Goran iz Guče je od epoksi smole napravio umetnost: Kod njega prazne flaše završavaju u ramu (FOTO)
U malom mestu Guča, na zapadu Srbije, poznatom po svojoj muzičkoj tradiciji, jedan mladić kreirao je jedinstvene ramove u kojima se ne nalazi ni platno ni fotografije. Nalaze se razbijene flaše. Goran Živković, dvadesettrogodišnji entuzijasta i kreativac, pretvorio je svoj hobi u umetnost – izradu jedinstvenih ukrasnih ramova sa epoksi smolom.
Inspirisan video zapisima sa TikToka, gde se epoksid koristi za stvaranje spektakularnih stolova i satova, Goran je pronašao svoju nišu u proizvodima koji spajaju funkcionalnost i estetiku. Flaše raznih pića, nakon korišćenja ne završavaju u kanti za đubre, već dobijaju novi život i to u ramovima pokrivenim epoksi smolom.
On za BIZLife kaže da je vrlo brzo nakon toga počeo da se interesujem za to šta je epoxy smola, kako se sa njom radi, gde se može nabaviti, sa kojim materijalima može da se vezuje.

„Posle nekog vremena mi je na pamet došla ideja da mogu da pravim ove ukrasne ramove, jer su odlični za ugostiteljske objekte, za poklone, jer su unikatni i ni jedan nije isti“, navodi Goran.
Naš sagovornik navodi i da proces izrade jednog rama traje par sati.
„Tu je najpre silikoniranje zadnje strane rama, jer je smola takav materijal da može da prođe kroz najmanju šupljinu. Posle toga sledi farbanje rama, dok se farba suši počinje razbijanje boca u sitne komadiće, trudeći se da etiketa ostane u jednom delu. Veoma je teško pogoditi gde treba da se udari boca. Nakon razbijanja uzimam krpicu i polako čistim delove stakla da budu potpuno čisti. Nakon svega toga ide precizno slaganje stakla i nalivanje rama epoksi smolom. Sušenje smole traje od 12 – 18 sati“, objašnjava nam Goran.

Svaki ram je unikatan
Goran svoje ukrasne ramove izrađuje isključivo po želji kupaca, trudeći se da svaki komad bude unikatno delo koje zadovoljava specifične zahteve naručioca. Njegov proces je potpuno personalizovan – unapred ne pravi zalihe, već svaki ram nastaje kao rezultat pažljivo osmišljenog dogovora sa klijentom.
Broj boca koje se koriste za jedan ram zavisi od načina na koji se boce lome tokom procesa izrade, jer svaka pukotina je priča za sebe. Obično se koriste dve do tri boce, ali u nekim slučajevima taj broj može biti i veći.
„Ljudi se većinom oduševe jer nikad nisu videli tako nešto, a i zato što ramovi izgledaju perfektno“, ističe naš sagovornik i dodaje da do sada nije imao neobičnih zahteva kada su njegova dela u pitanju, sem da u ramu budu dve različite flaše.
Goran ne planira da stane na ovome. Njegovi budući planovi uključuju proširenje ponude dimenzija ramova. Trenutno izrađuje ramove koji mogu da smeste do dve boce od po 0.7 litara, ali uskoro planira da uvede veće formate. Novi ramovi će moći da prime čak pet ili šest boca, što će otvoriti još više mogućnosti za personalizaciju i kreativnost.
Njegova vizija je da konstantno unapređuje ponudu i proširuje granice onoga što je moguće u ovom zanatu, donoseći proizvode koji su u isto vreme umetnost i funkcionalni dekor za svaki zid.
Odlična godina za američke milijardere
Bogatstvo američkih vlasnika privatnog kapitala poraslo je za više od 56 milijardi dolara u 2024. godini, a deonice brojnih kompanija koje drže multimilijarderi dostigle su novi maksimum.
Prema pisanju Financial Timesa, porast deonica povećao je bogatstvo ljudi kao što je izvršni direktor Blackstonea Stephen Schwarzman i suosnivača KKR-a Henryja Kravisa i Georgea Robertsa.
„Među sedam najvećih kotiranih američkih privatnih kompanija kapitala, dobici u deonicama koje su držali najviši rukovodioci i osnivači industrije bili su preko 56 milijardi dolara, predvođeni Blackstoneom.“
Njihove deonice porasle su za 13 milijardi dolara u 2024. godini, a ukupna tržišna vrednost sada iznosi 214 milijardi dolara, piše FT.
Analitičari očekuju da će Blackstone fondovi za bogate privatne investitore u nekretnine, kredite i privatni kapital generisati unosne naknade u 2025. godini, povećavajući profit.
Dobitak su zabeležili i suosnivači KKR-a, a dobit Kravisa i Roberta premašila je 12 milijardi dolara.
Pored dobitaka od deonica, rukovodioci privatnog kapitala mogu zaraditi velike neočekivane prihode od tromesečnih dividendi na svoje deonice. Ukupno, najviši rukovodioci u sedam kompanija primili su ove godine skoro tri milijarde dolara dividendi, prema računici Financial Timesa.
„Uspeh srpskog zdravstva“: Za nedelju dana 16 lekara povratnika
Zdravstveni sistem Srbije je bogatiji za još devetoro srpskih lekara, povratnika iz inostranstva, koji su posle više godina rada van zemlje odlučili da se vrate u Srbiju.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar poručio je da je to još jedan u nizu uspeha koji je ove nedelje postiglo srpsko zdravstvo. On je lekarima povratnicima u Palati Srbija uručio ugovore o radu.
„Mi našu misiju sprovodimo, a to je da se ljudi vrate kući, da budu sa svojim porodicama. Istovremeno da zapošljavamo najbolje diplomce i skraćujemo liste čekanja i moje pitanje za građane Srbije je da li to žele da nastavimo da radimo i u budućnosti i da li je to put kojim žele da zdravstvo ide“, naveo je Lončar.
Posebno je naglasio uspeh srpskog zdravstva u prethodnih nedelju dana, zbog kog su, kako je rekao, srpski lekari iz dijaspore i poželeli da se vrate.
„Za samo nedelju dana vratilo se 16 lekara u Srbiju. Građanima Srbije bih poručio da je došao taj dan, došla je ta godina da mi u istoj nedelji imamo zapošljavanje naših najboljih diplomaca, skraćenje listi čekanja za operaciju katarakte i koronarografiju, istovremeno vraćamo naše ljude iz inostranstva“, rekao je Lončar.

Ministarstvo zdravlja otvorilo je ranije ove godine posebnu Kancelariju za saradnju sa našim lekarima koji trenutno žive i rade u inostranstvu, a preko te kancelarije srpski lekari javili su se u želji da karijeru nastave u svojoj zemlji.
„Njih devetoro koji su danas ovde, proveli su godine i godine u nekim od najrazvijenijih zemalja, u Nemačkoj, Švedskoj, Švajcarskoj, Saudijskoj Arabiji… oni su odlučili da se vrate u Srbiju jer, kako su mi rekli, misle da su se stvorili uslovi i da će im biti bolje ovde nego u tim zemljama gde su proveli godine rada i života“, rekao je ministar.
Dodao je i to da se lekari koji žele da se vrate u Srbiju i dalje javljaju i da su ti razgovori i dogovori oko toga gde će oni raditi u toku.
Od sada isti punjač za sve uređaje u EU
Mobilni telefoni i drugi mali elektronski uređaji, osim prenosnih računara, koji se prodaju u Evropskoj uniji od sada moraju imati jedan punjač s USB-C ulazom.
Evropska komisija pripremila je predlog za uvođenje jedinstvenog punjača 2021. godine.
Prema prvobitnom planu, nova pravila bi trebalo da stupe na snagu sredinom ove godine, ali je implementacija malo odložena.
Evropski parlament i Savet EU podržali su predlog velikom većinom glasova. U obrazloženju su naveli da će standardni punjač za sve elektronske uređaje – uz telefone, tablete, e-čitače, digitalne fotoaparate, slušalice, ručne konzole za video igre i prenosne zvučnike – smanjiti količinu elektronskog otpada.
U skladu s pravilima EU, potrošači neće morati da preuzimaju novi punjač uz svaki kupljeni uređaj.

Predsednica Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta Anna Cavazzini rekla je, prenosi portal Euronews, da je to „odlučujući korak prema udobnosti potrošača i ekološkoj odgovornosti“.
Među proizvođačima koji su najduže odlagali uvođenje USB-C konektora je američki tehnološki gigant Apple koji je to učinio prošle godine.
Nova pravila još ne važe za proizvođače prenosnih računara. One će stupiti na snagu 28. aprila 2026.
Pepovih 500 u trenutku najveće krize, ali ne brinite – neće odustati
Španac će na utakmici protiv Lestera obeležiti jubilej
Sudbina je tako namestila stvari da Pep Gvardiola jubilarnu 500. utakmicu na klupi Mančester Sitija dočeka u trenutku najveće krize u trenerskoj karijeri. Građani u meč protiv Lestera (15.30) ulaze sa samo jednom pobedom u prethodnih 13 mečeva u svim takmičenjima.
Tako nešto legendarni Španac nije doživeo nikad u karijeri, primera radi, najduži niz bez pobede koji je Gvardiola imao bio je šest mečeva i to u prvoj sezoni sa Mančester Sitijem kad je opipavao teren i tek postavljao sistem koji je posle doneo žetvu u vidu 18 trofeja među kojima je i toliko čekana Liga šampiona.
Kad je došao, Siti je već dva puta uzimao titulu, ali ono što je napravio za osam godina zove se – dinastija. Premijer ligu je osvojio četiri puta zaredom, tako nešto nisu uspeli da urade ni Bob Pejsli sa Liverpulom, Aleks Ferguson sa Mančester junajtedom ili bilo ko drugi i to dovoljno govori o Gvardiolinom uticaju.
Ove sezone, Građani su pobedili na samo 12 od 27 utakmica, što je frapantan podatak. Ekipa izgleda izraubovano, nema žara u očima, a samopouzdanje je u ogromnom padu što se vidi i po formi, recimo, Erlinga Halanda. Pored svega ovoga, Pep ne želi da baci peškir i proglasi predaju.
“Više bih voleo da ne prolazim kroz ovu situaciju, ali tako je kako je. Trudim se da budem što mirniji, da se smirim, da pročitam šta se dešava oko mene. Neću odustati. Nisam vaspitan tako da odmah počnem da prigovaram, da upirem prstom u krivce. Dogodilo se, to je život, to je fudbal, pokušajmo ponovo. Uspehe smo imali jer nam nikada nije dovoljno“, rekao je Gvardiola na konferenciji pred meč sa Lesterom.
Ovo su reči čoveka koji je Građanima doneo 18 trofeja u osam i po godina i po tome je rekorder kluba, ima najviše pobeda (394), dok je po broju utakmica na klupi drugi iza Lesa Mekdovala. On je u periodu od 1950. do 1963. vodio Siti na 592 meča, ali nema dileme da će Pep i njega prestići, s obzirom da je produžio ugovor do 2027, a toliko je postao važan za klub da će ostati na klupi sve i da ispadne u niži rang.
Mnogi kao prelomnu tačku sezone uzimau tešku povredu Rodrija. Pepov sunarodnik je definitivno imao neverovatan uticaj na igru i to se vidi, ali kad upadnete u ovakvu krizu, onda govorimo o dubljim problemima, možda i potencijalnoj rekonstrukciji ekipe u doglednoj budućnosti, zato što sve u životu ima svoj početak i kraj, a svaka ekipa u fudbalu i sportu generalno – u nekom momentu udari u plafon i ne može dalje.
Protivnik će biti po meri, čak i za ovakav Mančester Siti. Lester ima jednu pobedu na poslednjih 11 mečeva, uz Vulverhempton najgoru odbranu i jedan je od neefikasnijih timova. Sve ovo implicira da bi Gvardiola mogao u miru da proslavi jubilej i tako se makar na kratko, stvari vrate u normalu.
PREMIJER LIGA – 19. KOLO
Nedelja
15.30: (8,50) Lester (5,50) Mančester Siti (1,33)
16.00: (1,75) Totenhem (3,90) Vulverhempton (4,40)
16.00: (2,80) Everton (2,95) Notingem Forest (2,80)
16.00: (1,53) Kristal Palas (4,50) Sautempton (6,00)
16.00: (2,55) Fulam (3,35) Bornmut (2,75)
18.15: (7,20) Vest Hem (5,20) Liverpul (1,40)
Ponedeljak
20.45: (2,00) Aston Vila (3,50) Brajton (3,70)
20.45: (7,75) Ipsvič (4,80) Čelsi (1,40)
21.00: (2,70) Mančester Junajted (3,35) Njukasl (2,60)
Sreda
18.30: (6,50) Brentford (4,30) Arsenal (1,50)
***kvote su podložne promenama
























