GOTOVO: ZVEZDA VEĆ IMA 13 IMENA, NIKOLA KALINIĆ POTPISUJE NA TRI GODINE
Vratio se miljenik crveno-bele publike
Nije još zvanično, ali je sve dogovoreno. Nikola Kalinić je i definitivno dogovorio sve uslove povratak u Crvenu zvezdu sa kojom će potpisati ugovor na tri godine.
Doskorašnji košarkaš Barselone tako će započeti treći mandat u crveno-belom dresu u kojem je već igrao u sezoni 2014/2015, pa opet 2021/2022. U obe sezone osvojio je triplu krunu.
Zatim je otišao u Kataloniju, ali je još proletos postalo jasno da se tamo neće zadržavati duže od dve godine i već se dalo naslutiti da će biti jedan od ključnih igrača u novom timu Janisa Sferopulosa, koji će sada imati priliku da selektira ekipu.
Već je i počeo. Pre Kalinića zvanično je potpisan ugovor sa Ajzeom Kenanom, još pre toga sa Urošem Plavšićem, a boravak u crveno-belom dresu produžili su kapiten Branko Lazić, virtuoz Miloš Teodosić, te Rokas Giedraitis.
Pod ugovorima su i Nemanja Nedović, Jago dos Santos, Džoel Bolomboj, Dejan Davidovac, Luka Mitrović, Dalibor Ilić i Stefan Lazarević, pa tu već dolazimo do liste od 13 imena što će reći da je tim skoro pa kompletiran, mada treba očekivati još koji potpis.
Tim su za sada napustili Majk Tobi, Fredi Gilespi i Džavonte Smart, očekuje se da to uradi i Adam Hanga, a izvesno Sferopulos neće moći da računa ni na mladog Nikolu Topića, koji povređen čeka NBA draft.
PARTIZAN MOZZART BET NE STAJE, NBA POJAČANJE U HUMSKOJ
Frank Nilikina postaće novi košarkaš crno-belih
Prethodnih sedam godina francuski plejmejker Frank Nilikina nastupao je u najjačoj košarkaškoj ligi sveta, a od predstojeće sezone nosiće dres Partizan Mozzart Beta, što je i najavio na svom Instagram profilu. Posle Ifea Lundberga, srpski vicešampion završio je i drugo pojačanje u roku od oko dva sata.
Momak rođen u Belgiji pre 26 godina karijeru je počeo u Strazburu 2015. godine, a na draftu 2017. biran je kao osmi pik. Prethodnih sedam sezona nastupao je u NBA ligi za Njujork Nikse, Dalas Meverikse i Šarlot Hornetse.
Reprezentativac Francuske bio je nuđen i Partizanu i Crvenoj zvezdi prošlog leta, ali je na kraju uspeo da pronađe NBA angažman i obuče dres Šarlot Hornetsa. Nilikina je prethodne sezone imao velikih problema sa povredama koje su kumovale činjenici da je odigrao samo pet utakmica u NBA ligi.
Najbolja sezona u karijeri novog Partizanovog pojačanja bila je 2019/2020, kada je prosečno davao 6,4 poena po utakmici u dresu Niksa. Ukupno je u NBA karijeri odigrao 321 utakicu sa prosekom od 4,9 poena za oko 18 minuta po utakmici.
Još u tinejdžerskim danima Nilikina je važio za jednog od najtalentovanijih francuskih igrača. Najpre je 2016. godine dobio priznanje za najkorisnijeg igrača Evropskog prvenstva do 18 godina, a dve sezone uzastopno proglašavan je za najboljeg mladog igrača francuske lige. Sa seniorima Galskih petlova osvojio je bronzu na Mundobasketu u Kini 2019. i srebro na Olimpijskim igrama u Tokiju 2021.
LUKA JOVIĆ DIGAO SRBIJU IZ MRTVIH!
Golom u petom minutu sudijske nadoknade
Raka je već bila iskopana i trebalo je samo da legnemo u nju i sahranimo sve nađe nade o plasmanu u osminu finala Evropskog prvenstva. Ali Luka Jović je imao drugačiji plan i u petom minutu sudijske nadoknade ostavio je Srbiji kakvu-takvu nadu da će u poslednjem kolu protiv Danske izboriti nokaut fazu. Uz napomenu da izvedbom protiv Slovenije to ničim nismo nagovestili, pošto smo se uz vrlo lošu igru i puno sreće izborili za remi od 1:1.
I kad smo svi pomislili da smo se upokojili, dvojica rezervista su nas digli iz mrtvih. Ivan Ilić je iz kornera poslao savršenu loptu, a to tog trenutka skoro pa neprimetni Jović još jednom demonstrirao da je majstor kamuflaže i glavom konačno matirao do tog trenutka odličnog Jana Oblaka.
Svoje umeće on je više puta demosntrirao u direktnim duelima sa Aleksandrom Mitrovićem, ali valjalo bi da budemo iskreni prema sebi i priznamo da je Slovenija večeras bila bolja ekipa, a Srbija – srećnija. Jeste pred kraj meča ona bila ta koja je napadala, ali tada već nije imala izbora. Prvo poluvreme ja bacila niz vodu, a i u drugom je često izgledala kao ekipa koja nije baš sigurna šta hoće i treba da radi.
Stanovništvo Kanade je zvanično premašilo granicu od 41 milion
Stanovništvo Kanade je zvanično dostiglo novu prekretnicu.
Prema statističkim podacima Kanade , stanovništvo ove zemlje premašilo je 41.000.000 u prvom kvartalu godine, što je povećanje od 0,6%.
Od 1. aprila broj stanovnika Kanade dostigao je 41.012.563, što je rast za 242.673 ljudi u prva tri meseca 2024. godine, napominje statistički zavod Kanade.
Ovaj novi rekord postignut je manje od godinu dana nakon što je Kanada dostigla granicu od 40 miliona 16. juna 2023.
Statistics Canada/ Screenshot
Agencija je navela da je ova stopa rasta u prvom kvartalu (+0,6%) ista kao u prvom i četvrtom kvartalu 2023. godine.
StatCan je rekao da je međunarodna migracija bila pokretački faktor u “skoro svuda” (99,3%) rasta stanovništva Kanade u prvom kvartalu 2024.
Stalna imigracija u ovom tromesečju bila je u skladu s ciljem imigracije, izbeglica i državljanstva Kanade (IRCC) za imigrante, koji ima za cilj primiti 485.000 novih stalnih stanovnika u 2024. i 500.000 za 2025. i 2026. godinu.
Podaci kažu da je Kanada primila 121.758 stalnih imigranata od januara do marta.
Nova Škotska (+3.999), New Brunswick (+3.999) i Ostrvo princa Edvarda (+1.330) zabeležili su najveći rast imigranata u prvom tromesečju 2024. otkako su svi uporedivi statistički podaci postali dostupni od trećeg tromesečja 1971. godine.
Statistički zavod Kanade kaže da ovo povećanje u odražava rastuću potražnju tog regiona za kvalifikovanim radnicima.
Agencija kaže da je privremena imigracija i dalje visoka, jer je Kanada dodala 131.810 nestalnih stanovnika (NPR) svojoj populaciji u prvom kvartalu ove godine.
Međutim, ovaj rast pokazuje znake usporavanja jer je neto povećanje tokom ovog perioda bilo znatno niže od rekordnih u drugom (+233.361) i trećem (+312.758) kvartalu 2023.
U martu je savezna vlada objavila da će postaviti ciljeve za nove privremene stanovnike koji stignu u Kanadu.
Ministar imigracije Marc Miller istakao je da se broj privremenih stanovnika Kanade “značajno povećao”, dostigavši 2,5 miliona ili 6,2% stanovništva 2023. godine.
Miller je rekao da savezna vlada planira smanjiti broj privremenih stanovnika za 5% u naredne tri godine.
Ranije ove godine , Daily Hive je izvestio da je broj stanovnika Kanade 27. marta dostigao 41.000.180.
Statistički sat Kanade prati „promene u stvarnom vremenu vezano za veličini kanadskog stanovništva i provincija i teritorija“. Traker meri promene uzimajući u obzir stopu rođenih, umrlih, imigranata, emigranata, nestalnih stanovnika i migranata među pokrajinama.
Međutim, statistički zavod Kanade takođe objavljuje zvanične izveštaje koji prate rast stanovništva Kanade po kvartalu.
Ako želite da pratite promene stanovništva Kanade u stvarnom vremenu, pogledajte link za statistiku Kanade ovde . Od 19. aprila 2024., tracker izveštava da je populacija Kanade dostigla 41.326.050.
SERBIANNEWS/CANADA
Prvi čovek UEFA: Naivno je računati na uspeh Srbije protiv Slovenije
Aleksandar Čeferin očekuje spektakularan meč u Minhenu.
Slovenija je reprezentacija koja nikako ne prija Srbiji.
Računajući od 2000. godine i prvog međusobnog susreta, upravo na Evropskom prvenstvu (3:3), naša reprezentacija slavila je samo jednom na ukupno deset mečeva.
Duel u četvrtak od 15 časova mogao bi da bude odlučujući za obe reprezentacije kada je u pitanju plasman u narendu fazu kontinentalnog takmičenja.
Za Aleksandra Čeferina, meč u srcu Bavarske imaće posebnu težinu jer kao Slovenac neće moći da bude nepristrasan, iako kao predsednik UEFA neće ni strasno bodriti svoje zemljake.
Nije tajna i da Čeferin ima „disciplinovano“ glasačko telo u Fudbalskom savezu Srbije, zbog čega i ne čudi njegov diplomatski stav pred meč u četvrtak.
– Naravno, svi smo emotivni kada gledamo utakmic. Lagao bih ukoliko bih rekao da ne navijam za Sloveniju. Navijači su fantastični, ali ih očekujem još više u Minhenu jer je bliže. Priželjkujem uzbudljivu utakmicu bivše Jugoslavije – poručio je prvi čovek UEFA.
Čeferin je uživo gledao meč između Srbije i Engleske u Gelzenkirhenu (0:1) i na osnovu nogoa što je video, dobio je potvrdu svog uverenja da „orlovi“ imaju sasvim dobar tim.
– U nedelju sam gledao meč između Srbije i Engleske. Srbi su veoma dobar tim. Ako mislimo da ćemo Srbe lako pobediti ili računamo na tri boda, onda smo malo naivni. Ali oni su apsolutno naivni ako misle da će uspeti protiv Slovenije, očekujem veliki spektakl – diplomatska je poruka Čeferina.
Rad od kuće pada na najniži nivo od 2020. ali i dalje dominira u ovim industrijama
Nivo rada od kuće u SAD je pao na najnižu tačku od proleća 2020. godine. U maju su zaposleni radili samo 26,6% plaćenih dana od kuće, jer se ljudi sve više vraćaju u kancelariju, pokazuju najnoviji podaci iz VFH istraživanja. Rad od kuće, ipak, i dalje dominira u nekoliko industrijskih grana.
Ključne činjenice
Samo 26,6% plaćenih radnih dana u SAD radilo se od kuće u maju, što je manje u odnosu na vrhunac pandemije kada je taj udeo činio oko 60%, dok je u maju prošle godine iznosio 28,6%. To znači da je oko jedan od 10 radnika ove godine odlazio na posao jedan dan više u odnosu na prošlu godinu. To pokazuje studija istraživača sa Univerziteta Stenford i Univerziteta u Čikagu.
Među zaposlenima sa punim radnim vremenom u SAD, 13% je bilo potpuno od kuće, 26% je radilo hibridno, a 62% je bilo uvek na radnom mestu.
Informacioni i tehnološki sektor je imao najveći udeo (69%) zaposlenih koji rade od kuće i najviše radnih dana (2,2 nedeljno), slede finansije i osiguranje, u kojima 66% radi od kuće, takođe u proseku 2,2 dana u nedelji. Istraživači su primetili da ove industrije snažno naginju radu na daljinu zbog visoko plaćenih poslova koji zahtevaju rad na računaru. Reč je najčešće od poslovima u velikim gradovima, gde duga putovanja do firme čine rad na daljinu privlačnim.
Zaposleni u maloprodaji i ugostiteljstvu imali su niske stope rada od kuće, u rasponu od 0,6 do 0,7 dana u nedelji. Te industrije uglavnom zahtevaju fizičko prisustvo.
Od devet analiziranih megapolisa u SAD-u, širi Los Anđeles je prednjačio u radu na daljinu sa stopom od 34,4%, sledi širi Hjuston (32%), područje zaliva San Franciska (32%), oblast Vašington-Baltimor (30,7%) i gradsko područje Njujorka (30,7%).
Shutterstock/ fizkes
Radnici u svojim 50-im i 60-im godinama su češće odlazili u kancelariju od mlađih radnika. Čak 68% radnika starosti 50-64 rade u potpunosti u kancelariji, više od onih u 40-im (62%), 30-im (59%) i 20-im godinama (57%).
Kompanije osnovane 2020. imaju najveći udeo rada na daljinu, jer su radnici 36% radnih dana kod kuće zbog svoje digitalne prirode. Firme koje su stvorene pre ili posle toga pokazuju niže stope rada od kuće, otkrili su istraživači.
Razlike u delatnostima
Informatička i finansijska industrija imale su najveći procenat zaposlenih koji rade od kuće u maju, u proseku oko 2,2 dana nedeljno. Najmanje učešće udaljenih i hibridnih radnika imali su ugostiteljstvo i maloprodaja.
| Delatnost | Uvek od kuće (%) | U kancelariji | Dana nedeljno od kuće |
| Informacione tehnologije | 69 | 31 | 2.2 |
| Finansije i osiguranje | 66 | 34 | 2.2 |
| Umetnost i zabava | 59 | 41 | 2.0 |
| Biznis servisi | 59 | 41 | 2.1 |
| Nekretnine | 56 | 44 | 1.8 |
| Veleprodaja | 46 | 54 | 1.6 |
| Komunalne usluge | 41 | 51 | 1.5 |
| Zdravstvena i socijalna zaštita |
39 | 61 | 1.4 |
| Državna uprava | 39 | 61 | 1.2 |
| Obrazovanje | 30 | 70 | 1.0 |
| Zanatstvo | 27 | 73 | 0.9 |
| Trgovina | 24 | 76 | 0.7 |
| Transport i skladišta | 24 | 76 | 0.7 |
| Ugostiteljstvo | 17 | 83 | 0.6 |




.jpg)

.jpg)







Shutterstock/ fizkes




