17.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 611

Smuti od ananasa i šumskog voća

0
selective focus photography of glass of strawberry drink

Sastojci:

(za 2 osobe)

– 2-3 šnite svežeg ananasa

– 1 šolju šumskog voća

– 1 pomorandža

Priprema:

Očistiti ananas, a šumsko voće oprati ukoliko ne koristite zamrznuto.

U blender staviti ananas,šumsko voće i sok od isceđene pomorandže. Miksati jedan minut.

Ukoliko želite gušći napitak ili slađi možete dodati malo banane.

Prijatno!

U Britanskoj Kolumbiji besni oko 400 požara

1

U provinciji Britanska Kolumbija besni oko 400 požara, a evakuisani su i domoroci iz rezervata, dok je evakuacija naređena za drugih 800 stanovnika.

Požar na planini Štajn je van kontrole i došao je samo 300 metara od rezervata, rekla je šef domorodačke zajednice Niakija Hana za Rojters.

kanada, liton, selo, pozar

U Kanadi su zabeleženi najveći sezonski šumski požari u kojima je izgorelo više od 100.000 kilometara kvadratnih, što je četiri puta veća površina od proseka, tokom sezone požara.

U požaru 2021. godine uništen je veći deo domorodačkog sela Liton, kao i administrativne zgrade i 41 kuća, rekla je Hana, navodeći da je ove jeseni bio planiran početak rekonstrukcije.

Hana je rekla da je ovogodišnji požar na udaljenosti od oko 18 kilometara. U Britanskoj Kolumbiji gorelo je u ponedeljak gotovo 400 požara, od kojih je bilo 14 velikih požara.

Meteorolozi prognoziraju da se narednih dana očekuje hladnije vreme, a da se početkom sledeće sedmice očekuje otopljavanje.

Požari u Kanadi ove godine oslobodili su 290 miliona tona ugljenika,prema Službi EU za praćenje atmosfere Kopernikus, što je dvostruko više od prethodnog godišnjeg rekorda postavljenog 2014. godine.

SERBIANNEWS/CANADA

Egzodus iz najskupljih kanadskih provincija tera mnoge da u Alberti puštaju “nove korene”

0

“Alberta zove”, stoji je u reklamama zalepljenim po tranzitnom sistemu Toronta.

„Pronađite stvari koje nikada ne biste očekivali“, stoji u reklami, nesto kao na primer, „pristupačna nekretnina.“

Ovi oglasi kao inicijativa za zapošljavanje koju je pokrenula vlada Alberte prošle jeseni, govore o obilju mogućnosti zapošljavanja uz, poređenje cena nekretnina između Toronta i Calgary-ja.

Na primeru porodice Suzi Hansen i Tylera Browna, Albertina reklamna kampanja izgleda da deluje.

Nakon što godinama nije mogla da se probije na stambeno tržište dok je iznajmljivala kuću u gradu u Oakvilu, Ont., Hansen kaže da je svom suprugu iznela ideju da se presele u Albertu. Ona kaže da je Tyler u početku bio neodlučan, ali ga je radijska reklama “Alberta zove” koju je slušao na putu do posla, naterala da dvaput razmisli o toj ideji.

“Njihova reklamna kampanja je zaista, stvarno delovala za njega”, prisetila se Hansen u intervjuu za Global News dok se pakovala iz njihovog doma u Oakvilleu.

Porodica, sa troje dece od 15, 12 i dve godine, spremala se za pohod U-Haul-om ka malom selu u Alberti, nekoliko sati vožnje zapadno od Edmontona, gde su odmah mogli kupiti kuću.

Ova odluka je već poznata za ovu porodicu, koji su prvobitno došli u Kanadu iz Los Angelesa zbog nepristupačnih cena stanova u Kaliforniji. Prvo su pokušali da se probiju na tržište nekretnina u Vankuveru, a zatim su se i preselili u Ontario 2013. pre nego što su konačno postigli svoj cilj – samo deceniju kasnije i nekoliko provincija zapadno.

„Ovde u Ontariju sam u situaciji u kojoj sam se osećala kao da kad sam bila u Los Anđelesu pre mnogo, mnogo godina, sa tržištem nekretnina koje je veoma skupo“, kaže ona.

Kako su se prošle godine cene kuća smanjile u mnogim delovima Kanade, kupci su se susreli s rastućim kamatnim stopama i još uvek visokom inflacijom, što je poslužilo za izbacivanje iz trke mnogih potencijalnih lovaca na kuće, sa najskupljih tržišta nekretnina u Ontariju.

To je, zajedno sa ublažavanjem pandemijskih ograničenja i postojanošću nekih sporazuma o radu na daljinu, dovelo mnoge stanovnike Ontarija u raspoloženje da razmisle o promeni krajolika.

Hansen i Brown nisu jedini Kanađani koji su odlučili pronaći pristupačnije i zelenije pašnjake u drugoj provinciji, u godinama otkako je počela pandemija COVID-19.

Međuprovincijska migracija se pojavila kao snažna sila koja preoblikava zajednice širom Kanade.

Pristupačnost nekretnina je ‘jezgro’ međuprovincijske migracije

Podaci kanadskog statističkog zavoda pokazuju da je obim migracije među pokrajinama opao u 2020., prvoj godini pandemije COVID-19, pre nego što se ubrzao 2021. i eksplodirao u drugom tromesečju prošle godine.

Tokom tog perioda, Alberta je zabeležila ogroman rast migranata iz Britanske Kolumbije i Ontarija, navodi agencija. Atlantske provincije Nova Scotia i New Brunswick takođe su imale stalan priliv međuprovincijskih migranata, posebno iz Ontarija.

alberta međuprovincijski grafikon obima migracije

Potražnja za nekretninama van provincije, deo je akcije koja podstiču prodajne aktivnosti u Calgary-ju, jednom od kanadskih tržišta nekretnina koje je pokazalo najveću otpornost do sada usred tekuće korekcije, vezane za veće kamatne stope, kaže Corinne Lyall, agent nekretninama koja pruža usluge u više zajednica u pokrajini.

Ona kaže za Global News da trenutno otprilike 30% njene klijentele čine porodice van Alberte, posebno iz BC-a i Ontarija.

Porodice koje iznajmljuju suterene u Vancouveru otkrivaju da su u mogućnosti da priušte kuće u Alberti po ceni od 650.000 dolara, uz iste ili bolje plate nego što imaju u BC-u, objašnjava Lyall.

„Čuli su da su prilike za posao zaista dobre, kao i pristupačnost“, kaže ona.

Marc Desormeaux, glavni ekonomista za kanadsku ekonomiju u Desjardinsu, pomno prati tokove stanovništva između provincija.

On i njegovi koautori su u majskom izveštaju primetili da je Ontario, na primer, postavio rekorde u 2021. i 2022. po neto međuprovincijskim odlivima sa mladima od 15 do 24 godine.

Desormeaux kaže za Global News da je odliv ljudi iz Ontarija “bez presedana”.

Za Desormeauxa, priča o međuprovincijskoj migraciji svodi se na to da mladi odlučuju gde žele – i gde to mogu sebi priuštiti – kako bi pustiti korene.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Visoke cijene stanova utiču na iznajmljivače, kao i na kupce širom Kanade'

Dok je BC istorijski bila do sada atraktivna destinacija za imigriranje Kanađana ka zapadu, ukupan 12-mesečni neto međuprovincijski migracioni talas u pokrajini, nedavno su postao negativan, po prvi put u 10 godina, napominje Desormeaux.

Osim Ontarija, Manitoba, Saskačevan i Kvebek su provincije, koje su izgubile najviše stanovnika u protekloj godini, prema Desjardinovoj analizi podataka StatCan-a. Ali Desormeaux kaže da su se odlivi iz Quebeca smanjili u poslednjim kvartalima zbog relativne pristupačnosti stambenog prostora. On očekuje da će slični trendovi uslediti u Manitobi i Saskatchewanu, gde se trenutno većina migranata kreće prema Alberti.

Pre nego što je krenula na zapad, Hansen kaže da je njen suprug bezuspešno tražio posao u različitim gradovima Ontarija, gde bi im plata na kraju omogućila da se probiju na stambeno tržište.

„Ali u Alberti mu je nuđeno 10, 12, 15 dolara na sat više uz svaku ponudu za posao, sa odličnim paketima za preseljenje i zaista velikim beneficijama i bonusima“, seća se ona. “Tako da je bilo zaista teško ne iskoristiti tu priliku s obzirom da su troškovi stanovanja tako dramatično niži.”

„Kada uđete u srž, radi se o pristupačnosti“, kaže Desormeaux.

„Priuštivost stanovanja je mnogo bolja u nekim od ovih drugih jurisdikcija – u atlantskoj Kanadi ili u Alberti – nego u Ontariju. A to tera mnoge mlade ljude da se udalje od mjesta gde su, da otvore radnju, započnu karijeru i imaju porodicu.”

Dobro došli u znak Alberte

Kretanje pomognuto pandemijom

Hansen kaže da nije bilo posebno “gorko-slatko” ostaviti Ontario iza sebe. Iako će porodica biti dalje od velikih gradova u provinciji, u poređenju sa životom u širem području Toronta, ona kaže da su se njihovi prioriteti promenili u odnosu na pandemiju kada noćni život više nije bio opcija. Na primer, Brownovo vreme kada je svirao u bendu na lokacijama u Torontu zamenjeno je željom da provede više vremena na otvorenom sa porodicom.„Toliko smo se navikli na drugačiji način života tokom pandemije“, kaže Hansen.

Hansen je pomalo “razočarana”, priznaje, što Ontario nije bio u mogućnosti da ponudi iste ekonomske mogućnosti koje su našli u Alberti. Iako je trenutno majka koja ostaje kod kuće, Hansen kaže da su plate koje je zarađivala radeći kao agent osiguranja u Ontariju pre samo nekoliko godina bile jednake onome što je zarađivala u LA-u pre nekih 15 godina.Desormeaux kaže da druge promene vezane za pandemiju takođe rezultiraju dobitnom kombinacijom za Albertu i atlantsku Kanadu.

Mogućnosti rada na daljinu pomogle su privlačenju mladih koji su sada u mogućnosti da rade u pristupačnijim, udaljenim zajednicama u Prerijama i, na istočnoj obali umesto da moraju biti grupisani u velikom gradu i, putuju do kancelarije, kaže on.  Sposobnost privlačenja mladih je dugoročno gorivo za privredu Alberte i drugih pristupačnijih provincija, kaže Desormeaux. Kanađani Gen Z imaju tendenciju da budu preduzetnički i finansijski pametni, kaže on, što će pomoći u povećanju produktivnosti i „dugoročnog prosperiteta“ za provincije.

S druge strane, nemogućnost da zadrže mlade, jer ne mogu priuštiti dom na tržištu nekretnina u provinciji su crvena zastava za Ontario i BC, tvrdi Desormeaux. „Kada gradovi postanu nepriuštivi, oni gube sposobnost da privuku nešto od te mladosti, nešto od te inovacije, neke od tih povećanja produktivnosti na duži rok“, kaže on. “To je izazov za mesta koja se suočavaju sa značajnim problemima pristupačnosti.”Starenje stanovništva Kanade i usporavanje nataliteta znače da se privreda sve više oslanja na imigraciju za rast, što danas čini jednim od najgorih mogućih trenutaka za provincije koje gube mlade.

Ekonomistkinja RBC-a Rachel Battaglia kaže da je “masovna migracija” mlađih Ontarijanaca na istočnu obalu u protekloj deceniji čak preokrenula rastuće trendove srednje starosti u atlantskoj Kanadi.Ti talasi migranata su takođe pomogli da se „diverzifikuju“ industrije na istočnoj obali s većom zastupljenošću u ekonomiji znanja nakon COVID-a, kaže ona za Global News.”To je odigralo veliku ulogu u njihovom ekonomskom oporavku nakon pandemije”, kaže Battaglia.

“Veliki gradovi su uvek magnet za međunarodne pridošlice. Toronto je jedan od najraznovrsnijih gradova na svetu, na primer; to je nešto što ga čini posebno privlačnim za pridošlice,” kaže on. “Tako da ne vidimo da će se taj element privlačenja, nužno smanjiti u narednih nekoliko godina.”Battaglia se slaže da u bliskoj budućnosti, priliv pridošlica u Kanadu nadoknađuje većinu gubitaka od mladih koji emigriraju. Ona, međutim, dodaje da je “rastuća zabrinutost” na metro tržištima da bi stalni izazovi pristupačnosti mogli dovesti do toga da migranti van kanadske granice sve više puštaju korene van velikih gradova.

Koliko dugo ce tržište nekretnina u Alberti ostati pristupačno?

Kupovina kuće i dovođenje njihove mlade porodice u Albertu dali su Hansenima osećaj dugo tražene “sigurnosti” nakon onoga što je bilo vruće tržište nekretnina u Kanadi u poslednjih nekoliko godina, ako se po strani ostavi nedavni pad.

Ona kaže da je ranije bila zabrinuta da bi njihov stan mogao biti prodat, što bi ih bacilo na jednako nepriuštivo tržište iznajmljivanja u Ontariju.Ali koliko god je odluka da puste korene u Alberti bila vezana za njihovu trenutnu životnu situaciju, Hansen kaže da se radi i o njihovoj deci, koja će sama ući na tržište nekretnina u narednih 10-20 godina.Ako se trendovi pristupačnosti u GTA, nastave po današnjim stopama, ona je zamišljala budućnost u kojoj njena deca neće moći priuštiti da iznajme stan u Ontariju, a kamoli da ga kupe.“Pretpostavljam da će, ako stvari ne krenu na bolje, živeti s nama sve do sredine svojih tridesetih.”Hansenova kaže da je njena porodica pronašla dom u severnoj Alberti, a ne u centru Edmontona ili Calgary-ja nakon što je čula da su neki kupci ispali sa tržišta zbog nadmetanja.

Zaista, jun je bio „mesec koji je obario rekorde“ za Lyall u Kalgariju, jer ona kaže da su novi učesnici na tržištu tražili ograničenu ponudu oglasa u gradu.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Usijano tržište nekretnina u Calgaryju'

Iako su cene nekretnina u Calgary-ju ovog meseca u porastu, ona kaže da reputacija grada kao pristupačne destinacije nije ugrožena u poređenju sa tržištima nekretnina u drugim provincijama.

“Uprkos činjenici da su naše cene porasle – a sigurno jesu – još uvek ne dostižu mesta kao Vankuver i Toronto”, kaže Lyall.

Ali Lyall takođe priznaje da postoji potreba da vlada deluje, ako Alberta želi zadržati svoj “pristupačan” naziv.

Problem na vidiku je poznat širom zemlje: nedostatak ponude stambenih objekata koji bi zadovoljili rastuću potražnju.

“Izazov je što jednostavno nemamo proizvod koji bi ih podržao. Infrastruktura ne postoji”, kaže Lyall.

Iako ona kaže da u Alberti ima dosta zemlje za izgradnju, kreatori politike sada moraju ubrzati tempo izgradnje kako bi ugostili sve veći broj porodica poput Hansenove koje su pozitivno odgovorile na reklamnu kampanju pokrajine.

S obzirom na odnos cena nekretnina između Alberte i Ontarija ili BC-a, Desormeaux kaže da nije verovatno da će pokrajina uskoro izgubiti svoju reputaciju.

Ali strategija koja uključuje podsticanje potražnje može biti uspešna na duge staze samo ako se susreće s jednakim povećanjem ponude, tvrdi on. Početak stambenog zbrinjavanja u Alberti pokazao je značajniji pad u odnosu na druge provincije, napominje Desormeaux, sugerisuci da je ograničenje ponude „nešto o čemu treba voditi računa da idemo napred“.

Battaglia se slaže da se pristupačnost stambenog prostora dobro drži u Alberti, ali kaže da postoje rani znakovi da se u pomorskim provincijama – ranije žarištu migracije među pokrajinama – zahuktava konkurencija na tržištu nekretnina.

Čak i ako kupci sve više budu izostavljeni sa tržišta Alberte, Battaglia ističe Winnipeg, St. John’s, NL, Saskatoon i Reginu kao nekoliko gradova koji nose znak pristupačnosti. Ona, međutim, tvrdi da će potreba za brzim povećanjem ponude stambenih jedinica trajno, biti nacionalna briga sve dok ove vruće tačke ostanu u zemlji, dok Kanađani čupaju korenje, u potrazi za pristupačnim životom.

„Potražnja neće pasti“, kaže ona. “Gradovi rastu, stanovništvo se širi, a mi samo trebamo povećati ponudu stambenih objekata da bismo to mogli prihvatiti.”

SERBIANNEWS/CANADA

Krenula je sezona ambrozije, ovi prirodni lekovi su vaš najjači saveznik

0
man wiping mouse with tissue paper
Alergija
Shutterstock

Prirodni lek za ambroziju danas je u sve većoj potražnji jer se iz godine u godinu povećava broj ljudi koji su alergični na njen polen. 

Simptomi alergije mogu varirati, zavisno od doba godine, području i vremenskim prilikama. Najviše se ispoljavaju u ranu jesen, a najčešći simptomi su:

  • curenje ili začepljenost nosa
  • alergijski kašalj
  • piskanje u bronhijima
  • osećaj grebanja u grlu
  • svrab ili suzenje očiju
  • pritisak i bol u sinusnom području
  • natečeni, plavičasti podočnjaci
  • kijanje
  • smanjen osećaj mirisa ili okusa
  • loše spavanje
  • iscrpljenost
  • hroničan umor

Nakon što se alergija razvije, malo je verovatno da će potpuno nestati. U zapadnoj medicini ona se leči odgovarajućim lekovima i imunoterapijom da bi se olakšali simptomi. Da bi osnažili imunitet koji je najviše na udaru alergena, isprobajte četiri metodr za prirodnu obranu organizma, prenosi portal „Kreni Zdravo“.

Prva crta odbrane nalazi se u kuhinji jer sama hrana može postati prirodni lek protiv ambrozije.

Kurkuma je bogata kurkuminom za koji je poznato da ima protvupalna svojstva. Istraživanja su potvrdila da kurkumin takođe može ublažiti simptome sezonskih alergija. Istovremeno poboljšava probavu i uravnotežuje protok žuči.

Đumbir deluje kao prirodni dekongestiv i osobito je učinkovit u smanjenju nazalnih simptoma.

Kad je u pitanju alergija na ambroziju, prirodni lek možemo naći i u kadulji, alevoj paprici, kuminu i korijanderu. To su začini za koje se takođe zna da su borci protiv alergija.

Začinsku mešavinu mlevene kurkume, kumina i korijandera možete kratko popržiti u ghee maslacu i koristiti za začinjavanje povrća. Ovo je jednostavan način da ih uključite u svakodnevnu ishranu.

Krenite sa korištenjem ulja crnog kima

Poznato kao odličan prirodni imunomodulator, ulje crnog kima podiže oslabljeni imunitet i ublažava burnu imunološku reakciju kod alergena. Pročišćava disajne putrve, sprečava nakupljanje sluzi, omogućuje bolje disanje i jača pluća.

Daje sjajne rezultate kod alergičara i nalazi se visoko na lestvici kao prirodni lek za ambroziju koji stvarno deluje.

Shutterstock

Upoznajte biljne saveznike iz narodne medicine

Za ublažavanje simptoma alergijske kijavice imamo i biljne saveznike. Zbog sporijeg delovanja potrebno ih je uzimati nekoliko meseci pre cvetanja ambrozije i mesec dana nakon.

Kopriva je biljka koja se često koristi u prirodnoj medicini zbog svojih protvupalnih svojstava. Prirodni je antihistaminik pa se preporučuje da se uzima u rzanim oblicima na početku sezone cvetanja ambrozije.

Eukaliptus je aromatičan, mirisan list koji pomaže u razređivanju sluzi. Pruža olakšanje kod začepljenog nosa, hidrira i otvara disajne puteve i smiruje teški kašalj. Nekoliko kapi ulja eukaliptusa ukapajte u ključalu vodu i inhalirajte se. Osetićete trenutno olakšanje.

List lobelije i koren sladića koriste se u tradicionalnoj prirodnoj medicini za borbu protiv respiratornih problema i suvog kašlja. Razeđuju sluz, opuštaju disajne puteve i omogućavaju lakše disanje. Dodaju se u malim količinama, u biljnim formulama iskusnih travara.

Shutterstock

Jedite antihistaminik superhrana

Određene namirnice mogu pomoći u smanjenju upale i usporavanju proizvodnje histamina pa ih je poželjno uključiti u ishranu tokom sezone polonske alergije.

Koristite namirnice bogate omega-3 esencijalnim masnim kiselinama, kao što su sveži losos, tuna, sardine, orašasti plodovi (čia semenke, bademi, orasi, lanene semenke) i maslinovo ulje.

Uz đumbir i beli luk, koristite napitke od kamilice, komorača i korena sladića, zeleni i crni čaj, ginko bilobu ili čaj od heljde, jer oni smanjuju simptome alergije.

Vitamin C je prirodni lek protiv ambrozije jer usporava preteranu reakciju tela, smanjujući proizvodnju histamina.

Voće bogato vitaminom C kao što su crni ribizla, jagoda, ananas, kivi i papaja mogu inhibirati histamin i podržati jačanje imuniteta. Ananas sadrži enzim bromelain, a papaja enzim papain koji ublažavaju i leče alergijsku reakciju.

U ishranu uključite i povrće bogato C vitaminom kao što su paprike, karfiol, brokola, paradajz i bundeva.

Sve prirodne lekove je najbolje koristiti minimalno tri meseca pre simptoma alergije, a idealno šest meseci pre početka sezone cvetanja ambrozije.

Ove stvari nikada ne bi trebalo da perete u veš mašini

0
white front load washing machine

Pranje veša je uglavnom jednostavan postupak, ali uvek postoji mogućnost da napravite grešku i uništite odeću. Međutim, možete uništiti i mašinu za veš.

Stručnjaci su preporučili da nikada ne perete cipele u mašinu za veš, jer to može da izazove oštećenje i cipela i mašine.

„Program centrifige može da izgrebe bubanj mašine za pranje veša, a same cipele mogu da izgube svoj oblik ili izazovu neravnotežu mašine, što potencijalno dovodi do glasnih vibracija tokom ciklusa centrifuge“, navode.

Umesto toga, predložili su čišćenje cipela ručno koristeći meku četku i blagi deterdžent.Takođe, savetuju da ne stavljate rančeve ili torbe s metalnim delovima u mašinu za veš, jer to može da ošteti bubanj.

„Težina torbe takođe može da izazove probleme s ravnotežom pa je bolje torbu da očistite ili je pažljivo operete ručno“, navode.

Ako razmišljate da stavite plišanu igračku u mašinu za pranje veša, uverite se da nema baterije ili električne komponente jer to takođe može da ošteti mašinu, a i samu igračku.

„Sramota baš“: Ogorčenost zbog ministarkine ideje o bolovanjima

0

Promenom Zakona o zdravstvenom osiguranju, lekari opšte prakse radnicima će moći da daju najviše dve nedelje bolovanja. O bolovanjima koja bi trajala duže od toga odlučivala bi komisija. Sindikati ovakvu najavu Ministarstva zdravlja osuđuju, pozivaju ministarku da o tome još jednom razmisli.

Umesto dva meseca, na bolovanju bez provere komisije moći će da se bude samo 15 dana. Tako bar najavljuje ministarka Danica Grujičić.

„Sramota baš, jer ne može čovek da odredi ni kad će da se razboli ni koliko će da bude bolestan ni u kakvom stanju. Mislim strašno“, komentariše jedna sugrađanka.

„To ko ima vezu može da uradi šta god hoće“, govori jedan Beograđanin.

Kako je moguće da većina ozdravi baš pred istek dva meseca bolovanja, koliko su do sada zaposleni mogli da dobiju bez provere komisije, zapitala se ministarka, aludirajući na zloupotrebe.

Procena Unije poslodavaca je da na lažno bolovanje svake godine ode oko 40.000 radnika.

Da li to znači da lekari lažiraju bolovanje – ministrarku pita pulmolog Dejan Žujović.

„Mi nismo istražni organi da se bavimo time da li to neko zloupotrebljava ili ne, mi znamo da li je neko bolestan ili ne. Ne može ozbiljna pneumonija da se izleči za dve nedelje, ne može stanje nakon infarkta miokarda, ne mogu psihijatrijska stanja da se izleče za dve nedelje. Moj predlog ministarki je da da autonomiju komisijama da procene, od pacijenta do pacijenta, od stanja do stanja, koga će tražiti da vide jednom u dve nedelje, ako već mora“, kaže Gorica Đokić iz Sindikata lekara i farmaceuta.

Otvaranjem bolovanja, radnici se odriču više od trećine plate. Zloupotreba se može isplatiti jedino onima koji rade za minimalac, kažu za N1 iz sindikata Sloga. Oni radili ili bolovali, primaju istu platu.

Ali ministarstvo se bavi posledicom, a ne uzrokom, dodaju sindikalci.

„Imate samo dva razloga zbog kojih ljudi zloupotrebljavaju bolovanje. Jedan razlog je ako oni rade za mali novac, oni to bolovanje iskoriste da zarade dodatni novac, ukoliko im se ukaže mogućnost za neko dodatno angažovanje. Drugi razlog je taj što ljudi, često izloženi pritisku ili mobingu od strane nesavesnih poslodavaca, moraju da odu na neku vrstu bolovanja, kako bi se psihički rasteretili. Bukvalno su kažnjeni svi. I oni koji su zdravi i na neki način to zloupotrebljavaju, ali, isto tako, što je mnogo opasnije, oni bolesni“, kaže Željko Veselinović iz Sindikata „Sloga“.

A dok radnike optužuju za zloupotrebe, nema reči o onima kod privatnika koji rade bolesni i plaše se da otvore bolovanje, upozoravaju iz Udruženja pacijenata Srbije.

Iz nove procedure za otvaranje bolovanja biće izuzeti onkološki, sveže operisani pacijenti i trudnice. Svi ostali će posle dve nedelje morati pred komisiju, objasnila je ministarka.

Pešić odredio sastav za put u Atinu na Akropolis kup

0

Selektor košarkaške reprezentacije Srbije Svetislav Pešić odredio je spisak putnika na Akropolis kup u Atini. Na spisku je 14 igrača koji će odigrati utakmice sa selekcijama domaćina Grčke i Italije.

Akropolis kup će poslužiti reprezentacijama Srbije, Grčke i Italije kao priprema za Mundobasket 2023. koji će od 25. avgusta do 10. septembra biti održan u Japanu, Indoneziji i Filipinima.

Put Atine su pošli: Stefan Jović, Nikola Jović, Bogdan Bogdanović, Marko Gudurić, Aleksa Avramović, Vanja Marinković, Ognjen Dobrić, Dejan Davidovac, Filip Petrušev, Dušan Ristić, Nikola Milutinov, Boriša Simanić, Nemanja Nedović, Aleksa Radanov.

U Beogradu su zbog oporavka od povreda i porodičnih obavera ostali Alen Smailagić, Uroš Trifunović, Nikola Topić i Dušan Beslać.

“Orlovi” će prvi meč odigrati 8. avgusta sa selekcijom domaćina Grčkom a dan kasnije igraće sa Italijom.

Posle Akropolis kupa, Srbija će 16. avgusta u “Štark areni” odigrati pripremnu utakmicu sa Portorikom, a nakon toga putuje u Kinu, gde ima zakazane utakmice protiv domaće selekcije (rivala i na SP) i Brazila.

Plava jakna trag do nestale Tanje Varajić: Nastavlja se potraga, otac Dejan uputio apel (FOTO)

0

U toku je potraga na pronalasku Tanje Varajić (23) iz Kanade, koja je u Doboju nestala 4. jula, iz policije i roditelji nestale apeluju da građani prijave sve informacije o njenom kretanju.

Nestala devojka iz Doboja, Tania VarajićFOTO: TV PRVA / SCREENSHOT
Nestala devojka iz Doboja, Tanja Varajić

Otac nestale Dejan Varajić rekao je novinarima da je Tanja kod bake u Doboj doputovala 25. juna, i da do dana nestanka nije napuštala ovaj grad, piše Srna, prenosi Srpskainfo.

On kaže da na Tanjino kretanje u momentu nestanka ukazuje samo jedan snimak sa nadzorne kamere u Ulici Jug Bogdana, a da mnogo nisu pomogli ni podaci sa njenog mobilnog telefona koji nije ponela sa sobom nakon što je izašla iz stana.

Varajić dodaje da nije upoznat da li je tokom boravka u Doboju sklopila prijateljstva, sem da se jedne noći kući iz Vidovdanske ulice vratila sa jaknom koja nije bila njena i ovom prilikom apelovao na vlasnika da im se javi i pomogne u rekonstruciji okolnosti koje su prethodile nestanku.

– Ima dosta tih stvari za koje ne znamo šta se desilo te noći. Jedna od stvari je da li je ona imala neki kontakt s nekim, da li se ona s nekim dogovorila, pa je s njim otišla, da li je slučajno naišla na nekog. Ovo je jakna u kojoj se ona noću 29/30. juna vratila, noću je izašla i vratila se u ovoj jakni. Nama nije jasno od koga je ona jaknu dobila, da li je uzela, da li je dobila. Znači, može biti vrlo bitna informacija u istrazi i molimo građane Doboja. Ona je tu jaknu uzela tamo kod one napuštene zgrade u Vidovdanskoj ulici, mislim da je to lokacija gde je uzela. Znači, ti ljudi koji žive u tom kraju to je sigurno nečija jakna, i mi apelujemo da se jave – ispričao je Zoran Varajić, Tanijin stric za Nezavisne novine.

Ističe da nije nikakva pretnja njima ako kažu to je moja jakna, a mogu nam pomoći u istrazi.

– Momak neki, devojka koja je dala jaknu mogu nam pomoći u istrazi da shvatimo napokon šta se tu desilo… Ona nije ponela tu jaknu kada je nestala, ali nam je bitna. Možda se s nekim dogovorila te noći, pa zajedno s nekim otišla, zato tražimo čija je jakna – ispričao je Zoran Varajić.

Dejan Varajić sa jaknom koju je nosila Tania

FOTO: SRNA / SRNA

Dejan Varajić sa jaknom koju je nosila Tanja

Varajić kaže da su potragu proširili i u Banjaluku, gde Tanja ima tetku, ali i druge gradove poput Dervente, zahvalivši svim ljudima dobre volje i službama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koji se nesebično angažuju da ona bude pronađena.

S obzirom da je Tanja državljanka Kanade on kaže da su o nestanku obavešteni i Evropol i Ambasada SAD u BiH.

Varajić je apelovao da svi koji su na bilo koji način, direktan ili indirektan, imali kontakt sa tom devojkom ili imaju neku informaciju da slobodno podele sa njima ili policijom.

Načelnik Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Doboj Dragan Sušić kaže da intenzivna potraga šireg područja, uključujući i korita reka, u koju su angažovani i spasilački tim iz Doboja, pripadnici gorske službe spasavanja Zenice i Sarajeva, do sada nije dala rezultat.

On je podsetio da je nestanak Tanje policiji prijavljen 4.jula u kojoj je navedeno da se iz stana u zgradi u Ulici Jug Bogdana udaljila u 1.15 časova, o čemu su obaveštene sve organizacione jedinice, a u cilju njenog pronalaska već 5.jula objavljen je i raspis o traganju u slučaju da se zatakne na graničnom prelazu.

Nestala devojka iz Doboja, Tania Varajić

FOTO: TV PRVA / SCREENSHOT

Nestala devojka iz Doboja, Tanja Varajić

– Izvršen je uvid u više stotina sati video-nadzora iz sistema Policijske uprave i sa privatnih objekata. Nažalost, samo je uočeno njeno kretanje prilikom izlaska iz same zgrade – izjavio je Sušić.

On je naveo da je vršena i razmena informacija sa Ambasadom Kanade u Budimpešti te oficirom za vezu kanadske policije, od kojih se u narednom periodu očekuju određeni podaci.

Iz Policijske uprave Doboj ranije je saopšteno da je Varajićeva sitnije građe, visoka 163 centimetra, teška 54 kilograma, kratke smeđe kose i plavih očiju.

Na sebi je imala belu majicu i sivu trenerku, a na nogama nije imala obuću.

SERBIANNEWS / CANADA

Ministarka Grujičić skratila bolovanje u Srbiji na najviše dve nedelje a za duže – komisija

0

Posle ustavno spornog zakona o presadjivanju organa po kome su svi gradjani Srbije donatori hteli to ili ne . Ministarka Grujičić je novim zkonom uskratilo pravo lekara opšte prakse da dâ bolovanje duže od dve nedelje bolovanja, a da će za sve duže od toga odluku donositi komisija.

Partizan pobedio na “Karađorđu”, Saldanja i Menig po Nathovim notama

0
Foto: FK Partizan

Fudbaleri Partizana ostvarili su prvi trijumf u novom šampionatu Srbije, pošto su u derbiju drugog kola u Novom Sadu savladali Vojvodinu 2:0. Golove za crno-bele postigli su Saldanja i Menig, posle asistencija Natha

Partizan je tako došao do četvrtog osvojenoh boda u šampionatu, dok je Vojvodina u prva dva kola upisala dva poraza.

Ekipu Igora Diuljaja očekuje put u Azerbejdžan i utakmica sa Sabahom u četvrtak, u okviru kvalifikacija za Ligu konferencije.