19.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 340

Ovakvo izdanje čuvenih pesama još niste čuli: KERBER će svirati sa sa gudačkim kvartetom

0
silhouette of person holding camera

Kerber

Posle spektakularnog nastupa 2022. godine, legendarni niški sastav Kerber vraća se 14. marta 2025. godine u kultnu beogradsku dvoranu, tradicionalnim akustičnim koncertom. Da se sa hard rok repertoarom u mts Dvorani nastavlja i u Novoj godini, dokazaće nam muzičari ogromne muzičke kilometraže, koji će pred Beograđanima nastupiti sa gudačkim kvartetom.

Publika koja se uželela čuvenog sastava, imaće priliku da ponovo, u akustik aranžmanima prilagođenim posebno za ovaj koncert, čuje Kerber koji će odsvirati brojne hitove poput: Ratne igre, Nebo je malo za sve, Bolje da sam druge ljubio, Mama tata.

Kako najavjuju, ovo  će svakako biti jedan poseban koncert, pošto, “ unplugged podrazumeva neku sasvim drugačiju emociju, jer će uz violine, ksilofon, kontrabas i perkusije publika moći da čuje svoje omiljene pesme“

Podsetimo, bend Kerber sledeće godine navršava 44 godine postojanja.

Naziv grupe je ime bića iz grčke mitologije, troglavog psa sa zmijskim repom koji čuva ulaz u podzemni svet. Na vrata jugoslovenske rok scene grupa je ušla 1983. godine pobedom na čuvenom Omladinskom festivalu u Subotici, gde su se pre njih afirmisali bendovi poput „Idola”, „Filma” i drugih. Prve koncerte grupa je održala u niškim klubovima, a često je bila i predgrupa Galije. Album prvenac „Nebo je malo za sve” snimljen je polovinom 1983. godine. Njihovi koncerti u to vreme su bili karakteristični po Sosi, koji je svirao gitaru u obliku sekire, a na bini je gutao i bljuvao vatru.

Goran iz Guče je od epoksi smole napravio umetnost: Kod njega prazne flaše završavaju u ramu (FOTO)

0
brown wooden rectangular frame on white wall

U malom mestu Guča, na zapadu Srbije, poznatom po svojoj muzičkoj tradiciji, jedan mladić kreirao je jedinstvene ramove u kojima se ne nalazi ni platno ni fotografije. Nalaze se razbijene flaše. Goran Živković, dvadesettrogodišnji entuzijasta i kreativac, pretvorio je svoj hobi u umetnost – izradu jedinstvenih ukrasnih ramova sa epoksi smolom.

Inspirisan video zapisima sa TikToka, gde se epoksid koristi za stvaranje spektakularnih stolova i satova, Goran je pronašao svoju nišu u proizvodima koji spajaju funkcionalnost i estetiku. Flaše raznih pića, nakon korišćenja ne završavaju u kanti za đubre, već dobijaju novi život i to u ramovima pokrivenim epoksi smolom.

On za BIZLife kaže da je vrlo brzo nakon toga počeo da se interesujem za to šta je epoxy smola, kako se sa njom radi, gde se može nabaviti, sa kojim materijalima može da se vezuje.

„Posle nekog vremena mi je na pamet došla ideja da mogu da pravim ove ukrasne ramove, jer su odlični za ugostiteljske objekte, za poklone, jer su unikatni i ni jedan nije isti“, navodi Goran.

Naš sagovornik navodi i da proces izrade jednog rama traje par sati.

„Tu je najpre silikoniranje zadnje strane rama, jer je smola takav materijal da može da prođe kroz najmanju šupljinu. Posle toga sledi farbanje rama, dok se farba suši počinje razbijanje boca u sitne komadiće, trudeći se da etiketa ostane u jednom delu. Veoma je teško pogoditi gde treba da se udari boca. Nakon razbijanja uzimam krpicu i polako čistim delove stakla da budu potpuno čisti. Nakon svega toga ide precizno slaganje stakla i nalivanje rama epoksi smolom. Sušenje smole traje od 12 – 18 sati“, objašnjava nam Goran.

Svaki ram je unikatan

Goran svoje ukrasne ramove izrađuje isključivo po želji kupaca, trudeći se da svaki komad bude unikatno delo koje zadovoljava specifične zahteve naručioca. Njegov proces je potpuno personalizovan – unapred ne pravi zalihe, već svaki ram nastaje kao rezultat pažljivo osmišljenog dogovora sa klijentom.

Broj boca koje se koriste za jedan ram zavisi od načina na koji se boce lome tokom procesa izrade, jer svaka pukotina je priča za sebe. Obično se koriste dve do tri boce, ali u nekim slučajevima taj broj može biti i veći.

„Ljudi se većinom oduševe jer nikad nisu videli tako nešto, a i zato što ramovi izgledaju perfektno“, ističe naš sagovornik i dodaje da do sada nije imao neobičnih zahteva kada su njegova dela u pitanju, sem da u ramu budu dve različite flaše.

Goran ne planira da stane na ovome. Njegovi budući planovi uključuju proširenje ponude dimenzija ramova. Trenutno izrađuje ramove koji mogu da smeste do dve boce od po 0.7 litara, ali uskoro planira da uvede veće formate. Novi ramovi će moći da prime čak pet ili šest boca, što će otvoriti još više mogućnosti za personalizaciju i kreativnost.

Njegova vizija je da konstantno unapređuje ponudu i proširuje granice onoga što je moguće u ovom zanatu, donoseći proizvode koji su u isto vreme umetnost i funkcionalni dekor za svaki zid.

Odlična godina za američke milijardere

0
close-up photography of 1 U.S dollar banknote lot

milion evra, bogatstvo

Bogatstvo američkih vlasnika privatnog kapitala poraslo je za više od 56 milijardi dolara u 2024. godini, a deonice brojnih kompanija koje drže multimilijarderi dostigle su novi maksimum.

Prema pisanju Financial Timesa, porast deonica povećao je bogatstvo ljudi kao što je izvršni direktor Blackstonea Stephen Schwarzman i suosnivača KKR-a Henryja Kravisa i Georgea Robertsa.

„Među sedam najvećih kotiranih američkih privatnih kompanija kapitala, dobici u deonicama koje su držali najviši rukovodioci i osnivači industrije bili su preko 56 milijardi dolara, predvođeni Blackstoneom.“

Njihove deonice porasle su za 13 milijardi dolara u 2024. godini, a ukupna tržišna vrednost sada iznosi 214 milijardi dolara, piše FT.

Analitičari očekuju da će Blackstone fondovi za bogate privatne investitore u nekretnine, kredite i privatni kapital generisati unosne naknade u 2025. godini, povećavajući profit.

Dobitak su zabeležili i suosnivači KKR-a, a dobit Kravisa i Roberta premašila je 12 milijardi dolara.

Pored dobitaka od deonica, rukovodioci privatnog kapitala mogu zaraditi velike neočekivane prihode od tromesečnih dividendi na svoje deonice. Ukupno, najviši rukovodioci u sedam kompanija primili su ove godine skoro tri milijarde dolara dividendi, prema računici Financial Timesa.

„Uspeh srpskog zdravstva“: Za nedelju dana 16 lekara povratnika

0
doctor holding red stethoscope

Zdravstveni sistem Srbije je bogatiji za još devetoro srpskih lekara, povratnika iz inostranstva, koji su posle više godina rada van zemlje odlučili da se vrate u Srbiju.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar poručio je da je to još jedan u nizu uspeha koji je ove nedelje postiglo srpsko zdravstvo. On je lekarima povratnicima u Palati Srbija uručio ugovore o radu.

„Mi našu misiju sprovodimo, a to je da se ljudi vrate kući, da budu sa svojim porodicama. Istovremeno da zapošljavamo najbolje diplomce i skraćujemo liste čekanja i moje pitanje za građane Srbije je da li to žele da nastavimo da radimo i u budućnosti i da li je to put kojim žele da zdravstvo ide“, naveo je Lončar.

Posebno je naglasio uspeh srpskog zdravstva u prethodnih nedelju dana, zbog kog su, kako je rekao, srpski lekari iz dijaspore i poželeli da se vrate.

„Za samo nedelju dana vratilo se 16 lekara u Srbiju. Građanima Srbije bih poručio da je došao taj dan, došla je ta godina da mi u istoj nedelji imamo zapošljavanje naših najboljih diplomaca, skraćenje listi čekanja za operaciju katarakte i koronarografiju, istovremeno vraćamo naše ljude iz inostranstva“, rekao je Lončar.

Ministarstvo zdravlja otvorilo je ranije ove godine posebnu Kancelariju za saradnju sa našim lekarima koji trenutno žive i rade u inostranstvu, a preko te kancelarije srpski lekari javili su se u želji da karijeru nastave u svojoj zemlji.

„Njih devetoro koji su danas ovde, proveli su godine i godine u nekim od najrazvijenijih zemalja, u Nemačkoj, Švedskoj, Švajcarskoj, Saudijskoj Arabiji… oni su odlučili da se vrate u Srbiju jer, kako su mi rekli, misle da su se stvorili uslovi i da će im biti bolje ovde nego u tim zemljama gde su proveli godine rada i života“, rekao je ministar.

Dodao je i to da se lekari koji žele da se vrate u Srbiju i dalje javljaju i da su ti razgovori i dogovori oko toga gde će oni raditi u toku.

Od sada isti punjač za sve uređaje u EU

0
iphone screen showing icons with icons

iPhone, punjač, telefon (Unplash)

Mobilni telefoni i drugi mali elektronski uređaji, osim prenosnih računara, koji se prodaju u Evropskoj uniji od sada moraju imati jedan punjač s USB-C ulazom.

Evropska komisija pripremila je predlog za uvođenje jedinstvenog punjača 2021. godine.

Prema prvobitnom planu, nova pravila bi trebalo da stupe na snagu sredinom ove godine, ali je implementacija malo odložena.

Evropski parlament i Savet EU podržali su predlog velikom većinom glasova. U obrazloženju su naveli da će standardni punjač za sve elektronske uređaje – uz telefone, tablete, e-čitače, digitalne fotoaparate, slušalice, ručne konzole za video igre i prenosne zvučnike – smanjiti količinu elektronskog otpada.

U skladu s pravilima EU, potrošači neće morati da preuzimaju novi punjač uz svaki kupljeni uređaj.

Punjač, mobilni telefon (Unsplash)

Predsednica Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta Anna Cavazzini rekla je, prenosi portal Euronews, da je to „odlučujući korak prema udobnosti potrošača i ekološkoj odgovornosti“.

Među proizvođačima koji su najduže odlagali uvođenje USB-C konektora je američki tehnološki gigant Apple koji je to učinio prošle godine.

Nova pravila još ne važe za proizvođače prenosnih računara. One će stupiti na snagu 28. aprila 2026.

Pepovih 500 u trenutku najveće krize, ali ne brinite – neće odustati

0
a group of people holding flags

Pep Gvardiola (©Reuters)

Španac će na utakmici protiv Lestera obeležiti jubilej

Sudbina je tako namestila stvari da Pep Gvardiola jubilarnu 500. utakmicu na klupi Mančester Sitija dočeka u trenutku najveće krize u trenerskoj karijeri. Građani u meč protiv Lestera (15.30) ulaze sa samo jednom pobedom u prethodnih 13 mečeva u svim takmičenjima.

Tako nešto legendarni Španac nije doživeo nikad  u karijeri, primera radi, najduži niz bez pobede koji je Gvardiola imao bio je šest mečeva i to u prvoj sezoni sa Mančester Sitijem kad je opipavao teren i tek postavljao sistem koji je posle doneo žetvu u vidu 18 trofeja među kojima je i toliko čekana Liga šampiona.

Kad je došao, Siti je već dva puta uzimao titulu, ali ono što je napravio za osam godina zove se  – dinastija. Premijer ligu je osvojio četiri puta zaredom, tako nešto nisu uspeli da urade ni Bob Pejsli sa Liverpulom, Aleks Ferguson sa Mančester junajtedom ili bilo ko drugi i to dovoljno govori o Gvardiolinom uticaju.

Ove sezone, Građani su pobedili na samo 12 od 27 utakmica, što je frapantan podatak. Ekipa izgleda izraubovano, nema žara u očima, a samopouzdanje je u ogromnom padu što se vidi i po formi, recimo, Erlinga Halanda. Pored svega ovoga, Pep ne želi da baci peškir i proglasi predaju.
Više bih voleo da ne prolazim kroz ovu situaciju, ali tako je kako je. Trudim se da budem što mirniji, da se smirim, da pročitam šta se dešava oko mene. Neću odustati. Nisam vaspitan tako da odmah počnem da prigovaram, da upirem prstom u krivce. Dogodilo se, to je život, to je fudbal, pokušajmo ponovo. Uspehe smo imali jer nam nikada nije dovoljno“, rekao je Gvardiola na konferenciji pred meč sa Lesterom.

Ovo su reči čoveka koji je Građanima doneo 18 trofeja u osam i po godina i po tome je rekorder kluba, ima najviše pobeda (394), dok je po broju utakmica na klupi drugi iza Lesa Mekdovala. On je u periodu od 1950. do 1963. vodio Siti na 592 meča, ali nema dileme da će Pep i njega prestići, s obzirom da je produžio ugovor do 2027, a toliko je postao važan za klub da će ostati na klupi sve i da ispadne u niži rang.

Mnogi kao prelomnu tačku sezone uzimau tešku povredu Rodrija. Pepov sunarodnik je definitivno imao neverovatan uticaj na igru i to se vidi, ali kad upadnete u ovakvu krizu, onda govorimo o dubljim problemima, možda i potencijalnoj rekonstrukciji ekipe u doglednoj budućnosti, zato što sve u životu ima svoj početak i kraj, a svaka ekipa u fudbalu i sportu generalno – u nekom momentu udari u plafon i ne može dalje.

Protivnik će biti po meri, čak i za ovakav Mančester Siti. Lester ima jednu pobedu na poslednjih 11 mečeva, uz Vulverhempton najgoru odbranu i jedan je od neefikasnijih timova. Sve ovo implicira da bi Gvardiola mogao u miru da proslavi jubilej i tako se makar na kratko, stvari vrate u normalu.

PREMIJER LIGA – 19. KOLO

Nedelja

15.30: (8,50) Lester (5,50) Mančester Siti (1,33)

16.00: (1,75) Totenhem (3,90) Vulverhempton (4,40)

16.00: (2,80) Everton (2,95) Notingem Forest (2,80)

16.00: (1,53) Kristal Palas (4,50) Sautempton (6,00)

16.00: (2,55) Fulam (3,35) Bornmut (2,75)

18.15: (7,20) Vest Hem (5,20) Liverpul (1,40)

Ponedeljak

20.45: (2,00) Aston Vila (3,50) Brajton (3,70)

20.45: (7,75) Ipsvič (4,80) Čelsi (1,40)

21.00: (2,70) Mančester Junajted (3,35) Njukasl (2,60)

Sreda

18.30: (6,50) Brentford (4,30) Arsenal (1,50)

***kvote su podložne promenama

Đoković o Sinerovom doping skandalu: Frustrirani smo što su nas mesecima držali u mraku

0

Novak Đoković (AFP)

“Poznajem Janika dugo i ne deluje mi kao čovek koji bi uradio tako nešto…”

Udario je juče Nik Kirjos na svetske brojeve jedan u muškoj i ženskoj konkurenciji, Janika Sinera i Igu Švjontek zbog doping skandala u čijem su se epicentru našli i neadekvatnog tretmana, neuporedivo povlašćenijeg u odnosu na mnoge tenisere i teniserke koji su se, godinama unazad suočavali sa sličnom ili istom situacijom.

Dan kasnije, teniskom planetom odjeknule su reči čoveka koji je sinonim za beli sport, najtrofejnijeg i najvećeg koji je ikada uzeo reket u ruke. Kao vlasnik 24 grend slem titule, najvećeg broja sedmica na čelu ATP liste i autor najvećeg broja masters titula, Novak Đoković je dao svoj stav od slučaju Janik Siner.

“Nije dobra slika za naš sport. Ne želite da vidite takve stvari. Jer, verujem da u poslednjih više od 20 godina koliko igram na pro turu, mi smo jedan od čistijih sportova… Ili barem ja verujem da je tako. Nastaviću da verujem u tu čistotu sporta. Da, preispitujem način na koji sistem funkcioniše i zašto određeni teniseri nemaju isti tretman. Problemi su nekonzistentnost, transparentnost… Držali su nas u mraku sa slučajem Janika Sinera”, rekao je Novak pred kamerama Eurosporta, pa nastavio: “Ne preispitujem da li je uzeo nedozvoljenu supstancu s namerom ili ne. Verujem u čist sport i verujem u to da će igrači uraditi sve da igraju fer. Poznajem Janika i iz mlađih dana i ne deluje mi kao neko ko bi uradio tako nešto. Frustriran sam, kao i većina tenisera, kada je videla da smo držani u mraku pet meseci.”

Podsetimo, oba Sinerova pozitivna doping testa datiraju iz marta 2024. godine. Prvi test pokazao je pozitivan rezultat tokom turnira u Indijan Velsu 10. marta, drugi je potvrdio prisustvo anaboličkog steroida klostebla osam dana kasnije. Zvanično objašnjenje Italijana bilo je da je nedozvoljena supstanca dospela u njegov organizam nakon masaže fizioterapeuta Đakoma Naldija koji je prethodno zbog svoje posekotine koristio sprej Trofodermin koji sadrži klostebol. Javnost je za slučaj Sinerovog dopinga saznala tek sredinom avgusta meseca kada je Međunarodna agencija za integritet u tenisu (ITIA) zaključila da ne postoji Sinerova krivica i amnestirala ga odgovornosti.

Pričao je Novak i o rečima Nika Kirjosa o Sinerovom slučaju: „Živimo u svetu u kome svako ima pravo da se izrazi, posebno na društvenim mrežama. Nik je mnogo govorio o čitavom slučaju Janikovog dopinga… I u pravu je u vezi sa transparentnošću i nedoslednošću protokola i poređenja između različitih slučajeva. Videli smo mnoge igrače u prošlosti, a i trenutno, koji su suspendovani jer nisu ni prošli antidoping testove i što nisu saopštili gde se nalaze, kao i neke nižerangirane igrače koji su čekali da se njihovi slučajevi reše više od godinu dana.”

Novak Đoković Janik Siner odigrali su osam mečeva i obojica su zabeležila po četiri pobede. Obojica su po jednom slavila u finalu, Novak prošle godine za pehar završnog mastersa u Torinu, a Janik pre dva i po meseca u finalu mastersa u Šangaju.

Jesenje počasti za Luku Ilića: Zvezdin vezista najbolje ocenjeni igrač Mozzart Bet Superlige

0

Šerif Endijaje i Luka Ilić (©MN Press)

Iza njega golman Partizana Jovanović i prvi strelac lige Šerif

Imamo fudbalski kuriozitet na kraju jesenjeg dela Mozzart Bet Superlige: Luka Ilić iako nije standardni član prve postave Crvene zvezde, najbolje je ocenjeni igrač polusezone!

Stvar je vrlo jednostavna: kada god je bio na terenu, Ilić je pravio razliku, diktirao igru jesenjeg šampiona, dominirao terenom. Uostalom, pamte se četiri gola protiv Tekstilca i tri u mreži niškog Radničkog. Dva puta je Luka proglašavan za Igrača kola, što je ove jeseni uspelo samo njemu i Saši Stamenkoviću, golmanu lučanske Mladosti.

Kada se podvukla crta ispod izveštaja novinara Mozzart Sporta u ovih 20 jesenjih rundi, pored Luke Ilića stajala je prosečna ocena 6,88. Zanimljivo je da je u novembarskom preseku, kod poslednje prvenstvene pauze, vezista Crvene zvezde bio na 12. mestu, ali onda je dodao gas. Uostalom, u poslednja četiri kola postigao je pet golova uz tri asistencije. I na listi strelaca Superlige zauzima drugo mesto, iza saigrača Šerifa Endiajea, kojem je, ipak, osnovna delatnost da trese mreže protivnika.

Srebrna medalja za jesen ide u ruke golmana i najboljeg igrača Partizana Aleksandra Jovanovića sa ocenom 6,86. Ponovo je briljirao ispred mreže crno-belih, što jeste pohvala za njega, ali baš i nije za klub iz Humske. Od početka sezone Jovanović je bio u samom vrhu najbolje ocenjenih igrača lige, a sve je pečatirao u poslednjem kolu kada je odbranio penal u Nišu i uz još nekoliko spektakularnih odbrana sačuvao Partizanu minimalnu pobedu.

Lider Crvena zvezda ima i „bronzanog“. Treće mesto na listi ocenjenih zauzima Šerif Endiaje sa prosekom 6,80. Sada su već svi i zaboravili koliko je bio Senegalac bio otpisan u javnosti nakon prvih pola godine, kada mu je zaista slabo šta polazilo za nogom. Ipak, od „Nedaje“ postao je najbolji strelac Mozzart Bet Superlige sa 13 golova u 20 kola.

Prva perla Vojvodine u jesenjem delu šampionata je Kejleb Zadi Seri, koji je završio polusezonu na četvrtom mestu po ocenama – 6,80. Osam golova i šest asistencija je učinak fudbalera iz Obale Slonovače. Da je bilans novosadske Stare dame bio bolji, možda bi i njegov prosek bio jači.

Timi Maks Elšnik je došao letos u Zvezdu pomalo u senci zvučnijih imena, ali je od starta pokazao da je pun pogodak uprave crveno-belih. Slovenac je postao neizostavan šraf u startnih 11 bilo da je u pitanju utakmica domaćeg prvenstva, bilo Lige šampiona. Za dlaku mu je izmakao „podijum“, pošto mu je prosek 6,79.

Da su golmani kao vino potvrđuje evo već drugu sezonu zaredom Saša Stamenković. Čuvar mreže Mladosti brani kao u najboljim danima, ako ne i bolje od toga! Dva puta je biran za Igrača kola, čime malo ko može da se podiči. Na poslednjem novembarskom preseku čak je bio na prvom mestu, ali su slabiji rezultati tima iz Lučana uticali da malo padne na tabeli i zadrži se na šestoj poziciji sa prosekom 6,75.

Neumorni Ifet Đakovac je uvek tu, standarni član Top10. Topolčani su imali oscilacije tokom sezone, međutim, novopečeni reprezentativac BiH je najmanje išao gore-dole sa formom, što pokazuje i njegova prosečna ocena 6,66.

Zvezdin kvartet u Top10 zaokružuje Aleksandar Katai. Magiko iz Srbobrana je i dalje „tata“ za domaću ligu, svaki njegov dodir lopte izaziva paniku u protivničkim redovima. Sa prosečnom ocenom 6,66 zauzima osmo mesto.

A, gde bi tek bio Adem Ljajić da je Novi Pazar jači, bolji… Nekadašnji reprezentativac je član Top10, a iz kluba koji je u plej-aut zoni. Ljajić je na devetom mestu sa prosečnom ocenom 6,65.

I prvih deset zatvara Radivoj Bosić, jedno od otkrića polusezone. Ofanzivac niškog Radničkog je u novembru čak bio na drugom mestu, ali je i njegov tim pao u formi u finišu, kartoni, povrede i umor su stigli ekipu i to se odrazilo i na stanje na tabeli. Bosić je jesen završio sa tri gola i pet asistencija i prosečnom ocenom 6,63.

Ono što je važno, tokom cele jeseni nekih velikih oscilacija nije bilo. Po jedno-dva imena su ispadala iz prvih deset, a neka druga ulazila. Recimo, Bibars Natho je u foto finišu skliznuo na 11. mesto, a uskočio je Luka Ilić i to pravo na tron.

Ako bi se gledao Tim jeseni na osnovu ocena, a strogo po pozicijama, onda bi ga činili: Jovanović (Partizan), Ćosić (Radnički Kragujevac), Crnomarković (Vojvodina), Điga (Crvena zvezda), Seol (Crvena zvezda), Elšnik (Crvena zvezda), Đakovac (TSC), Seri (Vojvodina), Ilić (Crvena zvezda), Katai (Crvena zvezda), Endiaje (Crvena zvezda).

Valja samo naglasiti da je jedini kriterijum da se igrač nađe na listi – broj utakmica. Morao je da bude ocenjen na makar 12 mečeva.

OCENE JESENI:

1. Luka Ilić (Crvena zvezda) 6,88

2. Aleksandar Jovanović (Partizan) 6,86

3. Šerif Endiaje (Crvena zvezda) 6,80

4. Kejleb Seri (Vojvodina) 6,80

5. Timi Maks Elšnik (Crvena zvezda) 6,79

6. Saša Stamenković (Mladost) 6,75

7. Ifet Đakovac (TSC) 6,66

8. Aleksandar Katai (Crvena zvezda) 6,66

9. Adem Ljajić (Novi Pazar) 6,65

10. Radivoj Bosić (Radnički Niš) 6,63

11. Bibars Natho (Partizan) 6,60

12. Mihailo Banjac (TSC) 6,58

13. Kilijan Bevis (Radnički KG) 6,57

14. Nikola Knežević (OFK Beograd) 6,57

15. Petar Stanić (TSC) 6,56

16. Đorđe Crnomarković (Vojvodina) 6,53

17. Marko Milošević (Radnički KG) 6,53

18. Mehmed Ćosić (Radnički KG) 6,52

19. Bogdan Mirčetić (Radnički KG) 6,52

20. Balša Popović (OFK Beograd) 6,52

21. Marko Docić (Čukarički) 6,50

22. Aleksandar Paločević (OFK Beograd) 6,50

23. Andrej Todoroski (Spartak) 6,47

24. Naser Điga (Crvena zvezda) 6,46

25. Bruno Duarte (Crvena zvezda) 6,43

26. Jusuf Bamidele (Vojvodina) 6,43

27. Stefan Cvetković (Železničar) 6,42

28. Ognjen Mimović (Crvena zvezda) 6,41

29. Aleksandar Ćirković (TSC) 6,41

30. Bazil Jamkam (Radnički Niš) 6,41

31. Hleofilo Flajter (OFK Beograd) 6,41

32. Zoran Popović (Železničar) 6,40

33. Nikola Mituljikić (OFK Beograd) 6,40

34. Veljko Ilić (TSC) 6,39

35. Miloš Pantović (TSC) 6,39

36. Jung Seol (Crvena zvezda) 6,38

37. Nemanja Petrović (TSC) 6,38

38. Ebenazer Anan (OFK Beograd) 6,38

39. Miloš Ristić (Radnički KG) 6,37

40. Ibrahim Zubairu (Partizan) 6,36

41. Samir Zeljković (Radnički KG) 6,36

42. Njegoš Petrović (Vojvodina) 6,35

43. Vladimir Radočaj (IMT) 6,33

44. Miljan Momčilović (OFK Beograd) 6,32

45. Tomislav Dadić (Radnički KG) 6,31

46. Đorđe Ivanović (Čukarički) 6,31

47. Nikola Leković (Mladost) 6,31

48. Seid Korać (Vojvodina) 6,30

49. Marko Veličković (Vojvodina) 6,30

50. Marko Poletanović (Vojvodina) 6,30

51. Frensis Eze (Železničar) 6,30

52. Luj Ben Hasin (Radnički KG) 6,29

53. Milan Radin (TSC) 6,29

54. Uroš Đuranović (Novi Pazar) 6,29

55. Aleksandar Vulić (Spartak) 6,29

56. Sambu Sisoko (Čukarički) 6,28

57. Lazar Tufegdžić (Čukarički) 6,27

58. Dragan Kokanović (Vojvodina) 6,26

59. Rašak Adešina (Novi Pazar) 6,26

60. Aleksandar Lutovac (IMT) 6,26

61. Edmund Ado (OFK Beograd) 6,26

62. Nikola Stanković (Čukarički) 6,25

63. Uroš Miladinović (Čukarički) 6,25

64. Aleksandar Vojnović (Radnički Niš) 6,25

65. Evandro da Silva (Radnički KG) 6,23

66. Aleksandar Pejović (Mladost) 6,23

67. Nikola Ćirković (Mladost) 6,23

68. Nikola Glišić (IMT) 6,23

69. Nikola Krstić (IMT) 6,23

70. Aleksej Vukičević (OFK Beograd) 6,23

71. Nikola Andrić (Mladost) 6,22

72. Đin Ho Đo (Radnički Niš) 6,22

73. Marko Gobeljić (OFK Beograd) 6,22

74. Aleksandar Filipović (Partizan) 6,21

75. Mihailo Cvetković (Čukarički) 6,21

76. Stefan Jovanović (TSC) 6,21

77. Miladin Stevanović (Čukarički) 6,21

78. Nemanja Miletić (Novi Pazar) 6,21

79. Joan Kur (IMT) 6,21

80. Lazar Romanić (Železničar) 6,21

81. Lukas Baros (Vojvodina) 6,20

82. Luka Luković (IMT) 6,20

83. Strahinja Manojlović (Radnički Niš) 6,20

84. Žarko Udovičić (Mladost) 6,19

85. Trivante Stjuart (Radnički Niš) 6,19

86. Uroš Matić (Jedinstvo) 6,19

87. Mihajlo Ilić (Partizan) 6,17

88. Rodni Antvi (Novi Pazar) 6,17

89. Dario Grgić (Železničar) 6,17

90. Nemanja Milunović (Železničar) 6,17

91. Ivan Milosavljević (TSC) 6,16

92. Ognjen Mršić (Novi Pazar) 6,16

93. Jovan Nišić (Radnički Niš) 6,16

94. Nikola Đuričić (Železničar) 6,16

95. Miloš Zekić (Tekstilac) 6,16

96. Stefan Kovač (Partizan) 6,15

97. Andrija Radulović (Vojvodina) 6,15

98. Stefan Bukorac (Napredak) 6,15

99. Nemanja Ćalasan (Spartak) 6,15

100. Irfan Zulfić (IMT) 6,15

101. Aleksandar Mesarović (Novi Pazar) 6,14

102. Uroš Stojanović (Železničar) 6,14

103. Aleksa Cvetković (OFK Beograd) 6,14

104. Mihailo Bogićević (Spartak) 6,13

105. Đorđe Jovanović (Partizan) 6,12

106. Jovan Ćirić (Mladost) 6,12

107. Mihail Butean (Vojvodina) 6,11

108. Miloš Cvetković (Čukarički) 6,11

109. Vladimir Vitorović (Spartak) 6,11

110. Matija Mitrović (Železničar) 6,11

111. Sead Islamović (Novi Pazar) 6,10

112. Ilija Babić (Spartak) 6,10

113. Stefan Tomović (Spartak) 6,10

114. Aleksandar Đermanović (OFK Beograd) 6,10

115. Ivan Davidović (Tekstilac) 6,10

116. Nebojša Bastajić (Napredak) 6,09

117. Bojan Brać (Tekstilac) 6,09

118. Vanja Ilić (Radnički Niš) 6,08

119. Nihad Mujakić (Partizan) 6,07

120. Uroš Ljubomirac (Mladost) 6,06

121. Ilja Jurukov (Radnički Niš) 6,06

122. Vukašin Jovanović (Jedinstvo) 6,06

123. Milan Joksimović (Mladost) 6,05

124. Kolin Sičendže (Vojvodina) 6,03

125. Petar Bojić (Mladost) 6,03

126. Aleksandar Varjačić (Mladost) 6,03

127. Mihajlo Petković (Napredak) 6,03

128. 2Vukaš1in Jovanović (Čukarički) 6,02

129. Marko Mijailović (Spartak) 6,02

130. Nikola Vukajlović (Napredak) 6,02

131. Antoan Batis (IMT) 6,02

132. Siniša Popović (IMT) 6,02

133. Andreja Stojanović (Radnički Niš) 6,02

134. Nemanja Belaković (Radnički Niš) 6,02

135. Uroš Ignjatović (Napredak) 6,00

136. Filip Krstić (Napredak) 6,00

137. Ognjen Krsmanović (Mladost) 6,00

138. Miloš Mijić (Spartak) 6,00

139. Kajke (Spartak) 6,00

140. Marko Milikić (Železničar) 6,00

141. Branislav Knežević (Železničar) 6,00

142. Nikola Marjanović (Tekstilac) 6,00

143. Nikola Karaklajić (Napredak) 5,97

144. Abdul Razak Jusif (Železničar) 5,97

145. Stefan Golubović (Jedinstvo) 5,97

146. Gajas Zahid (Partizan) 5,96

147. Jovan Marinković (Napredak) 5,96

148. Tomas Perez (Jedinstvo) 5,96

149. Dejan Đurić (Tekstilac) 5,96

150. Nikola Skrobonja (Tekstilac) 5,96

151. Nemanja Doderović (Jedinstvo) 5,95

152. Stefan Stojanović (Tekstilac) 5,95

153. Nemanja Kojčić (Tekstilac) 5,95

154. Vojo Ubiparip (Spartak) 5,94

155. Dimitrije Aćimović (Jedinstvo) 5,94

156. Dragan Bojat (Novi Pazar) 5,93

157. Mario Jurčević (Partizan) 5,91

158. Aldo Kalulu (Partizan) 5,91

159. Nemanja Nikolić (Partizan) 5,90

160. Kervin Arijaga (Partizan) 5,90

161. Jovan Lukić (Spartak) 5,90

162. Filip Bačkulja (Novi Pazar) 5,89

163. Viktor Damjanić (Jedinstvo) 5,88

164. Milorad Stajić (Radnički Niš) 5,87

165. Miljan Ilić (Tekstilac) 5,87

166. Branimir Jočić (Tekstilac) 5,87

167. Marko Luković (Tekstilac) 5,86

168. Milan Marčić (Tekstilac) 5,84

169. Mateja Đorđević (TSC) 5,80

170. Danilo Miladinović (Jedinstvo) 5,80

171. Prins Ukačukvu (Tekstilac) 5,80

172. Dušan Pavlović (Radnički Niš) 5,79

173. Uroš Stevančević (Jedinstvo) 5,79

174. Matija Gluščević (Radnički KG) 5,73

175. Pablo Fereira (Jedinstvo) 5,73

176. Nikola Kodžić (Tekstilac) 5,73

177. Igor Milanović (Jedinstvo) 5,72

178. Dušan Stoiljković (Napredak) 5,61

179. Miloš Tošeski (Napredak) 5,60

180. Leontije Vasić (Tekstilac) 5,50

Kuglof – lep i ukusan, za svaku priliku

0
three pastries on ceramic plate with fork

 Pored slatkih, sve je više i slanih varijacija, ali je jedno svima zajedničko – oblik, jer se testo peče u posebnom kalupu s „dimnjakom” u sredini

Nekada je kuglof bio znak prestiža i mogao se naći samo na trpezama imućnih porodica. Danas se pravi širom sveta za sve prilike, s obzirom na to da pored lepog ukusa i veoma atraktivno izgleda.

Može biti s kvascem, praškom za pecivo, sodom bikarbonom… Pored slatkih, sve je više i slanih varijacija, ali je jedno svima zajedničko – oblik specijalnog kalupa u kome se testo peče. Okrugla, visoka i sa strane nazubljena modla uvek je sa „dimnjakom” u sredini, pomoću kojeg se postiže da i sredina kolača bude dobro pečena.

Jedno od pravila je da se testo u kalupu peče na laganoj vatri najmanje sat vremena. Gotov kuglof treba ostaviti desetak minuta u kalupu, a zatim se izvadi na kuhinjsku rešetku.

Danas postoji veliki izbor modli za kuglofe, čak i silikonskih kao stvorenih za početnike. Iskusnim majstorima su ipak najdraže one stare, emajlirane, za koje je neophodno dosta veštine i iskustva jer se dešavalo da kuglof bude nepečen ili prepečen, da prekipi ili se zalepi za dno modle…

Kuglof je poreklom iz Nemačke, Austrije ili Francuske – nikako da se slože istoričari. Na naše prostore su ga doneli Nemci koji su u 18. veku počeli da se nastanjuju u Vojvodini.

STARINSKI KUGLOF

Potrebno je:

500 g brašna

pola kocke svežeg ili kesica suvog kvasca

250 g mleka

malo soli

130 g šećera

130 g maslaca

3 jajeta

130 g suvog grožđa

malo limunove kore

Kvasac rastopiti u zaslađenom toplom mleku sa malo brašna i sačekati da nadođe. U prosejano brašno dodati sve sastojke i zamesiti glatko testo tako da počne da se odvaja od varjače i da se ne lepi za dno suda. Zatim testo sipajte u podmazanu prezlom posutu modlu za kuglof i ostavite da naraste. Kada testo naraste, namazati ga razmućenim žumancetom i peći jedan sat.

Pečen kuglof izvaditi iz modle, staviti na plitak tanjir i posuti šećerom u prahu.

Služiti uz belu kafu, kakao ili čaj.

… S KUVANIM VINOM

Potrebno je:

75 g čokolade za kuvanje

50 g suvih smokava

100 g kandiranog ili suvog voća

250 g margarina ili maslaca

250 g šećera u prahu

4 jajeta

1,75 dl kuvanog vina sa raznim začinima

kesica praška za pecivo

kašika skrobnog brašna

250 g brašna

2 kašičice cimeta

masnoća za podmazivanje modle i prezla

Za ukras:

šećer u prahu

U većoj činiji (od dva-tri litra) umutiti penasto margarin ili maslac sa šećerom, pa dodati jedno po jedno jaje. Zatim dodati naseckanu čokoladu, smokve, kandirano voće i na kraju kuvano vino.

U masu dodajte pomešan prašak za pecivo sa skrobom, brašnom i cimet. Mutite mikserom dok se ne dobije glatka masa.

U dobro podmazan i prezlom posut kalup za kuglof, promera 22 centimetra, istresite testo i stavite da se peče u zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko sat i petnaest minuta. Ne sme biti toplija, jer ima puno suvih dodataka. Kolač je gotov kad se čačkalica izvadi iz testa a da nije umazana.

Gotov kuglof treba ostavi desetak minuta u kalupu, zatim se izvadi na kuhinjsku rešetku. Najbolje je poslužiti ga dok je još topao uz vino bermet, mada može i uz čaj ili mleko.

… S JABUKAMA I CIMETOM

Potrebno je:
1 veća jabuka

3 jajeta

150 g šećera

1 čaša jogurta

1 dl ulja

220 g brašna

1 prašak za pecivo

šaka suvog grožđa

1 kašičica cimeta

Jabuku oljuštiti i iseckati na kockice. Mikserom mutiti jaja sa šećerom dok se ne dobije svetla penasta masa, dodati jogurt i ulje, brašno pomešano sa praškom za pecivo. Sve dobro izmešati. Dodati suvo grožđe prethodno potopljeno u toploj vodi ili malo ruma i cimet. Na kraju dodati kockice jabuke.

Kalup za kuglof, promera 18 cm, mora biti dobro podmazan rastopljenom masnoćom i posut prezlom. Rernu zagrejati na 180 stepeni. Kuglof peći oko 50 minuta. Pečeni kuglof ostaviti u modli 10–15 minuta, prevrnuti na tacnu i hladan bogato posuti šećerom u prahu.

MINjIN SLANI KUGLOF

Potrebno je:

3 jajeta

1 dl ulja

2 dl jogurta

1 kašičica soli

250 g brašna

1 prašak za pecivo

1 kašičica origana

80 g šunke

50 g kiselih krastavčića

100 g trapista

3 kašike ajvara

Umutiti mikserom jaja, pa dodati ulje, jogurt i so. Posebno sjediniti brašno, prašak za pecivo i origano, pa dodati prethodnoj smesi. Mutiti mikserom dok se smesa ne ujednači. Zatim u drugi sud odvojiti trećinu smese i u nju dodati ajvar i promešati. U veći deo dodati iseckanu šunku, trapist i kisele krastavčiće. Promešati.

Podmazati kuglof pa sipati smesu sa ajvarom, a onda i drugu smesu. Poravnati. Peći u zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko 40 minuta.

Egipat izgubio sedam milijardi dolara

0
five persons riding camels walking on sand beside Pyramid of Egypt

Događaji u Crvenom moru i regionalni izazovi koštali su Egipat oko sedam milijardi dolara prihoda od Sueckog kanala 2024. godine, izjavio je danas predsednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi.

Egipat je izgubio više od 60 odsto prihoda od kanala 2024. u poređenju sa 2023. godine, dodao je Sisi u saopštenju, ne ulazeći u detalje o događajima, preneo je Rojters.

Pripadnici jemenske pobunjeničke grupe Huti izveli su skoro 100 napada na brodove koji prelaze Crveno more od novembra u znak solidarnosti sa Palestincima koji ratuju sa Izraelom u Gazi više od godinu dana.

Napadi su primorali brodarske kompanije da preusmere brodove sa Sueckog kanala na duže rute oko Afrike, ometajući globalnu trgovinu odlaganjem isporuka i povećanjem troškova