21.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 348

Trump je rekao na Svetskom ekonomskom forumu da SAD ne treba kanadsku naftu, gas, automobile ili drvnu građu

0
Srbi za Trampa

Američki predsednik Donald Trump kaže da njegova zemlja ne mora uvoziti kanadsku naftu, gas, automobile ili drvnu građu.

“Zahtevaćemo poštovanje od drugih nacija… Kanada je bila veoma teška za suočavanje tokom godina,” rekao je on Svetskom ekonomskom forumu u Davosu u četvrtak, pojavljujući se putem video poziva, pred najvećim svetskim poslovnim i političkim vođama.

“Ne trebate da pravite naše automobile, a oni ih prave mnogo. Ne treba nam njihova građa jer imamo svoje šume”, nastavio je. “Ne treba nam njihova nafta i gas, imamo više od bilo koga.”

Trump je takođe ponovio svoju ponudu da bi Kanada mogla postati deo SAD-a, nazivajući to putem za beg od visokih carina od 25 %, za koje je rekao da bi mogao uvesti do 1. februara. Ta pretnja se mesecima nadvija nad kanadskim poslovnim i političkim klasama . Ottawa je upozorila Trumpa da će odgovor Kanade biti oštar.

Ako bi se Sjedinjene Države odvikle od kanadskog izvoza, to bi poremetilo uspostavljene trgovinske odnose između dve zemlje.

Na primer, Kanada snabdeva lavovski deo uvoza sirove nafte Sjedinjenih Država – više nego ostatak sveta zajedno. U 2023. godini, 60 posto sirove nafte uvezene u Sjedinjene Države dolazilo je sa severa granice, prema Vladi Kanade. Što se tiče prirodnog gasa, Kanada je te godine obezbedila 99 posto američkih uvezenih zaliha.

Prema kanadskoj privrednoj komori, svaki dan granicu prelazi oko 3,6 milijardi dolara robe. Američko-kanadski trgovinski odnos direktno je povezan sa 3,7 miliona radnih mesta između dve zemlje.

Poslovni stručnjaci upozorili su da bi trgovinski rat mogao dovesti do stotina hiljada otpuštanja širom Kanade.

Scott Crockatt, potpredsednik Poslovnog veća Alberte, rekao je da bi tarife od 25 posto bile “razorne” za zemlju, a David Adams, izvršni direktor Global Automakers iz Kanade, rekao je za CTV News Channel u sredu da bi se pogoni za proizvodnju automobila mogli suočiti sa zatvaranjem ako tarifno okruženje postaje previše izazovno.

Kanada je ‘pouzdani’ partner: Trudo

Obraćajući se novinarima, Trudeau je rekao da je Kanada “spremna da odgovori na snažan način, ali na način koji će se postepeno pojačavati”.

Premijer, koji je bio na putu na sastanak nacionalnog poslaničkog kluba kako bi se delom razgovaralo o Trumpovoj tarifnoj pretnji, drži  kanadske planove uglavnom u tajnosti.

On je više puta rekao da su sve opcije na stolu – uključujući kontratarifu dolar za dolar – iako se očekuje da će se zemlja fokusirati na ključne industrije koje će uticati na Trumpovu glasačku bazu; razmislite: sok od narandže sa Floride ili žestoka pića iz republikanskih država na jugu.

Ako SAD započnu trgovinski rat, “dogodiće se dve stvari”, rekao je Trudeau. Prvo, Kanada će imati “snažan, snažan odgovor” i “cene za američke potrošače gotovo svega će rasti”.

“Mislim da on to želi”, rekao je premijer.

SERBIANNEWS/CANADA

Povodom 165 godina od rođenja Čehova: Predstava Ruskog pozorišta mladih “Jurij Rakitin” u Ruskom domu

0
a blurry photo of a man and a woman dancing

Na inicijativu Sektora za omladinu Koordinacionog saveta organizacija ruskih sunarodnika u Srbiji, u Ruskom domu, 27. januara, sa početkom u 17.00 časova biće izvedena Čehovljeva komedija u jednom činu “Bračna ponuda”

Povodom 165 godina od rođenja Čehova: Predstava Ruskog pozorišta mladih "Jurij Rakitin" u Ruskom domu© Руски дом у Београду

Ove godine se navršava 165. godišnjica od rođenja jednog od najistaknutijih klasika ruske književnosti – Antona Pavloviča Čehova.

Tim povodom, na inicijativu Sektora za omladinu Koordinacionog saveta organizacija ruskih sunarodnika u Srbiji, u Ruskom domu, 27. januara, sa početkom u 17.00 časova biće izvedena Čehovljeva komedija u jednom činu “Bračna ponuda”.

U ulogama će se naći Vladimir Bubnov, Marija Ivanova i Danila Danilović – članovi Ruskog pozorišta mladih iz Beograda “Jurij Rakitin”.

Ovo će biti ujedno i prva predstava kojom će se pozorište koje nosi ime uglednog ruskog reditelja, pedagoga i glumca Jurija Rakitina predstaviti beogradskoj publici.

Angažovanjem u Narodnom pozorištu u Beogradu, Narodnom pozorištu u Šapcu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu od 1921. do 1946. godine, Jurij Ljvovič Rakitin je značajno doprineo razvoju srpskog pozorišta, stekavši priznanje izuzetno cenjenog umetnika u Jugoslaviji.

Naučnici upozoravaju da bi najveći ledeni breg na svetu mogao da udari u ostrvo

0
white iceberg near white mountains

Najveći ledeni breg na svetu, A23a, nalazi se 280 kilometara od Antarktika, a naučnici su upozorili na mogućnost sudara sante leda i britanskog ostrva Južna Džordžija.

Naučnici upozoravaju da bi najveći ledeni breg na svetu mogao da udari u ostrvo© Unsplash/Tina Rolf

Santa leda kreće se severno od Antarktika ka Južnoj Džordžiji, britanskoj teritoriji koja je utočište za divlje životinje, gde bi mogla da se nasuče i razbije u delove. Trenutno je udaljena 280 km od ostrva.

Naučnici tvrde da to dovodi u opasnost pingivne i foke koji žive na ostrvu i podsećaju da su životinje prilikom prethodnih sudara masovno umirale od gladi,kada su prošle džinovske sante leda blokirale pristup izvorima hrane.

”Ledeni bregovi su sami po sebi opasni. Bio bih izuzetno srećan da nas potpuno zaobiđe”, rekao je za Bi-Bi-Si brodski kapetan Sajmon Volas.

Ovaj breg se odlomio od dela Antarktika, poznatog kao Filčner, 1986. godine, ali se zaglavio na morskom dnu, a zatim je bio zarobljen u okeanskom vrtlogu.

Naučnici takođe često upozoravaju na topljenje ledenih bregova na Južnom polu, koji je nekada pokrivao 3.900 kvadratnih kilometara, ali najnovije satelitske slike pokazuju da veličina kontinenta iznosi 3.500 kvadratnih kilometara.

Ova teritorija je dom dragocenih kolonija kraljevskih pingvina i miliona morskih i krznenih foka.

“Južna Džordžija se nalazi u ‘aleji santi leda’, pa ovi očekivani udari mogu imati veliki uticaj kako na ribarstvo, tako i za divlje životinje”, kaže Mark Belčier, morski ekolog i savetnik vlade Južne Džordžije.

Klimatske promene verovatno nisu uzrok formiranja A23a, jer se odlomila još 1986. godine, ali sa sve nestabilnijim Antarktikom u budućnosti će nastajati još ovakvih ledenih gromada

Muškarci su u proteklih 100 godina porasli duplo više nego žene, pokazala je studija

0
topless man drinking water from plastic container

Razlike u visini i težini između polova su se znatno povećale od 1900. godine, prema podacima iz desetine zemalja. Otkriveno je da muškarci nikada nisu bili toliko visoki i krupni kao danas, ali se kod žena ne primećuje jednako upečatljiva promena u rastu i građi.

Muškarci su u proteklih 100 godina porasli duplo više nego žene, pokazala je studija© Freepik/krakenimages.com

Pored toliko velikih promena u istoriji čovečanstva, izgleda da je u nauci promakla jedna interesantna činjenica o razvoju muških i ženskih tela. U poslednjih stotinak godina, broj krupnih muškaraca se znatno povećao u poređenju sa brojem krupnih žena. Prema novoj studiji, muškarci širom sveta su dobijali na visini i težini dvostruko brže od žena tokom prošlog veka, što je dovelo do većih razlika u građi među polovima.

“Imamo uvid u to kako je seksualna selekcija oblikovala muško i žensko telo i kako nas je poboljšano okruženje, u smislu hrane i manje bolesti, oslobodilo naših okova”, rekao je profesor Luis Halzi sa Univerziteta u Rohemptonu.

Podaci o muškarcima i ženama su prikupljeni koristeći podatke svetske zdravstvene organizacije, inostranih vlasti i britanske evidencije da vide kako su se visina i težina promenile sa životnim uslovima. Poslednja stavka je merena indeksom ljudskog razvoja (HDI), rezultatom zasnovanim na očekivanom životnom veku, vremenu provedenom u obrazovanju i prihodu po glavi stanovnika, koji se kreće od nula do jedan.

Analiza zapisa iz desetina zemalja pokazala je da su na svakih 0,2 poena povećanja indeksa ljudskog razvoja žene u proseku bile 1,7 centimetara više i 2,7 kilograma teže, dok su muškarci bili 4 centimetara viši i 6,5 kilograma teži. Ovo sugeriše da se, kako se životni uslovi poboljšavaju, povećavaju se i visina i težina – ali više nego dvostruko brže kod muškaraca nego kod žena.

Da bi videli da li se slični trendovi dešavaju u pojedinačnim zemljana, istraživači su se pretražili istorijske podatke o visini stanovnika u Velikoj Britaniji, gde je ovaj indeks porastao sa 0,8 u 1900. godini na 0,94 u 2022. godini. Tokom prve polovine veka, prosečna visina žena porasla je za 1,9 odsto (sa 159 na 162 centimetara), dok je prosečna visina muškarca porasla za 4 odsto (sa 170 na 177 centimetara), prenosi “Gardijan”.

“Otprilike jedna od četiri žene rođene 1905. godine bila je viša od prosečnog muškarca rođenog 1905. godine, ali je to palo na otprilike jednu od osam žena za one rođene 1958. godine”, rekao je Halsi.

Neki naučnici pretpostavljaju da su seksualne preferencije žena možda podstakle razvoj trenda zbog kojeg su viši, mišićavi muškarci poželjniji (iako u današnje doba gojaznosti, velika težina ne podrazumeva mišićavost). Ove skolonosti imaju smisla: Stas i građa su glavni pokazatelji zdravlja i vitalnosti, a ženama su takođe privlačni muškarci koji izgledaju sposobno da zaštite i brane svoje partnerke i potomstvo od opasnosti.

Interesantno je da ženama visina muškaraca može biti privlačna jer sugeriše da su izdržljivi – kako su odrastali, nisu bili pogođeni posledicama lošeg okruženja, tako da su dostigli veći potencijal visine, kažu naučnici.

Brži porast visine i težine muškaraca može biti u skladu sa dugogodišnjom idejom da su ženke “ekološki ograničeniji” pol zbog zahteva reprodukcije, posebno kod sisara kod kojih su za trudnoću i dojenje potrebne velike količine energije, tvrdi Majkl Vilson, profesor ekologije, evolucije i ponašanja na Univerzitetu u Minesoti.

Nalazi se zasnivaju na prethodnom radu koji je otkrio da žene žele visoke muškarce mnogo više nego što muškarci žele niže žene – ali postoje i nedostaci visokog rasta. Dok viši ljudi imaju tendenciju da zarađuju više, oni su takođe skloniji raznim vrstama raka, verovatno zato što imaju više ćelija koje mogu akumulirati mutacije koje dovode do bolesti.

Sabalenka “osvetila” Olgu, u subotu će igrati za treći uzastopni trofej u Melburnu

0
green tennis ball in closeup photography

Beloruska teniserka Arina Sabalenka plasirala se u finale Australijan opena, pošto je u polufinalu ubedljivo pobedila Paulu Badosu iz Španije

Sabalenka "osvetila" Olgu, u subotu će igrati za treći uzastopni trofej u MelburnuGetty © Fred Lee

Beloruskinja će u subotu igrati u finalu, te će imati priliku da postane prva teniserka od Martine Hingis (1997-1999), koja je tri puta uzastopno osvajala Australijan open.

Polufinalni meč je trajao jedan sat i 26 minuta, a ovo je bio osmi međusobni duel beloruske i španske teniserke – šesta pobeda Sabalenke.

Arina je izgubila samo jedan set na putu do finala, protiv Ruskinje Pavljučenkove, a protiv Badose je odigrala siguran meč, iako je prva izgubila svoj servis u prvom setu.

Usledila su dva brejka Beloruskinje za 6:4, a i u drugom setu je Sabalenka dva puta oduzela servis protivnici (6:2) i plasirala se u finale.

Podsetimo, Badosa je u osmini finala zaustavila srpsku teniserku Olgu Danilović, posle čega je dala neprimerene komentare.

Beloruskinja brani titulu na Australijan openu, a u finalu, koje je na programu u subotu, igraće protiv pobednice meča između Ige Švjontek i Medison Kiz.

Novak nije trenirao drugi dan zaredom – odmara mišić za duel sa Zverevom

0

Novak Đoković drugi dan zaredom nije trenirao, pošto želi da se oporavi od povrede butnog mišića, koju je zadobio u meču sa Alkarazom, i tako se što bolje pripremi za polufinalni fuel sa Aleksandrom Zverevom

Novak nije trenirao drugi dan zaredom – odmara mišić za duel sa ZverevomGetty © Shi Tang

Pobedio je Novak Alkaraza uprakos povredi koju je doživeo u finišu prvog seta, ali je odmah posle meča zabrinuo konstatacijom: “Videćemo kako će biti sutra”.

Ipak, najbolji teniser u istoriji nije trenirao u Melburnu ni u sredu ni u četvrtak, što znači da će na megdan Aleksanderu Zverevu, u polufinalu turnira, ići praktično bez treninga.

Očigledno je Đoković procenio da je povreda butnog mišića leve noge takva da zahteva više mirovanja i odmora, nego treninga i naprezanja.

Inače, Novak će u petak 12. put u karijeri igrati u polufinalu prvog grend slema u sezoni, a samo jednom je poražen – prošle godine od potonjeg pobednika Janika Sinera.

Meč protiv Zvereva igra se u nepovoljnom terminu, i po Đokovića i po navijače u Srbiji, pošto duel počinje u 14.30 po lokalnom, odnosno 4.30 po srednjoevropskom vremenu.

Novak u Melburnu juri svoj 11. trofej, rekordni 25. grend slem u karijeri i jubilarnu 100. ATP titulu.

U drugom polufinalu, u večernjem terminu po lokalnom vremenu, sastaju se Janik Siner i Ben Šelton.

Stogodišnja vlasnica bara svakodnevno inspiriše ljude: „Ne želim melanholiju, već život“

0
turned-on filament bulb lights at bar counter

Ana Posi, vlasnica

Italijanka Ana Posi je stogodišnjakinja i vlasnica koja i dalje radi u svom baru u gradiću Nebijuno. Njen radni dan počinje u 7 sati ujutru i završava u 19 časova.

Anin bar Centrale gleda na jezero Mađore, na severu zemlje. Ana je najstarija barista u Italiji i nedavno je odlikovana titulom „Komandant Republike“. Dobro je poznata svima u mestu, a radi čak i nedeljom i praznicima. Kako sama kaže, nikada nije na odmoru.

Ovo je njena rutina još od 1. maja 1958. godine, kada je sa svojim suprugom otvorila bar, prvobitno služeći espreso i kapućino. Alkoholna pića su počeli da služe 1971. godine. Međutim, ono što je privuklo goste, među kojima su i oni iz udaljenih krajeva, bio je džuboks.

„Dolazili su ovde da se druže i plešu. Sa stolnim fudbalom, bili smo najmoderniji bar u gradu“, prisetila se Ana.

Nakon što joj je suprug preminuo 1974. godine, posvetila je život podizanju svoje dvoje dece i vođenju bara. „Posle očeve smrti, nije želela da ima novu vezu. Posvetila se nama i poslu“, istakla je Anina ćerka Kristina.

Ana je period od šezdesetih do osamdesetih godina opisala kao najlepše godine bara. Među značajnim gostima bili su fudbaleri Milana Đani Rivera i Fulvio Kolovati. Međutim, Ana nije nostalgična. Džuboksa više nema, ali sada u baru gosti mogu da čitaju knjige. Nedeljom se služi domaća pita od jabuka. Ana je istakla da je njen bar sada poznat kao vintage bar.

Svakog jutra na svom kompjuteru čita vesti i prati berzu. Kako je rekla, i dalje želi da uči i bolje razume svet oko sebe. Njeni gosti su uglavnom penzioneri, koji ponekad dolaze samo da bi razgovarali s njom, bez naručivanja. Međutim, nakon što je sredinom novembra proslavila 100. rođendan, popularnost bara je porasla, a broj gostiju se povećao.

„Ljudi dolaze da me upoznaju jer ne mogu da poveruju da još uvek radim. Kada odu, odlaze srećni i ispunjeni. Ne znam šta to prenosim na njih“, rekla je Ana.

Smatra da je ključ njene dugovečnosti u tome što je uvek među ljudima.

„Ne želim da budem melanholična. Želim da živim i da budem među ljudima“, poručila je.

Ne planira uskoro da prestane da radi. Navela je da će raditi dok god je zdravlje služi. Mladima je savetovala da izaberu posao u kojem uživaju.

Ana je deo sve većeg broja stogodišnjaka u Italiji. Prema zvaničnim statističkim podacima, do kraja prošle godine bilo je 22.252 osobe starije od 100 godina, što je najveći broj ikada zabeležen. Među stogodišnjacima su uglavnom žene.

Najstarija osoba u Italiji je Klaudija Bakarini, koja ima 114 godina. Samo mesec dana je mlađa Lusija Laura Sanđenito. Titulu najstarije osobe na svetu držala je Ema Morano, koja je preminula 2017. godine u svojoj 117. godini, piše list Guardian.

Letujete u Grčkoj? Vaš bazen možda bude napunjen morskom vodom

0
white and black concrete building near body of water during daytime

bazen u Grčkoj (Unsplash)

Dok turizam vrši pritisak na slatkovodne resurse u Grčkoj, ova zemlja istražuje alternativna rešenja kako bi hoteli mogli da održe svoje bazene punima. Jedan od predloga, koji je izazvao reakcije javnosti, uključuje korišćenje morske vode.

Grčka vlada razmatra mogućnost korišćenja morske vode za hotelske bazene kako bi se smanjila potrošnja sveže vode, posebno u uslovima dugotrajnih suša. Ovaj predlog deo je šireg zakona koji se bavi problemima suše i racionalnog korišćenja vode.

Prema predlogu, planirano je postavljanje cevovoda za transport morske vode u bazene priobalnih hotela, kao i vraćanje vode nazad u more. Ova inicijativa ima za cilj da očuva slatkovodne resurse koji su ključni za urbane potrebe u područjima sa hroničnim nedostatkom vode.

Zašto je u Grčkoj neophodna ovakva štednja vode?

Grčka se već dve godine suočava s ozbiljnim posledicama suše. Podaci pokazuju da je prosečna godišnja količina padavina smanjena za oko 12% između 1971. i 2020. u odnosu na raniji period od 1901. do 1970. godine.

Naročito su pogođena ostrva poput Krita i Egejskih ostrva, gde su padavine smanjene čak za 25%. Turistička sezona dodatno pogoršava situaciju, jer ogromna potrošnja vode na popularnim destinacijama iscrpljuje postojeće resurse, prenosi Euronews.

Santorini, Grčka

Santorini, Grčka

Zbog toga vlasti rade na redefinisanju turističkih praksi kako bi smanjile pritisak na slatkovodne rezerve. Iako hoteli ne bi bili obavezni da koriste morsku vodu, zakon bi im omogućio da instaliraju infrastrukturu potrebnu za ovu opciju u slučaju ograničenja potrošnje vode.

Kritike i zabrinutost zbog ekoloških posledica u Grčkoj

Predlog je izazvao negodovanje među ekolozima i stručnjacima, koji upozoravaju na potencijalnu štetu po morski ekosistem. Glavni problem leži u ispuštanju tretirane vode nazad u more, jer zakon trenutno ne sadrži precizne standarde kvaliteta za ovu praksu.

Hemikalije poput hlora, koje se koriste za dezinfekciju bazena, mogu biti toksične za morski život. Povratak ovakve slane i hemijski tretirane vode mogao bi negativno da utiče na ravnotežu morskih ekosistema, što je izazvalo zabrinutost kod mnogih kritičara.

Iako je zakon osmišljen kao privremeno rešenje za suzbijanje nestašice vode, debata o njegovim potencijalnim dugoročnim posledicama na životnu sredinu tek je počela.

Letenje postalo rizičnije nego ikada? Ovo su najturbulentnije avio-rute u Evropi

0
A large jetliner flying through a cloudy sky

Avion, avio-rute , turbulencije, unspalsh

Čini se da smo tokom 2024. godine češće nego ikada ranije slušali o turbulencijama. Više izveštaja o povredama tokom avio-rute pogođene turbulencijama dospelo je u medije, uključujući let Singapore Airlines-a gde je jedan putnik, nažalost, preminuo. Ovo je prvi put od 1997. godine da je osoba izgubila život tokom leta zbog turbulencije.

Podaci Federalne uprave za avijaciju SAD-a (FAA) pokazuju da je od 2009. do 2023. godine 37 putnika i 146 članova posade ozbiljno povređeno zbog turbulencija. Turbulencija ostaje glavni uzrok povreda na komercijalnim letovima. Turbulencija se može dogoditi bilo gde, ali određene karakteristike mogu povećati njenu učestalost. Gde su najturbulentnije rute u Evropi i kako se one porede s ostatkom sveta?

Najturbulentnije rute u Evropi

Novo istraživanje sa sajta za praćenje turbulencija Turbli otkrilo je koje su rute u Evropi najsklonije turbulencijama. Osam od deset najturbulentnijih ruta počinju ili završavaju u Švajcarskoj, dok ostale prolaze preko ili oko Alpa.

Turbli koristi meru brzine raspršivanja vrtloga (eddy dissipation rate – EDR) za kvantifikaciju verovatnoće turbulencije. Ovo je standardna metrika za merenje turbulencija u avijaciji, koju koriste Međunarodna organizacija za civilno vazduhoplovstvo (ICAO) i Svetska meteorološka organizacija (WMO).

Najturbulentnije rute u Evropi 2024. godine bile su:

1. Nice – Ženeva: EDR 16,07

2. Nice – Cirih: 15,49

3. Milano – Cirih: 15,41

4. Milano – Lion: 15,37

5. Nice – Bazel: 15,33

6. Ženeva – Cirih: 15,05

7. Nice – Lion: 14,99

8. Ženeva – Venecija: 14,78

9. Lion – Cirih: 14,74

10. Venecija – Cirih: 14,67

Prema Turbliju, sve što ima EDR ispod 20 smatra se „lakom turbulencijom,“ dok se vrednosti između 20 i 40 smatraju umerenim. Nijedna ruta u svetu nije dostigla nivo „jake“ (40-60) ili „ekstremne“ turbulencije (80-100) na godišnjem proseku, iako pojedini incidenti mogu dostići te granice.

Najturbulentnije rute na svetu bile su u Južnoj Americi, prelazeći preko Anda. Najturbulentnija ruta bila je Mendoza-Santjago (EDR 24,68), dok su druga i treća najturbulentnija bile Kordoba-Santjago i Mendoza-Salta.

Zašto su turbulencije češće u blizini planina?

Leteći iznad ili blizu planina, avioni mogu češće naići na turbulencije, uglavnom zbog interakcije vetra i terena.

Kada vetar naiđe na planinski predeo, može biti primoran da se uzdigne iznad vrhova, stvarajući uzlazne struje. Ove struje mogu naići na stabilan sloj vazduha na visini i vratiti se prema tlu, stvarajući silazne struje.

Planine takođe mogu izazvati „planinske talase,“ oscilacije horizontalnog toka vazduha, koje izazivaju snažne vertikalne struje, čineći nebo turbulentnijim.

Na intenzitet turbulencije utiču i temperatura i vlažnost. Topliji i vlažniji vazduh često donosi ekstremnije turbulencije, što objašnjava zašto su rute preko Anda najturbulentnije.

Avion, hrana

Da li treba da se plašite turbulencija i kakva je uloga klimatskih promena?

Moderni avioni dizajnirani su da podnesu čak i najekstremnije turbulencije bez oštećenja. Međutim, isto se ne može reći za putnike.

Tokom svih događaja sa turbulencijama u 2024. godini, putnici koji su bili vezani sigurnosnim pojasevima prošli su bez povreda. Ozbiljne povrede zadobili su oni koji nisu bili osigurani.

Stručnjaci se slažu da klimatske promene pogoršavaju problem turbulencija. Ekstremnije temperature i jače, nepredvidive oluje doprinose češćem pojavljivanju jakih turbulencija. Prema Univerzitetu u Redingu (UK), do 2050. godine učestalost ovakvih događaja mogla bi se udvostručiti.

Aviokompanije ulažu napore da poboljšaju sigurnost putnika. Međunarodna asocijacija za avio-transport (IATA) pokrenula je platformu Turbulence Aware 2018. godine, sa više od 2.600 aviona i 25 avio-kompanija koje doprinose podacima. Podaci se koriste u kabinskim instrumentima i softveru za planiranje leta kako bi se bolje predvidela i izbegla turbulencija.

Osim toga, piloti koriste sofisticirane radarske sisteme i međusobno dele informacije u realnom vremenu o turbulencijama na rutama. Ipak, određene vrste turbulencija, poput „čistih turbulencija“ koje nemaju vidljive znakove, gotovo je nemoguće predvideti.

Prema Nacionalnom odboru za bezbednost transporta (NTSB), u 28% incidenata vezanih za turbulencije, posada nije dobila nikakvo upozorenje pre nego što je avion uleteo u problematični vazdušni prostor. Savet za putnike je da uvek drže sigurnosni pojas vezan dok su u avionu, kako bi maksimalno smanjili rizik od povreda.

Trener pasa otkrio tri NAJPOSLUŠNIJE RASE sa kojima ima najmanje posla

0
black dog wearing blue denim collar

Iako postoji na stotine rasa pasa, samo tri su proglašene za najposlušnije ljubimce. Trener pasa i bihejviorista, Vil Aterton, otkrio je tri rase pasa koje „retko“ viđa na svojim treninzima jer je malo verovatno da će razviti loše ponašanje.

Govoreći o „najboljoj rasi pasa na svetu“, Aterton je rekao da je labrador retriver pravo zadovoljstvo za rad.

Jedan od najčešćih, ali lako rešivih problema kod labrador retrivera je povlačenje na povocu. Ovo ponašanje, kako on objašnjava, „proizilazi iz njihove ljubavi i želje da upoznaju ljude i vide sve pse i igraju se s njima“. Svako povlačenje povoca ili skakanje na ljude može se lako rešiti, prema profesionalnom mišljenju Atertona.

„To je krajnje lako ispraviti,“ kaže, naravno, uz odgovarajuću obuku.

Psi, kućni ljubimci, labrador (Unsplash)

„Sledeći na listi je engleski mastif“, tvrdi Aterton. „Mislim da su oni jedna od najboljih rasa na planeti.“

Opisujući engleskog mastifa kao „opuštenog“, smatra da su oni „savršeni“ ljubimci.

„Poslednji na listi je mali Kavalirski španijel kralja Čarlsa… Mislim da su oni jedna od najboljih malih rasa na svetu.“

Jedan obožavalac je prokomentarisao: „Znao sam da će Kavalirski španijel kralja Čarlsa biti na listi.“ Drugi je dodao: „Voleo bih da imam španijela kralja Čarlsa, ali njihovi zdravstveni problemi me stvarno odbijaju.“

Objašnjavajući zdravstvene probleme povezane s Kavalirskim španijelom kralja Čarlsa, jedna veterinarska tehničarka je kazala: „Uzela sam jednog znajući da ću morati da se suočim s problemima sa srcem.“

Međutim, jedna šetačica pasa je rekla da radi sa „užasno nevaspitanim labradorima“, osporavajući tvrdnje Atertona. Drugi korisnik je dodao: „Upravo je dokazao da to što radite s nečim ne znači automatski da ste stručnjak.“