13.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 623

Vimbldon spreman za nedeljni spektakl – Đoković igra za osmu, Alkaraz za prvu titulu

0
RTS

Najbolji srpski teniser Novak Đoković će u nedelju, 16. jula, igrati protiv Španca Karlosa Alkaraza 136. vimbldonsko finale. Meč će početi u 15.00.

Srpski teniser će igrati deveto finale u karijeri na Vimbldonu, dok će mladom španskom igraču biti prvo na londonskoj travi.

Đoković će se boriti za ukupno osmi trofej, ali i peti uzastopni čime bi izjednačio Federerov rekord koji je za sada najuspešniji na Vimbldonu u muškoj konkurenciji.

Pored toga, Novak bi trijumfom stigao i do 24. grend slem titule i time bi izjednačio rekord koji već pola veka drži Margaret Kort.

Perspektivni španski teniser, trenutno najbolji na ATP listi, do sada je osvojio 11 trofeja, među kojima je i jedna grend slem titula na Ju-Es openu prošle godine.

Đoković i Alkaraz su odigrali dva međusobna duela i rezultat je nerešen. Poslednji meč odigrali su u polufinalu ovogodišnjeg Rolan Garosa, u kome je srpski teniser izašao kao pobednik.

Ulog u finalu je veliki, igraće ga prvi i drugi teniser sveta, a pobednik će sem trofeja i novčane nagrade ući u pobednički deo istorije Vimbldona.

Finale će početi u nedelju u 15.00, direktan prenos je na Prvom programu RTS-a, a tok duela i najzanimljivije detalje možete pratiti na našem portalu.

Sarajevska hajka na studentkinje iz RS zbog objava na „Instagramu”

0

Zbog slike sa podignuta tri prsta i fotografije Ratka Mladića stižu im brojne pretnje, Dodik im nudi da pređu na studije u Srpskoj

Istočno Sarajevo – Valentina Vujičić i Slađana Todić iz Republike Srpske, koje studiraju na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu izložene su poslednjih dana brutalnom linču, što od sarajevskih medija, što od  njihovih kolega s fakulteta. Stigle su im i stižu brojne pretnje, a sve zbog njihove objave na društvenim mrežama  jedne slike sa podignuta tri prsta, fotografije generala Ratka Mladića i prepiske  sa  kolegom u vezi proteranih sarajevskih Srba.

U harangu iz Sarajeva uključilo se i Tužilaštvo BiH iz koga je, kako prenose federalni  mediji, potvrđeno da se „ovaj slučaj kvalifikuje kao krivično delo izazvanja nacionalne, rasne i verske mržnje, razdora i netrpeljivosti” i da će biti „formiran predmet” protiv dve studentkinje.

Sarajevu smeta istina o prognanim Srbima
Istovremeno, devojkama izloženim javnom progonu, pa čak i pretnjama smrću, stiže masovna podrška iz Srpske. Predsednik Milorad Dodik poručio im je da mogu, ako žele, nastaviti studiranje na nakom od fakulteta u Srpskoj. I ministar bezbednosti u Savetu ministara BiH Nenad Nešić izjavio je da će učiniti sve i zaštititi progonjene dvadesetogodišnjakinje.

U objavi na Tviteru predsednik Srpske naveo je da smo ovih dana „svedoci orgijanja ratnim muslimanskim zastavama s kojim su došli u Republiku Srpsku, čije institucije su uradile sve da te provokacije prođu bez incidenata”. U isto vreme u Sarajevu se, dodao je Dodik, pokazuje netrpeljivost prema dve devojke koje su izrazile svoj stav, što pokazuje da taj grad nije multietičan, već se samo tako lažno prikazuje.

Valentina Vujičić kaže da oseća  veliki strah i da ne može da  veruje da postoji tolika količina mržnje koja isijava iz  poruka koje joj neprekidno stižu. Studiranje u Sarajevu za nju je, kaže, završena priča.

„Ne pada mi na pamet da se vraćam. Dekan je sa nama razgovarao i obećao da će on uraditi sve  da nas dve budemo potpuno bezbedne na fakultetu. A šta kad dolazimo i odlazimo kući? Ko nam posle svega što smo doživele, pretnji pogotovo, može garantovati da nećemo biti napadnute na ulici”, kaže Vujičićeva za naš list, istakavši da ima pravo da na svom privatnom profilu na društvenoj mreži objavljuje šta hoće.

Studenti sa sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku organizovali su čak i protest sa koga su tražili da njihove dve koleginice zbog objava na „Instagramu” budu izbačene sa studija. Ministar bezbednosti BiH u svemu što trenutno doživljavaju Valentina i Slađana i što vraća sećanje na izbacivanje mladih srpskih novinarki iz Javnog radioetelevizijskog servisa u Sarajevu, prepoznaje  još jedan primer koji dokazuje šta Srbi mogu da očekuju u tom gradu iz koga je i on proteran.

„Očigledno je  da je to ta multietnička, građanska BiH, koja nema ništa od građanske zemlje”, kaže ministar Nešić.

Zvanično: Svi telefoni će morati da imaju zamenljive baterije do 2027. godine

0

Pre tačno mesec dana, Evropski parlament je izglasao da će pametni telefoni budućnosti morati da imaju zamenljive baterije, a ta odluka je ove nedelje postala zvanična, jer je novi zakon podržao i Evropski savet.
Preostalo je samo da ova dva tela EU potpišu novi zakon, kao i da se on objavi u službenom glasniku, što je u ovoj fazi gotovo stvar formalnosti, nakon čega sat počinje da otkucava za proizvođače.

Preciznije, proizvođačima će biti dat rok od 3,5 godine, što je prema EU dovoljno vremena da redizajniraju svoje proizvode i da se povinuju novom zakonu. U suprotnom, svoje uređaje neće moći da prodaju na tržištu Evropske unije. Izglasana i odobrena pravila glase da se korisnicima mora omogućiti da baterije menjaju bez ekspertize i alata, što znači da će proizvođači iz korena morati da promene način na koji dizajniraju svoje telefone.

Ovaj zakon se takođe odnosi na tablete, laptopove, električne automobile, električne trotinete, ali i sve drugo što u sebi sadrži punjivu bateriju. Međutim, laka zamena baterija je samo jedno od pravila koje je Evropski savet upravo odobrio. Zapravo, zakon postoji kako bi naterao proizvođače da pređu na cirkularnu ekonomiju baterija, a ovo su neka od ostalih pravila kojima će morati da se povinuju:

Minimumi reciklaže: Industrijske, automobilske i baterije električnih vozila će morati da budu izrađene određenog procenta recikliranog materijala. U početku, taj broj je 6% za litijum, 6% za nikl, 16% za kobalt i 85% za olovo
Efikasnost recikliranje: Do kraja 2025. godine, Ni-Ca baterije moraju da imaju efikasnost reciklaže od 80%, dok sve ostale baterije moraju da ispune efikasnost od 50%
Ekstrakcija sirovina iz otpada: Ekstrakcija litijuma iz odbačenih baterija mora da bude na 50% do 2027, odnosno na 80% do 2031. godine
Prikupljanje otpada: Proizvođači će do kraja 2027. godine morati da prikupe 63% odbačenih baterija koje bi inače završile na deponijama, a taj broj do kraja 2030. godine mora da bude na 73%
Zakon o baterijama je samo još jedan u nizu zakona zbog kojih proizvođači moraju da vode računa šta izbacuju na tržište. Podsetimo, EU je već donela zakone zbog kojih će prodaja benzinaca i dizelaša biti zabranjena, svi uređaji morati da pređu na isti punjač, kao i zbog kojih će Apple konačno morati da otvori svoj operativni sistem.

Putin: Prigožin odbio da se pridruži ruskoj vojsci

0

Šef ruske plaćeničke oružane grupe “Vagner” Jevgenij Prigožin odbio je ponudu da se njegovi borci pridruže ruskoj vojsci, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

Putin je rekao da je veliki broj komandanata ruske vojske podržao plan da tim ljudstvom komanduje Prigožin što je predloženoo na ; zajedničkom sastanku u Moskvi 29. juna, piše Bi-Bi-Si.
Međutim Prigožin je na predlog odgovorio da se „njegovi momci ne slažu s takvom odlukom“, iako Putin navodi da su „mnogi Vagnerovi oficiri klimali glavom“ dok je na sastanku govorio o predlogu.
Pripadnici „Vagnera“ sada obučavaju vojnike u Belorusiji, gde su od okončanja pobune protiv ruskih snaga 24. juna, saopštilo je danas u Minsku Ministarstvo odbrane, prenosi Rojters.

Ministarstvo je objavilo video koji navodno prikazuje „Vagnerovce“ kako obučavaju beloruske vojnike na vojnom poligonu u blizini grada Osipoviči, 90 kilometara jugoistočno od glavnog grada Minska.
Tokom junske pobune, trupe „Vagnera“ su na nekoliko sati zauzele ruski vojni štab u južnoj Rusiji i putovale nekoliko stotina kilometara ka Moskvi. Pobuna je okončana sporazumom koji je predviđao odlazak Prigožina u Belorusiju.
Njegovim borcima je Putin ponudio ili da se pridruže redovnim ruskim trupama, ili da odu u Belorusiju ili da se demobilišu.

Istraživanje pokazalo šta zaista odbija komarce: Potreban vam je samo sapun, a evo kako treba da miriše

0
black and orange insect on black leather textile

Mnogi od nas se pitaju da li nas komarci toliko napadaju jer im se sviđa ukus naše krvi. Novo istraživanje kaže da razlog ipak nije naša krv već mirisi proizvoda za higijenu i za kožu koje koristimo.

Takođe, u studiji je utvrđeno i da, dok mirisi nekih sredstava za higijenu privlače komarce, drugi ih odbijaju. Studija je objavljena u časopisu iScience, a otkrila je da na privlačnost našeg mirisa komarcima utiče kombinacija našeg prirodnog mirisa i mirisa sapuna ili drugog sredstva za higijenu koji koristimo. Da bi to potvrdili, istraživači su od učesnika studije uzeli uzorke mirisa pre i nakon što su ih zamolili da se nasapunjaju različitim markama sapuna, a testirali su neke od najčešće korišćenih američkih brendova. Na kraju je ispalo da korisnici brendova Dove, Dial i Simple Truth komarce privlačili više od ostalih.

„Ono što je bilo iznenađujuće u našim rezultatima bila je važnost interakcije između specifičnih hemikalija sapuna i telesnog mirisa svakog pojedinca u određivanju hoće li osoba biti više ili manje privlačna komarcima“, objasnio je dr Klemon Vinože, profesor biohemije na univerzitetu Virginia Tech i jedan od autora studije.

“Drugim rečima, bili smo iznenađeni kada smo videli da neki sapuni povećavaju privlačnost nekih ljudi komarcima, ali ne svih”, dodao je za Real Simple.

Dr Vinože je objasnio i da se ženke komaraca hrane ljudskom krvlju jer ona sadrži hranjive materije koje su im potrebne za proizvodnju jaja. I mužjacim i ženkama komaraca, kaže dr Vinože, uz krv treba i šećer iz biljaka, kako bi ubrzali svoj metabolizam, a budući da za pranje tela i sami koristimo biljke i cveće, komarcima je lakše da nas pronađu.

“Uprkos tome što nam je ova ideja bila bukvalno ispred nosa, sapuni su uglavnom bili zanemareni kao potencijalni faktor koji bi odredio zašto komarci neke ljude grizu više od drugih”, dodao je autor.

A kakav je sapun najbolje koristiti ako želimo da odbijemo komarce? Prema nalazima studije, to je sapun s mirisom kokosa.

“Druga istraživanja su pokazala da mirisi limuna, citronele ili geranija odbijaju komarce. U mirisima svih sapuna koje smo testirali prvenstveno je dominirao limonen, poznat po svom odbijajućem efektu na komarce,” kaže dr Vinože, a uprkos tome, za tri od četiri testirana sapuna komarci su pokazali veći interes.

„Istraživaćemo dalje kako se te interakcije obrađuju u mozgu komarca”, poručio je on.

U Srbiji je radna nedelja najduža u Evropi

0

Radnici u Srbiji su u poslednjem kvartalu 2022. godini radili su prosečno 42,1 sat nedeljno. To je više od svih zemalja Evropske unije, a u odnosu na prosek više je za 6,4 sati, pokazuju podaci Eurostata.

U Evropskoj uniji se u poslednjem kvratalu prošle godine prosečno radilo 35,7 sati nedeljno. Ni u jednoj zemlji EU nije se radilo duže od 40 sati nedeljno, a najviše u Grčkoj (39,4 sati nedeljno), piše Nova ekonomija.

Zvanična evropska statistika pokazuje da, nakon Grčke, prosečna radna nedelje traje najduže u Rumuniji (39,3 sati), Bugarskoj (39,1), Poljskoj (38,9) i Letonija (38,3).

Najkraće se radi u Holandiji (31), Austriji (33), Danskoj (33,2) i Norveškoj (33,2 sata).

 

Glumice za koje se malo zna da su srpskog porekla

0

Njihova filmska ostvarenja redovno pratimo, a nismo imali pojma da zapravo vuku korene iz naše male Srbije.

Laura Benanti

ANANGELA WEISS / AFPGELA WEISS / AFP

Američka glumica i pevačica Laura Ilene Benanti (rođena Vidnović) rođena je 13. jula 1979. Nastupala je na Brodveju i ima pet nominacija za nagradu „Toni“.

Laura Benanti rođena je u Njujorku, majka joj je bila Linda Voneberger, najpre glumica a potom učiteljica dikcije, a otac Martin Vidnović, brodvejski glumac i pevač. Ima srpske, nemačke i irske korene. Njeni roditelji su se razveli kad je bila mlada, preselila se u Kinelon, Nju Džersi, s majkom i očuhom Salvatoreom Benantijem, psihoterapeutom, čije prezime nosi. Laura se ostvarila prvenstveno na Brodveju, a posebno se izdvajaju dela „Zvuk muzike“ i „Swing!“ za koji je dobila prestižnu nagradu Tony. Laura se ostvarila i u filmovima „Take the lead“, gde je igrala sa čuvenim Antonijom Banderasom, kao i u „Falling for Grace“, u ulozi princeze Aleksandre.

Pored toga, Laura je snimila nekoliko pesama, a od 2000. piše pesme i svira gitaru, a jedan od njenih singlova i nosi nativ Laura Benati i snimljen je 2020.

Slično poslovnom životu, Laura vodi i vrlo zanimljiv privatni. Tri puta se udavala, a trenutno se pretpostavlja da nije u braku. Ima dvoje dece.

Džudit Tereza Evans

Robyn BECK / AFP

Džudit Tereza Evans poznata je kao Džudi Grir i važi za jednu od omiljenih holivudskih glumica. Čuvena je po romantičnim komedijama koje obožavamo kao što su: „Jawbreaker“, „What Women Want“, „13 Going on 30“, „Elizabethtown“, „27 Dresses“, i „Love & Other Drugs“. Rođena je u Detroitu i vuče srpsko-crnogorsko poreklo po babi po ocu. Zanimljivo je da je njena mama bila opatica koju su zbog neprimerenog ponašanja izbacili iz manastira. Skoro da nema žanra u kojem Džudi nije zasijala. Karijeru je započela u horor filmu Stricken, ali ubrzo se okrenula romantičnim filmovima i komičnim Tv serijama popot „Dva i po muškarca.“

Sarađivala je sa Džerardom Batlerom, Džoržem Klunijem, Kejti Holms, Kristinom Riči i mnogim drugim velikim imenima.

Ona se 2011. godine udala za producenta Dina E. Johansona, s kojim podiže njegova dva sina iz prvog braka, a Džudi je odlučila da im pruži svu ljubav i pažnju tokom odrastanja.

Trojan Belisario

Dia Dipasupil / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / Getty Images via AFP

Američka glumica, najpoznatija po ulozi Spenser Hastings u TV-seriji „Pretty Little Liars“ ima srpsko poreklo. Njen otac Donald je tvorac serija „Magnum, P.I.“, „Quantum Leap“ i „NCIS“ i pola je Srbin, a pola Italijan. Trojan je samo na osnovu uloge u tinejdž drami, kao Spenser, osvojila veliki broj nagrada i nominacija, a nakon toga njena karijera kreće uzlaznim putem, te se može pohvaliti dugačkom listo najrazličitijih nagrada. Međutim, glumica nije imala tako lako odrastanje, ona je otkrila da je dok je bila mlađa imala dosta problema u srednjoj školi što je rezultiralo poremećajima u ishrani i samopovređivanjem.

Nakon kratke pauze i rada na svom mentalnom zdravlju, Belisario je diplomirala na lepe umetnosti na univerizitetu Južne Kalifornije. U preko 50 izvanrednih ostvarenja, posebno se ističe politička drama „Ways & Means“ gde je sarađivala sa Patrikom Dempsijem, kao i u slavnoj seriji „Suits“, gde je igrala sa svojim sadašnjim mužem, Patrikom. Zajedno su i prisustvovali kraljevskom venčanju njihove koleginice sa snimanja, Megan Markl. Par ima dve ćerkice.

Sara Sokolović

KEVORK DJANSEZIAN / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / Getty Images via AFP

Poznata kao Lora Suton iz poznate američke triler serije Homeland i mnogim drugim ulogama u nagrađivanim ostvarenjima kao što je serija Big Little Lies. Vuče korene iz Srbije. Naime Sarin tata, Dimso „Dan“ Sokolović emigrirao je iz Nemačke u Ujedinjenje države, gde se zaljubio u Donu Stovel. Sara je 2011. diplomirala glumu na prestižnom univerzitetu Yale, a od tada je radila na velikom broju projekata i dokazivala svoj talenat kroz najrazličitije uloge. Igrala je prostituku u krimi trileru „Hladna noć dolazi“, kao i ulogu Mavin Lit u krimi filmu „Sve tajne“, gde je stala rame uz rame sa Dakotom Fening i Elizabetom Benks. Pored toga imala je nekoliko kratkih pojavljivanja u televizijskim serijama „The Good Wife“, „Timeless“ i „Unforgettable“.

Recept za najbolji paradajz sos

0

Najvažnije je da odaberete slatki paradajz koji ne sadrži previše vode.

Sastojci:

– 60 ml maslinovog ulja (120 ml ako koristite paradajze iz limenke)

– 8 čenova belog luka

– 1.400 g svežih zrelih paradajza ili 1 kg pelata iz limenke

– 1 ljuta papričica (peperoncino)

– 10 listova bosiljka

Priprema:

Zagrejte maslinovo ulje na srednje jakoj vatri. Dodajte izgnječeni beli luk i kuvajte oko dva minuta.

Dodajte paradajz i kuvajte dok ne mešavina ne provri, pa začinite solju i dodajte ljutu papričicu (koju kasnije možete izvaditi).

Smanjite vatru, gnječeći paradajze varjačom dok se kuvaju, sve dok se sos ne zgusne, oko 20 minuta. Dodajte bosiljak otprilike pet minuta pre nego što sos bude gotov.

Probajte sos i dodajte so i biber po ukusu.

SZO: Najčešći veštački zaslađivač je kancerogen, bezbedan je samo ovako

0
ingredients, sugar, flour
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) označila je aspartam kao mogući uzročnik raka.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i Zajednički stručni komitet za prehrambene aditive (FAO) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) objavili su danas procenu uticaja na zdravlje zaslađivača aspartama.

Pozivajući se na „ograničene dokaze“ o karcinogenosti kod ljudi, IARC je klasifikovao aspartam kao moguće kancerogen za ljude (IARC grupa 2B), a JECFA ponovo je potvrdio prihvatljiv dnevni unos od 40 mg/kg telesne težine.

Istraživači se ne bave pitanjem o količini proizvoda

IARC, čiji je zaključak finalizovan ranije ovog meseca, nakon sastanka spoljašnjih stručnjaka grupe, ima za cilj da proceni da li je nešto potencijalna opasnost ili ne na osnovu svih objavljenih dokaza.

Ne bavi se time koju količinu proizvoda osoba može sigurno konzumirati.

Takvu preporuku daju drugi stručni odbor SZO za prehrambene aditive, poznat kao JECFA (Zajednički stručni odbor SZO i Organizacije za hranu i poljoprivredu za prehrambene aditive) i nacionalni regulatori.

Slični zaključci IARC-a u prošlosti, za različite materije, izazvali su zabrinutost među potrošačima u pogledu njihove konzumacije, doveli do tužbi i izvršili pritisak na proizvođače da preispitaju recepte i zamene ih alternativama.

To je dovelo do kritika da IARC-ove procene mogu zbuniti javnost, piše index.hr.

JECFA, SZO odbor za aditive, smatra da je aspartam siguran za konzumaciju unutar prihvaćenih dnevnih granica.

Na primer, odrasla osoba teška 60 kg morala bi popiti između 12 i 36 limenki dijetalnih gaziranih pića – zavisno od količine aspartama u piću – svaki dan da bi bila u opasnosti.

Nacionalni regulatori, uključujući Sjedinjene Države i Evropu, uveliko dele njeno stanovište.

Poverljivo do jula

Portparol IARC-a nedavno je rekao da su nalazi odbora IARC-a i JECFA-e poverljivi do jula, ali je dodao da su „komplementarni“, a zaključak IARC-a predstavlja „prvi temeljni korak u razumevanju kancerogenosti“.

Sekretarijat za aditive „sprovodi procenu rizika, koja određuje rizik da će se određena vrsta štete (npr. rak) pojaviti pod određenim uslovima i nivoima izloženosti“.

Međutim, industrija i regulatori strahuju da bi održavanje oba procesa u isto vreme moglo biti zbunjujuće, prema pismima američkih i japanskih regulatora u koja je Rojters imao uvid.

„Ljubazno molimo oba tela da koordiniraju svoje napore u reviziji aspartama kako bi se izbegla bilo kakva zabuna ili zabrinutost u javnosti“, napisala je Nozomi Tomita, službenica japanskog ministarstva zdravlja, rada i socijalne zaštite, u pismu 27. marta zamenici upravnika SZO Zuzani Jakab.

U pismu, koje je video Rojters, takođe se poziva da se zaključci oba tela objave istog dana, kao što se sada događa. Japanska misija u Ženevi, gde je sedište SZO, nije odgovorila na zahtev za komentar.

Zaključili da je glifosat „verovatno kancerogen“

Zaključci IARC-a mogu imati ogroman uticaj.

Njegovo radno telo je 2015. zaključilo da je glifosat „verovatno kancerogen“.

Godinama kasnije, iako su druga tela poput Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA) osporavala tu procenu, kompanije su i dalje osećale efekte odluke.

Nemački Bayer 2021. izgubio je treću žalbu na presude američkih sudova kojima je dosuđena odšteta kupcima koji su za svoj rak okrivili korišćenje njegovih sredstava protiv korova na bazi glifosata.

Odluke IARC-a takođe su kritikovane zbog izazivanja nepotrebne uzbune zbog supstanci ili situacija koje je teško izbeći.

IARC je noćni rad i konzumaciju crvenog mesa svrstao u kategoriju „verovatno kancerogenih“, a korišćenje mobilnih telefona kao „moguće kancerogenih“, slično aspartamu.

Udruženje ozbiljno zabrinuto zbog ovih informacija

„IARC nije telo za bezbednost hrane i njihov pregled aspartama nije naučno sveobuhvatan i uveliko se temelji na široko diskreditovanim istraživanjima“, izjavila je Fransis Hant Vud, glavna sekretarica Međunarodnog udruženja zaslađivača (ISA).

Udruženje, čiji su članovi Mars Wrigley, odsek Coca Cole i Cargill, rekla je da je „ozbiljno zabrinuta u vezi s recenzijom IARC-a, koja bi mogla obmanuti potrošače“.

Aspartam se godinama proučava

Aspartam se godinama opsežno proučava. Prošle je godine opservacijska studija u Francuskoj među 100.000 odraslih osoba pokazala da ljudi koji su konzumirali veće količine veštačkih zaslađivača, uključujući aspartam, imaju nešto veći rizik od raka.

Ona je usledila nakon studije Instituta Ramazzini u Italiji početkom 2000-ih, koja je objavila da su neki oblici raka kod miševa i pacova povezani s aspartamom.

Prva studija nije mogla da dokaže da je aspartam uzrokovao povećani rizik od raka, a postavila su se pitanja o metodologiji druge studije.

Regulatori su odobrili aspartam za globalnu upotrebu nakon što su pregledali sve dostupne dokaze, a veliki proizvođači hrane i pića decenijama su branili upotrebu tog sastojka. IARC je rekao da je analizirao 1.300 studija.

Navođenje aspartama kao mogućeg karcinogena ima za cilj da podstakne dodatna istraživanja, rekli su izvori bliski IARC-u, što će pomoći agencijama, potrošačima i proizvođačima da donesu čvršće zaključke.

Ali takođe će verovatno ponovo pokrenuti raspravu o ulozi IARC-a, kao i bezbednosti zaslađivača generalno.

Prošlog meseca SZO je objavio smernice savetujući potrošače da ne koriste zaslađivače koji nisu šećer za kontrolu telesne težine.

Smernice su izazvale buru u prehrambenoj industriji, koja tvrdi da zaslađivači mogu biti od pomoći potrošačima koji žele da smane količinu šećera u svojoj ishrani, prenosi Nova.rs.

Još jedan meč do broja 24! Novak je u finalu!

0
Foto: VImbldon

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u deveto finale na Vimbldonu pobedom protiv osmog nosioca Janika Sinera u tri seta – 6:3, 6:4, 7:6.

Za osmu titulu na Vimbldonu, a 24. grend slem pehar, Novak će u nedelju u velikom finalu igrati sa boljim iz meča u kome se sastaju Karlos Alkaras i Danil Medvedev.

Za pobedu protiv Sinera, Đokoviću je bilo potrebno nešto malo manje od tri sata.