15.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 55

Handanović: Kreće gradnja gasnih interkonektora sa Sjevernom Makedonijom i Rumunijom

0
a room with pipes and a sign on the wall

Ministar rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović najavila je da kreće izgradnja gasnih interkonektora sa Sjevernom Makedonijom i Rumunijom.

Dubravka Đedović Handanović (foto: TANJUG/ MRE/ NENAD KOSTIĆ/ bs) -

Dubravka Đedović Handanović (foto: TANJUG/ MRE/ NENAD KOSTIĆ/ bs)

Handanovićeva je navela da će izgradnja interkonektora sa Sjevernom Makedonijom početi na jesen, ističući da je Srbija obezbijedila sredstva za cijelu dionicu od granice preko Vranja i Leskovca do Orljana.

– Sa Rumunijom ćemo pojačati snabdevanje sa istočnog koridora izgradnjom interkonektora i gasovoda kojima ćemo se povezati sa podzemnim skladištima gasa – navela je Handanovićeva nakon današnjeg sastanka Radne grupe Srbije i Evropske komisije za energetiku.

Ona je rekla da će planirani gasovodi biti prilagođeni i za transport vodonika.

Prema njenim riječima, proširenjem podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor i izgradnjom novog podzemnog skladišta gasa Tilva, koje bi bilo kapaciteta 300 miliona kubika, kapaciteti za skladištenje gasa u Srbiji će se povećati na milijardu kubika.

– Dugoročno nam je cilj da imamo dve milijarde kubika u skladišnom prostoru za gas kako bismo bar polovinu naše potrošnje mogli da uskladištimo u Srbiji – rekla je Handanovićeva.

Kada je riječ o NIS-u, ocijenila je da su sankcije veliki izazov za državu, posebno sada kada je svijet u naftnoj krizi zbog sukoba na Bliskom istoku, te da je za Srbiju od krucijalne važnosti da rafinerija nastavi da radi da bi imala stabilno snabdijevanje.

Ona je dodala da Srbija očekuje povratnu informaciju od Mađarske o međudržavnom sporazumu, podsjetivši da Mađari uporedo pregovaraju sa ruskom stranom o promjeni vlasništva, za šta je američka Kancelarija za kontrolu imovine dala rok do 22. maja.

Prioritet BORS-a zapošljavanje djece poginulih boraca do kraja godine

0
people sitting on chair in front of table while holding pens during daytime

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić u Banjaluci je razgovarao sa predstavnicima organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

BORS - Foto: RTRS

BORSFoto: RTRS

Bilo je riječi o donošenju izmjena Zakona o pravima boračkih kategorija, ali i ostalim problemima sa kojima se ove kategorije suočavaju.

Glavni prioritet, kako udruženja, tako i resornog ministarstva je zapošljavanje 500 djece poginulih boraca do kraja godine.

Izmjene Zakona o pravima boračkih kategorija, traženje nestalih boraca i civila, rehabilitacija i liječenje, dio su tema o kojima se danas razgovaralo u ministarstvu boračko – invalidske zaštite.

Prioritetno pitanje oko kojeg su se usaglasile sve organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata jeste status djece poginulih boraca.

– To je zapošljavanje djece poginulih boraca, njih 500 o kojima smo pričali da se završi do kraja godine – rekao je Milovan Gagić, v.d predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske.

– Da ta djeca, odnosno potomci poginulih boraca pronađu svoje konačno zaposlenje i tako sebi obezbijede život dostojan čovjeka – kaže Isidora Garorac, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.

Osim materijalnog statusa, riječi je bilo i o najčešćim poteškoćama sa kojim se ove kategorije susreću.

– To su većinom pitanja kako unaprijediti njihov život u tim domaćinstvima, kroz njihova mala gazdinstva kroz pokretanje određenih biznisa – dodaje Željko Volaš, predsjednik Udruženja amputiraca “UDAS”.

– Kao što je problem rehabilitacije, problem liječenja, problem oslobađanja od plaćanja određenih naknada – ističe Anđelko Nosović, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske.

Da je rješavanje statusa i zaposlenje djece poginulih boraca prioritet, saglasan je i resorni ministar. Ipak, ističe, ministarstvo neće stati na tome.

– Većina boračkih kategorija već ulazi u određene godinde starosti kada im je sve više potrebna zdravstvena njega i zdravstvena zaštita, tako da ćemo raditi i na polju usluga i pružanja zdravstvene zaštite – zaključio je Radan Ostojić,  ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

Ostojić je naglasio da su vrata ministarstva uvijek otvorena, a nove razgovore nastavlja već u narednim danima.

Sahranjen košarkaški trener Duško Vujošević

0
white oriental lily flower

Proslavljeni košarkaški trener Duško Vujošević sahranjen je danas u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu. Vujošević je preminuo 8. aprila u Beogradu u 68. godini poslije duge borbe sa teškom bolešću.

Sahrana Duška Vujoševića u Beogradu (foto: TANJUG/AMIR HAMZAGIĆ) -

Sahrana Duška Vujoševića u Beogradu (foto: TANJUG/AMIR HAMZAGIĆ)

Prije sahrane, održano je opjelo u crkvi Svetog Nikole na Novom groblju.

Sahrani su, osim porodice i prijatelja Duška Vujoševića, prisustvovali i predsednik KK Partizan Ostoja Mijailović, trener Đoan Penjaroja i članovi stručnog štaba, sadašnji košarkaši “crno-belih”, kao i predstavnici ЈSD Partizan, FK Partizan, KSS, KLS, ABA lige…

Sahrani su prisustvovali i brojni ljudi iz svijeta sporta i javne ličnosti: potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, Rasim Ljajić, Željko Obradović, Aleksandar Đorđević, Žarko Paspalj, Žarko Zečević, Vladimir Kuzmanović, Milija Vojinović, Predrag Mijatović, Predrag Danilović, Mlađan Šilobad, Miroslav Berić, Vladimir Dragutinović, Dragan Todorić, Uroš Tripković, Vlado Šćepanović, Branko Kovačević, Predrag Šuput, Klemen Prepelič, Vule Avdalović, Velimir Gašić, Darko Miličić, Dragan Lukovski…

Na sahrani proslavljenog trenera Partizana bili su i Zoran Slavnić, Miško Marić, Zoran Stevanović, Ivo Nakić, Slavko Vraneš, Novica Veličković, Milenko Tepić, Saša Pavlović, Filip Petrušev, Đuro Ostojić, Dragan Milosavljević, Raka Đurović, Milenko Topić, Vlade Đurović, Srđan Blagojević, Danko Lazović, Aleksandar Јanković, Miško Ražnatović, Dušan Kecman, Žofri Lovernj, DŽanan Musa, Petar Škuletić, glumci Dragan i Aleksej Bjelogrlić, frontmen grupe Neverne bebe Milan Đurđević, muftija beogradski Mustafa Јusufspahić, brojne sportske legende, kao i veliki broj navijača Partizana i građana.

Navijači Partizana su se od legendarnog trenera “crno-belih” oprostili pesmom “Dobro pamtim sve”.

Govor na sahrani nekadašnjeg trenera Partizana u ime porodice Vujošević održao je nekadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić.

– Mislim da je danas čast svakome ko je ovde došao da ispratimo velikog čovjeka. Јa boljeg nisam znao – rekao je, između ostalog, Tadić.

On se u ime porodice Vujošević zahvalio ljekarima, ljekarskom osoblju, Partizanu i svim ljudima iz kluba.

– Dule je Partizanu posvetio svoj život. Hvala Partizanu što je Dule ispraćen onako kako je zaslužio, dostojanstveno i uz mnogo emocija. Posebno hvala navijačima Partizana, na ljubavi koju ste sa “Generalom” dijelili prema Partizanu. Јa se nadam da će ovaj grad zaslužiti da u njemu jedna ulica nosi ime Duška Vujoševića – rekao je Tadić.

Vujošević je sahranjen uz pesmu Đorđa Balaševića “Stih iznad svih”, a navijači Partizana su potom otpjevali pjesmu “Da volim crno-bele”.

Od Madrida do Firence: Srpska dirigentkinja osvaja evropske pozornice

0
orchestra playing their piece

Nikolinu Niku Kovačević publika poznaje kao dirigenta na prazničnim koncertima u Beogradu. Trenutno u Španiji tokom ovogodišnje koncertne sezone ostvaruje uspehe. Paralelno nastupa kao vokalni solista i dirigent. O izazovima koje nosi posao dirigenta, svetskoj publici i radu u Španiji i Italiji, naša dirigentkinja je govorila za Dnevnik RTS-a.

Од Мадрида до Фиренце: Српска диригенткиња осваја европске позорницеOd Madrida do Firence: Srpska dirigentkinja osvaja evropske pozornice

Umetnicima su svetske pozornice san koji se ne ostvaruje lako. Vi nižete uspehe u inostranstvu. Kako protiče koncertna sezona u Španiji?

– Želim, pre nego što odgovorim na vaše pitanje, naravno da svim pravoslavnim hrišćanima čestitam praznik Hristovog vaskrsenja uz poruku i pozdrav ‘Hristos vaskrse!’

Kada je reč o tome kako se do sada odvijala i kako se trenutno odvija moja karijera, deluje i verujem da jeste ljudima koji to posmatraju sa strane, onako vrlo impresivno, senzacionalno, što ne krijem da jeste delom tako, ali volela bih da istaknem da je to jedan veoma dugačak proces i da su u pitanju godine mog velikog truda, rada i posvećenosti bez kojih ništa ne bi bilo moguće.

Ali verujem u dobroj meri i veliki faktor moje odlučnosti i decidnosti da započnem izgradnju svoje karijere na međunarodnim scenama. Možda bi odgovor najbolje glasio ukoliko bih rekla da je to neki moj unutarnji odraz i u stvari poimanje umetnosti da ono što ja smatram svojim umetničkim izrazom nekako želim da podelim sa ljudima na svetskoj sceni i smatram da to u nekoj meri zapravo i prevazilazi okvire zemlje i prostora u kojem sam rođena i gde živim.

Kakvo je iskustvo raditi sa maestrom Miguelom Romeom?

– Specifična je ova godina za mene, kako smo i u najavi čuli. Celu ovu koncertnu sezonu 2026. godine ja provodim radeći u Španiji, radeći pod mentorstvom španskog dirigenta čije je ime Miguel Romea. Ali volela bih da naglasim da sam priliku za ovakvu vrstu i usavršavanja, ali i profesionalnog rada i iskustva stekla putem legitimnog konkursa na koji sam se prijavila i aplicirala sada već prošle godine.

Razgovor Anđele Savić sa Nikolinom Niki Kovačević

Pokreni video

Konkurs je održan krajem juna meseca u prestonici Kraljevine Španije, u Madridu, i nakon konkursa stigla je vest da sam ja bila odabir i neko ko je dobio tu mogućnost da ove godine asistira dirigentu i maestru Romei.

Iskustvo rada sa njim je fantastično. Pre svega, jako je lepo raditi u jednoj od mediteranskih zemalja kakva je Španija iz razloga što je društvo, narod i samim tim, naravno, i sve moje kolege muzičari onako vrlo su otvoreni i topli.

Mislim da u velikoj meri delimo senzibilitet prema muzici i prema umetnosti. Moj lični senzibilitet i muzički ukus se u velikoj meri poklapa sa ukusom mog mentora, tako da je to jedna, reklo bi se, dobitna kombinacija i dobitni tandem. Jako lepo radimo. Ja u velikoj meri učim i trudim se da što više mogu učim od nekoga ko je odavno, i već godinama unazad, priznat na svetskoj muzičkoj sceni.

Posle Španije čeka vas angažman u Italiji. To će biti treće leto koje provodite tamo. Asistiraćete u Firenci u produkciji opere Boemi Đakoma Pučinija, što je takođe značajan uspeh. Kako se razvijalo vaše iskustvo kada govorimo o tim zemljama?

– Ponovo konkurs. Očigledno moju dosadašnju karijeru i moj put obeležavaju konkursi, što mislim da je lepo i vredno jer govorimo o zemljama, naravno, u kojima se svako od nas oseća kao stranac i to i jesmo, bez sumnje. Velike su razlike u kulturi, atmosferi, u jeziku i svemu onome što zapravo predstavlja male prepreke i nama muzičkim umetnicima, ali okolnosti mog rada i usavršavanja u Italiji su zaista bile specifične jer je jezik i Opera nešto što je neodvojivo, tako da sam ne tako mali broj godina unazad, ali i sada kontinuirano posvetila zaista učenju jezika kako bih dobila priliku da, takođe putem konkursa koji je organizovao veliki svetski dirigent maestro Antonelo Alemandi, prođem taj odabir kandidata koji konkretno za ovu priliku rada u Firenci i rada na operama zaista dolaze iz čitavog sveta.

Dakle, ne govorimo samo o evropskom kontinentu, ne govorimo samo ni o američkom kontinentu, govorimo zaista o vrhunski talentovanim i kvalitetnim muzičarima koji dolaze iz čitavog sveta kako bi svoju priliku dobili u Firenci.

Osim dirigentske i muzičke karijere, vi ste i vokalni solista. Šta vas je usmerilo ka dirigovanju, a šta ka vokalnoj umetnosti i kako te dve umetnosti uspevate da uskladite?

– Nekada, ranije, dobijala sam često savete, možda pre ovde na balkanskom prostoru, kako bi trebalo da dođem do jedne tačke preusmerenja i fokusa na samo jedno. A onda me je jako obradovalo kada sam intenzivno počela da putujem i zapravo prolazim razne audicije i konkurse o kojima govorim za inostrane zemlje i projekte u inostranstvu, kako su veliki dirigenti i pedagozi iz drugih zemalja počeli da me u stvari savetuju suprotno i govore mi da nikada ne napuštam vokalnu tradiciju i da nikada ne odustanem ni od tog puta, paralelno uz svoj dirigentski.

Tako da sam sada u jednom periodu i zenitu punog ohrabrenja da kontinuirano i paralelno aktivno nastavim da pevam, naravno, kao što ću nastaviti i svoj dirigentski angažman. A interesantno bi bilo govoriti u nešto dužoj emisiji svakako o tome koliko se pevanje i dirigovanje mogu povezati i koliko je značajno za jednog dirigenta kada poseduje uopšte mogućnost vokalnog izraza, koliko mi je pevanje pomoglo u dirigovanju, koliko mi je dirigovanje značilo u nekim liderskim veštinama kada je u pitanju moja pevačka karijera. Tako da, vrlo je interesantno, ali trudim se da učim od najboljih koji smatraju da je muzika jedno celo i da u tom pogledu ne podleže pravilima podvajanja i odvajanja i ja se držim tog.

Sa 90 godina istrčao maraton u Milanu za 4 sata i 30 minuta, Đuzepe Damato oborio svetski rekord

0
people running on gray asphalt road during daytime

Devedeset godina života provedenih u pokretu dobilo je novo, doslovno značenje. Đuzepe Damato, rođen 1936. godine u Torinu, ispisao je izuzetnu stranicu veteranske atletike na Maratonu u Milanu, gde je postavio novi svetski rekord u kategoriji M90, namenjenoj takmičarima starijim od 90 godina.

Stazu dugu 42 kilometra i 195 metara Damato je prešao za 4 sata, 30 minuta i 30 sekundi, čime je za gotovo sat i 45 minuta nadmašio prethodni svetski rekord, koji je od 2023. godine držao drugi Italijan, Antonio Rao.

Podvig dodatno dobija na težini kada se zna da je Damato trčanjem počeo da se bavi tek u poznim godinama. Neposredno po prolasku kroz cilj, ispred milanskog Duoma, kroz osmeh je rekao voditelju programa: „Malo mi nedostaje daha.” Već nekoliko trenutaka kasnije, uz prepoznatljiv smisao za humor, na pitanje odakle dolazi odgovorio je: „Iz Torina, ali ne peške”.

Prvi maraton sa 73 godine

Priča Đuzepea Damata nosi posebnu životnu poruku. Trčanjem je počeo da se bavi tek sa 73 godine, nakon što je prethodno godinama negovao veliku ljubav prema biciklizmu.

Kako je ispričao za italijanske medije, sve do tada sportsku strast pronalazio je na dva točka.

Posle jedne nezgode i supruginog zahteva da ostavi bicikl, odlučio je da promeni disciplinu, ali ne i životni ritam. Počeo je da trči, a svoj prvi maraton završio je za impresivnih 3 sata i 40 minuta. Od tada nije stao.

Maraton u Milanu bio je 17. u njegovoj karijeri, a na putu do novog svetskog rekorda pratila su ga, kako kaže, njegova „dva anđela čuvara”, unuci Siro D’Amato, iskusan ultramaratonac, i Stefano Damato, 28-godišnjak kojem je ovo bio prvi maraton.

„Malo su me usporavali, jer imam običaj da krenem prejako. Zahvaljujući njima, stigao sam do cilja potpuno svež”, rekao je Damato.

Život u neprekidnom pokretu

Visok 160 centimetara i težak svega 49 kilograma, sa građom tipičnom za brdskog biciklistu i dugoprugaša, Damato iza sebe ima život ispunjen radom i sportom.

Rođen u Torinu, od oca iz Pulje i majke iz Veneta, godinama je vodio malu porodičnu firmu za parkete, ostajući pritom stalno fizički aktivan.

I danas igra tenis nekoliko puta nedeljno, a duh takmičara nikada ga nije napustio. Još kao osamnaestogodišnjak biciklom je za samo četiri dana stigao od Torina do Napulja, a tokom života savladao je i brojne dolomitske planinske prevoje.

U njegovoj porodici, čini se, i genetika ima važnu ulogu, otac Stanislao doživeo je 102 godine.

Novi izazov već u Torinu

Za Đuzepea Damata, međutim, ni svetski rekord nije krajnja stanica. Novi cilj već je pred njim: Polumaraton u Torinu 19. aprila.

„Video sam da tamo trče i prijatelji, verujem da ću im se pridružiti”, rekao je Damato, jednostavno i mirno, kao da iza sebe nema upravo istorijski rezultat. Planove ima i za budućnost: „Nadam se da ću trčati još desetak godina”.

Kada to izgovori čovek koji je sa 90 godina oborio svetski rekord, te reči zvuče kao više od želje, kao snažna poruka da za nove ciljeve nikada nije kasno.

Tamna strana „vitamina Sunca” – kada je vitamin D štetan

0
A bottle of pills and a rose on a table

Vitamin D je dugo smatran jednim od najvažnijih nutrijenata za zdravlje – od jačanja kostiju do podrške imunom sistemu. Međutim, sve više naučnih istraživanja ukazuje na to da preterano uzimanje ovog vitamina može imati neočekivane i štetne posledice.

Тамна страна „витамина Сунца" – када је витамин Д штетанTamna strana „vitamina Sunca” – kada je vitamin D štetan

Novi podaci pokazuju da više nije uvek bolje – a u nekim slučajevima, visoke doze vitamina D mogu čak povećati rizik od zdravstvenih problema, uključujući sklonost ka padovima i prelome kao posledicu.

Jedan od glavnih razloga za oprez je činjenica da je vitamin D rastvorljiv u mastima, što znači da se ne izlučuje lako iz organizma, već se akumulira u tkivima. To znači da se prekomerne količine mogu vremenom nagomilati i dovesti do toksičnih nivoa u krvi.

U praksi, lekari sve češće beleže pacijente sa veoma visokim vrednostima vitamina D, prenosi Science Alert.

Kako se navodi, kod osoba sa povišenim nivoima vitamina D ili kod onih koji uzimaju velike doze suplemenata (iznad preporučenih), uočen je „neočekivan porast rizika od padova i preloma“. Ovo dovodi u pitanje uobičajeno uverenje da veće količine ovog vitamina automatski znače jače kosti.

Visoke doze nisu bezbedne kako se ranije mislilo

Iako se vitamin D često promoviše kao bezopasan suplement, istraživanja pokazuju da to nije u potpunosti tačno.

Sve više ljudi uzima visoke doze – često između 4.000 i 20.000 internacionalnih jedinica (IU) dnevno – što značajno prevazilazi uobičajene preporuke.

Istovremeno, dodatni izvori vitamina D (kao što su obogaćena hrana ili drugi kombinovani  suplementi) mogu povećati ukupan unos, što može dovesti do toksičnosti i ozbiljnih posledica.

Капсула која може много значити за здравље али донети и ризике

Kapsula koja može mnogo značiti za zdravlje ali doneti i rizike

Prekomerni unos vitamina D može dovesti do stanja poznatog kao hipervitaminoza koje je, kada je vitamin D upitanju, povezano sa povišenim nivoom kalcijuma u krvi (hiperkalcemija).

Ovo stanje može izazvati mučninu, povraćanje, slabost, učestalo mokrenje, bol u kostima
i probleme sa bubrezima, uključujući kamen u bubregu

U težim slučajevima, višak kalcijuma može dovesti do oštećenja mekih tkiva, arterija i bubrega.

Naučnici naglašavaju da vitamin D ima važnu ulogu u organizmu, ali da njegovo uzimanje mora biti kontrolisano i prilagođeno individualnim potrebama.

„Vitamin D je daleko od bezopasnog suplementa i ne treba ga tek tako uzimati“, navode stručnjaci koji su ispitivali štetnost njegovog prekomernog unošenja.

Umesto proizvoljnog uzimanja visokih doza, preporučuje se konsultacija sa lekarom i praćenje nivoa vitamina D u krvi, kako bi se izbegli potencijalni rizici, zaključuju nutriciolozi.

Pikasova slika od milion evra otići će nekom srećniku za 100 evra

0
Abstract portrait of a woman with long dark hair.

Broj srećki za učešće u lutriji u kojoj je nagrada Pikasova slika „Glava žene“ ograničen je na 120.000, a prihod će biti namenjen istraživanju Alchajmerove bolesti. Budući vlasnik tako će za samo 100 evra doći u posed Pikasovog dela vrednog milion evra.

Lutrija u Francuskoj nudi nesvakidašnju šansu da osvojite portret Pabla Pikasa po ceni od 100 evra, a prihod akcije biće namenjen istraživanju Alchajmerove bolesti.

Pikaso je naslikao sliku Tête de Femme (Glava žene) 1941. godine. Onlajn platforma za prodaju tiketa navodi da će broj srećki biti ograničen na 120.000, što znači da bi moglo da se prikupi 12 miliona evra ako se sve prodaju.

Od prihoda, milion evra biće isplaćeno Galeriji Opera, međunarodnoj umetničkoj firmi koja je vlasnik slike. Ovakva akcija doprineće radu Fondacije za istraživanje Alchajmerove bolesti, sa sedištem u jednoj od vodećih pariskih javnih bolnica.

Organizatori kažu da su dve prethodne „Pikaso lutrije“ prikupile više od 10 miliona evra za kulturni rad u Libanu i programe za vodu i higijenu u Africi.

Prva takva umetnička igra na sreću u kojoj je nuđen „1 Pikaso za 100 evra“, održana je 2013. godine, a radnik na vatrogasnom raspršivaču u Pensilvaniji osvojio je delo Man in the Opera Hat, koje je španski majstor naslikao 1914. godine tokom svog perioda kubizma.

Druga Pikasova slika, ulje na platnu Mrtva priroda (Nature Morte) bila je nagrada 2020. godine i otišla je računovođi u Italiji čiji je sin kupio srećku majci kao božićni poklon.

Ta mrtva priroda, naslikana 1921. godine, obezbeđena je za potrebe humanitarne lutrije kupovinom od milijardera kolekcionara umetnina Dejvida Namada, koji je u intervjuu tvrdio da bi Pikaso odobrio lutrijsku prodaju njegovih dela. Pikaso je umro 1973. godine.

„Pikaso je bio veoma velikodušan. Poklanjao je slike svom vozaču, svom krojaču“, istakao je Namad. „Želeo je da njegovu umetnost sakupljaju sve vrste ljudi, ne samo superbogati.“

Tête de Femme biće izložena u aukcijskoj kući Kristi u Parizu od danas, a izvlačenje dobitnog listića održaće se na istom mestu u utorak u 18 časova po lokalnom vremenu.

Jokić ipak ispunio kotu za MVP kandidata, Denver slavljem nad Sparsima “spustio zavesu”

0

Nikola Jokić je upisao 23 poena i osam skokova u pobedi Denver nagetsa nad San Antonio sparsima u poslednjem meču regularne sezone.

Uprkos najavama da bi mogao da propusti duel gostovanje u San Antonio zbog odmora i oporavka od povrede zgloba desne ruke, Nikola Jokić je ipak učešćem u prvom poluvremenu uspeo da ispuni potrebnih 65 utakmica za kandidaturu za NBA nagrade.

Na drugoj strani nije bilo Viktora Vembanjame, koji se u prethodnom kolu domogao potrebne cifre.

Jokić nije “čašćavao prisustvom”, već je naprotiv bio vrlo učinkovit sa 23 poena, ubacivši sedam od 12 šuteva. Drugo poluvreme je proveo na klupi, dopustivši rezervama i epizodistima da urade koliko mogu, bez Marija, Hardaveja, Džonsona, oba Brauna, Gordona,…Nošeni sa 25 poena Džejlena Strotera i dabl-dablom Jonasa Valančijunasa od 16 poena i 11 skokova, Nagetsi su slavili 128:118, osiguravši treću poziciju na Zapadu sa skorom 53-29pred ulazak u plej-of. Rival će im biti Minesota timbervulvsi.

Dieron Foks sa 24, Devin Vasel sa 19 i Keldon Džonson sa 18 su bili najraspoloženiji kod Sparsa.

Nagetsi otvaraju prvu rundu na svom terenu 19. aprila.

Dušan Alimpijević proglašen za najboljeg trenera u Evrokupu

0

Srpski stručnjak Dušan Alimpijević proglašen je za najboljeg trenera sezone 2025/26 u Evrokupu, nakon što je sa ekipom Bešiktaša ostvario istorijski plasman u finale.

Alimpijević je do priznanja stigao glasovima kolega trenera, a ovo mu je drugi put da osvaja nagradu za trenera godine, nakon uspeha iz sezone 2021/22 kada je predvodio Bursuspor do finala istog takmičenja.

Bešiktaš je ove sezone ostvario učinak 16 pobeda i pet poraza, uz izuzetne partije na obe strane terena. Tim iz Istanbula bio je među najefikasnijima u ligi, uz vrhunske procente šuta za dva i tri poena, dok se istakao i timskom igrom, sa velikim brojem raspoloženih igrača.

U borbi za priznanje, Alimpijević je iza sebe ostavio Frederika Futoa iz Burža, Erdema Čana iz Turk Telekoma i Zvezdana Mitrovića iz Cedevita Olimpije.

Bešiktaš je posebno dominantan bio na domaćem terenu, gde još nema poraz ove sezone, a u polufinalu je sigurnim igrama eliminisao Bahčešehir.

U finalu Evrokupa rival će mu biti upravo ekipa Burža, a serija se igra na dve pobede i počinje 22. aprila.

Alimpijević, koji je i selektor reprezentacije Srbije, predvodi tim sa velikim ambicijama da osvoji prvi trofej u Evrokupu, nakon što je 2022. godine sa Bursasporom zaustavljen u finalu.

Saldo prvog meseca rata u Iranu: Ko dobija, a ko gubi i zašto EU čeka da potone još dublje

0
a map of the middle east with a pin in it

Urednik Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) Ivan Nikolić u aprilskom izdanju ocenjuje da EU, gotovo da nema više prostora za pomoć privredi kroz budžet i napominje da investitori znaju da je EU potrošila svoju “vatrenu moć” na račun za gorivo

Saldo prvog meseca rata u Iranu: Ko dobija, a ko gubi i zašto EU čeka da potone još dubljeGetty © Fatemeh Bahrami/Anadolu

Prvi mesec agresije na Iran ostavio je stravične posledice, pre svega, na ekonomije Zaliva. Redukovana je proizvodnja nafte i gasa, ali i poslovanje turizma, avijacije, logistike, proizvodnje i finansijskih usluga. Uništena je infrastruktura i brojni proizvodni kapaciteti koje nije lako obnoviti, piše “Biznis”.

Urednik “Makroekonomskih analiza i trendova” (MAT) Ivan Nikolić u aprilskom izdanju ocenjuje da procenjeni dnevni finansijski gubici tokom marta iznose 700 miliona dolara samo od nafte i napominje da je dugoročno izgubljeno poverenje investitora.

“Ali kao i u svakom ratu, dok neko gubi neko dobija, jer je rat mnogim zemljama pozitivna eksternalija. Postoje procene da je upravo viša cena energenata samo Rusiji obezbedila upravo pomenutih 700 miliona dolara na dnevnom nivou”, navodi Nikolić.

Dobitnici su i SAD, kao i druge zemlje izvoznice nafte, koje nisu deo ove ratom zahvaćene zone, poput Kanade, Australije, ali i onih manjih, kao što su Azerbejdžan, Kazahstan, jer su najveći kupci njihove nafte i gasa evropske zemlje.

Ormuski moreuz je centralna osa oko koje se prelama čitava ekonomska priča agresije na Iran. Zatvaranje Ormuza je direktan uzrok cenovnog poremećaja mnogih proizvoda. Pažnja javnosti je inicijalno bila fokusirana na energente, s obzirom na činjenicu da su zemlje Zaliva čuvene po tome. Međutim, negativan efekat ovog rata na globalnu ekonomiju je daleko veći, prenosi “Biznis”.

“Ormuz nije samo naftni čep – on je čep za čitav niz industrija koje nemaju veze sa energijom, ali zavise od fizičkog protoka robe iz Zaliva. Zato je pitanje bezbednog prolaza kroz Ormuski moreuz bez dileme uslov održivosti Sporazuma o prekidu ratnih aktivnosti, koji je stupio na snagu 8. aprila”, smatra Nikolić.

Prema procenama pojedinih autora, 10 odsto rasta cene nafte redukuje globalni BDP za nešto više od 0,1 odsto uz istovremeni rast globalne inflacije za 0,2 procentna poena. Uticaj je asimetričan, najviše trpi Evropa, zatim južna i jugoistročna Azija.

Ivan Nikolić upozorava da rat ugrožava i drugi jednako bitan put svetskog pomorskog izvoza. Reč je o moreuzu Bab al‑Mandebu, koji povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom, odnosno razdvaja Zaliv i Afriku. On je važan za promet između Azije i Evrope, preko Sueckog kanala, i za izvoze i regionalne tokove iz Crvenog mora i istočne Afrike.

Njegovo zatvaranje izazvalo bi velike poremećaje u trgovanju, produženje ruta oko Afrike i rast troškova, ali neposredni udar na globalne osnove energije bio bi manji nego kod Ormuza. Ovaj moreuz je vitalna ruta kojom Saudijska Arabija šalje svoju naftu u Aziju, ali i za izvoz sirove nafte, gasa i drugih goriva u Evropu preko Sueckog kanala ili Sumedskog (Suecko-mediteranskog) gasovoda na egipatskoj obali Crvenog mora.

“Evropu bi istovremena blokada oba moreuza tek uvela u ekonomsku katastrofu. Kašnjenje i viši transportni troškovi dodatno bi podigli cenu uvezene robe. Nestašice bi bile neizbežne. U srednjem roku bi došlo do relokacije logistike i novog prekomponovanja lanaca snabdevanja. Verovatno, i do trajnog povećanja troškova globalne trgovine”, smatra urednik MAT-a.

Raste inflacija dok centralne banke prate situaciju

Ivan Nikolić napominje da je rat već u prvom mesecu generisao inflacione pritiske u mnogim zemljama. U evrozoni je u martu izmerena najveća inflacija od januara 2025. godine. Među najvećim ekonomijama evrozone inflacija je osetno ubrzala u Nemačkoj (2,8 odsto međugodišnje posmatrano, naspram dva odsto u februaru), Francuskoj (1,9 odsto naspram 1,1 odsto), Španiji (3,3 odsto naspram 2,5 procenata).

U martu 2026. godine i rast cena u SAD-u je bio pod snažnim uticajem energetske krize izazvane sukobima na Bliskom istoku, pa su predviđanja da će sa februarskih 2,4 odsto inflacija uvećati za još jedan procentni poen.

Kreatori ekonomskih politika prate u kojoj meri trenutni rast cena energenata utiče na inflaciona očekivanja. Centralne banke do sada nisu reagovale na inicijalni udar, koji je ublažen i pražnjenjem strateških rezervi nafte i gasa, ali i fiskalnim odricanjima.

Tržišta trenutno percipiraju da će se kamatne stope verovatno više puta uvećati u 2026. godini, što se vidi po kretanju, na primer, euribora. Ipak, nema dileme da će se pratiti svaka promena situacije i čekati koliko god je moguće pre nego što se donesu restriktivnije mere.

“Centralne banke hodaju po ivici između suzbijanja tvrdokorne inflacije i izbegavanja ozbiljnog udara na srednjoročni rast. Rast cena energenata je egzogeni šok (dolazi spolja, zbog geopolitike), a ne zbog pregrejane domaće potražnje. Stoga podizanje kamata neće doneti više nafte ili gasa, ali će ubiti investicije i potrošnju”, objašnjava Nikolić.

S druge strane, kao i tokom kovid pandemije, fiskalni odgovor će biti asimetrično vođen raspoloživim fiskalnim prostorom i prethodno akumuliranim rezervama. Zemlje koje budu imale kapacitet podržaće tražnju i zaštititi standard svojih građana.

EU potrošila svoju “vatrenu moć” na račun za gorivo

Ipak, čini se da je, s obzirom na prethodne šokove i hitnu potrebu za povećanjem izdataka za odbranu i finansijsku pomoć koju preusmerava Ukrajini, manevarski prostor za suzbijanje rasta cena energije, ali i za širi fiskalni paket podrške, bitno ograničeniji u EU nego u pred-kovid eri.

Predsednica Evropske komisije je izjavila da je prvih 10 dana rata EU koštalo tri milijarde evra. Međutim, prema najnovijim podacima od 29. marta ta brojka je već porasla na šest milijardi evra samo za veće cene uvoza nafte i gasa otkako je sukob počeo.

EU je već isključila aktiviranje takozvane fiskalne klauzule za vanredne situacije koju smo imali tokom pandemije. Po njima, uslovi za “tešku ekonomsku krizu” i dalje nisu ispunjeni, iako je rast ugrožen.

Umesto ogromne potrošnje države će morati da biraju između smanjenja poreza na energente, što smanjuje prihode, i direktne pomoći najugroženijima, što je fiskalno odgovornije, ali politički teže.

Dakle, što se tiče EU, gotovo da nema više prostora za pomoć privredi kroz budžetTo znači da je ECB ostavljena na ‘brisanom prostoru’. A ona, kao što je već spomenuto, ne može da reši problem nedostajućih energenata, nafte i gasa, ali i sekundarnih strateških proizvoda koji se koriste kao sirovina u proizvodnji. Zato su tržišta u panici i zato prinosi na državne obveznice zemalja evrozone rastu, brže nego u SAD. Investitori znaju da je EU potrošila svoju ‘vatrenu moć’ na račun za gorivo!”, zaključuje Nikolić.