30.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 336

Kako da izračunate koliko dugo hrana putuje kroz vaša creva

1
vegetable and meat on bowl

Brzina kretanja hrane kroz naša creva je važna jer njen način prolaska kroz digestivni trakt utiče na zdravlje, i to na više načina.

Како да израчунате колико дуго храна путује кроз ваша цреваKako da izračunate koliko dugo hrana putuje kroz vaša creva

Kada sažvaćete i progutate svoj obrok, hrana počinje svoje putovanje duž gastrointestinalnog trakta – to je dugačak i krivudavi put koji počinje u ustima i završava se u anusu. Usput, ona dolazi do raznih specijalizovanih organa koji na nju utiču, tako što je vare (želudac), apsorbuju hranljive materije (tanko crevo) i apsorbuju vodu i soli (debelo crevo).

Pokretljivost creva delimično kontrolišu milijarde bakterija koje su prisutne u našim crevima. Mikrobiom creva je izuzetno važan jer bakterije pomažu razvoj našeg imunološkog sistema i razgradnju hrane.

Dakle, kada jedemo, ne hranimo se samo svoj organizam – hranimo i mikro-pomoćnike prisutne u crevima. Bakterije proizvode male molekule zvane metaboliti koji jačaju imuni sistem i podržavaju kretanje naših creva stimulišući crevne nerve tako da skupljaju i pomeraju hranu dalje na njenom putu.

Bez ovih bakterija i njihovih metabolita, naša creva bi bila manje sposobna da pomeraju hranu kroz gastrointestinalni trakt. To bi moglo izazvati nakupljanje unetih namirnica, što dovodi do zatvora i osećaja nelagodnosti.

Vreme prolaska hrane kroz creva varira od jedne osobe do druge. Nedavne procene sugerišu da taj proces može potrajati između 12 i 73 sata. Prosek je 23 do 24 sata.

Genetika, ishrana, mikrobiom…

Ova varijacija u tranzitu hrane kroz creva objašnjava neke od razlika u mikrobiomu creva koje se vide među ljudima – a samim tim i njihovo zdravlje.

Mnogi faktori takođe mogu uticati na vreme prolaska hrane kroz creva – uključujući genetiku, ishranu i mikrobiom našeg creva.

Ako je vreme prolaska kroz creva dugo (što znači da imate sporu pokretljivost creva), bakterije u debelom crevu proizvode drugačije metabolite. To je zato što, baš kao i mi, bakterije u našim crevima treba da budu hranjene.

Bakterije „vole“ vlakna, ali, ako je vreme prolaska hrane kroz creva dugo i vlakna dosta putuju do debelog creva, ovi stanovnici mikroba moraju da pređu na alternativni izvor hrane i okreću proteinima.

Цревне бактерије „воле

Crevne bakterije „vole” vlakna pa se potrudite da konzumirate namirnice koje ih sadrže

Prelazak na proteine može dovesti do stvaranja toksičnih gasova koji dovode do zdravstvenih problema kao što su nadimanje i upale.

Spor prolaz kroz creva takođe može prouzrokovati da se delimično svarena hrana zaglavi u tankom crevu. To ima dodatne zdravstvene posledice – kao što je prekomerni rast bakterija u tankom crevu, što izaziva simptome kao što su bol u stomaku, mučnina i nadimanje.

Međutim, i brzi prolaz hrane kroz creva takođe može negativno uticati na zdravlje. Postoji mnogo razloga zbog kojih se kod nekog javlja brzo kretanje hrane kroz creva.

Među uzrocima su anksioznost, inflamatorna bolest creva i sindrom iritabilnih creva a sve to može da izazove dijareju.

U slučajevima brzog tranzita hrane, stolica je meka sa visokim sadržajem vode. To ukazuje da fekalna materija nije provela dovoljno vremena u crevima, sprečavajući dovoljnu apsorpciju vode i hranljivih materija.

U slučaju iritabilnih creva, to može dovesti do dehidracije.

Testiranje brzine vašeg creva

Na sreću, postoji vrlo jednostavan test koji možete uraditi kod kuće da biste proverili pokretljivost creva. Zove se „test kukuruzom“.

Ne jedite kukuruz sedam do 10 dana i onda ste spremni da započnete test. Zabeležite datum i vreme i pojedite malo kukuruza – dovoljan je klip pečenog ili kuvanog kukuruza.

Pošto je spoljna ljuska kukuruza neprobavljiva, proći će kroz vaš gastrointestinalni trakt sa ostatkom hrane koju ste pojeli i na kraju će biti vidljiva u vašoj stolici.

Ono što ćete uraditi je da pazite na sledećih nekoliko stolica i zabeležite datum i vreme kada ugledate ostatke zrnaca kukuruza.

Ovaj kućni test svakako nije test čije rezultate treba definitivno prihvatiti, – ali daje tranzitno vreme koje u proseku daje slične rezultate kao i sofisticiranije metode.

Кукуруз – укусан начин да проверите брзину рада црева

Kukuruz – ukusan način da proverite brzinu rada creva

Ako kukuruz kroz Vaš organizam prođe za 12 sati ili manje, vaša creva „rade brzo“. Ako ne prođe za oko 48 sati ili više, onda su vam creva spora. U slučaju da otkrijete da vam je pokretljivost creva na bilo kom kraju spektra, na sreću postoje stvari koje možete da uradite da biste je poboljšali.

Ako je kretanje hrane kroz creva konstantno brzo, najbolje je da posetite svog lekara da vidite šta je osnovni uzrok. Ako je to kretanje sporo – a izgleda da nemate nikakve dodatne gastrointestinalne simptome kao što su nadimanje, bol u stomaku, nedostatak apetita ili mučnina – jedite više voća i povrća da biste povećali vlakna kojima hranite crevne bakterije, pijte više vode i vežbajte.

Uravnotežena ishrana će vam pomoći da vaša creva budu pokretna i zdrava.

Fantastično otkriće u Londonu, 2.000 godina stara rimska bazilika i srce drevnog Londiniuma

0
Big Ben tower

Prva rimska bazilika u Londonu otkrivena je ispod podruma kancelarijske zgrade blizu Ledenhol marketa. Prvobitno dvospratnica, bazilika je izgrađena tokom 70-ih ili 80-godina nove ere, tek nekoliko decenija nakon što su Rimljani izvršili invaziju na ostrvo.

Dve hiljade godina stara građevina bila je žila kucavica Londiniuma, kako su ga Rimljani zvali, služeći kao politički, sudski, komercijalni i društveni centar za stanovnike i posetioce.

Kada je izgrađena u potpunosti bila je najveća građevina tog tipa severno od Alpa, što ukazuje na važnost Londona u Rimskom carstvu.

Stručnjaci iz Muzeja za londonsku arheologiju (MOLA) otkrili su ostatke bazilike ispod Grejsčerč strita broj 85 i ostali iznenađeni očuvanošću građevine.

Javnosti će biti omogućeno da je vide krajem decenije.

„Ovo je jedno od najznačajnijih otkrića u gradu poslednjih decenija“, kaže Sofi Džekson, direktorka razvoja MOLA.

Rimska istorija ostala zakopana ispod grada

Londinium se prostirao na severnoj obali Temze, gde se sada nalazi moderni London.

Приказ римског Лондиниума

Prikaz rimskog Londiniuma

Uprkos tome što je napušten u petom veku, Londiniumov raspored zgrada odredio je oblik i razvoj srednjovekovnog Londona i posledično moderne metropole.

Tokom vekova, tlo Londona se izdiglo i zbog toga veći deo rimskih ulica i zgrada leži zakopano i do sedam metara ispod današnjih ulica.

Ostaci londonske prve rimske bazilika otkriveni su tokom arheološke istrage kancelarijske zgrade određene za rušenje. Nakon što su prokopali kroz beton, arheolozi su pronašli temelje i zidove napravljene od kamena iz Kenta, maltera i rimskih pločica.

Još važnije, temelji se nalaze na području na kojem su stručnjaci smatrali da se nalazila bazilika poznata kao Tribunal.

Tu, na uzignutoj pozornici, magistrati, političari i važni zvaničnici bi saopštavali važne odluke o Londiniumu.

Kucajuće srce rimskog Londona

„Nivo očuvanosti bazilike premašili su naša očekivanja. Otkopali smo možda i najvažniji deo zgrade“, navode Džeksonova.

Fotografije koje je objavio Bi-Bi-Si pokazuju crepove sa žigom rimskog zvaničnika, a na nekim pločicama nađeni su i otisci prstiju.

Arheolozi su već znali za lokaciju bazilike, ali nisu imali nikakvih naznaka o tome koliki deo građevine je opstao.

Bazilika je bila deo šireg foruma – otvorenog trga na kom se odvijao dnevni život.

Forum je bio kucajuće srce rimskog Londona i veruje se da je izgrađen 70-ih ili 80-ih godina tokom namesništva Agrikole.

Vojvodina skupo prodala kožu Partizanu u Nišu

0

Košarkaši Partizana pobedili su u Nišu ekipu Vojvodine rezultatom 85:69 i izborili plasman u polufinale Kupa Radivoja Koraća.

Војводина скупо продала кожу Партизану у НишуVojvodina skupo prodala kožu Partizanu u Nišu

Partizan je pred velikim brojem svojih navijača u niškom “Čairu” opravdao ulogu favorita i učešće na ovogodišnjem Kupu Radivoja Koraća započeo pobedom nad Vojvodinom.

Kao i u prošlogodišnjem polufinalu, Novosađani su skupo prodali kožu crno-belima. Iako su početkom drugog perioda imali zaostatak od 16 poena, uspeli su u potpunosti da se vrate u igru, priđu na minus dva i primoraju Partizan da se za plasman u polufinale pobrine u poslednjih deset minuta igre.

Motivisani Novosađani su većim delom prve četvrtine pronalazili način da pariraju crno-belima i drže rezultatski priključak.

Pravilima domaćih takmičenja lišen prisustva čak petorice stranaca, Željko Obradović je utakmicu započeo sa Mariom Nakićem, Aleksejem Pokuševskim i Balšom Koprivicom u prvoj petorci, ali od prve dvojice nije dobio ništa sem povoda da ih brzo pošalje na klupu.

Živeli su crno-belu dugo na učinku raspoloženog Dvejna Vašingtona, koji je ubacio deset od prvih 13 poena svog tima, ali tek kada su na parket kročili Karlik i Tajrik Džons, uspeli su da uvedu utakmicu u sebi svojstven ritam. Zatvorili su reket, ubrzali igru i pronašli put do lakših poena na obruču.

Vojvodina nekoliko minuta nije mogla sa svoje strane semafora da skloni broj 19, pa je Partizan krajem prvog započeo, a početkom drugog kvartala produžio seriju 12:0, kojom je od tesnog rezultata 23:19 stigao do prve dvocifrene zalihe, a onda i do ubedljivih 35:19.

Već tada je delovalo da se epilog nazire, ali je usledila crna rupa u igri Partizana. U narednih sedam minuta beogradski tim je ubacio samo dva poena. Ni Vojvodina nije bila mnogo efikasnija, ali dovoljno da do kraja druge deonice, koja je završena rezultatom 10:10, prepolovi zaostatak – 37:29.

Nastavili su Novosađani i nakon povratka iz svlačionice da tope prednost nervoznog Partizana. Trojkom Ljubičića u poslednjim sekundama trećeg perioda prišli su na minus dva – 59:57.

Priterani uza zid, morali su crno-beli početkom poslednje deonice da zaigraju izuzetno agresivnu i angažovanu odbranu, što im je pomoglo da naprave seriju 9:0 i ponovo steknu dvocifrenu prednost, koja se ovoga puta ispostavila kao nedostižna.

Partizan će u petak u polufinalu Kupa Koraća igrati protiv boljeg iz četvrtfinalnog duela Mege i Dunava iz Starih Banovaca, koji je na programu večeras od 20.45.

Kup Radivoja Koraća, četvrtfinale:

Sreda:
Crvena zvezda – Borac Čačak 104:70
Spartak – FMP 70:71

Četvrtak:
Partizan – Vojvodina 85:69
Mega – Dunav 20.45

Srbija i RS slave Sretenje; Vučić: Pružamo ruku onima koji je nisu nikada hteli; Dodik: Uvek imamo na umu da smo Srbi

0
man in black jacket standing near flag of us a during daytime

Sretenjska akademija povodom Dana državnosti održana je u Banjaluci. Predsednik Aleksandar Vučić poručio je da se Srbija sve ove godine trudila da pruža ruku onima koji je nisu nikada hteli, ali da nikome nije neprijatelj i da će čuvati mir i stabilnost. Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da RS prvi put obeležava Sretenje kao svoj Dan državnosti, i da je stabilna i sigurna. Ovaj narod će izabrati trenutak kada će morati da svoju slobodu izdigne iznad trenutka i aktuelnih procesa i da se suprotstavi onima koji nam ne dozvoljavaju da pričamo da smo Srbi, poručio je Dodik.

Vučić: Trudili smo se pružamo ruku onima koji je nisu nikada hteli

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u obraćanju na svečanoj akademiji trudili smo se sve ove godine da pružamo ruku onima koji je nisu nikada hteli.

Sve što je, ukazuje, njima dozvoljeno, nama nije, sve što je njima oprošteno, nama nije.

“Kada bi govorili o teritorijalnom integritetu, stalno pričajući kako neko iz Srbije ugrožava Bosnu i Hercegovinu, uvek bi zaboravljali da ne postoji nijedan jedini nastup, nijedna jedina izjava u kojoj nismo govorili o poštovanju Dejtonskog sporazuma i o čuvanju integriteta Bosne i Hercegovine, naravno i Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine. Ali kada je bila reč o integritetu Srbije, to ih više nije zanimalo”, podsetio je Vučić.

Onda se, ističe, čudom čude kako se neko drznuo da se brani, da zaštiti svoj integritet, svoje dostojanstvo.

“Jesmo li mi neprijatelji nekome? Ne, nismo. Da, mi hoćemo mir. Da, mi hoćemo stabilnost i čuvaćemo ih. A kad smo se mi to mešali u vaše političke odnose u Sarajevu? Pa nikada. A šta vi radite svaki bogovetni dan? Svaki dan. Svaki dan menjate vlast u Beogradu. Svaki dan donosite odluke o tome ko je dobar, ko nije”, naveo je Vučić.

Predsednik je istakao da Srbija poštuje Bosnu i Hercegovinu, ali da voli Republiku Srpsku.

Dodao je da imamo isti jezik, isto pismo, istu kulturu. “I zovemo se samo prosto Srbi i nikako drugačije. I samo ne damo da nam to neko uzme”, naglasio je predsednik.

Vučić ističe da je za njega prethodnih stotinu i nekoliko dana bilo veoma teško, ali ne, kako naglašava, zbog straha od gubitka vlasti.

“Nijednog sekunda. Kad uđete u politiku, onda znate da koliko sutra morate da budete spremni da iz nje izađete. Ko nije na to spreman u politici nikada ništa neće ni da uradi. Bilo je teško vreme i veliko breme za mnoge od nas i za mog druga Miloša Vučevića, za mnoge od nas”, naveo je.

Kako kaže, ni sami nisu mogli da veruju kako i koliko je spolja novca dato da bi se rušila vlast u Srbiji.

Zahvalio je predsedniku Republike Srpske na tome što je, kako kaže, pokazao ljudsko lice i kad god je bilo teško nije okretao leđa Srbiji i nije zabijao nož u leđa Srbiji, kao što su mnogi činili u istoriji i kao što su mnogi hteli da urade.

Kako je naveo, brine, jer zna da je u toku sudski progon Milorada Dodika i plaši se da će oni koji se vode svojim interesima doneti lošu odluku.

“Znajte jednu stvar, ne ja, ne samo Aleksandar Vučić, Srbija neće okrenuti leđa ni Vama, ni Republici Srpskoj, ni državnom rukovodstvu Republike Srpske”, istakao je Vučić.

Dodik: Srpska prvi put obeležava svoj Dan državnosti – Sretenje

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik poželeo je dobrodošlicu predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u, kako je rekao, državu srpskog naroda.

“Koja obeležava kao Dan državnosti upravo Sretenje. Hvala vam što ste imali viziju da organizujete Svesrpski sabor i da na njemu zajedno utvrdimo i ovu činjenicu, a to je da je svaki državni praznik Srbije, praznik svakog Srbina gde god on bio, a pogotovo nas u Republici Srpskoj”, istakao je Dodik.

Naveo je i da je zato ovo prvi put da RS obeležava i svoj Dan državnosti.

“A to je Sretenje i to je tako normalno i logično. Dugo su nam to zabranjivali. Ni Srbija dugo godina nije imala Dan državnosti. Srbija je obeležavala Dan ustanka za vreme komunizma i nije imala svoj Dan državnosti zato što su neki hteli da poruče da ona nije država, a drugima su davali prava na prostoru bivše Jugoslavije. Sretenje je dan kada se okupljamo. I zato mi je drago, predsedniče (Vučiću), što ste tu”, rekao je predsednik RS.

Naveo je da mu je drago zbog toga što je na taj način predsednik Srbije mogao da oseti koliko ga ovde podržavaju.

“Vaš je uspeh i ono što ste učinili za Srbiju, što ste je razvili i ojačali. Neću da budem sebičan i da kažem da nas jedino interesuje snažnost Srbije. Ne volim one koje je čine nemoćnom, a Vi ste Srbiju učinili jakom, što je za nas važno, jer se mi ovde osećamo dobro i sigurno”, ukazao je Dodik.

Poručio je i da je zahvalan Vučiću što je u spoljno-političko-odbrambenoj strategiji Srbije istakao da nikada više nijednog Srbina niko neće progoniti po metodama “Oluje”.

“Znamo da to ne bi moglo biti upisano bez vas lično i zato su Srbi ovde i neizmerno zahvalni za sve ta postignuća. Jačajte Srbiju i nemojte dozvoliti da stanete i da vas zaustavi bilo šta”, rekao je Dodik.

Osvrnuo se i na dešavanja u Srbiji, gde traju višemesečne studentske blokade i građanski protesti povodom pada nadstrešnice na Glavnoj železničkoj stanici u Novom Sadu.

“Pratimo šta se dešava u Srbiji. Lično znam, jer sam često bio s vama predsedniče (Vučiću), koliko vas je pogodila tragedija kao čoveka. Znam koliko ste bili tužni i slomljeni. I jedina adresa na koju se ne bi trebalo bilo šta poslati sa stanovišta ovoga što se sada dešava – organizovanih protesta i blokada – je Vaša adresa. Adresa su oni koji bi trebalo politički da odgovaraju. A tužilaštvo i pravosuđe trebaju da utvrde onog ko je tu odgovaran. I tu bi trebalo da se završava odgovornost svakog predsednika i svake vlade”, izjavio je predsednik RS.

Naglasio je da je Republika Srpska danas “stabilna i sigurna”.

“Republika Srpska ima različitih pogleda kako treba ići dalje. Zatečena je i zarobljena u Bosni i Hercegovini. Znam da mnogi ne vole da ovo slušaju, ali Srpska mora da povede svoj oslobodilački proces protiv BiH. To je nešto što ovaj narod oseća. I danas i svaki put, kad o tome govorimo, mi uvek imamo na umu da smo Srbi. I da ne narušimo i ne napravimo teret Srbiji. Ali ovaj narod će izabrati trenutak kada će morati da svoju slobodu izdigne iznad trenutka i aktuelnih procesa i da se suprotstavi onima koji nam ne dozvoljavaju da pričamo da smo Srbi”, zaključio je Dodik.

Minut ćutanja za stradale u borbi za srpski narod

Svečanost je nastavljena minutom ćutanja svim stradalima koji su svoj život dali u borbama za slobodu srpskog naroda.

Republika Srpska i Srbija ove godine prvi put zajedno obeležavaju Sretenje – Dan državnosti Srbije i Dan državnosti Srpske, pod sloganom “Sabornost i ponos”.

Svečana akademija, kojoj su prisustvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, održana je u sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

Prisustvovali su i arhiepiskop i mitropolit banjalučki Jefrem, predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević, predsednik Vlade Srpske Radovan Višković, ministri Vlada Srbije i Srpske, narodni poslanici iz Republike Srpske i Srbije, članovi diplomatskog kora, predstavnici pravosudnih institucija Republike Srpske i srpski predstavnici na zajedničkom nivou BiH.

Zajedničko obeležavanje Sretenja – Dana državnosti Srbije i Dana državnosti Republike Srpske jedan je od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu.

Dan državnosti Srbije, Sretenje, je državni praznik Srbije koji se proslavlja 15. i 16. februara, a ustanovljen je u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak, kao dan sećanja na početak Srpske revolucije.

Proslavlja se, takođe, kao Dan ustavnosti Srbije, u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije – Sretenjski ustav.

Reč je o najbitnijem datumu u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije.

Dan državnosti Srbije se slavio do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut.

Kao državni praznik u Republici Srbiji obnovljen je 10. jula 2001. godine, a slavi se od 15. februara 2002. godine.

U periodu od 1990. do 2001. godine, Dan državnosti Srbije slavio se 28. marta, u znak sećanja na 28. mart 1989. godine kada je Skupština SR Srbije usvojila amandmane na Ustav SR Srbije i znatno smanjila ovlašćenja autonomnih pokrajina.

U periodu od 1945. do 1990. godine, kao jedini republički praznik u SR Srbiji obeležavan je Dan ustanka naroda Srbije, koji je takođe ukinut 2001. godine.

Može li Kanada samo proizvoditi svoje automobile? Stručnjaci kažu ne – evo zašto i šta bismo mogli da uradimo umesto toga

0

Pretnje američkog predsednika Donalda Trumpa carinama na kanadske proizvode i njegovo nametanje carina na čelik i aluminijum izazvale su uzbunu u kanadskom automobilskom sektoru, a stručnjaci upozoravaju na moguće prekide rada i prekide u lancu dostave.

Ali stručnjaci kažu da izgradnja automobila u Kanadi za kanadsko tržište nije rešenje – umesto toga, Kanada bi mogla gledati van koridora “sever-jug” suočena s carinama.

Kanada ima snažan i uspešan proizvodni sektor sa pet globalnih proizvođača automobila, rekao je Brian Kingston, predsednik i izvršni direktor kanadskog udruženja proizvođača vozila.

“Ali cela industrija je dizajnirana oko ove integracije sever-jug”, rekao je.

“Ako ulazimo u eru visoko zaštićenih domaćih tržišta… to će biti krajnje neefikasno. To je izuzetno skupo jer je Kanada relativno malo tržište.”

Kanađani kupuju manje od dva miliona vozila svake godine – otprilike isto toliko koliko i zemlja sastavi, rekao je.

Ali automobili sastavljeni u Kanadi uglavnom su namenjeni američkom tržištu.

Trump želi kanadska vozila proizvedena u Detroitu

Trump je izrazio prezir prema tom izvozu, rekavši da bi radije proizvodio automobile u Detroitu.

Američki predsednik je od svoje inauguracije 20. januara tri puta pretio carinama koje će uticati na severnoameričku automobilsku industriju.

Prvo je obećao tarife od 25 posto na svu kanadsku robu i tarife od 10 posto na energiju, koje su sve suspendovane na 30 dana, dok Kanada nastoji da se pozabavi zabrinutošću SAD-a u pogledu sigurnosti granica.

Krupni plan čovjeka koji sjedi ispred visoke police s knjigama.
Peter Frise, profesor automobilskog inženjerstva na Univerzitetu Windsor, rekao je da je izgradnja automobila u Kanadi samo za kanadsko tržište “slatka ideja”, ali nije održiva. (Jennifer La Grassa/CBC)

Zatim je u ponedeljak Trump novinaru Fox Newsa rekao da će nametnuti carinu do 100 posto na automobile kanadske proizvodnje, “ako [SAD ne] sklope dogovor sa Kanadom”.

Istog dana najavio je carinu od 25 posto na uvezeni čelik i aluminijum koji će stupiti na snagu 12. marta.

Ali automobilska industrija je postala toliko integrisana u proteklih 60 godina kao rezultat uzastopnih sporazuma o slobodnoj trgovini da komponente automobila putuju preko granice između Kanade i SAD više puta pre nego što konačno vozilo siđe s montažne trake, rekao je Dimitry Anastakis , profesor na Rotman School of Management na Univerzitetu u Torontu.

Carine koje sprečavaju slobodan protok delova između Kanade i SAD-a mogle bi dovesti do prekida rada zbog prekida prekograničnog lanca snabdevanja, rekao je Kingston .

Međutim, izgradnja vozila za kanadsko tržište u Kanadi je “slatka ideja”, ali ne i održiva alternativa, prema profesoru mašinstva i automobilskog inženjerstva na Univerzitetu Windsor.

Peter Frize je bio deo tima koji je pokušao dizajnirati kanadski automobil i rekao je da nisu mogli naterati industriju da to pokrene.

Australija ne može da održi domaću automobilsku industriju, kaže ekspert

“To apsolutno nije dolazilo u obzir”, rekao je Frise, koji je 2000. godine osnovao Nacionalnu mrežu za istraživanje automobila.

„Čim smo razgovarali sa industrijom o tome, počeli su da lupaju vratima koliko su mogli. … Rekli su da je to apsolutno nemoguće. Mi to nikada ne bismo uradili. Ne želimo ni da pričamo o tome. …Nikada sebi to ne bi mogli priuštiti.“

Na primer, Australija je godinama pokušavala da se takmiči u automobilskom sektoru, rekao je Dennis Darby, predsednik i izvršni direktor kanadskih proizvođača i izvoznika.

Dennisov snimak glave.
Dennis Darby je predsednik i izvršni direktor kanadskih proizvođača i izvoznika. (Jennifer La Grassa/CBC)

“Imali su svoje automobilske kompanije, a sve su to bile globalne automobilske kompanije koje su poslovale u Australiji zaštićene tarifama”, rekao je Darby.

“I na kraju su odustali, a u Australiji uopšte nema proizvodnje jer jednostavno nisu mogli.”

Nekada je bilo uobičajeno videti ogranke američkih fabrika u Kanadi kako grade sve vrste proizvoda za kanadsko tržište, ali tehnologija je evoluirala, rekao je Darby, a proizvođači automobila su se konsolidovali.

“Jednostavno nije praktično izgraditi automobilsku kompaniju od nule”, rekao je Darby. “Poslednja osoba koja je to učinila bio je Elon Musk, a imao je milijarde dolara kapitala.”

Ovih dana Kanada je dom velikih proizvođača delova kao što je Magna International, koji proizvode proizvode za globalni lanac dostave.

Kanada treba da traži nova tržišta, kaže ekspert

Najbolji pravac za Kanadu, je da traži načine za rast tržišta za te proizvode van SAD-a

„Ono što nismo uradili kao Kanađani je da izgradimo zaista dobre koridore je istok-zapad“, rekao je on.

“Imamo ove sporazume o slobodnoj trgovini sa Azijom i imamo sporazume o slobodnoj trgovini sa Evropom. I… nismo ih iskoristili.”

Frize je rekao da će se Amerikanci takođe boriti zbog carina i tarifnih pretnji.

Oko 90 % aluminijuma koji se koristi u auto industriji dolazi iz Kvebeka, rekao je.

“Oni to ne mogu realno zameniti”, rekao je Frize.

“Ključni sastojak su zaista ogromne količine električne energije, a SAD nemaju proizvodne kapacitete da to urade. …Morale bi izgraditi, ne znam, pola tuceta nuklearnih elektrana.”

SERBIANNEWS/CANADA

Je li imigracija jedini razlog zašto Kanada izbegava recesiju?

0

Da li je rast stanovništva Kanade u poslednjih nekoliko godina, bila jedina stvar koja je sprečila državu da zapadne u recesiju? Ili smo već tu, i da bi suzbijanje imigracije moglo dodatno oslabiti našu ekonomiju?

Poslušavanje kanadske ekonomije i promenjivi stav vlade prema imigraciji bili su predmet izveštaja od 23. januara glavnog ekonomiste Benjamina Tala na CIBC World Markets. On je ukazao na statističke podatke koji sugerišu da je populacija Kanade porasla za 3,2 miliona između 2021. i 2024. godine, rekavši da bi vrhunska merenja rasta naspram kontrakcije mogla biti potkrepljena novim dolascima.

Više prisutnih ljudi su podstakli ekonomsku aktivnost, tj bruto domaćeg proizvoda (BDP) – s ukupnim BDP-om koji prikazuje ružičastiju finansijsku sliku u poređenju sa onim što mnogi ljudi u Kanadi doživljavaju svakodnevno.

“Kanadska ekonomija je uspela izbeći punu recesiju samo zahvaljujući meteorskom porastu rasta stanovništva u poslednjih nekoliko godina”, napisao je Tal u izveštaju.

Kanada je već dve godine u recesiji, kaze stručnjak iz BC-a

Ali Andrey Pavlov, profesor finansija na Bidie poslovnoj školi Univerziteta Simon Fraser, kaže da je Kanada već u punoj recesiji.

„Često koristimo ukupni BDP kao reper. “Ali odgovarajuća mera ekonomskog rasta je BDP po glavi stanovnika, a on opada već dve godine.”

Zemlja ispunjava tradicionalnu definiciju recesije kada njen BDP opada dva uzastopna kvartala. Gledajući podatke o BDP-u po glavi stanovnika, Pavlov je rekao da je Kanada već neko vreme na teritoriji recesije.

Brzi rast stanovništva poslednjih godina smanjio je prosečnu starost Kanade, što je Tal rekao da je pozitivno za zemlju koja se bori sa izazovima starenja stanovništva. Ali on je pridošlice poslednjih godina okarakterisao kao “previše dobrih stvari, prebrzo”. To je zato što Tal misli da Kanada doživljava „razvodnjavanje kapitala“ gde se stanovništvo tako brzo proširilo da javne službe ne mogu pratiti korak — a ne može ni ponuda stambenih objekata.

„Neplanirani rast stanovništva predstavlja ogroman pritisak na vlade koje se već bore da pruže javne usluge postojećem stanovništvu. Uz gole razmere neusklađenosti stanovništva/kapitala u Kanadi, reakcija javnosti bila je i predvidljiva i neizbežna”, napisao je Tal.

Kanadska savezna vlada naglo je promenila svoj pristup imigraciji u drugoj polovini 2024. godine usred istraživanja javnog mnijenja koja sugerisu da sve više Kanađana misli da bi se nivo imigracije trebao smanjiti. Liberalna vlada Justina Trudeaua smanjila je kanadske imigracione ciljeve i pooštrila pravila u Kanadi.

Ali Pavlov ne misli da je suzbijanje imigracije pravi put napred. On vidi problem u tome što Kanada ne uspeva da stvori okruženje u kojem novopridošlice mogu napredovati – oslanjajući se na preduzetništvo ili koristeći svoje veštine kao radnici.

“Mislim da je prvi korak uklanjanje prekomerne birokratije, propisa i poreza,” rekao je. “Učinili su veoma skupim i rizičnim poslovanjem u Kanadi. I na taj način ograničavaju robu i usluge koje kanadski biznis može pružiti.”

Štaviše, smanjenje imigracije ima ozbiljne posledice za mlade ljude koji su već u Kanadi – koji provode svoje najproduktivnije godine u školi ili rade ovde.

“To je nešto što mi je jako drago. Jer imam studente koji su došli ovde da uče i da rade. I nekako su se njihove okolnosti promenile”, rekao je Pavlov. “To su stvarne priče ljudi koji su neverovatno pametni, neki od njih su najbolji učenici u mojim razredima.”

Pavlov je nazvao pogrešnom to što će Kanada poslati ljude nazad,pre nego što stvori okruženje u kojem bi mogli doprineti razmjeni dobara i usluga.

Tal se složio da će nedavni porast stanovništva u Kanadi relativno mladih pridošlica dugoročno koristiti zemlji.

„Iz dugoročne perspektive, zadržavanje i integracija sadašnjih imigranata rezultiralo bi snažnijim potencijalnim rastom i poboljšanom produktivnošću“, napisao je.

Neki stručnjaci nedavno su dospeli na naslovne strane jer podržavaju ideju da je Kanada već u recesiji. Među njima su Stephen Poloz , bivši šef Banke Kanade, i ministar za stambena pitanja u BC-u Ravi Kahlon.

Nezaposlenost je u decembru dostigla 6,8 odsto, najviše u poslednjih osam godina . Statistički zavod Kanade takođe je u četvrtak objavio podatke koji ukazuju na povećanje nejednakosti prihoda u trećem kvartalu 2024.

Kanadska centralna banka  snizila je svoju ključnu kamatnu stopu za još 25 baznih poena prošle sedmice na 3%. BoC je primetila da niže kamatne stope podstiču potrošnju domaćinstava i očekuje da će ekonomija postepeno jačati – iako potencijalne carine američkog predsednika Donalda Trumpa izazivaju neizvesnost.

SERBIANNEWS/CANADA

Povodom Dana državnosti: Slika “Kosovka devojka” biće izložena u Konaku kneginje Ljubice

0
a man and a woman looking at art on the wall

Slika je nastala 1919. godine, po porudžbini udruženja Kolo srpskih sestara, a inspiracija je bila istoimena narodna pesma koju je Predić smatrao jednom od najlepših u istoriji srpske književnosti, saopptio je Muzej grada Beograda

Povodom Dana državnosti: Slika "Kosovka devojka" biće izložena u Konaku kneginje Ljubice© Katarina Drajic/ATAImages

Slika “Kosovka devojka” Uroša Predića (1857-1953) biće izložena u Konaku kneginje Ljubice 15. i 16. februara povodom obeležavanja Dana državnosti Srbije, najavio je Muzej grada Beograda.

Slika je nastala 1919. godine, po porudžbini udruženja Kolo srpskih sestara, a inspiracija je bila istoimena narodna pesma koju je Predić smatrao jednom od najlepših u istoriji srpske književnosti, saopptio je muzej.

“Ubrzo je stekla veliku popularnost, bila je štampana na razglednicama koje su se prodavale u humanitarne svrhe, a do danas je jedno od najznačajnijih dela u istoriji srpske umetnosti”, rečeno je u saopštenju.

Kako je naglašeno, “slika nosi univerzalnu simboliku ratnog stradanja i opšteljudske tragedije, dok su u likovima Kosovske devojke i ranjenog junaka, Orlović Pavla, prikazani patnja i stradanje srpskog naroda za vreme i neposredno nakon Kosovske bitke 1389. godine”.

“Predićev realistični stil, s preciznim detaljima i snažnim koloritom, doprinosi emotivnom naboju slike i naglašava tragičnost scene”, ocenio je muzej.

Slika “Kosovka devojka” je otkupljena od preduzeća Polet 1940. godine i od tada se čuva u Muzeju grada Beograda.

“Nakon završetka radova na rekonstrukciji i adaptaciji zgrade Muzeja grada Beograda u Resavskoj 40b, slika Kosovska devojka biće deo stalne izložbene postavke”, najavljeno je u saopštenju.

Gujon: Film o Srbiji emitovan na Prvom kanalu ruske televizije

0
black flat screen tv turned on showing game

Prikazivanje Srbije ruskoj javnosti kroz njenu bogatu kulturnu baštinu, prirodne lepote, običaje i istoriju, predstavlja priliku da se na autentičan način promovišu vrednosti srpskog naroda, rekao je direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju

Gujon: Film o Srbiji emitovan na Prvom kanalu ruske televizijeGetty © Nicolas Economou/NurPhoto

Pred milionskim auditorijumom na Prvom kanalu ruske televizije premijerno je prikazan dokumentarni film o Srbiji, koji podiže vidljivost Srbije na međunarodnoj sceni, izjavio je direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon.

Popularna ruska putopisna emisije “Život naših ljudi” snimila je film u dva dela uz podršku kancelarije i Ruskog doma u Beogradu. Gujon je istakao da je ovo “još jedan korak u jačanju kulturnih i prijateljskih veza između Srbije i Rusije, a koje su kroz istoriju uvek bile duboke i snažne”.

“Prikazivanje Srbije ruskoj javnosti kroz njenu bogatu kulturnu baštinu, prirodne lepote, običaje i istoriju predstavlja priliku da se na autentičan način promovišu vrednosti srpskog naroda. Pozitivna i afirmativna slika naše zemlje doprinosi njenom boljem pozicioniranju u svetu i širenju svesti o njenim potencijalima i vrednostima”, rekao je Gujon.

Autor ove popularne emisije je Jevgenij Krivcov i u ova dva dela je preneo lične priče Rusa koji žive u Srbiji i poznatih ličnosti iz Srbije koje su postigle uspeh u Rusiji, ili rade na promovisanju rusko-srpskih odnosa.

“Srbija je 400 godina bila pod okupacijom Osmanskog carstva, a ruski car Petar Prvi je pomagao da se oslobodi. Tokom Prvog i Drugog svetskog rata, Rusija je na sve načine podržavala Srbiju. Od tada, srpski i ruski narod povezuje istinsko bratsko prijateljstvo. I možemo ih s pravom nazvati našima”, naveo je Krivcov.

On je boravio sa ekipom u Srbiji tokom oktobra i decembra i tom prilikom je posetio Hram Svetog Save, upoznao članove porodice koja se bavi proizvodnjom parfema, saznao tajnu pravljenja ajvara, upoznao najstarijeg aligatora na planeti u beogradskom Zoološkom vrtu i upoznao se sa srpskom kulturom. Posetio je zemunsku pijacu, učestvovao u majstorskom času izrade grnčarije u Zlakusi, snimio zlatiborske trubače i folkloraše.

Kako je saopšteno, on je obišao Drvengrad i vozio se “Šarganskom osmicom”.
U filmu je prikazan i manastir Svetog Romana kod Paraćina gde je sahranjeno srce grofa Rajevskog koji je poslužio kao inspiracija za lika grofa Vronskog iz Ane Karenjine.

Kako naš mozak zna šta je stvarno, a šta ne

0
a close up of a plastic brain model

Dogodi se ponekad da čujemo nečiji glas ili vidimo osobu za koju znamo da nije živa – slike ili glasovi u tim situacijama su veoma živopisni i stvarni, pa neurolozi ukazuju da je granica između halucinacije i stvarnosti mnogo tanja nego što možda mislimo.

Kako naš mozak zna šta je stvarno, a šta ne© Michael Dziedzic/unsplash

Oko četiri petine ljudi koji su nedavno izgubili voljenu osobu prijavljuju da su je na neki način doživeli – najčešće kroz snažan osećaj njenog prisustva, ali neki je čuju, vide ili čak razgovaraju s njom. Oko 60 odsto ljudi koji u poznijem dobu izgube vid prijavljuju da vide stvari koje u stvarnosti ne postoje. Te halucinacije mogu biti veoma živopisne i detaljne. Na primer, u prvom zabeleženom slučaju Šarl Boneovog sindroma, jedna osoba je videla dvojicu mladih muškaraca obučenih u veličanstvene ogrtače, sa šeširima ukrašenim srebrom. Dvadesetogodišnja žena koja je provela 12 sati sa povezom preko očiju videla je “gradove, nebo, kaleidoskope, lavove i zalaske sunca tako sjajne da je jedva mogla da ih gleda”.

Nakon gubitka ekstremiteta, većina ljudi oseća “stalnu ili povremenu iluziju izgubljenog uda”, kako je opisao američki neurolog Vir Mičel, koji je tvorac termina “fantomski ud” proučavajući 90 slučajeva nakon Američkog građanskog rata. Piloti na dugim letovima, putnici kroz snežne oluje i pustinje, zatvorenici i taoci koji borave u potpunom mraku – svi oni, usled “nemirnog” mozga, imaju vizije stvari koje im nedostaju.

Čula mogu izazvati ubedljive halucinacije – jedan od deset ljudi će u nekom trenutku u životu čuti glas koji deluje kao da dolazi spolja, ali je zapravo samogenerisan. Kod jedne od stotinu osoba – ne računajući one koje zbog toga traže psihijatrijsku pomoć – ovo se dešava redovno.

Mentalne slike, poput vizualizovanja jabuke i halucinacije su povezane, jer uključuju aktivnost u istim delovima mozga koji obrađuju čula. Drugim rečima, kada neko namerno zamišlja objekat ili ima halucinaciju, u mozgu se aktiviraju regioni koji inače reaguju na stvarne spoljašnje stimuluse. Ova aktivnost može biti vrlo slična onoj koja se javlja kada zaista vidimo svet oko sebe, što može objasniti zašto halucinacije deluju tako ubedljivo.

Dakle, takve sličnosti, između aktivnosti mozga tokom mašte i tokom stvarnog opažanja, imaju duboku implikaciju: sama percepcija je neka vrsta imaginativnog čina.

Ideja je drevna, ali joj je dat novi život idejom iz psihologije, da je predviđanje sastavni deo percepcije, i dokazima iz neuronauke da naše iskustvo apsolutno zavisi od rada našeg mozga.

Drugim rečima, percepcija mnogo više zavisi od prethodnog znanja – odnosno kreiranih unutrašnjih modela sveta. “Skloni smo da smatramo da se percepcija dešava spolja-unutra, ali se uglavnom dešava iznutra-napolje”, pojašnjava neurolog Anil Set.

Ako je percepcija neka vrsta prave halucinacije, nastaje potencijalni problem: kako možemo razlikovati ono što zamišljamo od onoga što opažamo? Gore navedeni primeri pokazuju da ne uspevamo uvek; možemo pogrešiti i uzeti svoju maštu za stvarnost i to je obično prolazno, ali ponekad, na primer, u stanju psihoze, ovo je dugotrajnije.

Događa se i suprotno: u “efektu Perki”, objekat koji je stvarno prisutan, ljudi mogu da misle da je samo u njihovoj glavi. Ipak, uglavnom stvari ispravljamo, odnosno mozak procenjuje razliku između stvarnog i zamišljenog.  Neka osnovna pravila koja pomažu da razlikujemo stvarno od mašte su tu od pomoći – visoki nivoi živopisnosti i detalja, lakoća i doslednost sa kontekstom sugerišu da gledamo u stvarni svet – ali ne uvek. San je živopisan bez mnogo napora; put kroz gustu maglu može biti naporan, a iskustvo koje rezultira nejasno. Ipak, mozak nekako odmerava šanse i generalno dobija pravi odgovor.

Put do srodne duše vodi preko Vibera: Aplikacija uvodi dejting funkciju

0
a couple standing in the sea while kissing

Kako je navedeno, uz Viber dejting, korisnici će moći sa samopouzdanjem da krenu u potragu za svojom srodnom dušom

Put do srodne duše vodi preko Vibera: Aplikacija uvodi dejting funkcijuGetty © GoodLifeStudio

Aplikacija Rakuten Viber od danas postepeno uvodi novu dejting funkciju unutar aplikacije koja će korisnicima omogućiti da upoznaju nove ljude.

Funkcija Viber dejting koja se uvodi u čast predstojećeg praznika ljubavi, predstavlja pionirski poduhvat među aplikacijama za razmenu poruka, jer korisnicima pruža inovativno i intuitivno rešenje za upoznavanje i povezivanje u bezbednom okruženju, saopštio je Rakuten Viber.

Samo verifikovani korisnici Vibera mogu kreirati profile, a broj ostaje potpuno skriven, čime se sprečava bilo kakvo neželjeno deljenje ličnih podataka.
Kako je navedeno, uz Viber dejting, korisnici će moći sa samopouzdanjem da krenu u potragu za svojom srodnom dušom.

Napredna kontrola komunikacije – kombinacija ljudske moderacije i veštačke inteligencije osigurava pozitivno korisničko iskustvo.

Dejting profil je odvojen od glavnog Viber naloga, što osigurava privatnost u odnosu na primarne kontakte.

Za razliku od drugih dejting aplikacija, korisnici mogu lako prebaciti komunikaciju sa Viber dejtinga na glavnu Viber aplikaciju i nastaviti građenje odnosa u bezbednom okruženju, uz end-to-end enkripciju i bez čuvanja poruka na Viberovim serverima.

Dejting profil je potpuno odvojen od primarnog naloga i vidljiv isključivo drugim korisnicima funkcije Viber Dejting.

Prvi korak ka pronalaženju srodne duše je kreiranje profila sa dejting preferencama.