Kanadi dostigla je rekordnih 2.078 dolara u julu, prema najnovijem izveštaju od strane Rentals.ca i istraživačke firme Urbanation. Ovo je prvi put da su prosečne cene kirija za namenske i kondominijumske stanove porasle iznad 2.000 dolara.

U mesečnom izveštaju poređene su kirije za stanove, stambene zgrade i kuće na srednjim i velikim stambenim tržištima širom zemlje, i utvrđeno je da su kirije porasle 8,9 posto godišnje u julu. Ovo je najbrži tempo rasta u poslednja tri meseca.

Zapravo, kirije u julu bile su 21% veće nego u istom periodu dve godine ranije, što je rast od 354 dolara u odnosu na jul 2021.

Rente su porasle u proseku za 1,8 posto od juna do jula, što predstavlja najbrži rast mesečno u poslednjih osam meseci. Analitičar nekretnina David Aizikov pripisuje deo ovog povećanja sezonskim stambenim potrebama.

“Prošlog meseca smo videli ono što je tipično, vrh u godišnjem iznajmljivanju u Kanadi”, rekao je Aizikov za CTVNews.ca u e-poruci u petak. “Sa ponovnim porastom učenika koji se vraćaju u školu, videli smo veliku potražnju za iznajmljivanjem i kao rezultat toga i rasat stanarina.”

U izveštaju se takođe navodi rekordan rast stanovništva i visoka cena stambenog prostora – pogoršana visokim kamatnim stopama, a to se sve faktori koji podstiču visoke kirije.

Od kako je Banka Kanade započela seriju agresivnog povećanja kamatnih stopa na kredite u martu 2022. godine, troškovi kamata na hipoteke porasli su i za čak 30,6 posto u julu. U svom desetom povećanju kamatne stope od marta, centralna banka je 12. jula podigla referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, što je prvi put od početka 2001. da je ta cifra dostigla pet odsto.

Na tržištu iznajmljivanja stanova, jednosobni stanovi su zabeležili najveći rast u julu, pri čemu su rente porasle za 13% godišnje i 2,5 % mesečno. Širom zemlje, renta za jednosobni stan je u proseku iznosila $1.850, u poređenju sa $ 2.191 za dvosobne jedinice i $ 2.413 za stanove sa tri spavaće sobe. Najjeftinije jedinice širom Kanade bili su studiji, sa kirijom u prosjeku oko 1.445 dolara.

Gradovi sa prvih pet najskupljih renti u avgustu bili su: Vankuver BC, Toronto ON, Burnaby BC, Mississauga, ON i Richmond Hill,ON. Prosečne rente jednosobnih stanova u Vankuveru bile su 3.013 dolara, a za trosoban stan se plaćalo u proseku 3.918 dolara. U Torontu su cene niže i iznose 2.592 dolara i 3.370 dolara.

NAJVIŠI RAST PO PROVINCIJAMA

Gledajući po provincijama, kirije su najviše porasle u odnosu na prethodnu godinu u Alberti, gde su prosečne kirije u julu bile 1.578 dolara – više od 15,6 % u odnosu na prošli jul. Kvebek je imao drugi najveći godišnji rast kirije u Kanadi od 13,7%. Prosečne kirije u toj provinciji dostigle su 1.920 dolara u julu.

Budući da je stanovanje jedan od najvećih stalnih troškova za Kanađane, mnogi se odlučuju za život sa cimerima kako troškovi života rastu. Prema istraživanju iz decembra 2022. koje je proveo Maru Public Opinion za TD, 23 % Kanađana živi sa cimerom ili članom porodice koji nije njihov supružnik ili dete. Među ovim ispitanicima, 79 % je reklo da bi im bilo “veoma teško” ili “donekle teško” da žive sami.

RENTANJE STANA SA CIMERIMA

Izveštaj Rentals.ca za avgust pokazuje da su Vancouver i Toronto imali najveću prosečnu najamninu za cimere u zemlji od 1.455 dolara i 1.296 dolara u julu.

Kirije za stanovanje sa cimerom u BC, Alberti, Ontariju i Kvebeku porasle su u proseku za 16% u protekloj godini, dostižući prosek među tim provincijama od 971 dolar. Kvebek je doživeo najbrži godišnji porast kirije za cimere, s tim da su najamnine porasle za 23,8 % u proseku na 901 dolar. U BC, kirije su porasle za 20,4 % u odnosu na 2022. godinu, prosek je ​​1.163 dolara. Iznajmljivanje stana sa cimerima u Alberti poraslo je za 14,4%, sa prosekom od ​​810 dolara, a kirija za stan sa cimerima u Ontariju porasla je za 7,1 % na 1.009 dolara, po prvi put premašivši granicu od 1.000 dolara.

SERBIANNEWS/CANADA  

Voće koje čisti krv

0
black and red berries in tilt shift lens

Neverovatno su lekovite, imaju duplo više vitamina C od borovnica, a ni približno popularne kao maline.

Nekada su kupine važile za sezonski užitak, a danas ih u prodavnicama možemo naći tokom cele godine. Osim što su ukusna užina, imaju mnogo koristi za naše zdravlje zahvaljujući brojnim hranljivim materijama koje sadrže, prenosi Klivlendska klinika. Kako objašnjavaju dijetetičari, kupine su bogate vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima.

Ovi hranljivi sastojci su neophodni za održavanje dobrog zdravlja, a trenutna istraživanja pokazuju da antioksidansi u kupinama mogu smanjiti upale i sprečiti mnoge bolesti, uključujući i rak. Kupine su takođe niskokalorične, a samo jedna šaka sadrži samo 43 kalorije.

Stručnjaci navode da ovu namirnicu treba konzumirati što češće pre svega zbog njenih zdravstvenih koristi. Naime, kako kažu, dobrobiti koje donosi redovna konzumacija kupina su sledeći:

– Smanjenje upale u telu,
– Ubrzanje metabolizma,
– Promovisanje gubitka težine,

– Čiste krv,
– Ublažavanje lošeg varenja,
– Smanjenje rizika od bolesti srca i cirkulatornog sistema.

Osim što ih jedu kao zdravu užinu, kupine su odlične i kao dodatak jogurtu za doručak ili voćnoj salati za večeru.

Naučnici oduševljeni otkrićem indijskog rovera na Mesecu

0

Rover indijske misije „Čandrajan 3“ prva je naprava sa naše planete koja je ostavila svoje otiske na Mesečevom južnom polu, a sada je zaslužan i za otkriće koje bi moglo da ima veliki uticaj na uspostavljanje buduće baze na Zemljinom satelitu.

Koristeći laserski spektroskop na roveru „pragjan“ otkriveni su tragovi sumpora na površini Meseca blizu južnog pola, saopštila je Indijska organizacija za istraživanje svemira.

Pomoću spektroskopa i spektrometra, rover je takođe pronašao tragove aluminijuma, kalcijuma, hroma, gvožđa, mangana, kiseonika, titanijuma i silicijuma. Prisustvo sumpora, međutim, najviše iznenađuje naučnike.

Sumpor je hemijski element koji se nalazi u tlu, vodi i biljkama na Zemlji. Njegovo prisustvo na Mesecu ukazuje da bi mogao da bude zarobljen u zaleđenoj vodi na južnom polu.

Osim toga, sumpor i drugi elementi takođe navode na zaključak da ovo područje nije toliko negostoljubivo kao što se ranije mislilo.

Južni pol Meseca je veoma interesantan za naučnike i agencije za istraživanje svemira zbog planova da se na satelitu uspostavi baza koja bi omogućila stalno i održivo prisustvo ljudi.

Prethodna istraživanja i posmatranja zaključila su da bi južni pol trebalo da u svojim stalno zamračenim delovima ima rezervoare ledene vode, koja bi mogla da se koristi za piće i gorivo.

Indijska misija Čandrajan 3 uspešno je sletela na Mesec 23. avgusta, čime je Indija postala četvrta zemlja koja je postigla uspešno „meko sletanje“, posle SSSR-a, SAD i Kine.

U Srbiji u drugom kvartalu 2.876.000 zaposlenih i 306.000 nezaposlenih

0

U Srbiji je u drugom kvartalu ove godine bilo 2.876.600 zaposlenih i 306.000 nezaposlenih, objavio je Republički zavodu za statistiku (RZS). Prema Anketi o radnoj snazi RZS-a, stopa nezaposlenosti iznosila je 9,6 odsto, što je 0,7 procentnih poena više nego u istom periodu prošle godine, dok je stopa zposlenosti bila 50,4 odsto, odnosno 0,5 procentnih poena više nego u isto doba lene.

Broj formalno zaposlenih u drugom kvartalu 2023. u odnosu na isti period prošle godine je porastao za 33.000, te je ukupan broj 2.522.300, dok je broj neformalno zaposlenih manji za skoro 38.800 i iznosi ukupno 354.300. Tako je stopa neformalne zaposlenosti za drugi kvartal ove godine 12,3 odsto, manja u odnosu za isti period prošle godine za 1,3 procentni poen.

Prema polu, broj nezaposlenih žena je veći za 7.900, a muškaraca za 17.600 u odnosu na drugi kvartal prošle godine, dok je broj zaposlenih žena porastao za 20.700, a broj zaposlenih muškaraca pao za 26.200.

U regionu Južne i Istočne Srbije je u ovom periodu zabeležen najveći rast nezaposlenosti od 4,1 procentna poena, kao i najveće smanjenje zaposlenosti od 2,5 procentna poena. ;

U Vojvodini je stopa rasta zaposlenosti najviša, za 1,9 procentna poena, a zatim za 1,4 procentna poenta u Beogradu i 0,4 u regionu Šumadije i Zapadne Srbije.

U drugom kvartalu smanjen je broj zaposlenih mladih za 10.400 i sada ih je ukupno 160.600, dok je broj nezaposlenih mladih povećan povećan za 14.300 i sada iznosi 52.700.

Od ukupnog broja mladih, 11,7 odsto njih nije ni zaposleno, niti su u procesu obrazovanja ili obuke.

Srbija protiv Italije za četvrtfinale Svetskog prvenstva (RTS1, 10.00)

0

Košarkaška reprezentacija Srbije igraće protiv selekcije Italije prvi meč druge faze Svetskog prvenstva. Duel možete pratiti u direktnom prenosu na Prvom programu RTS-a od 10.00.

Predstojeći meč važan je obema selekcijama, jer bi pobeda Srbiji donela plasman u četvrtfinale Svetskog prvenstva, a Italiji bi omogućila da drugi duel druge faze protiv Portorika odigraju rasterećeno.

Tim Italije je do Grupe I došao nakon dva trijumfa, savladao je Angolu i Filipine, a poražen je od Dominikanske Republike.

Srbija je na megdan Italiji stiže nakon tri ubedljiva trijumfa protiv Kine, Portorika i Južnog Sudana.

Reprezentacije Srbije i Italije odigrale su 10 mečeva na zvaničnim takmičenjima, a skor je 7:3 u korist “orlova”. Prvi meč između pomenutih timova odigran je u avgustu 2008. u Kaljariju u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, a “orlovi” su bili bolji rezultatom 78:64.

Srbija i Italija su od 2021. godine odigrale četiri utakmice. Na kvalifikacionom turniru u Beogradu za plasman na Olimpijske igre u Tokiju tim Srbije je poražen od ekipe Italije 102:95.

Još jedan u nizu velikih poraza od Italije dogodio se 11. septembra prošle godine u osmini finala Evropskog prvenstva.

U redovima Srbije, tada je najefikasniji igrač bio Nikola Jokić sa 32 poena i 13 skokova. Za Srbiju su pored Jokića igrali Dejan Davidovac, Vanja Marinković, Nikola Kalinić, Vladimir Lučić, Dušan Ristić, Marko Jagodić-Kuridža, Vasilije Micić, Marko Gudurić, Ognjen Jaramaz i Nikola Milutinov.

U selekciji Italije izvrsno je igrao Marko Spisu, postigavši 22 poena, ali i Nikolo Meli koji je ubacio poen manje.

Za “azure” su igrali Niko Manion, Paul Biliga, Stefano Tonut, Nikolo Meli, Simone Fontekio, Amedeo Vitorio Tesetori, Đampaolo Riči, Tomaso Baldaso, Ahile Polonara, Alesandro Pajola i Luiđi Datome.

Podsećanja radi, selektor Italije, temperamentni Đanmarko Poceko isključen je na ovom meču u 26. minutu pri vođstvu Srbije 63:57, zbog rasprave sa sudijama. Njegov tim je u tim trenucima uspeo da preokrene rezultat i da pobedi 94:86.

Srbija i Italija su poslednji duel do sada odigrali na Akropolis kupu u Atini, a u neizvesnoj završnici pobedili su “azuri” rezultatom 89:88.

Srbija i Italija igraće od 10.00, meč prvog kola Grupe I na Svetskom prvenstvu u Manili, svi prethodni porazi “orlova” od “azura” postaće deo prošlosti ukoliko izabranici selektora Pešića dođu do trijumfa.

Grupa I:

1. Srbija 3:0
2. Dominikanska Republika 3:0
3. Italija 2:1
4. Portoriko 2:1

Odbojkaši Srbije bolji od Belgije za drugi trijumf na Evropskom prvenstvu

0

PERUĐA – Odbojkaši reprezentacije Srbije pobedili su večeras selekciju Belgije sa 3:1 (25:22, 18:25, 25:20, 25:20) u utakmici drugog kola grupe A Evropskog prvenstva.

Pavle Perić je bio najefikasniji u timu Srbije sa 14 poena, dok je Atanasijević dodao 11 poena.

U prvom setu se vodila ravnopravna borba do finiša, kada je Belgija povela sa 22:20. Srbija je tada sjajnom serijom 5:0 stigla do 25:22 i povela sa 1:0.

U drugom setu je viđena slična situacija, s tim što je Belgija povela još u ranoj fazi seta i održavala tu prednost do konačnih 25:18 za izjednačenje na 1:1 u setovima.

Srbija je dominirala u trećem setu najviše zahvaljujući odličnim servisima Perića i Atanasijevića, ali i sjajnoj igri u odbrani. Srbija je treći set dobila sa 25:20 i povela sa 2:1.

Vodila je Srbija i u četvrtom setu, u završnici sa 17:13, ali je Belgija smanjila na 18:17. Nastavila je Srbija sa dobrom igrom i povela sa 22:18, set je dobila sa 25:20, a meč sa 3:1, javlja Tanjug.

Naredni protivnik srpskog nacionalnog tima je domaćin Italija u petak od 21 časova.

Su­du BiH „ne od­go­va­ra” op­tu­žni­ca za ma­sa­kr 56 Sr­ba

0
FB

Po­sle sku­pa po­dr­ške op­tu­že­ni­ma u Sa­ra­je­vu po­ku­ša­va se od­lo­ži­ti ili iz­be­ći pro­ce­su­i­ra­nje 13 biv­ših pri­pad­ni­ka Ar­mi­je BiH

Sa­ra­je­vo – Pre dva­de­se­tak da­na po­dig­nu­ta op­tu­žni­ca pro­tiv 13 pri­pad­ni­ka tzv. Ar­mi­je BiH, osum­nji­če­nih za ubi­stvo 56 srp­skih ci­vi­la u fo­čan­skom se­lu Jo­ša­ni­ca 19. de­cem­bra 1992. go­di­ne, za ko­ju je Tu­ži­la­štvu BiH tre­ba­lo vi­še od 30 go­di­na da je „is­pi­še”, vra­će­na je na do­ra­du. Do­dat­no ure­đe­nje op­tu­žni­ce za­tra­žio je Sud BiH. i to od­mah na­kon što je u Sa­ra­je­vu, u or­ga­ni­za­ci­ji Fon­da­ci­je „Isti­na za Go­ra­žde”, odr­žan skup po­dr­ške tri­na­e­sto­ri­ci „ča­snih bra­ni­la­ca BiH”, ko­ji se, ka­ko se mo­glo ču­ti, „ne­pra­ved­no pro­go­ne” s ci­ljem „na­me­ta­nja la­ži ko­ji­ma se šti­ti agre­sor”.

Od­nos Su­da BiH pre­ma zlo­či­ni­ma po­či­nje­nim u Jo­ša­ni­ci, ka­da je ubi­je­no i tro­je de­ce (dvo­go­di­šnja Dan­ka Ta­no­vić, de­se­to­go­di­šnja Dra­ga­na Vi­šnjić i njen sed­mo­go­di­šnji brat Dra­žen) jav­nost u Re­pu­bli­ci Srp­skoj do­ži­vlja­va kao na­mer­no po­ni­ža­va­nje srp­skih žr­ta­va. Zah­te­vom za do­pu­nu op­tu­žni­ce, za ko­ju Tu­ži­la­štvo ima oko 400 sprem­nih sve­do­ka i vi­še od 1.200 do­ka­znih ma­te­ri­ja­la, Sud BiH, pre­ma mi­šlje­nju mno­gih, ša­lje po­ru­ku po­ro­di­ca­ma žr­ta­va da će i ovaj zlo­čin pro­ći ne­ka­žnje­no.

„Vra­ća­njem na do­ra­du op­tu­žni­ce za zlo­či­ne u fo­čan­skoj Jo­ša­ni­ci Sud BiH po­ka­zu­je da po­li­tič­ko Sa­ra­je­vo i ko­je­ka­kva mu­sli­man­ska udru­že­nja vr­še stra­vi­čan pri­ti­sak da mon­stru­mi iz­beg­nu su­đe­nje i ka­znu. Ig­no­ri­še se ne­po­bit­na či­nje­ni­ca da je na naj­mon­stru­o­zni­ji na­čin ubi­je­no 56 srp­skih ci­vi­la, pa se vra­ća­njem op­tu­žni­se po­ku­ša­va do­bi­ti na vre­me­nu i, even­tu­al­no, da­ti pri­li­ka ne­kom od op­tu­že­nih da po­beg­nu iz BiH, kao što je po­be­gao i pra­vo­sna­žno osu­đe­ni za zlo­či­ne nad Sr­bi­ma Sa­kib Mah­mu­ljin”, ka­že za „Po­li­ti­ku” Bra­ni­mir Ko­jić, pred­sed­nik Skup­šti­ne Re­pu­blič­ke or­ga­ni­za­ci­je po­ro­di­ca za­ro­blje­nih i po­gi­nu­lih bo­ra­ca i ne­sta­lih ci­vi­la.

Pro­ce­su­i­ra­nju po­či­ni­la­ca bru­tal­nog po­ko­lja Sr­ba u Jo­ša­ni­ci 1992. go­di­ne na nji­ho­vu kr­snu sla­vu Ni­kolj­dan pro­ti­ve se i dvo­ji­ca čla­no­va Pred­sed­ni­štva BiH – De­nis Be­ći­ro­vić i Želj­ko Kom­šić. Svi osum­nji­če­ni za njih su „ča­sni he­ro­ji od­bra­ne Go­ra­žda”. Po­dig­nu­ta op­tu­žni­ca pro­tiv tri­na­e­sto­ri­ce za Be­ći­ro­vi­ća je „uvre­da za sve gra­đa­ne BiH”, a za Kom­ši­ća „su­prot­na je i ljud­skoj i prav­nič­koj lo­gi­ci”.

Op­tu­žni­ca za ovaj ma­sa­kr te­re­ti Fe­ri­da Bu­lju­ba­ši­ća, Ah­me­ta i Isme­ta Sej­di­ća, Ra­ši­da So­bu, Šef­ku Glu­šca, Za­ki­ra Ja­ma­ka, Ba­hru­di­na Mu­hi­ća, Ade­ma Fe­hri­ća, Mu­sta­fu Po­lju, En­ve­ra Ku­stu­ru, Mu­ha­me­da Li­sku, Sa­ki­ba Ča­ka­ra i Mu­ni­ra Na­lu. Svi oni su, ka­ko se na­vo­di u sa­op­šte­nju, osum­nji­če­ni za na­pad na ne­bra­nje­no se­lo na­se­lje­no ci­vi­li­ma u ko­me je mu­če­no, a po­tom i ubi­je­no 56 me­šta­na. Me­đu žr­tva­ma bi­lo je že­na, de­ce i sta­ri­jih oso­ba, od ko­jih je jed­na ima­la 88 go­di­na.

Partizan i u revanšu poražen od Nordsjelanda

0

Fudbaleri Partizana nisu uspeli da se plasiraju u grupnu fazu Lige konferencija, pošto su večeras u Beogradu poraženi od danskog Nordsjelanda sa 0:1, u revanš utakmici plej-ofa.

Jedini gol na večerašnjem meču postigao je Ibrahim Osman u 30. minutu.

Žreb grupne faze Lige konferencija na programu je u sutra u 14.30.

Žreb za Ligu šampiona – Zvezda protiv Mančester sitija i Lajpciga

0

Fudbaleri Crvene zvezde igraće u Grupi G Lige šampiona sa ekipama Mančester sitija, Lajpciga i Jang Bojsa, odlučeno je danas žrebom u Monte Karlu.

Prvo kolo igra se 19. i 20. septembra, dok se grupna faza završava utakmicama 12. i 13. decembra. Precizan raspored biće poznat naknadno, javlja Beta.

Finale Lige šampiona igra se na londonskom Vembliju 1. juna naredne godine, a titulu brani ekipa Mančester sitija.

Sastav grupa:

Grupa A: Bajern Minhen, Mančester junajted, Kopenhagen, Galatasaraj

Grupa B: Sevilja, Arsenal, PSV, Lans

Grupa C: Napoli, Real Madrid, Braga, Union Berlin

Grupa D: Benfika, Inter, Salcburg, Real Sosijedad

Grupa E: Fejenord, Atletiko Madrid, Lacio, Seltik

Grupa F: PSŽ, Borusija Dortmund, Milan, Njukasl

Grupa G: Mančester siti, Lajpcig, Crvena zvezda, Jang Bojs

Grupa H: Barselona, Porto, Šahtjor Donjeck, Antverpen.

Predstoji mi obnavljanje stambenog kredita – šta da radim sada?

0

Kamatne stope su jako porasle. Svi to znamo. Kuda će to otići, ne znamo, ali ja svakako imam svoje mišljenje. Ali teško pitanje s kojim se treba suočiti je, šta učiniti sa svojom hipotekom, posebno ako sada predstoji obnova?

Da sam u ovoj poziciji, ili bih tražio najbolju kamatnu stopu na petogodišnju hipoteku s promenjivom kamatnom stopom ili bih se prebacio na kreditnu liniju za vlasnički kapital (HELOC), i tražio bih ili zaključavanje dugoročno u nekom trenutku 2024. ili 2025. ili bih prešao na petogodišnju varijabilnu stopu.

Da bismo započeli proces donošenja odluka, pogledajmo koje su trenutne stope. Iako ovo nisu nužno najbolje stope, evo nekih pristojnih stopa za one sa neosiguranom hipotekom (uglavnom se odnosi na one koji ne plaćaju naknade za osiguranje Kanade za hipoteku i Housing Corp.).

1-godišnji fiksna: 7,1 posto

2-godišnja fiksna: 6,7 posto

Fiksno na 3 godine: 6,3 posto

4-godišnja fiksna: 6,1 posto

5-godišnja fiksna: 5,9 posto

5-godišnja varijabla: 6,9 posto (prime minus 0,3)

Kreditna linija stambenog kapitala: 7,2% (prime)

Fiksno naspram varijabilnog

Tokom godina, hipoteke sa varijabilnom kamatnom stopom su uopšteno davale bolji povraćaj od hipoteka s fiksnom kamatnom stopom. Jedno istraživanje Mošea Milevskog, profesora finansija na Univerzitetu York u Torontu, pokazalo je da bi kanadskim vlasnicima kuća bilo bolje ići sa varijabilnom hipotekom u gotovo 90 %  između 1950. i 2000. godine.

Od 2000. godine takođe je bilo jasno da su hipoteke sa promenljivom stopom za mnoge rezultirale nižim troškovima kamata. Ovo ima smisla jer plaćate premiju za to što znate tačno kolika će vaša stopa biti u određenom vremenskom periodu – bezbrižno.

U malom broju slučajeva kada je hipoteka s fiksnom kamatnom stopom bila bolja, to je bilo u periodu pre rasta kamatnih stopa. Kao što znamo, hipoteka s fiksnom kamatnom stopom koja je bila zaključana oko 2020. na dva procenta na pet godina je prilično dobro u današnjem svetu. S druge strane, u periodu pre pada kamatnih stopa, hipoteka sa varijabilnom kamatnom stopom će verovatno biti najbolja opcija.

Kao i svaki finansijski izbor, deo odluke je zasnovan na vašoj ličnosti i sklonosti riziku. Ako znate da želite sigurnost i ne želite da rizikujete, onda je petogodišnja hipoteka s fiksnom kamatnom stopom vrlo verovatno najbolja opcija za vas bez obzira na to gde se nalazimo u ciklusu kamatnih stopa. Možda se to neće pokazati kao najbolja finansijska odluka, ali mogućnost planiranja budžeta oko određenog plaćanja za pet godina može biti vredna za nečiju udobnost.

Moje je mišljenje da finansijska istraživanja pokazuju da su hipoteke sa varijabilnom kamatnom stopom obično bolja finansijska odluka, i verujem da smo u periodu pre pada kamatnih stopa. Velikih 6 banaka se slažu. Njihov cilj za bankovnu stopu do kraja 2024. je za 0,75 do 1,5 procentnih poena niži nego danas. Verujem da će Banka Kanade verovatno značajno sniziti stope tokom 2024. Na osnovu ovoga, predložio bih onima koji su spremni da preuzmu rizik da danas pogledaju opciju varijabilne stope.

5 godina ili kraće

Na osnovu tržišta obveznica i krivulje prinosa, tržište nam govori da očekuje pad kamatnih stopa u narednih nekoliko godina. Gledajući trenutne brojke inflacije, trendove zaposlenosti i sveukupni rast, verujem da je to ta slika, koja bi Kanadskoj banci trebalo dati razlog da pauzira povećanje kamatnih stopa, ta koja bi trebala izazvati pad stopa u 2024.

S obzirom na ovo gledište, ne bih želeo da se zaključam na petogodišnju fiksnu hipoteku od 5,9 posto. Mislim da će ova stopa biti niža za godinu dana i mnogo niža za dve godine. Problem je u tome što jednogodišnja fiksna hipoteka od 7,1 posto ne zvuči baš zabavno, pogotovo ako sam zabrinut za novčane tokove.

Da sam uzeo jednogodišnju hipoteku od 7,1 posto na iznos od 500.000 dolara sa periodom amortizacije od 25 godina (koristim amortizaciju od 25 godina za sve svoje analize ovde), moje mesečne uplate bi bile 3.533 dolara. Samo ovo bi me moglo naterati da pogledam dugoročnu hipoteku, je tako velika mesečna uplata značajno utiče na moj ukupni budžet.

Međutim, kada biste mogli da upravljate tom isplatom, u suštini biste pokvarili ratu, jer kada biste godinu dana kasnije zaključali četvorogodišnju hipoteku od 5,55 odsto, što je oko 0,55 procentnih poena niže od onoga što možete dobiti danas. Sa tom četvorogodišnjom hipotekom, mesečne uplate bi bile 3.019,59 dolara, dakle prilično niže.

Ako bih morao da nagađam, možda ćete videti četvorogodišnju hipoteku od možda 4,8 odsto godišnje. Imajte na umu da su petogodišnje stope porasle za više od 3,5 procentnih poena u poslednje dve godine. Da li zaista mislimo da je nerealno da se u narednoj godini smanji stopa na četvorogodišnje hipoteke za 1,3 % ?

U tom scenariju, ako ste zaključali jednogodišnju hipoteku od 7,1 posto, a zatim zaključali četverogodišnju hipoteku od 4,8 posto (mesečna rata bila bi 2.807,72 dolara), za razliku od jednostavnog zaključavanja na pet godina po 5,90 %, a neto uticaj bi bio sledeći:

Ukupne isplate tokom pet godina bile bi $177.166,70  u odnosu na $190.162,35, ili otprilike $13.000 manje. Na kraju pet godina, glavnica bi bila isplaćena 52.899,37 dolara u odnosu na 51.453,45 dolara, tako da se isplatilo 1.446 dolara više, i dok je potrošeno 13.000 dolara manje.

Na kraju krajeva, ono što je važno je vaša tolerancija na rizik i vaš pogled na kamatne stope. Da sam išlao na hipoteku s fiksnom kamatnom stopom, mogao bih razmisliti o tome da uzmem na godinu dana, a zatim da se zaključam na duže od godinu dana. Naravno, da sam davao hipoteku sa fiksnom kamatnom stopom.

HELOC naspram 5-godišnje varijabilne stope

Razlozi zbog kojih bih verovatno tražio da sada premestim celu svoju hipoteku na HELOC jesu taj što ne želim ništa da zaključam po današnjim stopama i želim značajnu fleksibilnost. Drugi razlog za HELOC bi mogao biti taj što bi u vreme većih otplata hipoteke, bilo koji način da se smanje troškovi gotovinskog toka od interesa.

Uzmimo primer od 500.000 dolara i pronađimo HELOC na vrhuncu, 7,2 posto. To znači mesečni trošak od otprilike $ 3.000. Iako ne bih otplaćivao glavnicu, to možda nije moja briga broj 1 u vreme visoke inflacije i skučenih budžeta. Ako kamatne stope padnu, HELOC plaćanja će takođe pasti. Istovremeno, ako se tržište promeni, možemo videti veće popuste na petogodišnje hipoteke sa varijabilnom kamatnom stopom.

Pre nekoliko godina, ne samo da je primarna kamatna stopa bila niža, već su mnoge od ovih hipoteka bile čak niže, kao primarna stpa od – 1,1 posto. Danas je dobra stopa primarna – 0,3 posto.

Ako ste skloni riziku ili mislite da će kamatne stope nastaviti rasti, odaberite najbolju petogodišnju fiksnu stopu koju možete. Međutim, ako ste voljni da preuzmete malo rizika i mislite da će kamatne stope pasti, pokušao bih da ostanem fleksibilan i izložen varijabilnim stopama što je duže moguće i odlučio bih se za HELOC u ovom trenutku.

Dobiti dobru kamatnu stopu

Zato koristite hipotekarne brokere i poželjno partnerstvo sa bankom, kada tražite hipoteku za sebe ili neko od svoje dece. To radite jer je dobro da klijent bude informisan o dostupnim cenama i da barem ima opciju za najbolje bankarske tarife.

Ključ nije u tome da jednostavno potpišete zahtev banke za obnovu kredita, jer to obično nije  i najbolja cena koju vam mogu ponuditi.

SERBIANNEWS/CANADA