Partizan igra u dresovima koje su nekada nosili Kecman i Bogdanović
Košarkaši Partizana će na tri predstojeće utakmice u martu protiv Olimpijakosa, Efesa i Albe igrati u dresovima iz sezona 2010/11 i 2011/12, a sve to povodom 25 godina od osnivanja Evrolige.
Dizajn dresova koje su nekada nosili Dragan Milosavljević, Vladimir Lučić, Dušan Kecman, Bogdan Bogdanović, sadašnji igrači crno-belih obući će već u petak protiv Olimpijakosa u Pireju, a za tu utakmicu je spremljena crna garnitura.
U narednoj utakmici protiv Efesa, Partizan će igrati u beloj opremi, dok će protiv Albe ponovo obući crne dresove.
Pre 15 godina, u sezoni 2010/11, Partizan je stigao do TOP 16 faze Evrolige, a osvojio je ABA ligu, KLS i Kup Radivoja Koraća.
Već naredne sezone, izostao je plasman u 16 najboljih Evrolige, a u regionalnom takmčenju je izgubio u polufinalu od Cedevite. Ponovo je osvojio Kup Koraća i državno prvenstvo.
Inače, svi timovi u najjačem košarkaškom klupskom takmičenju nosiće retro dresove u martu, kako bi Evroliga i na taj način obeležila 25 godina postojanja.
Zvezda u Minhenu igra u dresovima generacije Gurovića i Antića
Košarkaši Crvene zvezde u duelu protiv Bajerna u Minhenu nastupiće u dresovima iz sezone 2005/06, saopštio je beogradski klub na svom sajtu.
Meč u novoj minhenskoj dvorani “Sap garden” biće prilika da se “ožive” dresovi iz sezone 2005/06, kada su za crveno-bele nastupali Milan Gurović, Pero Antić, Vuk Radivojević, a sa klupe ih je predvodio Dragan Šakota.
Komplet ima tamniju crvenu boju i zlatna slova, a ovu garnituru dresova košarkaši Zvezde nosiće još dva puta u martu.
Tu sezonu 2005/06, Zvezda neće pamtiti dobro po rezultatima, jer je u regionalnoj ligi izgubila u polufinalu od FMP-a, dok je u državnom prvenstvu u finalu bio bolji Partizan.
Crveno-beli su u ovoj deceniji već jednom igrali u retro dresovima, i to u onima koje su nosili njihovi prethodnici kada su osvojili Kup kupova u Udinama 1974. Tada su ugostili Makabi, a bilo je to 2020. godine.
Evroliga je odlučila da svaki tim u martu igra u retro dresovima, a sve to povodom obeležavanja 25 godina od osnivanja najelitnijeg klupskog košarkaškog takmičenja.
Nova pravila u Evroligi – mnogo zamršenosti, a rasplet se tek očekuje
Od predstojeće sezone u Evroligi klubovi će morati da vode račune koga i koliko plaćaju jer će postojati finansijska pravila koja će morati da se poštuju.
Od naredne sezone Evrolige biće uveden “obrazac”, koji će predstavljati zbir prihoda koji su klubovi ostvarili u prethodne tri sezone, uključujući prihode od utakmica, komercijalne prihode i druge izvore, saopšteno je na sajtu takmičenja.
Nova pravila
To će biti osnov za određivanje gornjih granica i minimalnih iznosa koje klubovi mogu i moraju da potroše na plate svojih igrača.
Taj obrazac računa se na osnovu prihoda klubova sa A licencom, a izračunato je da su prosečni prihodi iznosili 19.489.944 evra, i na osnovu toga, definisani su i nivoi plata.
Dakle, klubovi će moći da iskoriste 40 odsto od te sume, tačnije imaće osam miliona evra da potroše na neto plate igrača.
Iznos od 40 odsto ne važi za:
– dva najplaćenija igrača u timu
– košarkaše mlađe od 23 godine
– igrače sa dugoročnim povredama (minimum dva meseca)
– igrače koji su proveli barem tri godine u klubu (ne moraju biti povezane, a važi i za povratnike)
U tom slučaju će se od ovih 40 odsto, obračunavati samo 25.
Od naredne sezone postojaće i minimum koji će klubovi morati da iskoriste za plaćanje igrača.
Za one koji imaju A licencu, to će biti 5.846.983 evra. Klubovi sa “vajldkard” pozivnicom, gde su Crvena zvezda i Partizan, moraće da izdvoje najmanje 4.677.587 evra, a oni koji dolaze iz Evrokupa 4.092.888 evra.
Takođe, od sezone 2027/2028 planira se i uvođenje gornje granica koju klubovi u plaćanju igrača neće smeti da pređu, a spekuliše se da će to biti oko 12 miliona evra.
Kako bi sve bilo ujednačno, za tri sezone bi trebalo da se uvede i pravilo, da se novac od klubova koji najviše troše i probijaju granicu plaćanja igrača, jednako podeli među ostalim klubovima koji poštuju pravila.
Dva srpska kluba su ove sezone uspela da naprave najveće budžete u svojoj istoriji, ali od sledeće sezone moraće da vode računa koliko i na koga izdvajaju novac.
Trudo: Trampov cilj je slabljenje ekonomije da bi pripojio zemlju
Kanadski premijer Džastin Trudo izjavio je danas da je cilj američkog predsednika Donalda Trampa da “sruši kanadsku ekonomiju” kako bi potom mogao da “pripoji” zemlju.
„To je ono što on (Tramp) želi“, rekao je Trudo na konferenciji na novinare nekoliko sati posle stupanja na snagu carina koje su SAD uvele na kanadske proizvode.
Kanadski premijer u ostavci je dodao da ne zna kakve bi pregovore Kanada mogla da počne sa SAD.
Trudo je dodao da je Otava rano jutros uvela carine od 25 odsto na neke američke proizvode, kao što su meso, jaja, voće i vino.
Prema njegovim rečima, izgovor šverca fentanila, koji je američki predsednik izneo da bi opravdao uvođenje carina, „potpuno pogrešan i neopravdan“.
„Biće teško i teško će pogoditi Kanadu, ali zemlja neće ustuknuti“, dodao je Trudo, obećavajući pobedu Kanade, suočene sa Trampovom odlukom koju je ocenio „glupom“.
Obraćajući se Amerikancima, Trudo je ponovio da je „trgovinski rat“ isključivo volja Vašingtona.
„Želimo da radimo sa vama kao prijateljima i saveznicima, i ne želimo da gledamo da patite, ali vaša vlada je odlučila da vam to nanese. Od jutros su tržišta u padu i inflacija će dramatično porasti širom vaše zemlje“, rekao je Trudo u poruci Amerikancima, dodajući da je spreman da brzo razgovara sa Trampom.
SERBIANNEWS/CANADA
Oskari 2025: Trijumf “Anore”, ali je ruski glumac ostao bez nagrade
Ostvarenje Šona Bejkera pokupilo je pet nagrada američke Akademije, uključujući Oskara za najbolji film

Niskobudžetna “Anora” trijumfovala je na ovogodišnjoj dodeli nagrada američke Akademije za film osvojivši pet Oskara, uključujući priznanja za najbolji film i najbolju glumicu, dok je Edrijen Brodi proglašen najboljim glumcem.
“Anora”, koja prati seksualnu radnicu (Majki Medison) koja se udaje za sina ruskog oligarha, premijerno je prikazana na filmskom festivalu u Kanu prošle godine i postala je četvrti dobitnik Zlatne palme koji je proglašen za najbolji film.
Tvorac Šon Bejker takođe je nagrađen za režiju, montažu i originalni scenario i tako postao prva osoba koja je ikada osvojila četiri Oskara za isti film u jednoj noći.
Bejker je u svom prvom govoru večeri odao počast zajednici seksualnih radnika i pozvao filmske stvaraoce da “nastave da snimaju filmove za veliko platno” kako bismo sačuvali “zajedničko iskustvo koje jednostavno nemate kod kuće”.
Dvadesetpetogodišnja Medison, koja je pobedila favoritkinju Demi Mur (Supstanca) takođe je izrazila poštu i seksualnim radnicima i poručila: “Nastaviću da podržavam i da budem saveznik.”
Murova je viđena kao favorit nakon osvajanja Zlatnog globusa i nagrade Udruženja filmskih glumaca. “Supstanca” je noćas nagrađena samo za šminku i frizuru.
Domaćin Konan O’Brajen “politički korektno” je prokomentarisao “Anoru” rekavši: “Pretpostavljam da su Amerikanci uzbuđeni što vide da se neko konačno suprotstavlja moćnom Rusu”, rekao je on uz gromoglasan aplauz.
Ruski glumac Jura Borisov, koji je bio nominovan za sporednu mušku ulogu u “Anori” ostao je bez zlatne statue, ali ga to nije sprečilo da se dobro zabavi na samoj dodeli.
Kiran Kalkin dobio je nagradu za sporednog glumca za ulogu u komediji-drami “A Real Pain” (Pravi bol).
Triler o papskim izborima “Konklava”, koji je viđen kao “Anorina” glavna konkurencija u kategoriji za najbolji film nakon trijumfa na dodeli Bafta nagrada i Udruženja filmskih glumaca, morao je da se zadovolji sa samo jednim Oskarom za najbolji adaptirani scenario.
Edrijen Brodi osvojio je svog drugog Oskara za najboljeg glumca za ulogu u posleratnoj drami Brejdija Korbeta “Brutalista”. Brodi je govorio o “krhkoj profesiji” glume i novoj perspektivi koju sada ima po povratku na scenu.
“To je prilika da počnemo iznova”, dodao je on. Kada je muzika krenula nakon što je prošao svoje vreme, zamolio ih je da prestanu da sviraju. “Ovo nije moj prvi rodeo!” rekao je.
Brodi je ranije bio najmlađi dobitnik Oskara kada je 2003. odneo kući nagradu za ulogu u filmu “Pijanista”.
“Brutalista” je takođe dobio Oskara za kinematografiju i originalnu muziku – rad britanskog kompozitora Danijela Blumberga.

Ejdrijen Brodi i Hali Beri 2003.Brian Vander Brug / Contributor / Getty
Ranije uveče, Hali Beri je poljubila Brodija na crvenom tepihu kako bi ponovila za puritance kontroverzni trenutak na sceni pre 22 godine kada ju je strasno poljubio. “Morala sam da mu vratim”, rekla je.
“Nema druge zemlje” (No Other Land), film koji je napravio izraelsko-palestinski kolektiv o nasilju i raseljavanju Palestinaca na Zapadnoj obali, pobedio je u konkurenciji za dokumentarni film uprkos tome što nema zvanične distribucije u SAD.
Palestinski korežiserr Bazel Adra govorio je o tome kako su potrebne “ozbiljne akcije” da bi se “zaustavila nepravda i etničko čišćenje palestinskog naroda”, dok je njegov izraelski partner Juval Abraham rekao da moraju postojati “nacionalna prava za oba naša naroda” i kritikovao SAD rekavši da ih spoljna politika Vašingtona sprečava u tome. “Zar ne vidite da smo isprepleteni? Da moj narod može biti zaista bezbedan ako je narod Bazela zaista slobodan i bezbedan.”
Najnominovaniji film večeri bio je Netfliksov krimi mjuzikl “Emilija Perez” sa 13 nominacija, najviše za film koji nije na engleskom jeziku. Dobio je dve nagrade za originalnu pesmu i sporednu glumicu za Zoi Saldanu koja je prvi put nominovana, ali je osvojila većinu nagrada ove sezone. “Ja sam ponosno dete roditelja imigranata sa snovima, dostojanstvom i vrednim rukama”, poručila je.
Glavna zvezda filma Karla Sofija Gaskon, prva otvoreno transrodna glumica, koja je izazvača oluju kritika u SAD zbog svojih komentara, preskočila je crveni tepih ali je bila prisutna na ceremoniji.
Oskare je ove godine vodio komičar Konan O’Brajen koji se našalio da je u “Anoru” izvesna psovka korišćena 479 puta, “tri više od rekorda koji je postavio publicista Karle Sofije Gaskon”. Takođe se našalio na račun Gaskonove, rekavši: “Ako ćete večeras tvitovati o dodeli Oskara, moje ime je Džimi Kimel.”
“Emilija Perez” je izgubila Oskara za međunarodni igrani film od brazilske drame “Još uvek sam tu”.
Niskobudžetni film “Flow” osvojio je nagradu za najbolji animirani film, postavši prvi letonski film koji je osvojio Oskara.
Pol Tejzvel je takođe postao prvi crnac koji je osvojio Oskara za kostimografiju za svoj rad na “Zlici”. Mjuzikl je takođe nagrađen u kategoriji dizajn produkcije, dok je “Dina: Drugi deo” pokupila nagrade za zvučne i vizuelne efekte.
Mik Džeger dobio je ovacije dok je izašao na binu da uruči nagradu za najbolju originalnu pesmu. “Bob (Dilan) nije želeo to da uradi jer je rekao da su očigledno najbolje pesme ove godine bile u ‘Potpunom neznancu’.” Dajani Voren je, inače, 16. put izmakla nagrada.
Morgan Friman je takođe odao počast pokojnom Džinu Hekmanu, njegovom kolegi u filmu “Neoprošteno” i “Pod sumnjom”. “Ove nedelje, ova zajednica je izgubila giganta, a ja dragog prijatelja”, rekao je on pre godišnjeg “In memoriam” segmenta koji je uključivao zvezde kao što su Megi Smit, Đina Roulands, Kris Kristoferson, Donald Saterlend i Dejvid Linč. Kasnije uveče, Vupi Goldberg i Opra Vinfri su odale počast Kvinsiju Džonsu. “Kada govorimo o izvrsnosti crnaca, govorimo o Kvinsiju”, rekla je Goldberg.
Ceremonija je počela odom gradu Los Anđelesu, sa isečcima iz filmova kao što su “La La Lend” i “Bilo jednom u Holivudu”.
“Čak i suočeni sa strašnim požarima i politikom podela, posao se nastavlja”, rekao je O’Brajen na početku ceremonije aludirajući na katastrofalne požare koji su pogodili Kaliforniju (i na neki način i same Oskare). Kasnije je na scenu izveo članove vatrogasne jedinice Los Anđelesa.
Prošle godine, na Oskarima je trijumfovao biografski film Kristofera Nolana “Openhajmer” koji je pokupio sedam nagrada, uključujući onu za najbolji film.
“Pištolji” za masažu mogu biti i opasni po zdravlje, upozoravaju stručnjaci
Popularni “pištolji” za masažu, koji uz pomoć jakih vibracija opuštaju telo, zapravo nisu potpuno bezazleni, već mogu biti i opasni po zdravlje ukoliko se primenjuju na neadekvatan način.

Masažeri u obliku “pištolja” su postali neizostavan deo opuštajuće rutine, naročito za one koji provode dosta vremena pred računarom, zbog čega imaju problema sa bolovima u vratu i ramenima, kao i one koji vredno treniraju sa velikim opterećenjima.
Međutim, korišćenje ovakvih uređaja ne treba shvatati olako, već ih koristiti isključivo u skladu sa uputstvom za upotrebu, kao i preporukama iskusnih stručnjaka, koji će dati smernice u pogledu maksimalnog intenziteta vibracija i mesta koje je dozvoljeno tretirati masažerom kako bi on imao efekat, ali ne i štetne posledice po zdravlje.
Kako ne bi trebalo koristiti vibracione masažere
“Pištolji” za masažu su generalno bezbedni, osim kada se koriste isuviše blizu vratnih pršljenova – tada intentivne vibracije koje oni emituju mogu da izazovu ozbiljne povrede nerava i mekih tkiva, i dovesti čak i do moždanog udara i drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja, prenosi Dejli Mejl.
Ovakve masažere zabranjeno je koristiti i duž kičme i u neposrednoj blizini zglobova, kao i u predelu rebara i velikih krvnih sudova. Masažere ovog tipa bi osobe sklone trombozi takođe trebalo da izbegavaju, budući da intenzivne vibracije mogu da pokrenu tromb, upozoravaju stručnjaci.
Kako je najbezbednije koristiti “pištolje” za masažu
“Masažere u obliku “pištolja” bi trebalo koristiti isključivo za masiranje mišićnih tkiva. Upravo to i jeste njihova namena: opuštanje tenzije u muskulaturi”, navodi neurolog i spinalni hirurg Džastin Neira u intervjuu za portal Helt. “Ako ciljano gađate takozvanim pištoljem za masažu samo mišićna tkiva, onda nema rizika”, dodaje njegov kolega Rajan Krzizanovic.
Dakle, ukoliko je tenzija u mišićima osetna, ukoliko spazam negativno utiče na svakodnevno funkcionisanje, a odražava se i na posturu, vibracioni masažeri mogu biti od velike pomoći, ali samo ukoliko se njihovo korišćenje ograničava na muskulaturu.
Gojaznost počinje u detinjstvu: Koje greške roditelji nesvesno prave, a utiču na dečje navike u ishrani
Danas se obeležava Svetski dan borbe protiv gojaznosti, te stručnjaci ističu da se zdrave navike grade od samog rođenja, pre svega kroz model koji deca usvajaju od svojih roditelja. Roditelji često nesvesno formiraju detetove obrasce ishrane, što može imati dugoročne posledice, napominje za RT Balkan psiholog Jovana Ivanović.

Gojaznost kod dece postaje sve veći problem, a način na koji se od najranijeg uzrasta formira odnos prema hrani igra presudnu ulogu. Svaki peti Srbin je gojazan, a za 10 godina svaki treći će patiti od ove bolesti, ako nešto ne učinimo, piše RTS. Crna statistika je i na globalnom nivou i govori da je više od 390 miliona dece i adolescenata uzrasta od 5 do 19 godina imalo je prekomernu težinu u 2022. godini.
Važno je napomenuti da je gojaznost vodeći faktor rizika za nezarazne bolesti kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, moždani udar i neki oblici raka. Sa ovim na umu, trebalo bi posebno povesti računa o tome kako deci predočiti zdrave navike u vezi ishrane, a da ih to ne odvede u budućnosti u poremećaje u ishrani ili konstantno držanje dijeta.
Od malih nogu se stvaraju navike
Odnos deteta prema hrani formira se od samog rođenja i snažno zavisi od roditeljskog pristupa ishrani, njihovog ponašanja i poruka koje mu šalju, ističe psiholog:
“Dete od najranijeg uzrasta usvaja obrasce, ne samo kroz ono što mu se govori, već pre svega kroz ono što vidi u svojoj okolini. Zbog toga, kada se postavi pitanje kako mu skrenuti pažnju na važnost pravilne ishrane, a da to ne izazove osećaj krivice ili sklonost restriktivnim dijetama, ključno je razumeti korene problema i preuzeti odgovornost na pravi način”, kaže za RT Blakan psiholog Jovana Ivanović i dodaje da roditelji često nesvesno oblikuju detetov odnos prema hrani još od prvih meseci života:
“Ako se hrana koristi kao sredstvo utehe: kada se dete hrani ne zato što je gladno, već da bi se umirilo ili kako bi se preusmerila pažnja sa neprijatnih emocija onda se može stvoriti dugoročna povezanost između hrane i emocionalne regulacije. Kasnije, dete može posezati za hranom ne iz fiziološke potrebe, već kao odgovor na stres, dosadu, tugu ili frustraciju”.
Nagrada i kazna
Još jedan problem nastaje kada roditelji koriste hranu kao nagradu ili kaznu: “Kada dete dobija omiljenu poslasticu kao oblik nagrade ili mu se uskraćuje određena hrana kao kazna, ono može razviti nezdrav odnos prema ishrani, hrana postaje nešto više od puke potrebe, postaje simbol ljubavi, prihvatanja ili kontrole”, ističe psiholog.
Pored toga, roditelji ponekad projektuju sopstvene probleme sa ishranom na dete, bilo kroz nesvesno prenošenje nezdravih obrazaca (emocionalno prejedanje, neumerenost, nezadovoljstvo sopstvenim izgledom) ili kroz prenaglašavanje ideje da dete “mora da pazi na kilažu”.
“Ako dete percipira da je njegova ishrana problematična i da nije ‘dovoljno dobro’ jer ne uspeva da odgovori na roditeljske zahteve za korekcijom ishrane, može razviti osećaj krivice i nesigurnosti u vezi sa svojim telom i hranom. Osećaj neuspeha i pritisak da promeni nešto što je već oblikovano roditeljskim odlukama može ga dodatno frustrirati i dovesti do toga da stvori još gori odnos prema hrani, bilo kroz prejedanje, izbegavanje hrane ili opsesivnu kontrolu ishrane”, naglašava Jovana.
Na šta staviti fokus
Odgovornost roditelja da promene način na koji pristupaju ishrani u porodici i ključ nije u strogim pravilima i ograničenjima, već u pružanju pozitivnog modela ponašanja, uvođenju raznovrsne i balansirane ishrane kroz svakodnevne navike cele porodice:
“Umesto da se fokus stavlja na izgled ili kilažu, važno je pričati o tome kako hrana utiče na energiju, zdravlje i dobro raspoloženje. Fizička aktivnost treba da bude deo svakodnevice, ali ne kao obaveza ili kazna, već kroz igru, šetnje i aktivnosti koje donose zadovoljstvo”, pojašnjava stručnjak.
Deca nisu odgovorna za obrasce u kojima su odrasla već su roditelji ti koji oblikuju njihov odnos prema hrani, ističe psiholog:
“Umesto da ih optužujemo za loše navike, potrebno je da im budemo podrška u izgradnji zdravih. Saosećajnim pristupom i zajedničnkim trudom koji može da podrazumeva i uključivanje celokupne porodice i sistemsku promenu pristupu ishrani i fizičkim aktivnostima”, kaže stručnjak za RT Balan.
Himna i dim, a nije utakmica: Evo čije su “bombe” prve poletele u Narodnoj skupštini
Poslanici bacali i jaja, nastao opšti metež, dim gušio u sali. Brnabićevu polili vodom

Počelo je himnom “Bože pravde”, a nastavilo se bacanjem dimne bombe. Ali, ne utakmica, nego sednica Skupštine Srbije.
Najavljivala je prozapadna opozicija da će bojkotovati početak prolećnog zasedanja, govorili su da će imati neke aktivnosti, a to je sve izgleda bila “zavesa”. A iza zavese, krile su se dimne bombe i jaja.
U trenutku kada su u veliku salu počeli da ulaze ministri sa ciljem da obrazlažu zakone, zavesa je pala. Iz dela sale rezervisanih za opozicione klupe krenula su da lete jaja. Istovremeno su zapaljene dimne bombe.
Na snimcima iz direktnog prenosa vidi se kako Dobrica Veselinović iz “Zeleno levog fronta” diže dimnu bombu iz koje izlazi dim roze boje. Silazi stepenicama prema stolu za predsedavajuće.

Poslanik Dobrica Veselinović sa bakljomПринтскрин РТС
Zatim je i njegov kolega iz poslaničkog kluba Bogdan Radovanović učinio isto, zapalivši dimnu bombu takođe roze boje. Isti poslanik je sprečavao i socijalistu Dušana Bajatovića da govori.
Takođe, Radovanović je i član poslaničke grupe prijateljstva s Ukrajinom.

Poslanik Bogdan Radovanović drži dimnu bombuПринтскрин РТС
Zatim su “rekviziti” krenuli da lete i iz ruku drugih poslanika. Bilo je dosta onih koji su izbacivali crni dim. U sali je nastao haos. Za stolom predsedavajućeg neko se snašao raširivši kišobran. Tako je sprečio da ga pogode u glavu, jer su poslanici dela opozicije bacali “bombe”, a poslanici vlasti su im te iste vraćali da druge strane sale.

U opštem metežu, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić sišla je do mesta na kojem je bilo grupisano najviše poslanika, koji su gurali, a tada ju je poslanik Nove DSS Predrag Marsenić nedžentlmenski polio vodom.
A onda, novi cirkus. Oko 14 časova, poslanici prozapadne opozicije ponovo su bacili dimne bombe i jaja ka stolu gde sedi predsednica Narodne skupštine. Poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović je tom prilikom aktivirao protivpožarni aparat.
Inače, u Skupštini Srbije danas je pred poslanicima preko 60 tačaka dnevnog reda, među njima i zakoni iz oblasti obrazovanja koji treba da dovedu do ispunjavanja zahteva studenata koji se odnosi na više novca za fakultete. Njime će školarina studentima biti smanjena za 50 odsto. Takođe, poslanici na kraju sednice treba i da konstatuju ostavku premijera Miloša Vučevića.
Deo poslanika opozicije je na početku sednice pokušavao bukom, pištaljkama i vuvuzelama da spreči dalje održavanje sednice, ali rasprava je nastavljena uprkos haosu. Ministri su obrazlagali zakone.
Kako je rekla Brnabićeva, tri poslanice su povređene.
A, kada se glave ohlade, dim ispari, jaja počiste, možda stigne i odgovor na pitanje kako je i ko u Skupštinu Srbije uneo dimne bombe, kada na svakom ulazi stoji policija i KD provera. I jaja.
Novak čeka duel sa Kirjosom, protiv Alkaraza moguć susret već u četvrtfinalu Indijan Velsa
Novak Đoković biće slobodan u prvom kolu Mastersa u Indijan Velsu, dok će se u drugom sastati sa pobednikom duela između Australijanca Nika Kirjosa i kvalifikanta

Posle povrede na Australijan openu i ne previše uspešnog nastupu u Dohi, Novaka Đokovića očekuje učešće na prvom mastersu u sezoni – Indijan Velsu.
Najbolji teniser u istoriji biće slobodan u prvoj rundi, dok će u drugoj igrati protiv pobednika meča između Nika Kirjosa i kvalifikanta.
Potencijalni rival Đokoviću u trećem kolu je Argentinac Fransisko Serundolo.
Titulu u Indijan Velsu brani Španac Karlos Alkaraz, koji je slobodan u prvom kolu, a u drugom kolu sastaće se sa pobednikom duela između Francuza Kventina Alisa i kvalifikanta.
Alkaraz se nalazi u istoj polovini žreba kao i Đoković, a potencijalni duel srpskog i španskog tenisera moguć je u četvrtfinalu.











