15.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 573

U večerašnjim napadima Izraela na pojas Gaze poginulo 29 osoba

0

Najmanje 29 ljudi poginulo je u večerašnjim napadima izraelskih vazdušnih snaga na pojas Gaze, a desetine su povređene, javila je palestinska novinska agencija WAFA.

Prethodno je Al Džazira javila da je Izrael intenzivirao raketne napade na pojas Gaze, navodeći da su na meti napada i južni delovi te palestinske enklave.

Kako je naveo katarski TV kanal, na meti napada bio je izbeglički kamp u gradu Nuseirat, u kojem žive hiljade palestinaca.

U napadu na jedna restoran poginulo je osam osoba, a desetine su ranjene.

Ranije je palestinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je Izrael večeras granatirao pijacu Nuseirat i da a u napadu ima žrtava, javlja Tanjug.

Portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), kontraadmiral Danijel Hagari rekao je ranije danas da će Izrael od večeras pojačati napade na Gazu „da bi se smanjila opasnost za izraelsku vojsku u narednim fazama rata”.

Hagari je ponovio pozive stanovnicima pojasa Gaze da se evakuišu na jug te enklave, preneo je Rojters.

Duško Ivanović više nije trener Crvene zvezde

0

Duško Ivanović više nije trener košarkaša Crvene zvezde, objavio je klub na društvenim mrežama.

Nešto više od mesec dana proteklo je od početka nove sezone, a Crvena zvezda je ostala bez trenera – Duško Ivanović više nije šef stručnog štaba crveno-belih.

“Klub se ovom prilikom još jednom zahvaljuje Dušku Ivanoviću na svemu što smo zajedno učinili u prethodnom periodu, ogromnom radu i trudu koji je uložio, načinu na koji je predstavljao klub kao trener prvog tima i želi mu mnogo zdravlja i uspeha u narednom periodu i na novom profesionalnom izazovu”, stoji u objavi kluba sa Malog Kalemegdana.

Zvezda je značajno uložila u tim i dovela veliki broj kvalitetnih igrača u prelaznom roku, ali to se nije odrazilo na rezultate regionalnog vicešampiona.

Crveno-beli su u ABA ligi upisali tri pobede, ali u Evroligi imaju tri poraza iz četiri odigrane utakmice.

Naredna dva meča Zvezda igra protiv večitog rivala Partizana, prvo u četvrtak u Evroligi, a zatim i četiri dana kasnije u regionalnom takmičenju.

Za sada nije poznato ko bi mogao da nasledi Ivanovića na klupi Crvene zvezde.

Trudo doživeo verbalni sukob tokom posete džamiji u Torontu, dok ljudi traže primirje između Izraela i Hamasa

0

Premijer Džastin Trudo slušao je vapaje za hitan prekid vatre između Izraela i Hamasa, tokom nenajavljene posete džamiji u Torontu.

“Sram vas bilo. Koliko još palestinske dece treba zaklati?” čula se žena u gomili kako govori Trudou ispred džamije. “Koliko još njih mora umreti, pre nego što pozovete na prekid vatre?”

Na video snimku koji je za CBC News dao jedan od prisutnih članova zajednice, Trudo u džamiji međunarodne muslimanske organizacije (IMO) u Etobicokeu, Ont., pokušava razgovarati s masom. U jednom trenutku čuje se čovek kako viče “Sramota”. A zatim se čuje drugi čovek kako pita Trudoa: “Osuđuješ li Izrael?”

Iz kabineta premijera nisu unapred obavestili medije o pojavljivanju, dok se informacija nije pojavila na njegovoj javnoj platformi.

Poseta džamiji dolazi, nakon što je više od 30 poslanika napisalo pismo premijeru, pozivajući ga da se potrudi za prekid vatre između Izraela i Hamasa. 

“Svi su povređeni, svi tuguju, svi se plaše “, rekao je Trudo novinarima u petak u Bramptonu, Ont., na pitanje da li on i liberali reaguju ispravno?.

Izrael je objavio rat Hamasu nakon što je militantna grupa ubila 1.400 Izraelaca u drskom napadu 7. oktobra. Više od 4.300 ljudi je ubijeno u Gazi, prema podacima koje je u subotu objavilo teritorijalno ministarstvo zdravlja kojim upravlja Hamas.

Napetosti su porasle širom Bliskog istoka dok je Izrael uzvratio vazdušnim napadima nakon smrtonosnog napada Hamasa. Presekao je Izrael palestinskoj teritoriji pristup vodi, hrani i struji, za što UN kaže da krši međunarodno humanitarno pravo.

Trudo se suočava sa sve većim pritiskom da poziva na hitan prekid vatre

Desetine parlamentaraca, većina iz Trudoovog poslaničkog kluba, napisali su pismo u kojem pozivaju premijera da se založi za momentalni prekid vatre između Izraela i Hamasa. Ta poruka je odjeknula tokom posete džamiji u Torontu u petak gde su Trudoa čak izviždali.

Predsednik IMO-a Omar Farouk potvrdio je da je Trudo posetio tamošnju džamiju, ali nije komentarisao kako je prošlo.

Portparol kabineta premijera rekao je da je poseta džamiji imala svrhu “da iskaže svoju podršku muslimanskoj zajednici, i svima koji su pogođeni užasnim događajima na Bliskom istoku.

“Trenutno su palestinske, muslimanske i arapske zajednice u Kanadi izuzetno zabrinute, kao i Kanađani jevrejske vere”, rekla je Alison Murphy u izjavi za CBC News u petak.

SERBIANNEWS/CANADA

Godišnjica zloglasnog medijskog zakona: Na isti dan 25 godina kasnije legalizuju se državni mediji

0
closed glass-panel window inside dark room

Na današnji dan 1998. usvojen je „Šešeljev“ Zakon o informisanju, koji je poslužio tadašnjim vlastima da se brutalno obračunaju sa medijima i novinarima, drakonski ih kažnjavajući, oduzimajući i redakcijsku i ličnu imovinu. Četvrt veka kasnije, Vlada je danas na sednici usvojila Zakon o javnom informisanju kojim se omogućava da državni Telekom osniva svoje medije. Pre 25 godina Aleksandar Vučić je bio ministar informisanja, a danas predsednik Srbije.

Cilj Zakona o javnom informisanju, usvojenog 20. oktobra 1998. godine, bio je da po kratkom postupku finansijski ubije novine koje su pisale o suludoj zločinačkoj, ratnoj politici režima Slobodana Miloševića i otvoreno joj se suprotstavljale, podseća portal Cenzolovka.

Prvi su, kako piše ovaj portal, po Zakonu stradali Dnevni telegraf i Evropljanin, koje je uređivao i izdavao Slavko Ćuruvija, ubijen rukom režima nepunih šest meseci kasnije.

Zakon je usvojen po hitnom postupku. Za Zakon je glasalo 170 poslanika, pet ih je bilo protiv, dok su poslanici Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića napustili salu.

Tadašnji portparol SPS-a Ivica Dačić branio ga je rečima:

„Ostaće upamćeno ko je odgovarao za izdaju zemlje, neki mediji mogu se slobodno nazvati kvislinškim.“

Zakonu, koji je inače napisan u tajnosti, prethodila je početkom oktobra 1998. godine Uredba Vlade Srbije kojom se medijima zabranjuje „širenje defetizma“, navodi se u tekstu Cenzolovke.

Nosila je naziv Uredba o posebnim merama u uslovima pretnji oružanim napadima našoj zemlji i po njoj su nakratko bili zabranjeni dnevni listovi Danas, Dnevni telegraf i Naša Borba zbog „podrivanja odbrambene moći zemlje“.

Redakcije Danasa i Dnevnog telegrafa sudski izvršitelji su zapečatili 14. oktobra zbog „širenja straha, panike i defetizma“, a sutradan je privremena zabrana izdata i za redakciju Naše Borbe.

Suština Zakona o javnom informisanju iz 1998. godine bila je u apsurdno visokim kaznama za urednike i izdavače medija koje bi i u današnjim uslovima predstavljale nepremostivu prepreku. Svaka je iznosila, preračunato na sadašnji kurs, nekoliko stotina hiljada evra.

„Taj zakon je dao start za juriš na nezavisne medije kao što su Danas, Dnevni telegraf, Evropljanin… To je najdrastičniji, najsuroviji, najnedemokratskiji zakon o javnom informisanju u Evropi posle Drugog svetskog rata. Vlast je njima mogla da uništi medije za jedan dan, ako je htela. Loše su prošli Danas, Dnevni telegrad, Studio B. Preki sudovi izricali su drakonske kazne, koje su morale da se plate u roku od 24 sata. Niko nije to mogao da plati pa je plenjena imovina, a izricane su i zatvorske kazne kao na primer Slavku Ćuruviji i dvome novinarima koji su radili sa njim“, priseća se za N1 Perica Gunjić, urednik portala Cenzolovka, novinar i tadašnji saradnik Slavka Ćuruvije.

Prema njegovim rečima, država je tada ceo sistem upotrebila da se obračuna sa medijima.

Ukinut je posle petooktobarskih promena, tačnije 14. februara, nakon formiranja nove Vlade Srbije, posle izbora 2001. godine.

Gde smo danas?
Na današnjoj sednici Vlade Srbije usvojene su izmene Zakona o javnom informisanju koje predviđaju da Telekom Srbija koji je većinski u vlasništvu države sada i legalno može da osniva i poseduje medije, iako je to u suprotnosti sa prethodnim zakonima i Medijskim strategijom koji predviđaju da država neposredno ni posredno ne može da bude vlasnik medija.

Usvajanju je prethodilo to da su nakon javne rasprave preko noći i mimo znanja članove Radne grupe dodate odredbe koje predviđaju da REM određuje cenu koju kablovski operatori moraju da plaćaju televizijama sa nacionalnim frekvencijama za redistribuciju njihovog programa. Takođe, bilo je uneto i da operatori imaju obavezu da prenose program nacionalnih emitera i da ih drže u ponudi na prvim pozicijama.

Nakon hitnih konsultacija koje je sazvala Misija OEBS i odlaganja usvajanja zakona, te odredbe su izbrisane iz finalnih verzija nacrta zakona, ali su ostale stavke o omogućavanju postojanja državnih medija.

„Ne može ovaj zakon da se poredi sa tim iz 1998. godine jer je bio suviše drastičan. Međutim, danas usvojeni zakoni se svode isto na to da se obračunavaju sa medijima, ali u rukavicama. CIlj je opet da se država obračunava sa nezavisnim medijima u okviru United Grupe, da ih preko Telekoma finansijski iscrpi i učini manje konkurentnim na tržištu. Pritom su ponovo usvojeni u antidemokratskom procesu“, ističe Perica Gunjić za N1.

Prema njegovim rečima, nova zakonska rešenja su „katastrofalna za našu sredinu“.

„Vlast će sve uraditi da uništi kritičke medije. To su pokazivali na milion načina i dok Telekom nije bio u zakonu. Pitanje je kako će zakon biti primenjivan, ali ima dosta loših delova za medijsku scenu u Srbiji“, ocenjuje Gunjić.

Radio signal star osam milijardi godina stigao do Zemlje

0

Astronomi su otkrili misterioznu eksploziju radio talasa kojoj je trebalo osam milijardi godina da stignu do Zemlje. Brzi radio-rafal jedan je od najudaljenijih i najenergičnijih koji je ikada uočenih.

Brzi radio-rafal, ili FRB(Fast radio bursts), su intenzivni, milisekund dugi rafali radio talasa nepoznatog porekla. Prvi FRB otkriven je 2007. godine i od tada su zabeležene stotine ovih brzih, kosmičkih bljeskova koji dolaze sa udaljenih tačaka širom Univerzuma.

Rafal, nazvan FRB 20220610A, trajao je manje od jedne milisekundi, ali je u tom deliću trenutka oslobodio ekvivalent energetskih emisija našeg Sunca tokom 30 godina, prema studiji objavljenoj u časopisu Sajens.

Mnogi FRB oslobađaju super svetle radio talase koji traju najviše nekoliko milisekundi pre nego što nestanu, što otežava njihovo posmatranje i praćenje.

Radio teleskopi su pomogli astronomima da prate ove brze kosmičke bljeskove, uključujući niz radio-teleskopa ASKAP, koji se nalazi u zapadnoj Australiji. Astronomi su koristili ASKAP da otkriju FRB u junu 2022. i utvrde odakle potiče.

„Koristeći ASKAP-ov niz (radio) antena, uspeli smo da precizno utvrdimo odakle je došao rafal“, navodi koautor studije dr Stjuart Rajder, astronom sa Univerziteta Mekvori u Australiji. „Onda smo koristili (Veoma veliki teleskop Evropske južne opservatorije) u Čileu da bismo tražili izvornu galaksiju, otkrivši da je starija i (dalja) od bilo kog drugog FRB izvora pronađenog do sada i verovatno unutar male grupe galaksija koje se spajaju. ”

Istraživački tim je pratio eksploziju do mesta koje izgleda kao grupa od dve ili tri galaksije koje su u procesu spajanja, interakcije i formiranja novih zvezda. Ovo otkriće se poklapa sa trenutnim teorijama koje ukazuju da brzi radio rafali mogu doći od magnetara ili visokoenergetskih objekata koji su rezultat eksplozija zvezda.

Naučnici veruju da brzi radio rafali mogu biti jedinstvena metoda koja se može koristiti za „vaganje“ univerzuma merenjem materije između galaksija koja je i dalje nepoznanica za astronome.

„Ako prebrojimo količinu normalne materije u Univerzumu – atoma od kojih smo svi napravljeni – otkrićemo da nedostaje više od polovine materije koja bi danas trebalo da postoji“, napominje koautor studije, Rajan Šenon, profesor na Svinburn Univerzitetu tehnologije u Australiji. „Mislimo da se materija koja nedostaje krije u prostoru između galaksija, ali može biti toliko vruća i difuzna da je nemoguće videti koristeći dostupnu tehnologiju.“

Do sada se rezultati dobijeni na osnovu trenutnih metoda korišćenih za procenu mase Univerzuma ne slažu jedni s drugima, što govori da ceo obim univerzuma nije obuhvaćen.

„Brzi radio rafali osećaju ovaj jonizovani materijal“, napominje Šenon. „Čak i u svemiru koji je skoro savršeno prazan, oni mogu da ‘vide’ sve elektrone, a to nam omogućava da izmerimo koliko toga ima između galaksija.”

Ovaj metod korišćenja brzih radio rafala za otkrivanje nestale materije demonstrirao je pokojni australijski astronom Žan-Pjer Makvart 2020.

„Žan-Pjer je pokazao da što je (dalje) brzi radio rafal, to više difuznog gasa otkriva između galaksija. Ovo je sada poznato kao Makvartova relacija“,navodi prof. Rajder. „Izgleda da su neki nedavni brzi radio rafali prekinuli ovu vezu. Naša merenja potvrđuju da Makvartova relacija iznosi više od polovine poznatog Univerzuma.”

Praćeno je skoro 50 brzih radio-rafala koji datiraju do tačaka njihovog porekla, a oko polovina njih je pronađena pomoću ASKAP-a.

„Iako još uvek ne znamo šta uzrokuje ove masivne eksplozije energije, ovaj rad potvrđuje da su brzi radio-rafali uobičajeni događaji u kosmosu i da ćemo moći da ih koristimo za otkrivanje materije između galaksija i bolje razumevanje strukture Univerzum“, dodaje prof. Šenon.

Astronomi kažu da se nadaju da će budući radio teleskopi, koji su trenutno u izgradnji u Južnoj Africi i Australiji, omogućiti detekciju hiljada brzih radio-rafala na većim udaljenostima.

„Činjenica da su FRB tako česti je takođe neverovatna“, ističe Šenon. „To pokazuje koliko ovo polje može da bude obećavajuće, jer nećete ovo raditi samo za 30 rafala, možete ovo da uradite za 30.000 rafala i napravite novu mapu strukture Univerzuma i koristite je da odgovorite na velika pitanja u kosmologiji“.

Virtus nadigrao Zvezdu u Bolonji

0

Košarkaši Crvene zvezde izgubili su u Bolonji od Virtusa 85:79 u utakmici četvrtog kola Evrolige.

Italijanska ekipa igrala je dosta organizovanije, domaćin je od starta meča u napadu pronalazio lakša rešenja, dok je u odbrani dobro branio šut gostiju.

U ekipi Virtusa najviše se istakao Tornike Šengelija sa 19 poena, Belineli je dodao 15, dok je Miki doprineo sa 13.

U redovima beogradskog predstavnika Nejpir je postigao 23, Mitrović je dodao 14, a Adam Hanga 11 poena.

Iguman Fotije deportovan sa KiM

0

Kosovska policija je po hitnoj proceduri, bez ikakvog obrazloženja, deportovala sa Kosova i Metohije protosinđela Fotija, višegodišnjeg igumana manastira Devina voda u opštini Zvečan, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.

Iz Eparhije raško-prizrenske ističu da je iguman Fotije, “u skladu sa kosovskim zakonima”, kao državljanin Severne Makedonije, kao i druga sveštena lica Eparhije koja nemaju kosovska dokumenta, aplicirao poslenjih pet godina, svake godine, za boravišnu dozvolu.

Kažu da je redovno i bez ikakvih problema dobijao produženja boravišne dozvole, kao i da je pre desetak dana uspešno položio i “imigracioni test koji organizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova”.

“Za danas 20. oktobra imao je zakazan termin u Departmanu za  strance i imigraciju u Prištini, gde je trebalo da dobije privremenu kosovsku ličnu kartu sa boravišnom dozvolom za narednih pet godina. Otac Fotije kao i druga crkvena lica naše Eparhije koja apliciraju za kosovska dokumenta ovu proceduru prolaze uz koordinaciju monitoring tima OEBS-a, čiji su predstavnici bili prisutni u toku današnjeg događaja”, navedeno je u saopštenju Eparhije.

Ističu da je Fotije stalno nastanjen u manastiru Devina voda, iako prijavljenu adresu ima pri Eparhiji u Prizrenu, jer mu je svojevremeno saopšteno da “sever Kosova nije u sistemu” i da ne može da aplicira za kosovska dokumenta sa svoje adrese na kojoj živi.

“Kada je trebalo da danas podigne novu dozvolu sa ličnom kartom rečeno mu je bez obrazloženja da je njegov zahtev odbijen. Štaviše, iako je imao odobreno boravište od ranije sve do 11. novembra 2023. godine, rečeno mu je da odmah mora da ide u pritvor i da će biti deportovan sa Kosova, kao i da su mu sve ranije aplikacije i dozvole boravka na Kosovu poništene i da će njegov dalji boravak na Kosovu biti nelegalan”, objašnjava Eparhija raško-prizrenska.

“Razlozi nacionalne bezbednosti”
Kažu da su u dokumentu koji mu je dostavljen citirani članovi zakona koji se odnose na “razloge nacionalne bezbednosti”, bez navođenja bilo kakve krivične ili druge odgovornosti, jer, kako tvrde, otac Fotije nije imao nikakve probleme te vrste.

“U krajnje neprijatnoj situaciji pritiska otac Fotije je bio prinuđen da potpiše dokumenta koja su mu predata. Dokumenti su mu dati na albanskom i posle su mu prevedeni. Posle toga je bio pretresen sa rukama na zidu i saopšteno mu je da ako želi da izbegne pritvor, posle čega bi svakako bio bez prava boravka, može odmah biti deportovan bez zvaničnog privođenja. Na molbu Eparhije pored predstavnika OEBS-a na lice mesta došao je i predstavnik EULEKS-a, koji je fotografisao dokumente i pokušavao da dobije obrazloženje o pravim razlozima deportacije, ali mu je rečeno da se radi o razlozima nacionalne bezbnednosti, bez ikakvih detalja”, piše u saopštenju.

Iz Eparhije kažu da je igumanu, nakon što je praktično bio prinuđen da pristane na deportaciju, privremeno oduzet pasoš Severne Makedonije i mobilni telefon, dok je njegovo vozilo parkirano ispred zgrade detaljno pretreseno, što je, kako tvrde, video i pomenuti predstavnik EULEKS-a.

“Posle toga, otac Fotije je sproveden uz policijsku pratnju do granice sa Severnom Makedonijom, gde su mu vraćeni pasoš i telefon. Ocu Fotiju je onemogućeno da ode do svog manastira i uzme svoje lične stvari i deportovan je praktično u roku od par sati nakon što mu je saopšteno da mu se ne odobrava dalji boravak na Kosovu”, navedeno je u saopštenju.

“Brutalno, proizvoljno i vansudsko proterivanje crkvenog lica”
Eparhija raško-prizrenska izražava najoštriji protest povodom ovog događaja bez presedana, u kome je, kako kažu, dugogodišnji klirik Eparhije, koji na Kosovu boravi više od 13 godina, bez ikakvog jasnog obrazloženja deportovan sa zabranom povratka na Kosovo u narednih 5 godina i sa poništenjem svih dosadašnjih dozvola za boravak.

“Ovde je reč o brutalnom, proizvoljnom i vansudskom proterivanju crkvenog lica sa Kosova, čime mu je onemogućeno vršenje njegove crkvene misije, što je otvoreni primer kršenja ljudskih i verskih prava, posebno imajući u vidu zakon o verskim slobodama na Kosovu član 7A.3 u kome se kaže da neće postojati proizvoljna zabrana za ulazak na Kosovo ili boravak na Kosovu za sveštenike, kandidate i sveštenstvo, monahe, monahinje i posetioce. Ovaj deo zakona se inače bavi određenim aspektima delovanja SPC na Kosovu”, piše u saopštenju.

Iz Eparhije raško-prizrenske navode i da se sličan primer pokušaja proterivanja jednog monaha desio pre par godina i da je rešen uspešno “intervencijom Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova”.

Eparhija raško-prizrenska će o ovom, kako kažu, slučaju “otvorenog progona na verskoj i nacionalnoj osnovi”, uz otvoreno kršenje verskih prava, obavestiti zvanično Evropsku uniju, EULEKS, ambasadore zemalja Kvinte, ali i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom verskih i ljudskih prava.

“Ovim brutalnim aktom kosovske institucije su bez navođenja ikakvog konkretnog razloga onemogućile funkcionisanje jednog manastira u kome je otac Fotije služio i praktično započele otvoreni progon sveštenstva i monašta naše Crkve sa Kosova i Metohije, što je neprihvatljivo i višestruko pogoršava međunacionalnu i međuversku situaciju na prostorima Kosova i Metohije”, piše na kraju saopštenja.

Poskupljenje školarine za kanadske studente koji dolaze van Kvebeka je “diskriminatorno”, kažu univerzitetski studentski sindikati

0
univerzitet u kanadi

Studentski sindikati na par engleskih univerziteta u Montrealu su osudili plan Kvebeka, da skoro duplira školarinu za studente van provincije, nazivajući potez “nedemokratskim i diskriminatornim”.

U retkim potezima, studentska unija Concordia (CSU) i studentsko društvo Univerziteta McGill (SSMU) objavili su u četvrtak zajedničko saopštenje u kojem osuđuju ovo povećanje.

“Ova politika je poslednja u dugoj istoriji Quebec-ovih pokušaja da se odustane od obrazovanja nakon srednje škole”, napisali su sindikati. “To je odluka koja je donesena bez konsultacija sa tri glavna univerziteta u Kvebeku koji govore engleski jezik, njihovim studentskim sindikatima ili studentima.”

Prošle sedmice , Legaultova vlada je objavila da će školarina za studente osnovnih studija iz drugih provincija porasti na 17.000 dolara sa 8.992 dolara počevši od sledeće godine. Takođe će zahtevati i sakupiti pocetnih 20.000 dolara, koje su platili međunarodni studenti i, reinvestirati taj novac u univerzitete na francuskom jeziku.

Ministar visokog obrazovanja Kvebeka Pascale Déry kaže da nove stope bolje odražavaju koliko košta školovanje studenta, dodajući da većina međunarodnih studenata i studenata izvan provincije, napuštaju Quebec nakon diplomiranja.

Povećanje bi nesrazmerno uticalo na tri univerziteta u Kvebeku na engleskom jeziku. Univerziteti McGill, Concordia i Bishop’s privlače više studenata iz drugih delova Kanade od svojih frankofonih kolega – samim tim i više novca.

Studentski sindikati su takođe istakli da će univerziteti na engleskom snositi teret poskupljenja, a promene školarine će studente dovesti u “nepoželjnu finansijsku situaciju”.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Fallout se nastavlja zbog povećanja školarine u Kvebeku, studenti planiraju protest'

Uprkos kritikama, premijer Kvebeka François Legault je ostao pri svom planu. On tvrdi da poreski obveznici ne bi trebali subvencionirati studente izvan provincije i nazvao je priliv anglofonih studenata pretnjom opstanku francuskog jezika.

Međutim, studentski sindikati tvrde da će poskupljenje ” osiromasiti najsiromašnije studente izvan provincije, natovariti studente dodatnim dugovima i zahtevati od studenata da rade još više tokom studija kako bi priuštili školovanje.”

“Sve to pomaže da se obrazovanje nakon srednje škole pretvori u luksuz, sto pogoršava pitanja elitizma unutar akademske zajednice i ograničava koliko studenti mogu imati koristi od svog obrazovanja”, kažu CSU i SSMU.

Studentski sindikati su poslednji koji su osudili povećanje školarina. Osim univerziteta na engleskom jeziku, gradonačelnica Montreala Valérie Plante i savezni ministri izrazili su zabrinutost oko plana.

McGill je takođe najavio u četvrtak da će odložiti ulaganje od 50 miliona dolara kako bi pomogao zajednici da nauči francuski. Sredstva će se koristiti za dodatne programe i usluge u periodu od pet godina.

U međuvremenu, oba studentska sindikata kažu da planiraju održati sasatanke u gradskim većnicama sledeće sedmice, kako bi studenti razgovarali i organizirali proteste.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada povukla više od 40 diplomata iz Indije

0

OTAVA – Više od 40 kanadskih diplomata nedavno je napustilo Indiju usred nesuglasica dve zemlje oko ubistva vođe kanadskih Sika Hardipa Singa Nidžara na tlu Kanade.

Indija je pre dve nedelje zatražila od Kanade da povuče 41 člana svojog diplomatskog osoblja i zapretila da će im ukinuti imunitet ako ostanu, nakon što je kanadska vlada saopštila da postoji mogućnost da Indija stoji iza ubistva Nidžara, prenosi Bi-Bi-Si.

Kanadska ministarka spoljnih poslova Melani Džoli rekla je da je Indija poručila da će imunitet za ”svakog osim 21 diplomate” biti ukinut do 20. oktobra, i dodala da je tih 21 diplomata i dalje u Indiji, ali da će povlačenje ostalih značiti da Kanada mora da ograniči svoje usluge u Indiji usled nedostatka osoblja.

”Konkretno, to znači da ćemo suspendovati usluge u Bangaloru, Mumbaju i Čandigaru” rekla je Džoli, prenosi Tanjug.

Ona je istakla da ukidanje imuniteta predstavlja “kršenje međunarodnog prava”, ali i dodala da Otava neće uzvratiti sličnom merom.

Nidžara su hicima iz vatrenog oružja ubila dvojica maskiranih naoružanih napadača ispred hrama Sika u Sariju u Britanskoj Kolumbiji.

Kanadski premijer Džastin Trudo je ranije rekao da postoje verodostojni dokazi o potencijalnoj vezi između Indije i Nidžarovog ubistva, dodajući da se ti dokazi baziraju na podacima kanadskih obaveštajnih službi, koji sugerišu da iza napada stoje “agenti vlade Indije”.

Pojavila se osoba koja je na američkoj lutriji dobila ‘džekpot’ od 1,6 milijardi dolara

0

Osoba koja je u avgustu na američkoj lutriji “Mega milions” dobila “džekpot” od 1,6 milijardi dolara  – treći po veličini u istoriji SAD, javila se da preuzme nagradu, saopštili su zvaničnici u sredu.

Po zakonu Floride, ime pobednik se mora prijaviti najkasnije 90 dana od datuma dobijanja nagrade, a to je bilo 25. septembra, rekli su zvaničnici Lutrije. Lutrija u sredu nije potvrdila da li je ta osoba uzela dobitak kao paušal – odjednom, kada je manjen ili kao anuitet – isplatu na rate, a nije preciziran ni procenjeni iznos paušala.

Na Floridi, pobednici moraju da traže paušalnu sumu u roku od 60 dana od izvlačenja. Oni imaju do 180 dana ako se odluče za anuitet nagrade koji se isplaćuje u 30 godišnjih rata. Džekpot takođe podleže federalnim porezima. Ne postoji državni porez na dohodak na Floridi.

Dobitni listić prodat je u samusluzi u Neptun Biču, malom mestu na obali Atlantika u blizini Džeksonvila. Pobednički brojevi 8. avgusta bili su 13, 19, 20, 32, 33, a “Mega kuglica” je bila 14.

Sve u svemu, dosad je “Mega Millions” imao pet dobitaka od više od milijardu dolara.

Najveći “džekpot” do sada bio je “Pauerbol” tiket u Kaliforniji od neverovatnih 2,04 milijarde dolara iz izvlačenja 8. novembra 2022. Sledeći najveći je takođe bila “Pauerbol” nagrada od 1,586 milijardi dolara 13. januara 2016. Ta nagrada je podeljena na tri dobitnika srećke prodate u Kaliforniji, Floridi i Tenesiju.

Jedna osoba u Južnoj Karolini je 23. oktobra 2018. osvojila 1,537 milijardi dolara, dok je u Mejnu 13. januara 2023. osvojeno 1,35 milijardi dolara, a u Ilinoisu 29. jula 2022. 1,337 milijardi dolara.

Istorijski gledano, većina dobitnika velikih nagrada odlučila je da primi nagradu kao jednokratnu, paušalnu isplatu, prema Udruženju lutrije SAD.

Ponekad se pobednici odlučuju za anuitet, uključujući dobitnika “džekpota” u Virdžiniji sa izvlačenja 4. marta 2023. Taj pobednik, čije ime ostaje anonimno prema zakonu Virdžinije, odabrao je anuitet –  godišnje isplate od po 156,7 miliona dolara jednom godišnje.

“Mega Milions” se igra u 45 država SAD, a i u Vašingtonu, D.C, i na Američkim Devičanskim ostrvima.