Veštačka inteligencija dovela u pitanje autentičnost dve Van Ajkove slike
Analiza veštačke inteligencije (VI) dovela je u pitanje autentičnost dve slike flamanskog umetnika iz 15. veka Jana van Ajka, koje se nalaze u italijanskim i američkim muzejima.
Veštačka inteligencija dovela u pitanje autentičnost dve Van Ajkove slike
Tokom ispitivanja obe verzije njegove slike Sveti Franja Asiški prima stigme, nisu otkriveni potezi četkicom koji su zaštitni znak čuvenog majstora.
Jedna od tih slika nalazi se u Muzeju umetnosti u Filadelfiji, u Pensilvaniji, a druga u Kraljevskom muzeju u Torinu. Oba dela su skoro identičn,a i nepotpisana.
Testove je sprovela švajcarska kompanija Art Recognition u saradnji sa Univerzitetom Tilburg u Holandiji, i oni su uključili alate vesstačke inteligencije.
Rezultati su takvi da na dvema slikama nije otkriven nijedan od Van Ajkovih poteza četkicom.
Jedan od vodećih stručnjaka za slikarstvo Van Ajka i direktor muzeja Surmond-Ludvig u Ahenu, Til-Holger Borhert, rekao je da se najnovije analize slažu sa stavom grupe naučnika koji su i ranije sugerisali da su obe verzije nastale u umetnikovoj radionici, ali da nije sigurno da ih je on lično i naslikao.
Van Ajk se smatra jednim od pionira u slikanju uljem, a sačuvano je manje od 20 njegovih dela.
Inače, u prethodnim analizama, sistem Art Recognition otkrio je čak 40 lažnih slika, koje su se prodavale na Ibeju tokom 2024. godine.
Meduza velika kao školski autobus otkrivena u dubinama Atlantika
Naučnici su u dubokim vodama argentinskog dela obale u Atlantskom okeanu snimili retku meduzu džinovskih razmera, koja je poznata kao (Stygiomedusa gigantea).
Meduza je otkrivena na dubini od 250 metara, ima pipke koji mogu da dostignu dužinu i do 10 metara. Tim naučnika snimio je ovu neobičnu vrstu meduze u Atlantskom okeanu kod obala Argentine.
Istraživači su džinovsku meduzu otkrili slučajno, tokom ekspedicije na putu od Buenos Ajresa do Ognjene zemlje. Otkriveno je i nekoliko koralnih grebena i 28 novih vrsta, uključujući crve, puževe i morske anemone.
„Tokom ovog putovanja prikupljen je veliki broj fizičkih i bioloških uzoraka koji će pomoći da razumemo dinamiku voda. Uzorci su jedinstveni i pružaju nam priliku da razumemo koliko su ekstremni ekosistemi neobični i koliko mogu da budu ranjivi“, istakla je Melisa Fernandez Severini, iz Argentinski institut za okeanografiju.
MUP upozorava na novi vid internet prevare – zloupotrebu aplikacije “votsap”
Prevara se najčešće vrši tako što građani dobijaju poruke koje deluju kao da su poslate od poznate osobe, sa sadržajem poput “našao sam link sa tvojom slikom“, “glasaj klikom na link“ ili “pogledaj ovo, ti si na fotografiji“, uz prilog ili internet link.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku, upozorava građane na pojavu novog vida internet prevare kojom se zloupotrebljava aplikacija “votsap”.
Prevara se najčešće vrši tako što građani dobijaju poruke koje deluju kao da su poslate od poznate osobe, sa sadržajem poput “našao sam link sa tvojom slikom“, “glasaj klikom na link“ ili “pogledaj ovo, ti si na fotografiji“, uz prilog ili internet link, navodi se u saopštenju MUP-a.
Klikom na takav link, građani budu navedeni da prate dalja uputstva, čime nesvesno omogućavaju neovlašćenim licima pristup svom “votsap” nalogu, a nakon toga, napadači mogu da čitaju poruke, šalju poruke u ime žrtve i nastave širenje prevare drugim kontaktima, objašnjavaju iz MUP-a.
“Apelujemo na građane da ne otvaraju sumnjive linkove, čak i ako stižu od poznatih kontakata, ne unose kodove niti prate uputstva sa nepouzdanih internet stranica, da redovno proveravaju da li na svom “votsap” nalogu postoje nepoznati ‘povezani uređaji’, kao i da odmah uklone svaki uređaj koji ne prepoznaju”, ukazuje se u saopštenju.
IZ MUP-a ističu da Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala nastavlja da prati ovaj vid zloupotreba i poziva građane da svaki pokušaj prevare prijave nadležnim organima. Bezbednost u digitalnom okruženju zavisi i od opreza svakog pojedinca, naglašava se u saopštenju.
Policija oslobodila kidnapovanog pevača posle potere od Beton hale do Rume
Dve nepoznate osobe, uz pretnju nožem i vatrenim oružjem, otele su muškarca D. K. u ranim jutarnjim časovima u Beogradu, u Karađorđevoj ulici, i iznuđivale mu novac. Policija je nakon potere zaustavila vozilo na teritoriji opštine Ruma.
Kako se navodi u saopštenju MUP-a, u vozilu je zatečen 43-godišnji D. K. vezanih ruku, dok su izvršioci uspeli da napuste vozilo i udalje se u nepoznatom pravcu.
Policijska potera od Beton hale do Rume – sustignuto vozilo i oslobođen oteti muškarac
Oštećeni je zbrinut, na mestu događaja izvršen je uviđaj, a policijski službenici su nastavili potragu za izvršiocima, dodaje se u saopštenju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu izvršilo je kvalifikaciju krivičnog dela otmice, a intenzivan rad na daljem rasvetljavanju krivičnog dela je u toku.
Koordinisanu akciju izveli su policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala i Službe za borbu protiv terorizma, Žandarmerije, SAJ-a, Uprave saobraćajne policije, Uprave granične policije, PU za Grad Beograd – UKP, Odeljenja za suzbijanje imovinskih delikata i Policijske brigade.
Mediji prenose da je reč o pevaču Danielu Kajmakoskom, koji je otet nakon nastupa u Beogradu.
Denver prekinuo niz poraza, tripl-dabl Jokića protiv Čikaga
Košarkaši Denver nagetsa pobedili su Čikago bulse sa 136:120 (36:39, 29:20, 39:38, 16:39) u utakmici regularnog dela sezone NBA lige.
Denver prekinuo niz poraza, tripl-dabl Jokića protiv Čikaga
Nagetsi su uspeli da prekinu niz od tri uzastopna poraza i ponovo se osiguraju na trećoj poziciji Zapadne konferencije.
Denver je bolje ušao u utakmicu, a dobar protok lopte i poeni iz kontranapada doneli su mu brzo dvocifrenu prednost – 21:31. Ona nije dugo trajala pošto je domaći tim odgovorio trojkama i zaostatak na kraju četvrtine smanjio na svega tri poena.
Nikola Jokić za RTS
U nastavku se igralo u serijama – gosti bi imali par poena prednosti, a onda bi Čikago uzvraćao i dolazio do vođstva.
Jedna takva serija donela je Bulsima i šest poena prednosti na kraju prvog poluvremena – 65:59.
Domaćin je posle treće četvrtine vodio sa 104:97, nakon serije 16:2, ali je Denver u poslednjoj deonici uzvratio serijom 20:2 i preuzeo kontrolu nad utakmicom. Jokić i Džulijan Stroter pogodili su uzastopne trojke kojima su zapečatili preokret.
Bulsi su u prvih šest minuta četvrte četvrtine ostali bez pogotka iz igre i u poslednjem periodu šutirali samo 5/17.
Nikola Jokić upisao je 19. tripl-dabl od starta sezone, a meč je završio sa 22 poena, 17 asistencija i 14 skokova.
Džamal Mari postigao je 28 poena uz 11 asistencija, Tim Hardavej junior dodao 23, Stroter se istakao sa 19, Džonson sa 14, a po 10 poena postigli su Kristijan i Brus Braun.
U redovima Čikaga, Matas Buzelis ubacio je 21 poen, a Kolin Sekston 17, ali su Bulsi doživeli četvrti uzastopni poraz.
Nagetsi u narednom meču dočekuju Klivlend, dok Čikago gostuje kod Bruklina.
Raspored i rezultati mečeva NBA lige:
San Antonio spars – Dalas maveriks 138:125
Orlando medžik – Juta džez 120:117
Atlanta hoks – Šarlot hornets 119:126
Čikago buls – Denver nagets 120:136
Los Anđeles lejkers – Golden Stejt voriors 105:99
Finiks sans – Filadelfija seventisiksers 103:109
Portland trejlblejzers – Memfis grizlis 122:115
Sakramento kings – Klivlend kavalirs 136:132
Boston seltiks – Njujork niks 18.30
Vašington vizards – Majami hit 20.00
Minesota timbervulvs – Los Anđeles klipers 21.00
Toronto raptors – Indijana pejsers 21.00
Lindsi Von helikopterom prebačena u bolnicu posle pada na Olimpijskim zimskim igrama
Američka skijašica Lindsi Von doživela je težak pad tokom trke u spustu, nakon čega je morala da bude prebačena u bolnicu.
Lindsi Von helikopterom prebačena u bolnicu posle pada na Olimpijskim zimskim igrama
Von je startovala sa 13. pozicije, a u prvoj polovini staze zakačila je kapiju, izgubila ravnotežu i pri velikoj brzini pala.
Lekarska i spasilačka ekipa brzo su reagovale, a skijašica je helikopterom transportovana u bolnicu. Takmičenje je nastavljeno po završetku intervencije.
Olimpijska šampionka je nedavno imala tešku povredu ligamenata kolena, ali je uprkos tome odlučila da nastupi na Zimskim olimpijskim igrama, ističući da joj je ovo poslednji spust u karijeri.
Nakon incidenta, sa zvaničnih profila Zimskih olimpijskih igara na društvenim mrežama upućena joj je poruka podrške.
“Olimpijska šampionka – zauvek. Želimo sve najbolje Lindsi”, navedeno je u poruci.
Lindsi Von je jedna od najuspešnijih i najznačajnijih skijašica u istoriji alpskog skijanja. U karijeri je osvojila tri olimpijske medalje.
U Svetskom kupu zabeležila je 84 pobede, čime je dugo držala rekord po broju trijumfa u ženskoj konkurenciji. Četiri puta je osvajala Veliki kristalni globus kao ukupna pobednica Svetskog kupa, a posebno je dominirala u brzim disciplinama – spustu i superveleslalomu.
Karijeru su joj obeležili brojni uspesi, ali i teške povrede, posle kojih se više puta vraćala na najviši takmičarski nivo.
Von je rođena 18. oktobra 1984. godine u Sent Polu, u američkoj saveznoj državi Minesota. Sa skijanjem je počela veoma rano, već u trećoj godini, a talenat je pokazala još kao dete.
Tokom tinejdžerskih dana školovala se i usavršavala u specijalizovanim skijaškim programima, a u Svetskom kupu debitovala je 2001. godine. Već sredinom prve decenije 21. veka postala je jedna od vodećih skijašica sveta.
Prekretnica u lečenju srca: Novi lek mogao bi sniziti nivoe “lošeg” holesterola – i to za 60 odsto
“Loš” holesterol može biti tihi zdravstveni problem koji godinama radi protiv nas, često bez ikakvih simptoma. Ipak, moguće rešenje je na vidiku: Nova oralna pilula koja je u završnoj fazi kliničkih ispitivanja mogla bi ozbiljno da promeni način na koji se kontroliše holesterol kod ljudi sa visokim rizikom od srčanog udara, a prvo testiranje se već pokazalo veoma uspešnim.

Kontrola “lošeg” holesterola ostaje jedan od ključnih izazova u prevenciji srčanih i moždanih udara, posebno kod ljudi koji su već u visokom riziku. Iako savremena terapija pomaže milionima, značajan broj pacijenata i dalje ne uspeva da dostigne željeni efekat. Srećom, naučnici razvijaju metod koji obećava snažniji pristup lečenju.
Lek pod nazivom enlicitid snižava nivo LDL – odnosno “lošeg” holesterola – i do 60 odsto kod pacijenata koji su i dalje u riziku, čak i kada već koriste standardnu terapiju, prema rezultatima studije. Kliničko ispitivanje obuhvatilo je gotovo 3.000 pacijenata koji su već imali aterosklerozu ili su bili u visokom riziku zbog drugih zdravstvenih stanja. Dve trećine učesnika dobijale su lek, dok je preostala trećina primala placebo.
Posle 24 nedelje, kod grupe koja je uzimala novi lek enlicitid zabeleženo je smanjenje LDL holesterola od oko 60 odsto u poređenju sa placebom. Osim toga, značajno su sniženi i drugi lipidni markeri povezani sa srčanim bolestima, a pozitivni efekti su se zadržali i tokom jednogodišnjeg praćenja.
Podaci pokazuju da manje od polovine pacijenata sa aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću uspeva da dostigne preporučene vrednosti LDL holesterola. Iako su statini (klasa lekova koja se koristi za snižavanje nivoa holesterola) decenijama osnov lečenja, kod značajnog broja ljudi ni najveće doze ne daju željene rezultate, prenosi “Juronjuz”.
Zato se traže dodatne, jednostavne opcije koje bi se lako uklopile u postojeću terapiju. Upravo oralni lek poput enlicitida mogao bi da poveća broj pacijenata koji konačno drže holesterol pod kontrolom, bez složenih terapijskih režima, ističu stručnjaci.
Iako su ovi rezultati veoma ohrabrujući, studija još nije pokazala da lek direktno smanjuje učestalost srčanih i moždanih udara, što zahteva duža ispitivanja u realnim kliničkim uslovima, napominju istraživači. Ipak, Američka administracija za hranu i lekove dodelila je enlicitidu status nacionalnog prioriteta, kako bi se ubrzao proces odobravanja. Ako naredne faze istraživanja potvrde dosadašnje nalaze, enlicitid bi mogao da postane jedan od najmoćnijih oralnih lekova za snižavanje “lošeg” holesterola od pojave statina – pa samim tim može biti i važan novi alat u borbi protiv srčanih bolesti.
Ovo je posebno važno jer se broj srčanih udara sve više povećava, čak i kod ljudi ispod 35 godina. U Srbiji se takođe beleži ovaj zabrinjavajući trend. Podaci ukazuju na porast akutnog koronarnog sindroma kod osoba uzrasta od 35 do 40 godina, ali i kod još mlađih pacijenata. Posebno upečatljiv primer je nedavni infarkt miokarda kod muškarca od svega 26 godina, koji jasno pokazuje koliko su rana prevencija i blagovremeno praćenje faktora rizika – poput holesterola – postali neophodni.
Više školovanja, manje znanja: Generacija Zed najslabija generacija do sad po kognitivnim sposobnostima
Iako današnji tinejdžeri i mladi odrasli više godina života provode u sticanju formalnog obrazovanja nego prethodne generacije, njihovi rezultati ne prate taj trend – kod mladih je zabeležen pad u pažnji, pamćenju, čitanju, matematičkim veštinama… Generacija Zed prva je generacija koja, otkako postoje sistematska merenja kognitivnih sposobnosti, u proseku postiže slabije rezultate od svojih roditelja.

Podaci koji prate kognitivni razvoj još od kraja 19. veka pokazuju pad određenih kongitivnih sposobnosti kod mladih rođenih od kraja devedesetih do početka 2010-ih. Istraživanja ukazuju da se prekretnica dogodila oko 2010. godine – u periodu kada je digitalna tehnologija masovno ušla u učionice i postala glavno sredstvo za učenje.
Ključni problem, prema analizama, nije u kvalitetu nastavnika, obuci ili načinu primene tehnologije, već u samom načinu na koji ljudski mozak funkcioniše. Mozak nije prilagođen učenju iz kratkih digitalnih sadržaja, fragmentiranih informacija i sažetaka složenih ideja. Nasuprot tome, najbolje učimo kroz duboko čitanje, kontinuiranu pažnju i direktnu ljudsku interakciju.
Ekrani, posebno kada su prisutni veći deo dana, remete prirodne biološke procese koji omogućavaju koncentraciju, dugoročno pamćenje i razumevanje. Danas mnogi mladi više od polovine budnog vremena provode ispred ekrana, što ostavlja posledice ne samo na učenje, već i na način razmišljanja i obrade informacija.
Istraživanja sprovedena u velikom broju zemalja pokazuju sličan obrazac: Što je više digitalne tehnologije u učionicama, to su rezultati učenika slabiji. Posebno se kao problematični izdvajaju modeli u kojima svaki učenik ima sopstveni uređaj, jer se nakon početnog entuzijazma učinak često brzo stabilizuje ili počinje da opada.
Dodatni izazov je i to što mnogi pripadnici generacije Zed nisu svesni ovog pada. Naviknuti su na brzu dostupnost informacija i kratke digitalne forme, te često imaju visok nivo samopouzdanja u sopstvene sposobnosti, iako im dubinsko razumevanje i kritičko mišljenje slabe, prenosi “Dejli mejl”.
Problem se dodatno produbljuje jer su obrazovni sistemi, umesto da postave jasne granice, počeli da prilagođavaju nastavu navikama nastalim van škole (kratkim sadržajima, stalnim prekidanjem pažnje i skrolovanjem). Tako alat počinje da diktira način učenja, umesto da služi kao pomoćno sredstvo.
Zbog svega toga, sve više stručnih analiza poziva na ograničenje upotrebe tehnologije u školama, odlaganje davanja pametnih telefona deci i vraćanje fokusa na direktnu komunikaciju, knjige i kontinuirano učenje. Ovaj fenomen sve češće se opisuje kao društveni problem koji zahteva sistemske odgovore, a ne individualna rešenja.
Brojne studije upozoravaju na uticaj tehnologije na kognitivni razvoj dece: Na primer, prema novom globalnom izveštaju o upotrebi veštačke inteligencije u obrazovanju, trenutni način uvođenja AI u škole ne donosi deci onoliko koristi koliko se očekivalo. Istraživanje je obuhvatilo razgovore i fokus grupe sa više od 500 učenika, nastavnika, roditelja, školskih upravnika i stručnjaka za tehnologiju iz 50 zemalja, kao i analizu više od 400 naučnih radova i relevantnih studija.
Zaključak je da u ovoj fazi potencijalni rizici nadmašuju koristi. Veštačka inteligencija može da podstakne takozvano “kognitivno rasterećenje”, odnosno oslanjanje na tehnologiju koje slabi veštine čitanja, pisanja i kritičkog razmišljanja. Uz to, postoji rizik od narušavanja poverenja u obrazovni sistem.
U Japanu otkazan Festival trešnjinog cveta zbog nepristojnih turista
U današnje vreme putovanja su dostupnija nego ikad, ali sa masovnim turizmom rastu i izazovi, naročito na izuzetno popularnim destinacijama. Festival trešnjinog cveta, jedna od najprepoznatljivijih turističkih atrakcija Japana, otkazan je, jer gužve i neprimereno ponašanje posetilaca dovode do velikih problema.












