25.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 521

Oprezno sa proteinima – mogu biti opasni

0

(Фото EPA-EFE/FEHIM DEMIR)

Mnogi fitnes treneri i nutricionisti govore o prednostima proteina za dobijanje mišića, metaboličko zdravlje i gubitak težine. I ljudi počinju da se oslanjaju na proteinsku hranu, kupujući proteinske pločice i koktele.

Međutim, istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Pitsburgu otkrili su da prekomerni unos proteina može naneti pravu štetu kardiovaskularnom sistemu.

Ultrazvučni pregled srca otkriva probleme i pre simptoma bolesti

U okviru studije, naučnici su koristili različite pristupe: sproveli su eksperimente na miševima, mala ispitivanja na ljudima, a takođe su modelirali problem na pojedinačnim ćelijama u Petrijevoj posudi.

Rezultati studije su pokazali da povećanje udela proteina u ishrani na 22 odsto dovodi do povećanja aktivacije makrofaga – imunih ćelija koje su odgovorne za čišćenje „ćelijskih ostataka”.

Kao rezultat ove aktivnosti, počinje zapaljenje u zidovima krvnih sudova i formiranje aterosklerotskih plakova.

Sve veći broj dece oboleva od dijabetesa tipa 1

Zanimljivo je da je leucin, aminokiselina koja se nalazi u velikim količinama u životinjskim proizvodima kao što su govedina, jaja i mleko, prvenstveno odgovorna za abnormalnu aktivaciju makrofaga i rizik od ateroskleroze.

Sumirajući rezultate studije, autori preporučuju oprez u pogledu novonastalih proteinskih dijeta, posebno za ljude koji su u riziku od srčanih i vaskularnih bolesti, prenosi sajt „Rusko zdravlje“.

Godišnja stopa inflacije u evrozoni u januaru potvrđena na 2,8 odsto

0

(Pixabay)

BRISEL – Međugodišnja stopa inflacije u evrozoni je u januaru pala na 2,8 odsto u odnosu na decembar kada je iznosila 2,9 odsto, u skladu sa prethodnom preliminarnom procenom, objavio je danas Evrostat na svom vebsajtu.

Cene energije u evrozoni su u januaru pale za 6,1 odsto međugodišnje, dok su cene hrane, alkohola i duvana porasle za 5,6 odsto, inflacija u sektoru usluga je iznosila četiri odsto, a industrijski proizvodi osim energenata su poskupeli za dva odsto, navodi se na sajtu Evrostata.

Proizvođači traže formiranje uprave za stočarstvo

Godišnja stopa bazne inflacije u evrozoni je takođe pala, sa 3,4 odsto na 3,3 odsto, i sada je najniža od marta 2022. godine.

Evropska unija je u januaru zabeležila inflaciju od 3,1 odsto, a ona je bila najniža u Danskoj i Italiji, po 0,9 odsto, kao i u Letoniji, Litvaniji i Finskoj, po 1,1 odsto, prenosi Tanjug.

Najveća inflacija u EU je u januaru zabeležena u Rumuniji 7,3 odsto i Estoniji pet odsto.

Bitkoin stabilan na 47.257 evra

0
a bitcoin sitting on top of a pile of gold nuggets

(Фото EPA-EFE/Sascha Steinbach)

PARIZ – Bitkoin je danas u 15 časova na najvećoj svetskoj berzi kripto valuta Bajnens imao vrednost od 47.257,50 evra, što je otprilike isto kao u sredu.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u poslednja 24 sata je bio 25,89 milijardi evra.

Proizvođači traže formiranje uprave za stočarstvo

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) u vezi sa bitkoinom danas se nalazi na nivou 74 u kategoriji „pohlepa”, što znači da su investitori optimisti povodom daljeg rasta bitkoina, prenosi Tanjug.

Vrednost itirijuma (ETH) je porasla za 1,48 odsto na 2.720,72 evra, a vrednost bajnens koina (BNB) za 2,27 odsto na 349,42 evra.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom (SOL).

Garaža u Beogradu prodata za 63.000 evra

Najveći rast trenutno beleže kriptovalute SPELL, EPX i AMP.

Poilievre kaže da bi “biološkim muškarcima” trebalo zabraniti ženske sportove, svlačionice i kupatila

0

Lider konzervativaca Pierre Poilievre ušao je debatu o pravima transseksualaca, rekavši da bi “biološkim muškarcima” trebalo zabraniti ženske sportove, svlačionice i kupatila.  “Ženski prostori bi trebali biti isključivo za žene, a ne za biološke muškarce”, rekao je Poilievre u Kitcheneru, ON u sredu. 

Lider konzervativaca komentarisao je nakon što je upitan da li će kao premijer uvesti zakone koji sprečavaju “transrodne žene” ili “biološke muškarce” da učestvuju u ženskim sportovima ili da ulaze u ženske zatvorene prostore i skloništa. 

“Mnogi prostori … su pod kontrolom provincija i opština, tako da je nejasno … koji je domet federalnog zakonodavstva”, rekao je Poilievre. 

“Ali očigledno je da ženski sportovi, ženske svlačionice, ženska kupatila treba da budu za žene, a ne za biološke muškarce”, dodao je. 

Prošlog meseca, premijerka Alberte Danielle Smith predstavila je niz zakonskih promena, za koje se očekuje da će biti predložene na jesen, a koje će značajno promeniti rodni identitet pokrajine, sport i politiku o hirurgiji. 

Te promene uključuju obećanje da će se transrodnim ženama u Alberti zabraniti da se takmiče u ženskim sportskim ligama. Smit je, međutim, rekla da će njena vlada sarađivati ​​sa sportskim ligama u pokrajini na uspostavljanju sportskih odeljenja za rodno neutralne. 

Blokatori puberteta

Smith je rekla da će politika njene vlade takođe zabraniti hormonsko lečenje, blokatore puberteta i operacije za afirmaciju pola za decu od 15 godina i mlađu.

Poilievre je ranije ovog meseca rekao da ne podržava trans decu koja uzimaju blokatore puberteta – lekove koji se koriste za pauziranje puberteta pre moguće promjene pola ili drugih intervencija, poput hormonske terapije.

Kada su ga pitali o Smithovim promenama u foajeu Parlamenta, Poilievre je rekao da bi odluka da se nastavi s transrodnim tretmanima trebala biti rezervisana samo za odrasle.

“Blokatori puberteta za maloletnike? Mislim da bismo trebali zaštititi decu i njihovu sposobnost da donose odluke odraslih, kada budu odrasli”, rekao je Poilievre.

Upitan da se on definitivno protivi blokatorima puberteta za osobe mlađe od 18 godina, Poilievre je rekao da se protivi.

“Ženski prostori” bi trebali biti ‘isključivo za žene’, kaže Poilievre

Lider konzervativaca Pierre Poilievre kaže da bi oblasti poput sportova, svlačionica i kupatila ‘trebali biti za žene, a ne za biološke muškarce.’

Smith je rekla da njene predložene promene znače da će operacije promene pola biti na vrhu prioriteta i, da će biti zabranjene za maloletnike od 17 i manje godina, a tinejdžeri od 16 i 17 godina moći će započeti hormonsku terapiju samo uz dozvolu svojih roditelja, lekara i psihologa. 

Smithove velike promene takođe će zahtevati da učenici stariji od 15 godina dobiju dozvolu od svojih roditelja pre nego mogu drugačije koristiti ime ili zamenicu u školi, osim onoga što su dobili pri rođenju.

Nova politika zamenica

Ova politika zamenica sledi slične poteze New Brunswicka i Saskatchewan-a.

Promene koje je uradio premijer New Brunswicka Blaine Higgs, zahtevaju od školskog osoblja da dete dobije saglasnost roditelja pre nego što se dopusti LGBTQ učenicima mlađim od 16 godina da koriste imena i zamenice koje odaberu u učionicama.

U oktobru je Saskatchewan usvojio zakon koji zahteva od škola da traže saglasnost roditelja ako učenik želi da koristi drugu zamenicu ili ime.

Pokrajina je koristila klauzulu bez obzira na to da li su doneli zakon, ali ranije ovog meseca, savezni sudija je presudio da se zakon i dalje može osporiti na sudu uprkos korištenju klauzule. 

Nakon te i Smithove politike, Poilievre je ranije rekao da će “pustiti roditeljima da odgajaju decu i provincijama da vode škole i bolnice. To je moj zdravorazumski pristup.”

Prošle jeseni, 69 posto delegata na političkoj konvenciji Konzervativne stranke  glasalo je za predlog  u kojem se navodi da osobama mlađim od 18 godina treba zabraniti pristup “lekarskim ili hirurškim intervencijama koje menjaju život”.

SERBIANNEWS/CANADA

Bolnica u Požarevcu je zahvaljujući donaciji iz Kanade, dobila aparat za ispitivanje sluha novorođenih beba

0

Opšta bolnica u Požarevcu dobila je novi aparat za skrining sluha kod novorođenih beba.

Reč je o izuzetno korisnom i efikasnom aparatu koji omogućava rano otkrivanje gluvoće ili nagluvosti. Aparat je donacija Fondacije princeze Katarine i humanitarne organizacije “Lifeline Canada”. Osim požarevačke, aparat za skrining sluha dobilo je još devet bolnica u Srbiji.

SERBIANNEWS/CANADA

U američkoj studiji otkriveno 275 miliona potpuno novih genetskih varijacija

0
person holding tube

Studija koja je analizirala genetski kod četvrt miliona američkih volontera pronašla je više od 275 miliona potpuno novih varijacija koje bi mogle pomoći da se objasni zašto su neke etničke i rasne grupe sklonije bolestima od drugih.

У америчкој студији откривено 275 милиона потпуно нових генетских варијацијаU američkoj studiji otkriveno 275 miliona potpuno novih genetskih varijacija

Celokupni podaci o sekvenciranju genoma od širokog spektra Amerikanaca imaju za cilj da se pozabave istorijskim nedostatkom raznolikosti u postojećim skupovima genomskih podataka fokusiranjem na prethodno nedovoljno zastupljene grupe. Studija „Svi od nas“, koju finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje SAD, pokazala je ukupno milijardu genetskih varijanti.

Novootkrivene varijacije otkrivene su analizom skoro 250.000 kompletnih sekvenci genoma od više od 413.000 ljudi, od kojih je 77 odsto pripadalo grupama koje su istorijski bile nedovoljno zastupljene u biomedicinskim istraživanjima. To uključuje, na primer, ljude iz manjinskih etničkih i rasnih grupa, ljude koji žive u siromaštvu i starije od 65 godina.

„Sekvencioniranje različitih populacija može dovesti do novih lekova koji su relevantni za sve“, navodi dr Džoš Deni, autor studije i njen izvršni direktor. „To takođe može pomoći u otkrivanju razlika koje dovode do specifičnih tretmana za ljude koji imaju teže oblike bolesti ili različite bolesti.”

Iako mnoge genetske varijacije nemaju uticaja na zdravlje, skoro četiri miliona novootkrivenih razlika u genetskom kodu nalazi se u područjima koja mogu biti povezana sa rizikom od bolesti, objavili su istraživači u nizu radova objavljenih u Nejčer i srodnim časopisima.

Скоро 90 одсто геномских студија до сада је урађено на људима европског порекла

Skoro 90 odsto genomskih studija do sada je urađeno na ljudima evropskog porekla

Jedan rad objavljen u časopisu Nejčer medisin, na primer, koristio je podatke iz projekta „Svi od nas“ za izračunavanje pouzdanijih procena rizika od razvoja 10 hroničnih bolesti, kao što su dijabetes tipa dva, gojaznost i rak. Ova predviđanja rizika bila su zasnovana na analizi njihovih gena. Nakon sprovođenja ovih proračuna, istraživači su mogli da predvide budući rizik od bolesti kod 25.000 odraslih i dece u posebnoj grupi različitog porekla, od kojih je najmanje 35 odsto pripadalo rasnoj ili etničkoj manjini ili populaciji koja nema pristup medicinskim uslugama.

Druga studija, objavljena u časopisu Komunikejšns bajolodži, otkrila je da je stopa mutacija u 73 gena povezana sa povećanim rizikom od bolesti niža kod ljudi afričkog porekla (1,62%) nego kod ljudi evropskog porekla (2,26%). Ove bolesti uključujući rak dojke i hiperholesterolemiju, stanje u kojem osoba ima previše –„lošeg“ holesterola ili lipoproteina niske gustine (LDL) u krvi. Ova neslaganja je u velikoj meri uzrokovana nedostatkom raznolikosti u postojećim kliničkim skupovima podataka koji nisu uključivali dovoljno ljudi neevropskog porekla da bi se potvrdilo da li su ove mutacije povezane sa bolešću kod ovih osoba ili ne

„Ovo je ogromnan uspeh“, rekao je Deni. Studija ima za cilj da na kraju prikupi DNK i druge zdravstvene podatke o milion ljudi u nadi da će bolje razumeti genetske uticaje na zdravlje i bolesti.

Skoro 90 odsto genomskih studija do sada je urađeno na ljudima evropskog porekla, što je dovelo do nedovoljnog razumevanja biologije bolesti i usporilo razvoj lekova i strategija prevencije efikasnih u različitim populacijama, napisali su čelnici nekoliko odeljenja Nacionalnog instituta za zdravlje SAD.

„Očigledno je to ogroman jaz, jer većina svetske populacije nije evropskog porekla“, napominje Deni.

Nedavne studije su već pokazale kako genetska raznolikost može uticati na rizik od bolesti. Varijante gena APOL1 otkrivene 2010. godine pomažu u odgovoru na  povećanog rizika od hronične bolesti bubrega i dijalize kod 70 odsto ljudi u SAD podsaharskog afričkog porekla.

Slično tome, klasa lekova nazvanih PCSK9 inhibitori koji dramatično snižavaju veoma visoke nivoe lipoproteina niske gustine (LDL) – takozvanog lošeg holesterola – otkrivena je sekvenciranjem genetskog koda 5.000 ljudi u Dalasu afričkog porekla.

Potrebno je mnogo više rada da bi se razumelo kako nova otkrića genetskih varijacija doprinosi različitim zdravstvenim stanjima, ali naučnici veruju da bi se mogli koristiti za usavršavanje alata koji se koriste za izračunavanje rizika od bolesti.

Rast cena stanova u Beogradu, na Zlatiboru i Kopaoniku tražnja pala prvi put posle pandemije

0
low-angle photo of grey building

Analitičar za nekretnine Milić Đoković kaže da je najveći porast cena stanova u Beogradu i većim gradovima, dok potražnja opada na Zlatiboru i Kopaoniku. Cena iznajmljivanja stanova u prestonici Srbije je do 13 evra po kvadratu. Advokat Nikola Premović napominje da je zbog plaćanja poreza i zaštite zakupaca i zakupodavaca važno da se ugovori zaključuju u formi izvršne isprave.

Analitičar za nekretnine i procenitelj Milić Đoković rekao je u Jutarnjem programu RTS-a da je trenutno stanje na tržištu nekretnina vrlo konfuzno i bez jasnih pravila, ali da je njegov savet da se nekretnine kupuju kad god je moguće.

“Stanovi se uglavnom i dalje prodaju još tokom izgradnje, pre izdavanja građevinske dozvole, na osnovu 3D animacija. Ako ništa drugo, stan može da pravi pare izdavanjem”, navodi Đoković.

Ističe da je najveći porast cena stanova zabeležen u Beogradu i većim gradovima poput Novog Sada, Niša i Kragujevca, dok je potražnja za nekretninama opala na Zlatiboru i Kopaoniku, prvi put od izbijanja pandemije koronavirusa.

Iznajmljivanje stanova do 13 evra po kvadratu

Cena iznajmljivanja stanova, ukazuje Đoković, zavisi od veličine, strukture, opremljenosti i mikrolokacije, a u proseku se kreće od sedam do 10 evra po kvadratnom metru.

“Na vrhunskim lokacijama cena ide od 10 do 13 evra, a traže se porodični i mali stanovi. Najteže je izdati srednji segment, stanove koji nisu ni za samce, a ni za porodicu. Aktuelne su i kuće u blizini Beograda”, nabraja sagovornik.

Problem u praksi – plaćanje poreza na nepokretnost koja se izdaje

Prema poslednjem popisu stanovništva, oko 120.000 grđana Srbije se izjasnilo da su podstanari, dok je porez za izdavanje stanova platilo tek nešto više od 2.000 vlasnika rentiranih objekata.

Advokat Nikola Premović napominje da su sva fizička i pravna lica koja izdaju nekretnine dužna da plate poraz na prihod od nepokretnosti, u iznosu od 20 odsto na ukupnu cenu zakupnine i da postoji jednostavno rešenje za ovaj, kako kaže, problem.

“Trebalo bi da se uvede zakonska obaveza da se ugovori o zakupu zaključuju u formi solemnizovane javnobeležničke isprave, gde bi na taj način javni beležnici, odnosno notari, imali jasnu i preciznu evidenciju o broju zaključenih ugovora o zakupu”, objašnjava Premović uz napomenu da je potrebno da se uvrsti i obaveza podnošenja elektronske prijave svakog zaključenog ugovora o zakupu, slično praviliniku o kupoprodajnim ugovorima.

“Na taj način, preko javnog beležnika i sistema javnog beležništva, država bi imala preciznu evidenciju o broju izdatih stanova u Republici.”

Ugovorm zaštićeni i zakupodavci i podstanari

Advokat Premović naglašava da su na taj način zakupodavci zaštićeni od podstanara koji ne žele da napuste stan nakon eventualnog raskida ugovora ili zakupaca koji neredovno isplaćuju stanarinu.

“Trenutno, u slučaju da podstanar odbija da preda ključeve od stana ili se iseli, za zakupodavce postoje dve opcije – da zakupca tuži u parničnom postupku, što bi trajalo nekoliko godina, uz ogromne troškove. Druga opcija, ukoliko bi se primenila obaveza o zaključenju ugovora u formi izvršne isprave, postupak iseljenja bi se skratio na rok od tri meseca”, poredi Premović.

Navodi i da bi preciznim ugovorima bili zaštićeni i podstanari od potencijalne samovolje vlasnika nekretnina, ali da je potrebno da se napravi razlika između ugovora koji su zaključeni na određeno i neodređeno.

“Ugovori koji su zaključeni na određeno vreme se mnogo teže raskidaju samovoljom zakupodavca, jer postoji svega par zakonskih osnova zbog kojih se može raskinuti takav ugovor, poput neplaćanja zakupnine ili korišćenja stana suprotno nameni. Ugovori o zakupu zaključeni na neodređeno zavise od volje zakupodavca koji u svakom trenutku može, uz otkazni rok, da otkaže ugovor o zakupu”, zaključuje Nikola Premović.

Vučić za RTS: Od ponedeljka konsultacije o novoj Vladi; čekamo poziv za Brisel; u decembru brzom prugom od Beograda do Subotice

0

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u emisiji “Takovska 10” da od ponedeljka kreće u konsultacije sa svima koji žele da razgovaraju i posle toga će biti spreman, kako je rekao, da odredi mandatara nove Vlade Srbije. Da li će biti izbora u Beogradu, znaćemo 1. marta, napomenuo je. Čekamo poziv da neko ode u Brisel, ali ne znamo šta da razgovaramo, jer Kurti neće da priča o ZSO, istakao je predsednik. Najavio je da će brza pruga od Novog Sada do Subotice biti završena do septembra i da ćemo u decembru ići iz Beograda u Suboticu brzom prugom za sat i deset minuta. Govoreći o ekonomskoj situaciji istakao je da Srbija ima dovoljno novca i da se na računu države nalazi više od četiri milijarde evra.

Вучић за РТС: Од понедељка консултације о новој Влади; чекамо позив за Брисел; у децембру брзом пругом од Београда до Суботице

Inflacija u Kanadi 2.9% u januaru zbog pada cena nafte

0

Godišnja stopa inflacije u Kanadi usporila je na 2,9 % u januaru, uglavnom zbog cene nafte, objavila je u utorak kanadska statistička služba.

Ekonomisti su očekivali da će stopa biti oko 3,3 posto.

Cene nafte pala je četiri procenta u odnosu na prethodnu godinu, nakon što je podstakla inflaciju na 3,4 posto u decembru, zbog onoga što ekonomisti nazivaju efektom bazne godine (uticaj poređenja cena u datom mesecu sa istim mesecom godinu dana ranije ).

Osnovna stopa inflacije, kada se oduzme nafta i druge nestabilni sektori, iznosi  3,2 posto.

Međutim, troškovi kamata na stambene kredite i dalje su glavni pokretač inflacije, po stopi od 27,4% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je rast cena kirije dostigao 7,9%.

„Stanovanje je svakako najveći deo budžeta većine ljudi i ukupne inflacije“, rekla je Tu Nguyen, ekonomista RSM Kanade. “Videli smo da su cene i za iznajmljivače i za vlasnike kuća značajno porasle u protekloj godini.”

Guverner Banke Kanade Tiff Macklem se u poslednje vreme nekoliko puta pozabavio visokim troškovima stanovanja.

“Priuštivost stambenog prostora je značajan problem u Kanadi, ali ne i onaj koji se može rešiti podizanjem ili snižavanjem kamatnih stopa,” rekao je on u govoru ranije ovog meseca.

“Čini se da će, bez obzira na to što banka radi, cene stanovanja nastaviti rasti”, rekla je Nguyen. „Ako brojke nastave da se drže, to znači veće otplate kamata na hipoteku za vlasnike kuća koji će se obnavljati u narednim mesecima.

“Ako počnu padati, naravno da će se potencijalni kupci koji su sedili sa strane ponovo pokrenuti, što će uzrokovati rast cena”, nastavila je ona, dodajući da će cene zakupa nastaviti rasti uz rast stanovništva i stambeni manjak.

Ekonomisti i dalje očekuju prvo smanjenje stope u junu

„Ovo je mnogo blaži podatak nego što se očekivalo, posebno imajući u vidu veliko iznenađenje uočeno u prošlonedeljnom krugu američkih izveštaja o inflaciji “, napisao je Douglas Porter, glavni ekonomista Bank of Montreal.

„Važno je da januar može postaviti ton inflaciji, budući da kompanije često koriste priliku da prilagode cene za godinu u ovom mesecu — a bilo je malo znakova velikog januarskog skoka ove godine“, dodao je.

Napori Banke Kanade da ohladi inflaciju traju od kada je prvi put podigla svoju ključnu kamatnu stopu u martu 2022. Cilj centralne banke je da inflaciju svede na cilj od dva posto.

Od tada je Banka Kanade podigla kamatnu stopu 10 puta, iako od jula drži stopu na pet posto. Ekonomisti očekuju da će banka početi s smanjivanjem kamatnih stopa ovog leta.

Banka Kanade će verovatno ostati oprezna jer su rast plata i cena usluga ostali čvrsti u januaru, te zato što je bazna inflacija i dalje iznad tri posto, rekao je Porter.

„Ali očigledno je da današnji rezultat čini smanjenje kamatnih stopa mnogo verovatnijim u narednim mesecima, i nadamo se da će Banka [Kanade] početi da smanjuje [kamatne stope] u junu“, napisao je on.

Cene namirnica rastu sporijim tempom

Pogled na proizvode na policama trgovina, s vrećicama narandži u prvom planu i vrećicama zelene salate dalje uz prolaz.
Iako namirnice i dalje rastu, cene su u januaru porasle sporije, navodi StatsCan. (Bryan Eneas/CBC)

“Još jedna dobra vest je pad u prodaji namirnica i pad rasta cena namirnica”, rekla je Nguyen.

Izveštaj o indeksu potrošačkih cena pokazao je da, iako namirnice i dalje poskupljuju, cene su u januaru rasle sporije.

Meso, mlečni proizvodi, sveže voće i pekarski proizvodi bili su među artiklima u korpi koji su doprineli smanjenju stope inflacije hrane na 3,4 posto, dok su cene supe, slanine, škampa u januaru pale.

Potrošači su takođe plaćali mnogo manje avionske karte – tipično za januar, jer se praznična gužva smanjuje. Ali oni su plaćali više za mobilne usluge.

“Mislim da će se potrošnja potrošača, čak i u uslugama, usporiti u budućnosti jer jednostavno nema toliko mesta u budžetima ljudi koji bi se mogli smanjiti”, rekla je Nguyen.

SERBIANNEWS/CANADA

CNN uvrstio srpsku proju među pedeset najboljih hlebova sveta

0

Američki CNN uvrstio je srpsku proju na listu pedeset najboljih hlebova sveta.

“Tople kocke srpske proje, odnosno kukuruznog hleba, omiljeni su pratilac raskošnim mesnim čorbama u toj zemlji. To je jelo koje se često sprema sveže za porodične gozbe i služi toplo pravo iz rerne uz slane dodatke, poput kajmaka i čvaraka”, piše američki portal.

Šta se može smatrati hlebom, a šta ne, zavisi od zemlje do zemlje, ali će se mnogi ljubitelji testa složiti da su svi lepi.

Ipak, CNN je sastavio listu najboljih među najboljima:

  • Bolani, Avganistan

  • Lavaš, Jermenija

  • Damper, Australija

  • Luči, Bangladeš

  • Pau di keižu, Brazil

  • Montrealski đevreci, Kanada

  • Maraketa, Čile

  • Šaobin, Kina

  • Pan kubano, Kuba

  • Liba, Egipat

  • Pupusas, El Salvador

  • Indžera, Etiopija

  • Baget, Francuska

  • Kačapuri, Gruzija

  • Proja, Srbija

  • Pumpernikel, Nemačka

  • Paibao, Hongkong

  • Rugbred, Island

  • Parata Indija

  • Roti gambang, Indonezija

  • Sangak, Iran

  • Hleb sa sodom, Irska

  • Hala, Izrael

  • Ćabata, Italija

  • Bami, Jamajka

  • Kare pan, Japan

  • Tabun, Jordan

  • Roti kanai, Malezija

  • Malteški hleb (Il-Ħobż tal-Malti), Malta

  • Tortilje, Meksiko

  • Kobz kesra, Maroko

  • Prženi hleb, narod Navaho

  • “Tigrov hleb”, Holandija

  • Paraoa revena, Novi Zeland

  • Lefse, Norveška

  • Podplomik, Poljska

  • Broa, Portugalija

  • Korovaj, Rusija

  • Pane karazau, Sardinija

  • Gjeran pang (hleb od jaja), Južna Koreja

  • Apam, Šri Lanka

  • Kisra, Sudan i Južni Sudan

  • Limpa hleb, Švedska

  • Đevrek, Turska

  • Krampet, Velika Britanija

  • Biskviti, Velika Britanija

  • Non, Uzbekistan

  • Arepa, Venecuela

  • Malavah, Jemen