18.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 526

Samo jedna srpska reč se koristi u svim svetskim jezicima i za nju ne postoji zamena

0
reflection of a castle surrounded with fogs

Jezik je živa stvar, koja se konstantno obogaćuje stranim rečima. I srpski nije drugačiji u tom smislu, s tim da najveći broj tuđica u našem jeziku vuče poreklo iz Turske, iz očiglednih istorijskih razloga.

Jedna naša reč, međutim, našla je svoje mesto u gotovo svim jezicima sveta i za nju ne postoji zamena.

U pitanju je reč „vampir“, koja, kao što je poznato, označava mitološko biće iz slovenske mitologije, koje preživljava tako što se hrani ljudskom krvlju.

Legende o vampirima iz balkanskog folklora u međuvremenu su se proširile u svetu kroz književnost, a pre svega roman „Drakula“ Brema Stokera, pa su danas vampiri među poznatijim čudovištima u popularnoj kulturi, o kojima se često snimaju filmovi i serije, pišu pesme, romani i stripovi, prave predstave i slike…

Samim tim i srpska reč „vampir“ je prešla granicu ove zemlje, pa ime ovog mitološkog bića u Turskoj i Nemačkoj pišu i izgovaraju na isti način kao u Srbiji. U Italiji i Španiji koriste reč „vampiro“, a na engleskom i francuskom govornom području „vampire“, s različitim izgovorom doduše.

Reč „vampir“ se dakle prilično odomaćila u drugim zemljama, a razlog toga treba tražiti u činjenici da ona praktično nema adekvatan sinonim. Eventualno bi neko mogao da kaže „krvopija“ (na engleskom bloodsucker) umesto „vampir“, ali, složićete se da to nije jednako precizno, jer i komarci su krvopije, ali definitivno nisu vampiri.

Da li je uopšte moguće mirno otići u penziju sa 65 godina? Kanađani u velikim gradovima imaju sumorna predvidjanja

0

Ovo pitanje je dobilo na stotine odgovora za manje od jednog dana nakon što ga je korisnik Reddita u/Steam20 objavio na subreddit r/AskACanadian.

Većina odgovora kretala se od zabrinjavajućih do, pa, stvarno, stvarno depresivnih. Jasno je da penzija, kako su je naši roditelji uživali, više ne postoji u Kanadi.

„Imam 42 godine. Po mojoj trenutnoj putanji, mogu očekivati ​​da ću se udobno penzionisati sa 275 godina“, stoji na postu na u/Steam20. „Biću srećan ako se u penziji odem sa 95 godina“, piše u drugom.

“Gledajući grafikon ‘projektovane vrednosti u 65 godina’ svake godine u svom RRSP izveštaju, malo zaplačem. I maksimalno sam se trudio poslednje četiri godine. Još uvek u suštini ništa”, podelila je jedna osoba.

Iako je nekoliko starijih Kanađana podelilo svoje priče o uspehu i savete kako uštedeti za penziju, stvari su postale mračnije.

„Radiću dok ne umrem… ne po izboru“, rekao je jedan korisnik Reddita. Neki drugi su ponovili isto mišljenje, pominjajući kanadski zakon o medicinskoj pomoći u slučaju smrti (MAID).

Neko je čak rekao da je odlazak u penziju sa 65 godina sada „samo za ljude koji imaju nasledstvo, u varijanti kada im roditelji ili drugi članovi porodice umru“.

Ali da li greše?

Život u velikom kanadskom gradu je postao skup, a poslednjih godina troškovi hrane i stanovanja su naglo porasli. Oni koji žele kupiti kuću su zastrašeni značajnim ratama i visokim hipotekama s naduvanim kamatama. Drugi su okupirani rastućom rentom.

Nedavna studija koju je objavila Sambla, stranica za poređenje kredita i hipoteka sa sedištem u Švedskoj, pružila je sliku o tome koliko bi moglo biti skupo odlazak u penziju u različitim zemljama.

U izveštaju je rangirano 20 najskupljih zemalja za odlazak u penziju, a nažalost, Kanada se nalazi prilično visoko na #6. Sa prosečnom godinom za odlazak u penziju od 60 godina i prosečnim životnim vekom od 83 godine, Sambla je zaključio da bi Kanađani trebali uštedeti oko $300.500 da bi se penzionisali.

Standardna starosno doba za penzionisanje u Kanadi je 65 godina, ali možete se penzionisati bilo kada ako se osećate finansijski sigurni.

Podaci kanadske statistike pokazuju da Kanađani u proseku rade duže pre odlaska u penziju. U 1998. godini prosečna starost za penzionisanje u javnom sektoru i privatnom sektoru iznosila je 60,9 godina. Sada je 65,1 godina.

penziju

Statistics Canada

Vlada Kanade ima službeni kalkulator prihoda u penziji ako želite uvid u svoju budućnost, možete sami sve izračunati.

SERBIANNEWS/CANADA

Srbin pobedio u najtežoj trci na svetu

0

Srpski ultramaratonac Jovica Spajić pobednik je, kako mnogi ističu, najteže trke na svetu.

U pitanju je „Jukon Arktik Ultra“ trka, koja traje 483 kilometara i održava se u, gotovo, nehumanim uslovima.

Spajić je u Kanadi bio i na minus 50 stepeni Celzijusa, ali je iz toga izašao kao najbolji i najbrži.

Rođeni Pribojac od 2012. godine ide na ultramaratone širom veta.

Nosilac je crnog pojasa u džijudžici i džudou, ali i vlasnik Ginisovog rekorda. On je, naime, uradio 30.000 trbušnjaka za 24 sata.

SERBIANNEWS/CANADA

Raz­ra­đu­ju se mo­de­li oba­ve­znog voj­nog ro­ka

0

Mi­ni­star­stvo od­bra­ne i Ge­ne­ral­štab do 1. ma­ja iz­ne­će pred­lo­ge pred­sed­ni­ku Sr­bi­je

Са ју­че­ра­шњег са­стан­ка рад­не гру­пе за слу­же­ње вој­ске (Фо­то/ Ми­ни­стар­ство од­бра­не)

Pot­pred­sed­nik vla­de i mi­ni­star od­bra­ne Mi­loš Vu­če­vić i na­čel­nik Ge­ne­ral­šta­ba Voj­ske Sr­bi­je ge­ne­ral Mi­lan Moj­si­lo­vić ju­če su odr­ža­li sa­sta­nak sa čla­no­vi­ma Rad­ne gru­pe za stva­ra­nje uslo­va za ak­ti­vi­ra­nje oba­ve­ze slu­že­nja voj­nog ro­ka u Voj­sci Sr­bi­je. Ka­ko je sa­op­šti­lo Mi­ni­star­stvo od­bra­ne, sa­stan­ku su pri­su­stvo­va­li čla­no­vi ko­le­gi­ju­ma mi­ni­stra od­bra­ne i na­čel­ni­ka Ge­ne­ral­šta­ba.

Čla­no­vi­ma rad­ne gru­pe su pred­sta­vlje­ne po­la­zne osno­ve i smer­ni­ce mi­ni­stra od­bra­ne i na­čel­ni­ka Ge­ne­ral­šta­ba za da­lji rad na iz­ra­di vi­še mo­de­la vra­ća­nja oba­ve­ze slu­že­nja voj­nog ro­ka i do­de­lje­ni te­ži­šni za­da­ci. Na osno­vu za­klju­ča­ka sa ju­če­ra­šnjeg sa­stan­ka, rad­na gru­pa će na­sta­vi­ti da ra­di na iz­ra­di vi­še pred­lo­ga mo­de­la oba­ve­znog slu­že­nja voj­nog ro­ka ko­ji će bi­ti pred­sta­vlje­ni pred­sed­ni­ku re­pu­bli­ke i vr­hov­nom ko­man­dan­tu Voj­ske Sr­bi­je Alek­san­dru Vu­či­ću do 1. ma­ja ove go­di­ne.

Izbegličke porodice žele da otkupe stanove u Šapcu

Po­čet­kom go­di­ne Ge­ne­ral­štab Voj­ske Sr­bi­je po­kre­nuo je ini­ci­ja­ti­vu i za­jed­no sa Mi­ni­star­stvom od­bra­ne pred­lo­žio pred­sed­ni­ku Vu­či­ću po­nov­no uvo­đe­nje oba­ve­ze slu­že­nja voj­nog ro­ka, s ci­ljem po­di­za­nja od­bram­be­nih spo­sob­no­sti Voj­ske Sr­bi­je, kroz pod­mla­đi­va­nje i una­pre­đe­nje po­pu­ne i ob­u­če­no­sti ak­tiv­nog i re­zer­vnog sa­sta­va.

Pred­log Ge­ne­ral­šta­ba usle­dio je po­sle de­talj­nog raz­ma­tra­nja op­šte bez­bed­no­sne si­tu­a­ci­je i sa­vre­me­nih iza­zo­va sa ko­ji­ma se su­o­ča­va Sr­bi­ja kao voj­no ne­u­tral­na ze­mlja, ko­ji su na­met­nu­li po­tre­bu za pri­la­go­đa­va­njem mo­de­la po­pu­ne Voj­ske Sr­bi­je, a ko­ji bi omo­gu­ćio ja­ča­nje ukup­nog re­grut­nog po­ten­ci­ja­la i ospo­so­blja­va­nje ve­ćeg bro­ja gra­đa­na za od­bra­nu na­še ze­mlje.

Srbija ide na Olimpijske igre – “delfini” razbili Amerikance za četvrtfinale Svetskog prvenstva

0
Furiozna treća četvrtina bila je presudna da Srbija stigne do važne pobede koja je obezbedila i mesto među osam najboljih na svetu, gde bi mogao da usledi vaterpolo klasik protiv Hrvatske
Srbija ide na Olimpijske igre - "delfini" razbili Amerikance za četvrtfinale Svetskog prvenstvaGetty © DeFodi Images / Contributor

Vaterpolo reprezentacija Srbije plasirala se u četvrtfinale Svetskog prvenstva u Dohi, pošto je u presudnom duelu grupe C savladala SAD – 14:12.

Time su “delfini” obezbedili plasman na Olimpijske igre u Parizu predstojećeg leta, gde će imati priliku da brani zlatne medalje osvojene u Rio de Žaneiru i Tokiju.

Srbija se kao prvoplasirani tim u grupi C plasirala direktno u četvrtfinale, a tamo će igrati protiv pobednika duela između Hrvatske i trećeplasiranog tima iz grupe B, što će biti ili Kina ili Brazil. To znači i da je veoma izvestan susret sa Hrvatima u borbi za polufinale.

Nije meč odlično počeo po “delfine”, koji su posle vođstva 2:1 primili dva gola u nizu za vođstvo Amerikanaca posle prve četvrtine. Serija 3:1 u drugoj četvrtini je dovela SAD i do 6:3, a početkom treće četvrtine i do 8:5.

Ipak, baš tada je Srbija počela da igra fenomenalno i u napadu i u odbrani. Postigli su “delfini” šest golova u nizu i stigli do 11:8, što je rezultat kojim je završena treća deonica.

U četvrtoj četvrtini je Rašović vratio tri gola prednosti za 12:9 na pet minuta do kraja, posle čega se pitanje pobednika više nije dovodilo u pitanje.

Crnogorci će kao drugoplasirani u grupi C igrati protiv Rumunije i pobednik će u četvrtfinalu na megdan Španiji. Amerikanci zbog ovog poraza idu na Italiju u borbi za plasman u četvrtfinale.

Putin i Taker: Rusija nije mogla da ne ustane u odbranu Srba; SAD raznele Severni tok

0
IZVOR: Sputnik/Alexei Druzhinin/Kremlin via REUTERS
Amerika je digla Severni tok u vazduh. Vi ste imali i motiv i mogućnosti da to uradite, rekao je predsednik Rusije u intervjuu koji je ceo svet čekao

Rusija nije mogla da ne ustane u odbranu Srbije tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, izjavio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin u intervjuu sa Takerom Karlsonom koji je ceo svet iščekivao.

“Čim su počela dešavanja u Jugoslaviji, Boris Jeljcin digao je glas u znak podrške Srbima. Nismo mogli da ne stanemo u odbranu Srba, jer su Srbi poseban i nama blizak narod, sa pravoslavnom kulturom. To je narod koji je patio generacijama”, rekao je Putin komentarišući kako je NATO prekršio obećanje Rusiji da se neće širiti na istok, a što je u srži tekućeg konflikta s Ukrajinom.

Iako su bivšeg predsednika Ruske Federacije prethodno sa Zapada obasipali hvalom, počeli da ga optužuju da je alkoholičar i neznalica nakon što je stao u odbranu Srba, ističe Putin i dodaje da su se SAD ipak odlučile za kršenje međunarodnog prava i bombardovanje Beograda.

“Time su SAD otvorile Pandorinu kutiju. Štaviše, šta je rečeno kada je Rusija protestovala i izrazila svoje negodovanje? Povelja UN i međunarodno pravo su zastareli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, a tada su govorili da je sve zastarelo”, rekao je Putin.

Ruski predsednik ističe da je njegova zemlja dobrovoljno pristala na raspad Sovjetskog Saveza, u nadi da će posle 1991. biti dobrodošla u “bratsku porodicu civilizovanih naroda”, ali napominje da se “ništa slično nije desilo.”

“Prevarili ste nas. Obećanje je bilo da se NATO neće širiti na istok, ali to se dogodilo pet puta. Bilo je pet talasa ekspanzije. Sve smo to tolerisali. Pokušavali smo da ih ubedimo”, navodi ruski predsednik, uz podsećanje da je i lično, kao i Jeljcin, u više navrata pružao ruku prijateljstva SAD.

Ruski predsednik napominje da je sa bivšim predsednikom SAD Bilom Klintonom čak govorio i o potencijalnom ulasku Rusije u NATO, na šta je, na kraju, dobio odričan odgovor. Time su ujedno zatvorena vrata za jedan vid zbližavanja dve sile, ističe Putin.

Amerika je raznela Severni tok, teško je pobediti vas u propagandnom ratu

Upitan ko je digao u vazduh Severni tok, Putin je kratko odgovorio: “Vi”.

“Znate, neću da zalazim u detalje, ali uvek se u ovakvim slučajevima kaže ‘tražite onoga ima motiv’. U ovom slučaju ne treba tražiti samo nekoga ko ima motiv, već i nekoga ko ima mogućnosti, jer može biti mnogo zainteresovanih, ali nisu svi sposobni da se spuste na dno Baltičkog mora i izvedu ovu eksploziju. Obe ove dve komponente moraju da se spoje. Ko je imao motiv i ko je u stanju da to uradi?”, odgovorio je Putin na pitanje da li ima dokaze da su napad izvele Amerika i CIA.

Ukoliko imate dokaze za ovaj “najveći akt industrijskog terorizma ikada”, zašto ih ne biste “izneli i odneli propagandnu pobedu”, upitao je Karlson predsednika Rusije.

“U propagandnom ratu je veoma je teško pobediti SAD, zato što Amerika kontroliše sve svetske i mnoge evropske medije. Krajnji korisnici najvećih evropskih medija su američke finansijske institucije. Zar vi to ne znate? Dakle, moguće je uključiti se u ovaj posao, ali to je, da tako kažem, skupo. Možemo jednostavno da ukažemo na naše izvore informacija, ali nećemo postići rezultate. Celom svetu je jasno šta se tada dogodilo. Čak i američki analitičari direktno govore o tome. To je istina”, rekao je Putin.

Rusko hipersonično oružje nema takmaca

Ruski predsednik ističe da se razlog za razvoj ruskog hipersoničnog oružja leži u tome što je Vašington, koristeći navodnu pretnju od Irana kao izgovor, odbio predlog Moskve o saradnji SAD, Rusije i EU u izgradnji zajedničkog protivraketnog štita.

“Tada sam rekao: ‘Vidite, tada ćemo biti prinuđeni da preduzmemo kontra mere. Napravićemo takve udarne sisteme koji će sigurno pobediti sisteme protivraketne odbrane.’ Odgovor je bio: ‘Ne radimo ovo protiv vas, a vi radite šta hoćete…’ Tako je krenulo. I stvorili smo hipersonične sisteme sa interkontinentalnim dometom i nastavljamo da ih razvijamo. Sada smo ispred svih, SAD i drugih zemalja po razvoju hipersoničnih udarnih sistema. I svakodnevno ih poboljšavamo”, rekao je Putin.

Amerika se više boji Kine nego Rusije

“Zapad se više plaši jake Kine nego jake Rusije, zato što Rusija ima 150 miliona ljudi, a Kina 1,5 milijardi stanovnika. Njena privreda raste naglo, oko 5 odsto godišnje. Nekada je bilo i više, ali za Kinu je to dovoljno. Kao što je Bizmark jednom rekao, potencijali su najvažniji. Potencijal Kine je ogroman. Kina je danas najveća privreda na svetu. Ona je već odavno pretekla Sjedinjene Države i brzo raste. Da ne pričamo ko se koga boji”, rekao je predsednik Rusije povodom Takerovog pitanja zašto se SAD više boje Rusije nego Kine.

CIA je organizovala puč u Kijevu

Putin je istakao da, kako su Amerikanci tražili, Janukovič nije koristio ni oružane snage ni policiju.

“Ipak, naoružana opozicija je izvršila državni udar u Kijevu. Uz podršku CIA, naravno, organizacije kojoj ste nekada i sami želeli da se pridružite, koliko sam razumeo. Hvala Bogu da vas nisu pustili unutra”, rekao je Putin, budući da je Taker Karlson nakon školovanja aplicirao za posao u Centralnoj obaveštajnoj agenciji.

Kako je objasnio predsednik Rusije, iako su ostvarili svoj cilj i promenili vlast, to je s političkog stanovišta bila “kolosalna greška”.

“To je definitivno bila pogrešna procena političkog rukovodstva. Trebalo je da vide u šta će se to razviti. Tako su se 2008. godine za Ukrajinu otvorila vrata NATO-a, a 2014. je došlo do državnog udara. Počeli su da progone sve one koji nisu prihvatili puč. I to je zaista bio državni udar. Oni su stvorili pretnju Krimu, koji smo morali da uzmemo pod svoju zaštitu. Oni su pokrenuli rat u Donbasu 2014. godine korišćenjem aviona i artiljerije protiv civila. Tada je sve počelo. Postoji snimak aviona koji napada Donjeck odozgo. Pokrenuli su veliku vojnu operaciju. Onda još jednu. Kada nisu uspeli, počeli su da spremaju sledeću”, rekao je Putin dodajući da su SAD izgurale Rusiju do njenih crvenih linija, te da, uz sve to, nisu mogli da ostave svoju braću u veri.

Upravo je državni udar u Ukrajini izazvao sukob, istakao je ruski predsednik.

“Nikada ne bismo ni pomislili da maknemo prstom da nije bilo krvavih dešavanja na Majdanu. Zato što smo se složili sa činjenicom da posle raspada Sovjetskog Saveza naše granice treba da budu duž granica bivših saveznih republika. Mi smo pristali na to, ali nikada nismo pristali na proširenje NATO-a, a štaviše, nikada nismo pristali da Ukrajina bude u NATO-u. Nismo pristali na NATO baze tamo bez razgovora sa nama”, poručio je Putin.

“Vukli su nas za nos; ovo je pokušaj da se zaustavi rat”

Komentarišući poslednju eskalacije su dovele do početka SVO, Putin ističe da je aktuelno rukovodstvo izjavilo da “im se ne sviđaju” sporazumi iz Minska, a u kojima je iznet plan za mirno rešenje krize u Donbasu.

“Drugim rečima, oni to nisu hteli da sprovedu. Pre godinu ili godinu i po, bivši lideri Nemačke i Francuske otvoreno su rekli da nikada nisu nameravali da sprovedu sporazume iz Minska, već su nas jednostavno vukli za nos… Svi su želeli da se pitanje reši isključivo vojnom silom, a mi to nismo mogli da dozvolimo”, kaže Putin.

“Situacija je došla do tačke kada je ukrajinska strana poručila: ‘Ne, nećemo ništa da uradimo.’ Počeli su da se spremaju i za vojnu akciju. Upravo su oni započeli rat 2014. Naš cilj je da zaustavimo taj rat”, napominje ruski predsednik.

O denacifikaciji Ukrajine

Putin napominje da Rusija još nije ostvarila ciljeve SVO, budući da je jedan od njih “denacifikacija”.

Ruski predsednik napominje da je Ukrajina, u potrazi svog “nacionalnog identiteta” nakon sticanja nezavisnosti, za nacionalne heroje proglasila ljude poput Stepana Bandere, kojima se dižu spomenici i čije se ime uzvikuje na bakljadama.

“To su bili ljudi koji su istrebili Poljake, Jevreje i Ruse. Neophodno je prekinuti ovu praksu i sprečiti širenje ovog koncepta. Ja kažem da su Ukrajinci deo jednog ruskog naroda. Ako sebe smatraju posebnim narodom, na to imaju pravo. Ali ne mogu svoj identitet graditi na osnovu nacističke ideologije”, kaže Putin.

On napominje da je prestanak veličanja nacista bio ugovoren i putem propalih pregovora u Istanbulu, što, dodaje ruski predsednik, pokazuje da se denacifikacija može sprovesti i putem pregovaračkog procesa.

Ne postoji ruska pretnja, to je iznuda novca od poreskih obveznika u SAD i EU

Putin ističe da su tvrdnje o tome da će Rusija eskalirati sukob u Ukrajini do globalnog (nuklearnog) rata, ili pak da će napasti neku NATO članicu, ništa do pokušaja Zapada “da zastraše svoje stanovništvo zamišljenom ruskom pretnjom.”

“Ovo je očigledno, i misleći ljudi savršeno razumeju da je ovo laž”, kaže Putin.

Na pitanje da li može da zamisli situaciju u kojoj šalje trupe na Poljsku, Putin kaže da se to može dogoditi samo ako Poljska napadne prva.

“Zato što nam nije u interesu da šaljemo trupe na Poljsku, Letoniju ili bilo gde drugde. Zašto bismo to uradili? Mi jednostavno nemamo nikakav interes. To je samo ratno huškanje” koje se sprovodi “u cilju iznuđivanja dodatnog novca od poreskih obveznika SAD i EU u obračunu s Rusijom na ukrajinskom bojnom polju” čiji je cilj “da se Rusija što više oslabi”, napominje Putin.

O vlasti u Nemačkoj

Današnje nemačko rukovodstvo se više rukovodi interesima Kolektivnog zapada nego svojim nacionalnim interesima, poručio je ruski predsednik, nagovestivši da se samo tako može objasniti logika iza (ne)delanja Berlina.

Kako navodi, nije u pitanju samo to što je Severni tok 1 dignut u vazduh a Severni tok 2 oštećen, već da se i preostala cev koja je čitava ne otvara, iako je Rusija spremna da doprema gas Evropi preko nje.

Putin dodaje da je Poljska takođe zatvorila gasovod “Jamal Evropa” koji prolazi kroz njenu teritoriju, ali napominje da “Poljska kljuca iz ruke Nemačke”. Povrh toga, kaže, jedan od dva gasovoda koji prolaze kroz Ukrajinu je zatvorio Kijev.

Budući da je Nemačka, posle SAD, drugi najveći sponzor Kijeva po pitanju oružja, Putin se pita zašto Berlin ne zamoli ukrajinske vlasti da otvore gasovod.

“Zašto Nemci ne kažu, slušajte, dajemo vam i novac i oružje. Odvrnite ventil. Molimo vas da gas iz Rusije prođe do nas. Kupujemo tečni gas u Evropi po enormnim cenama, što nivo naše konkurentnosti i ekonomiju uopšte svodi na nulu,” ukazuje Putin.

O budućnosti dolara: “Ubijate ga sopstvenim rukama”

Putin navodi da je upotreba dolara kao oružje u spoljnoj politici “jedna od najvećih strateških grešaka političkog vrha SAD.”

“Dolar je kamen temeljac moći Sjedinjenih Država. Mislim da svi vrlo dobro razumeju da bez obzira koliko se dolara štampa, oni se brzo rasturaju po celom svetu. Inflacija u SAD je minimalna. Međutim, oni neće prestati da štampaju novac. O čemu nam govori dug od 33 biliona dolara? Radi se o štampanju novca”, rekao je Putin.

Kako navodi, sankcije su navele čak i saveznike SAD da razmotre druge finansijske opcije.

“Pogledajte šta se dešava u svetu. Čak i saveznici SAD sada smanjuju svoje dolarske rezerve. Činjenica da Sjedinjene Države primenjuju restriktivne mere na određene zemlje, kao što su ograničavanje transakcija, zamrzavanje sredstava itd, izaziva veliku zabrinutost i šalje signal celom svetu”, kaže ruski predsednik.

Putin napominje da je Rusija oko 50 odsto transakcija sa trećim zemljama rešavala u američkim dolarima, dok sada udeo dolara čini svega 13 odsto. Sa druge strane, udeo juana u međunarodnim transakcijama Moskve je porastao sa 3 na oko 34 odsto, dok se isti udeo transakcija obavlja u rubljama.

“Zašto su Sjedinjene Države ovo uradile? Jedino obrazloženje koje imam je umišljenost. Verovatno su mislili da će to dovesti do potpunog kolapsa, ali ništa se nije urušilo. Štaviše, druge zemlje, uključujući proizvođače nafte, razmišljaju i već prihvataju plaćanje nafte u juanima. Da li uopšte shvatate šta se dešava ili ne? Pitajte bilo koju inteligentnu osobu o tome šta dolar znači za SAD. Vi to ubijate svojim rukama”, kaže ruski predsednik.

O Kini i BRIKS-u

Govoreći o odnosima Moskve i Pekinga, Vladimir Putin ističe da Rusija deli granicu od 1000 kilometara sa Kinom, ali i vekovnu istoriju mirne koegzistencije.

“Treće, kineska spoljnopolitička filozofija nije agresivna. Njegova ideja je da uvek traži kompromis”, kaže Putin.

Kako navodi, on je zajedno sa svojim “kolegom i prijateljem, predsednikom Si Đinpingom” postavio cilj da u tekućoj godini postigne trgovinsku razmenu u vrednosti od 240 milijardi dolara.

“Naša trgovina je dobro izbalansirana, međusobno komplementarna u visokoj tehnologiji, energetici, naučnom istraživanju i razvoju. Veoma je izbalansiran. Što se tiče zemalja BRIKS-a, gde je Rusija ove godine preuzela predsedavanje, one se uglavnom veoma brzo razvijaju”, navodi ruski predsednik.

Dodaje da razvoj zemalja unutar tog bloka “nema nikakve veze sa događajima u Ukrajini”, već zbog trendova globalnog razvoja koji su “neizbežni”.

“Vaš politički establišment ne shvata da se svet menja pod objektivnim okolnostima”, kaže ruski predsednik.

Sankcije nisu naškodile Rusiji

Najveći broj aktuelnih sankcija u svetu se primenjuje protiv Moskve, a Rusija je baš pod takvim okolnostima postala prva evropska ekonomije, napominje Putin.

“Alati koje koriste SAD ne rade”, dodaje.

O Ilonu Masku i veštačkoj inteligenciji

Komentarišući skorašnje izveštaje da je Maskov “Neuralink” uspešno ugradio prvi svoj čip za telepatsko interagovanje sa digitalnim napravama u mozak ljudskog pacijenta, Putin kaže da “Maska ne možete zaustaviti”.

“On će činiti kako on hoće. Ipak, moraćete da nađete neki zajednički jezik sa njim. Tražite načine da ga pridobijete. Mislim da je pametna osoba. Zaista verujem da jeste. Dakle, moraćete da postignete dogovor sa njim jer ovaj proces treba da bude formalizovan i podvrgnut određenim pravilima. Čovečanstvo mora da razmotri šta će se dogoditi zbog najnovijeg razvoja genetike ili veštačke inteligencije”, kaže ruski predsednik.

O okončavanju ukrajinskog sukoba

Na Karlsonovu konstataciju da Moskva želi da sukob u Ukrajini reši sporazumom, Putin odgovara potvrdno.

“Bili smo blizu uspeha. U Istanbulu smo pripremili ogroman dokument koji je parafirao šef ukrajinske delegacije. Potpisao je neke odredbe, ali ne sve. Sâm je rekao, ‘Mi smo spremni da potpišemo, a rat bi odavno bio gotov; pre 18 meseci.’ Međutim, došao je britanski premijer Boris Džonson, i oni su propustili tu šansu”, kaže Putin.

Kako navodi, do sada je na Zapadu bilo mnogo buke o nanošenju strateškog poraza Rusiji na bojnom polju, ali ističe da je tamošnjim liderima sada jasno da je to teško postići, “ako je uopšte moguće.”

“Po mom mišljenju, to se nikada neće dogoditi. Čini mi se da su to sada shvatili i oni koji su na vlasti na Zapadu. Ako je tako, moraju da razmišljaju šta dalje. Mi smo spremni za taj dijalog”, zaključuje ruski predsednik.

Trudoa “razljutila đubretarska odluka” Bell Medie da otpušta novinare

0

Izbezumljeni premijer Džastin Trudo obrušio se na Bell u petak, nazvavši otpuštanje na hiljade zaposlenih, uključujući stotine novinara ” đubretarskom odlukom”.

“Prilično sam ljut zbog onoga što se upravo dogodilo”, rekao je Trudo na konferenciji za novinare u Torontu.

“Ovo je erozija ne samo novinarstva, već kvalitetnog lokalnog novinarstva u vreme kada je ljudima to potrebno više nego ikada, s obzirom na dezinformacije… To narušava našu demokratiju, naše sposobnosti da pričamo jedni o drugima.”

U četvrtak je medijska kompanija — koja posjeduje CTV i BNN Bloomberg — objavila da će biti otpušteno 4.800 radnika “na svim nivoima kompanije”. Bell je rekao da je to najveći rez u skoro 30 godina.

To je ujedno i drugo veliko otpuštanje u medijskom i telekomunikacijskom gigantu od prošlog proleća, kada je eliminisano šest posto poslova u Bell Media, a devet radio stanica zatvoreno ili prodano.

Bell je takođe najavio da će prekinuti više televizijskih vesti i napraviti druge programe, nakon što je njegova matična kompanija objavila široko rasprostranjena otpuštanja i prodaju 45 od 103 regionalne radio stanice.

Stanice koje se prodaju nalaze se u Britanskoj Kolumbiji, Ontariju, Kvebeku i atlantskoj Kanadi.

“Ja sam besan”: Trudo

Nakon što je najavio ukidanje radnih mesta, Bell je rekao da će nastaviti s izdašnijim isplatama dividende svojim deoničarima.

“Ja sam besan. Ovo je bila đubretarska odluka korporacije koja bi trebala raditi bolje”, rekao je Trudo.

„Potrebni su nam ti lokalni glasovi i proteklih godina, korporativna Kanada — a ima mnogo krivaca za to — odrekla se odgovornosti prema zajednicama od kojih su uvek na razne načine ostvarivale vrlo dobre profite.“

U četvrtak je glavni pravni i regulatorni službenik Bell-a Robert Malcolmson okrivio saveznu vladu za rezove. Rekao je da Ottawi treba predugo da pruži pomoć medijskim kompanijama i da je kanadska radio-televizijska i telekomunikacijska komisija (CRTC) presporo reagovala na “krizu koja je neposredna”.

“Godinama se zalažemo za reformu. Ne dolazi dovoljno brzo i kada dođe, ne pruža značajnu pomoć”, rekao je on.

Malcolmson je takođe rekao da je gubitak radnih mesta direktno vezan za smernice regulatora na zakon C-11, koji ažurira Zakon o radiodifuziji tako da zahteva da digitalne platforme kao što su Netflix, YouTube i TikTok doprinose i promovisanju kanadskog sadržaja.

Zakon je prošao u Parlamentu prošle godine i sada je na CRTC-u da odluči koliko bi strani striming kompanije trebali platiti za podršku kanadskom sadržaju i produkciji.

U četvrtak je savezni ministar baštine Pascale St-Onge optužio Bell da je prekršio davno obećanje da će isporučiti kvalitetne lokalne vesti.

“Oni i dalje zarađuju milijarde dolara. Oni su i dalje vrlo profitabilna kompanija i još uvek imaju kapacitet i sredstva da održe svoj deo pogodbe, a to je da dostavljaju izveštaje”, rekao je on.

Poilievre obećava da će poništiti C-11

Jedan od glavnih kritičara C-11, konzervativni vođa Pierre Poilievre, nazvao je zakon vidom cenzure, jer ovlašćuje CRTC da reguliše više platformi i sadržaja. On je za Bellovo smanjenje okrivio ono što je opisao kao loše poslovno okruženje uzrokovano visokim porezima, opterećujućom birokratijom i nekonkurentnom politikom.

“Brzo ćemo krenuti u ranom delu mog mandata da poništimo C-11 i druge cenzure na internetu”, rekao je Poilievre u četvrtak.

Trudo se u petak namerio na konzervativce i druge kritičare koji su optužili njegovu vladu da podmazuje dlanove novinskim organizacijama.

„Proteklih godina smo intenzivirali, borili se za lokalno novinarstvo, borili se za investicije koje možemo imati, dok smo sve vreme odbijali napade konzervativaca i drugih koji kažu: ‘Ne, ne, ne, vi pokušavate potkupiti novinare”, rekao je on.

Trudo je sugerisao da će njegova vlada “zahtevati” bolje od korporacija poput Bell-a, ali još nije jasno kako bi to izgledalo.

SERBIANNEWS/CANADA

 

U Torontu bi sutra mogao da bude oboren temperaturni rekord

0

Toronto bi mogao da obori temperaturni rekord sutra, pošto se taj kanadski grad suočava sa “neuobičajno” blagom zimom, preneo je kanadski javni servis (CTV).

Danas se u Torontu očekivalo 7 stepeni, nedovoljno da se obori rekord od 9 stepeni zabeleženih na ovaj dan, 1990. godine.

Međutim, Služba za zaštitu sredine u Kanadi očekuje rekordnih 12 stepeni sutra.

Ukoliko se ostvari ta temperatura, premašila bi dosadašnji rekord od 10,6 stepeni, izmerenih 1938. godine.

U proseku, 9. februara u Torontu temperatura je između -1,8 i -10,4 stepena.

Ova zima je toplija nego inače, sa malo snega, dodaje CTV.

SERBIANNEWS/CANADA

Aparati za skrinin sluha novorođenčadi donacija fondacije z Kanade, stigli u bolnice u Vranju i Aleksincu

0

Deset bolnica u Srbiji među kojima su i one u Vranju i Aleksincu dobije su aparate za skrining sluha kod novorođenih beba, koji omogućavaju rano otkrivanje gluvoće ili nagluvosti.

Osim Vranja i Aleksinca, aparate su dobile opšte bolnice u Valjevu, Vrbasu, Vršcu, Kikindi, Paraćinu, Požarevcu, Smederevu i Ćupriji, a reč je donaciji Fondacije princeze Katarine i humanitarne organizacije Lajflajn Kanada koja je uručena u Kraljevskom dvoru u Beogradu.

Prof. dr Zoran Komazec, član Kraljevskog komiteta za skrining sluha, je istakao da neonatalni skrining omogućava da se za dete od starosti već od jednog ili dva dana utvrdi potstojanje problema i da se upute dalje na konačnu dijagnostiku.

– Nakon ranih i adekvatnih utvrđenog stanja i rehabilitacije, kao epilog cele ove priče dobićemo decu koja razvijaju govor koji je jednak ili gotovo jednak sa njihovim čujućim vršnjacima – rekao je profesor Komazec, pišu Južne vesti.

Princeza Katarina je istakla da nijedna novorođena beba ne sme da napusti bolnicu bez trominutnog testa sluha, kako bi se proverilo da nema problema sa sluhom i da veruje da svaka bolnica treba da ima mogućnosti da radi taj test i da se roditelji moraju ohrabriti da njihova deca obave ovu kontrolu.

SERBIANNEWS/CANADA

Šta se Amerikancima nudi i koga će u novembru birati?

0
selective focus photography of USA flaglet

Po svojim lapsusima i gafovima, možda jedan od najupečatljivijih predsjednika Amerike – DŽozef Bajden i u trećoj dobi ne želi da odustane od novog predsjedničkog mandata.

SAD (Foto: EPA-EFE/ALLISON DINNER, ilustracija) -

U tome mu svesrdno svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima, podršku pružaju aktuelna američka administracija i pravosuđe, diskvalifikujući njegovog protivkandidata Donalda Trampa.

Šta se Amerikancima nudi i između koga će u novembru birati? Politika sukoba ili ekonomije?

Ko će za lidera Sjedinjenih Država interesuje i domaću javnost, jer se ta odluka, i te kako, tiče i nas.