11.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 323

Premijer Ontarija Doug Ford potvrđuje da će biti raspisani prevremeni izbori sledeće srede

0

Premijer Doug Ford potvrdio je da će sledeće sedmice raspisati prevremene pokrajinske izbore, otvarajući put Ontarijancima da izađu na birališta krajem februara.

“Videću se sa zamenikom guvernera u utorak”, rekao je Ford na konferenciji za novinare najavljujući projekat proširenja tranzita u Bramptonu u petak ujutro.

Premijer je ukazao na pretnju američkog predsednika Donalda Trumpa da će uvesti carine od 25 posto na svu kanadsku robu kao opravdanje za vanredne izbore u pokrajini.

Ford trenutno ima većinsku vladu, a sledeći redovni datum izbora u Ontariju određen je za jun 2026.

„Potreban nam je mandat naroda da se borimo protiv tarifa Donalda Trampa. To je protiv naših porodica, naših preduzeća, naših zajednica”, rekao je Ford.

Trump je rekao da bi te tarife mogle biti uvedene već od 1. februara.

Već mesecima kruže glasine o vanrednim izborima. U četvrtak je visoki izvor iz pokrajinske vlade rekao za CTV News da će birači izaći na birališta 27. februara , više od godinu dana pre sledećih redovnih pokrajinskih izbora.

“Sa snažnim mandatom, moći ćemo da se borimo s Donaldom Trumpom kako bismo bili sigurni da ćemo zaustaviti carine i osigurati sigurnost ljudima”, rekao je Ford u petak.

Premijer je dodao da je pokrajina spremna da potroši “desetine milijardi dolara” da zaštiti ekonomiju Ontarija.

“Nije ništa drugačije nego tokom pandemije. Pobrinućemo se da obezbedimo život ljudima. Uradiću sve što je potrebno da zaštitim narod Ontarija”, rekao je.

Ford je takođe sugerisao da je “nedostatak vodstva na saveznom nivou” uticao na njegovu odluku da raspiše vanredne izbore u Ontariju.

“Na saveznom nivou, ne znamo ko će biti sledeći premijer”, rekao je Ford.

„Trenutno nam je potrebno snažno vođstvo u zemlji, potrebno nam je snažno vođstvo u provinciji i mi ćemo to snažno vođstvo pružiti ljudima Ontarija.”

Radiću 20 sati dnevno

Upitan o prethodnim komentarima koje je dao kritikujući premijera Justina Trudoa zbog raspisivanja prevremenih izbora 2021. tokom pandemije COVID-19, Ford je rekao da će nastaviti svoj premijerski posao “svakog dana” tokom predstojeće izborne kampanje.

„U jednu stvar mogu da vas uverim. Ja sam radnik. Radiću 20 sati dnevno dok prolazimo kroz ovu tranziciju s ovim tarifama”, rekao je Ford. “Svakog dana ću razgovarati sa našim ministrima.”

Rekao je i da planira otići u Washington sledećeg meseca zajedno s ostalim premijerima zemlje kako bi razgovarao s američkim senatorima i članovima Kongresa u nastojanju ” da tamo pošaljemo našu priču”.

U saopstenju objavljenom u petak ujutro, vođa Zelene stranke Mike Schreiner optužio je Forda da “svoj posao stavlja ispred vašeg posla” raspisivanjem izbora sada.

“Suočen s pretećim carinama, Ontariju je potrebna stabilnost, a ne izbori”, rekao je. “Moramo pokazati snagu kroz jedinstvo da branimo kanadske radnike, kanadska radna mesta i kanadske kompanije.”

Lideri i NDP-a i liberala u Ontariju takođe su poslednjih dana bili kritični prema odluci o raspisivanju prevremenih izbora u pokrajini.

“Svaki premijer koji raspiše vanredne izbore usred zime nada se da ljudi nece obraćati pažnju na proces”, izjavila je liderka NDP-a Ontarija Marit Stiles za CP24 ranije ove sedmice. “Potrebna nam je stabilnost. Raspisivanje izbora ne stvara stabilnost. Donaldu Trampu to izgleda kao prilika da još više uzdrma stvari. Mislim da je to pogrešan pristup.”

Liderka liberala Bonnie Crombie nazvala je ovu odluku “veoma sebičnim potezom”.

“Odabrao je nepromišljenost umesto odgovornosti. On odgovara na haos stvaranjem više haosa u trenutku kada nam je potrebna stabilnost i sigurnost”, rekla je ona u video poruci objavljenoj na društvenim mrežama u petak.

Premijer Ford je u svojim izjavama u petak ciljao i na Crombi i na Stilesa, sugerisući da bi bila “apsolutna katastrofa” da bilo koji od lidera bude uključen u pregovore s američkim predsednikom.

„Zamislite samo ovo, ljudi. Zamislite Bonnie Crombie ili Marit Stiles kako sede preko puta predsednika Trumpa i pregovaraju ”, rekao je Ford.

“Bila bi to apsolutna katastrofa i neka nam je Bog u pomoći ako se to ikada dogodi.”

Govoreći za CTV News nakon Fordovih izjava u petak, Crombie je optužila premijera da naduvava svoju ulogu u trgovinskim pregovorima sa našim susedima južno od granice.

“Prvo recimo da će Doug Ford imati vrlo malu ulogu, nultu ulogu, u pregovorima. Ovo je isključivo odgovornost savezne vlade”, rekao je Crombie.

“Ono što on želi je da nas odvede na nepotrebne izbore koji će glasače koštati 175 miliona dolara. Zamislite, u ovom trenutku kada bi nas on trebao pripremati i štititi naša radna mesta, jedini posao koji želi zaštititi je svoj. Vidimo li još nekog premijera da to radi?”

Ona je napomenula da će birači u Ontariju sada imati priliku da premijera pozovu na odgovornost za Fordova prekršena obećanja iz prošlih predizbornih kampanja.

“Ljudi će imati priliku da pozovu Douga Forda na odgovornost, da bude odgovoran za svoje neuspehe”, rekla je Crombie.

SERBIANNEWS/CANADA

Nova studija: Kako je ispijanje kafa povezano sa rizikom od demencije

0
person pouring coffee in mug

Ljudi koji redovno piju kafu imaju manji rizik od razvoja demencije, pokazalo je novo istraživanje. Ali postoji „kvaka“ – povezanost važi samo za određene vrste kafe.

Veza je utvrđena nakon sprovedene studije na osnovu podataka iz zdravstvenih kartona 204.847 ljudi u Velikoj Britaniji, starosti između 40 i 69 godina. Istraživanje su sproveli istraživači iz institucija širom Kine. Evidencija je uključivala i navike konzumiranja kafe i dijagnozu slučajeva demencije. „Veći unos kafe koja sadrži kofein, dakle nije bila u procesu dekofeinizacija, posebno nezaslađene kafe, bio je povezan sa smanjenim rizicima od Alchajmerove bolesti, dementnih poremećaja i Parkinsonove bolesti“, pišu istraživači u naučnom radu.

Кафа која делује је она – без шећера

Kafa koja deluje je ona – bez šećera

„Međutim, takva povezanost nije primećena za kafu zaslađenu šećerom ili veštačkim zaslađivačima“, objasnili su autori studije.

Istraživači su koristili izveštaje učesnika o njihovom unosu kafe kako bi ih podelili u pet grupa: oni koji ne konzumiraju kafu, 0 do 1 šoljica dnevno, 1 do 2 šoljice dnevno, 2 do 3 šoljice dnevno, i više od 3 šolje dnevno.

Poslednja grupa je ona u kojoj je pronađen najveći statistički značaj. Ali sveukupno, u poređenju sa ljudima koji ne piju kafu, oni koji piju bilo koju količinu kafe imali su najmanje 34 posto manje šanse da razviju Alchajmerovu bolest i srodne bolesti, 37 posto manje šanse da razviju Parkinsonovu bolest i 47 odsto manje šanse da umru od neurodegenerativne bolesti.

Međutim, kafa je morala biti nezaslađena i sa kofeinom da bi ova veza važila. Istraživači misle da bi određena svojstva kofeina mogla zaštititi mozak od demencije. Moguće je da šećer i veštački zaslađivači ometaju prednosti kofeina – i zato će biti potrebne dodatne studije da bi se to sigurno znalo.

„Višestruki mehanizmi sugerišu potencijalnu vezu između konzumacije nezaslađene kafe i kafe sa kofeinom i neurodegenerativnih bolesti“, pišu istraživači.

Podaci u novoj studiji ipak ovde nisu dovoljno sveobuhvatni da bi pokazali direktnu uzročnu vezu. Nije jasno da li ispijanje kafe sprečava demenciju, da li rani stadijumi demencije utiču na ispijanje kafe kod ljudi, ili postoji treći nepoznati faktor koji utiče i na unos kafe i na rizik od demencije.

Кофеин се показао као користан састојак, али су потребна додатна истраживања

Kofein se pokazao kao koristan sastojak, ali su potrebna dodatna istraživanja

Verovatno je mnogo različitih faktora u igri, s obzirom na složenost mozga i neurodegenerativnih bolesti.

I prethodne studije su otkrile da kafa može sprečiti pogoršanje demencije i možda dodati godine našim životima. Međutim, izgleda da povezanost ta dva činioca zavisi i od toga kolika je količina, i kakve kafe u pitanju.

„Dodavanje šećera ili veštačkih zaslađivača kafi može imati štetne efekte i tome treba pristupiti oprezno“, pišu istraživači i dodaju: „Umesto toga, preporuka je konzumacija nezaslađene kafe koja sadrži prirodni kofein.

Istraživanje je objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition.

Zverev stao u Novakovu odbranu: Dao je ovom sportu sve

0
green tennis ball in closeup photography

Nemački teniser Aleksander Zverev stao je u odbranu Novaka Đokovića, koji je ispraćen zvižducima pošto je zbog povrede predao meč polufinala Australijan opena. Nemac je istakao da je Đoković teniser kojeg najviše poštuje i da je tenisu dao apsolutno sve.

Najbolji srpski teniser Novak Đoković predao je Aleksandru Zverevu meč polufinala Australijan opena po završetku prvog seta.

Publika na “Rod Lejver areni” nije bila zadovoljna neočekivanim krajem meča, pa je srpskog tenisera ispratila glasnim zvižducima.

Kada je došlo vreme za tradicionalni intervju na terenu, u odbranu starijeg kolege stao je Aleksandar Zverev, koji je i sam bio šokiran raspletom.

“Prva stvar koju želim da kažem, nemojte da zviždite igraču kada izađe povređen. Znam da su svi platili kartu, ali morate da znate da je Novak Đoković ovom sportu tokom poslednjih 20 godina dao sve. Osvojio je ovaj turnir sa povredama, sa pocepanim mišićima, povredom stomaka. Morate da pokažete poštovanje i ljubav prema njemu. Da budem iskren, ne postoji čovek na ATP turu kojeg više poštujem”, rekao je Nemac.

Istakao je da nije znao da Đoković ima probleme sve do početka taj-brejka, kada je postalo očigledno.

“Nisam znao da ima probleme, igrao je u visokom ritmu prvi set. Videli smo u taj-brejku da se nije kretao kako je to radio tokom seta. Bilo je zahtevnih poena, video sam da ima većih problema. Igrao sam jedan od najboljih setova na turniru. To što je povređen, govori koliko je zapravo dobar. Možda ja nisam dovoljno dobar ili je on isuviše dobar”, zaključio je Nemac.

Zverev će u finalu Australijan opena, svom prvom, igrati protiv boljeg iz polufinalnog duela Italijana Janika Sinera i Amerikanca Bena Šeltona.

Đoković: Nisam mogao da se nosim sa bolom koji je bio sve jači

0

Najbolji srpski teniser istakao je posle završetka Australijan opena da je bio prisiljen da napusti meč protiv Aleksandera Zvereva zbog bolova izazvanih rupturom mišića, koju je zadobio još na meču protiv Karlosa Alkaraza u četvrtfinalu.

Ђоковић: Нисам могао да се носим са болом који је био све јачиĐoković: Nisam mogao da se nosim sa bolom koji je bio sve jači

Đoković je predao meč Zverevu u polufinalu Australijan opena po završetku prvog seta, koji je Nemac osvojio u taj-brejku – 7:6(7:5).

“Nisam udario lopticu još od meča sa Karlosom Alkarazom do sat vremena pred meč sa Zverevom. Uradio sam sve što sam mogao da sredim rupturu mišića koju sam imao. Lekovi, steznici, rad sa fizioterapeutom, pomogli su donekle, ali krajem prvog seta sam krenuo da osećam sve više i više bola i bilo je to previše da se nosim sa time u tom trenutku. Nesrećan kraj, ali sam pokušao”, naveo je Novak razlog zbog koga je prerano okončao polufinalni meč u Melburnu.

Po završetku prvog seta, koji je trajao čak sat i 22 minuta, Đoković je predao meč Zverevu i tek drugi put u karijeri stao na korak od finala Australijan opena, grend slema koji je osvajao rekordnih deset puta.

“Možda bih pokušao još koji gem, pola seta, ne znam… Da sam ga osvojio možda bih pokušao. Bilo je sve gore i gore, znao sam da će biti ogromna borba i da sam osvojio prvi set da ostanem fizički spreman i da se sa njim Bog zna koliko dugo još borim u relijima. Danas nisam imao to u sebi”, istakao je srpski teniser.

Đoković je podsetio da je pre dve godine imao istu povredu, ali da je uspevao da se sa tim nosi tokom igre.

“Ovoga puta to nije bio slučaj. U ovakvim situacijama morate da uradite sve što možete u kratkom roku i to sam i uradio. Imao sam dan više bez meča, mislio sam da će biti dovoljno to, ali… To nije bio slučaj, nažalost”, rekao je Đoković na konferenciji za medije.

Đokoviću je ovo bio drugi turnir u sezoni, a prvi na kome ga je trenerski savetovao nekadašnji veliki rival Endi Mari. Srpski as je rekao da su obojica razočarani predajom meča, ali da još uvek nisu pričali o budućoj saradnji.

“Još smo sveži sa terena. Sigurno ćemo pričati. Zahvalan sam mu što je bio ovde sa mnom, reći ću mu ono što ja mislim, a to je naravno pozitivno. Videćemo i kako se on oseća i donećemo narednu odluku. Obojica smo trenutno razočarani i ljuti, tako da je teško baš odmah krenuti da razgovaramo o narednim koracima. Mislim da obojica moramo malo da se iskuliramo, pa ćemo videti”, rekao je najbolji srpski teniser.

“Želim da nastavim”

Đoković je predstavnicima medija rekao da želi da nastavi sa takmičenjem na ATP turu.

“Moraću da vidim kako se sezona bude kretala. Želim da nastavim, ali da li ću imati drugačiji raspored sledeće godine, ne znam… U Australiji sam pravio najveće uspehe, volim da dolazim ovde, ako sam zdrav, spreman i motivisan, ne vidim razlog zašto ne bih došao, ali uvek postoji šansa”, dodao je Đoković.

Srpski teniser još uvek nije siguran koliko će morati zbog povrede da pauzira, te da će morati na dodatne analize.

“Kada se vratim u Evropu sastaću se sa fizioterapeutima i medicinskim timom i pokušaćemo da vidimo šta je najbolje da uradim da se što je brže oporavim. Za par nedelja treba da igram Dohi, ali da li ću igrati to zavisi od toga koliko se brzo oporavim. Ranije sam uspevao da se oporavim brzo i videćemo kako će oporavak ići”, zaključio je Đoković.

Srpski teniser je prošle godine takođe završio učešće na turniru u Melburnu u polufinalu, a tada ga je Janik Siner savladao.

Finalni susret ove sezone na Australijan openu igraće se u nedelju, a rival Nemcu Zvezrevu biće bolji iz meča između Italijana Janika Sinera i Amerikanca Bena Šeltona.

Trump je rekao na Svetskom ekonomskom forumu da SAD ne treba kanadsku naftu, gas, automobile ili drvnu građu

0
Srbi za Trampa

Američki predsednik Donald Trump kaže da njegova zemlja ne mora uvoziti kanadsku naftu, gas, automobile ili drvnu građu.

“Zahtevaćemo poštovanje od drugih nacija… Kanada je bila veoma teška za suočavanje tokom godina,” rekao je on Svetskom ekonomskom forumu u Davosu u četvrtak, pojavljujući se putem video poziva, pred najvećim svetskim poslovnim i političkim vođama.

“Ne trebate da pravite naše automobile, a oni ih prave mnogo. Ne treba nam njihova građa jer imamo svoje šume”, nastavio je. “Ne treba nam njihova nafta i gas, imamo više od bilo koga.”

Trump je takođe ponovio svoju ponudu da bi Kanada mogla postati deo SAD-a, nazivajući to putem za beg od visokih carina od 25 %, za koje je rekao da bi mogao uvesti do 1. februara. Ta pretnja se mesecima nadvija nad kanadskim poslovnim i političkim klasama . Ottawa je upozorila Trumpa da će odgovor Kanade biti oštar.

Ako bi se Sjedinjene Države odvikle od kanadskog izvoza, to bi poremetilo uspostavljene trgovinske odnose između dve zemlje.

Na primer, Kanada snabdeva lavovski deo uvoza sirove nafte Sjedinjenih Država – više nego ostatak sveta zajedno. U 2023. godini, 60 posto sirove nafte uvezene u Sjedinjene Države dolazilo je sa severa granice, prema Vladi Kanade. Što se tiče prirodnog gasa, Kanada je te godine obezbedila 99 posto američkih uvezenih zaliha.

Prema kanadskoj privrednoj komori, svaki dan granicu prelazi oko 3,6 milijardi dolara robe. Američko-kanadski trgovinski odnos direktno je povezan sa 3,7 miliona radnih mesta između dve zemlje.

Poslovni stručnjaci upozorili su da bi trgovinski rat mogao dovesti do stotina hiljada otpuštanja širom Kanade.

Scott Crockatt, potpredsednik Poslovnog veća Alberte, rekao je da bi tarife od 25 posto bile “razorne” za zemlju, a David Adams, izvršni direktor Global Automakers iz Kanade, rekao je za CTV News Channel u sredu da bi se pogoni za proizvodnju automobila mogli suočiti sa zatvaranjem ako tarifno okruženje postaje previše izazovno.

Kanada je ‘pouzdani’ partner: Trudo

Obraćajući se novinarima, Trudeau je rekao da je Kanada “spremna da odgovori na snažan način, ali na način koji će se postepeno pojačavati”.

Premijer, koji je bio na putu na sastanak nacionalnog poslaničkog kluba kako bi se delom razgovaralo o Trumpovoj tarifnoj pretnji, drži  kanadske planove uglavnom u tajnosti.

On je više puta rekao da su sve opcije na stolu – uključujući kontratarifu dolar za dolar – iako se očekuje da će se zemlja fokusirati na ključne industrije koje će uticati na Trumpovu glasačku bazu; razmislite: sok od narandže sa Floride ili žestoka pića iz republikanskih država na jugu.

Ako SAD započnu trgovinski rat, “dogodiće se dve stvari”, rekao je Trudeau. Prvo, Kanada će imati “snažan, snažan odgovor” i “cene za američke potrošače gotovo svega će rasti”.

“Mislim da on to želi”, rekao je premijer.

SERBIANNEWS/CANADA

Povodom 165 godina od rođenja Čehova: Predstava Ruskog pozorišta mladih “Jurij Rakitin” u Ruskom domu

0
a blurry photo of a man and a woman dancing

Na inicijativu Sektora za omladinu Koordinacionog saveta organizacija ruskih sunarodnika u Srbiji, u Ruskom domu, 27. januara, sa početkom u 17.00 časova biće izvedena Čehovljeva komedija u jednom činu “Bračna ponuda”

Povodom 165 godina od rođenja Čehova: Predstava Ruskog pozorišta mladih "Jurij Rakitin" u Ruskom domu© Руски дом у Београду

Ove godine se navršava 165. godišnjica od rođenja jednog od najistaknutijih klasika ruske književnosti – Antona Pavloviča Čehova.

Tim povodom, na inicijativu Sektora za omladinu Koordinacionog saveta organizacija ruskih sunarodnika u Srbiji, u Ruskom domu, 27. januara, sa početkom u 17.00 časova biće izvedena Čehovljeva komedija u jednom činu “Bračna ponuda”.

U ulogama će se naći Vladimir Bubnov, Marija Ivanova i Danila Danilović – članovi Ruskog pozorišta mladih iz Beograda “Jurij Rakitin”.

Ovo će biti ujedno i prva predstava kojom će se pozorište koje nosi ime uglednog ruskog reditelja, pedagoga i glumca Jurija Rakitina predstaviti beogradskoj publici.

Angažovanjem u Narodnom pozorištu u Beogradu, Narodnom pozorištu u Šapcu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu od 1921. do 1946. godine, Jurij Ljvovič Rakitin je značajno doprineo razvoju srpskog pozorišta, stekavši priznanje izuzetno cenjenog umetnika u Jugoslaviji.

Naučnici upozoravaju da bi najveći ledeni breg na svetu mogao da udari u ostrvo

0
white iceberg near white mountains

Najveći ledeni breg na svetu, A23a, nalazi se 280 kilometara od Antarktika, a naučnici su upozorili na mogućnost sudara sante leda i britanskog ostrva Južna Džordžija.

Naučnici upozoravaju da bi najveći ledeni breg na svetu mogao da udari u ostrvo© Unsplash/Tina Rolf

Santa leda kreće se severno od Antarktika ka Južnoj Džordžiji, britanskoj teritoriji koja je utočište za divlje životinje, gde bi mogla da se nasuče i razbije u delove. Trenutno je udaljena 280 km od ostrva.

Naučnici tvrde da to dovodi u opasnost pingivne i foke koji žive na ostrvu i podsećaju da su životinje prilikom prethodnih sudara masovno umirale od gladi,kada su prošle džinovske sante leda blokirale pristup izvorima hrane.

”Ledeni bregovi su sami po sebi opasni. Bio bih izuzetno srećan da nas potpuno zaobiđe”, rekao je za Bi-Bi-Si brodski kapetan Sajmon Volas.

Ovaj breg se odlomio od dela Antarktika, poznatog kao Filčner, 1986. godine, ali se zaglavio na morskom dnu, a zatim je bio zarobljen u okeanskom vrtlogu.

Naučnici takođe često upozoravaju na topljenje ledenih bregova na Južnom polu, koji je nekada pokrivao 3.900 kvadratnih kilometara, ali najnovije satelitske slike pokazuju da veličina kontinenta iznosi 3.500 kvadratnih kilometara.

Ova teritorija je dom dragocenih kolonija kraljevskih pingvina i miliona morskih i krznenih foka.

“Južna Džordžija se nalazi u ‘aleji santi leda’, pa ovi očekivani udari mogu imati veliki uticaj kako na ribarstvo, tako i za divlje životinje”, kaže Mark Belčier, morski ekolog i savetnik vlade Južne Džordžije.

Klimatske promene verovatno nisu uzrok formiranja A23a, jer se odlomila još 1986. godine, ali sa sve nestabilnijim Antarktikom u budućnosti će nastajati još ovakvih ledenih gromada

Muškarci su u proteklih 100 godina porasli duplo više nego žene, pokazala je studija

0
topless man drinking water from plastic container

Razlike u visini i težini između polova su se znatno povećale od 1900. godine, prema podacima iz desetine zemalja. Otkriveno je da muškarci nikada nisu bili toliko visoki i krupni kao danas, ali se kod žena ne primećuje jednako upečatljiva promena u rastu i građi.

Muškarci su u proteklih 100 godina porasli duplo više nego žene, pokazala je studija© Freepik/krakenimages.com

Pored toliko velikih promena u istoriji čovečanstva, izgleda da je u nauci promakla jedna interesantna činjenica o razvoju muških i ženskih tela. U poslednjih stotinak godina, broj krupnih muškaraca se znatno povećao u poređenju sa brojem krupnih žena. Prema novoj studiji, muškarci širom sveta su dobijali na visini i težini dvostruko brže od žena tokom prošlog veka, što je dovelo do većih razlika u građi među polovima.

“Imamo uvid u to kako je seksualna selekcija oblikovala muško i žensko telo i kako nas je poboljšano okruženje, u smislu hrane i manje bolesti, oslobodilo naših okova”, rekao je profesor Luis Halzi sa Univerziteta u Rohemptonu.

Podaci o muškarcima i ženama su prikupljeni koristeći podatke svetske zdravstvene organizacije, inostranih vlasti i britanske evidencije da vide kako su se visina i težina promenile sa životnim uslovima. Poslednja stavka je merena indeksom ljudskog razvoja (HDI), rezultatom zasnovanim na očekivanom životnom veku, vremenu provedenom u obrazovanju i prihodu po glavi stanovnika, koji se kreće od nula do jedan.

Analiza zapisa iz desetina zemalja pokazala je da su na svakih 0,2 poena povećanja indeksa ljudskog razvoja žene u proseku bile 1,7 centimetara više i 2,7 kilograma teže, dok su muškarci bili 4 centimetara viši i 6,5 kilograma teži. Ovo sugeriše da se, kako se životni uslovi poboljšavaju, povećavaju se i visina i težina – ali više nego dvostruko brže kod muškaraca nego kod žena.

Da bi videli da li se slični trendovi dešavaju u pojedinačnim zemljana, istraživači su se pretražili istorijske podatke o visini stanovnika u Velikoj Britaniji, gde je ovaj indeks porastao sa 0,8 u 1900. godini na 0,94 u 2022. godini. Tokom prve polovine veka, prosečna visina žena porasla je za 1,9 odsto (sa 159 na 162 centimetara), dok je prosečna visina muškarca porasla za 4 odsto (sa 170 na 177 centimetara), prenosi “Gardijan”.

“Otprilike jedna od četiri žene rođene 1905. godine bila je viša od prosečnog muškarca rođenog 1905. godine, ali je to palo na otprilike jednu od osam žena za one rođene 1958. godine”, rekao je Halsi.

Neki naučnici pretpostavljaju da su seksualne preferencije žena možda podstakle razvoj trenda zbog kojeg su viši, mišićavi muškarci poželjniji (iako u današnje doba gojaznosti, velika težina ne podrazumeva mišićavost). Ove skolonosti imaju smisla: Stas i građa su glavni pokazatelji zdravlja i vitalnosti, a ženama su takođe privlačni muškarci koji izgledaju sposobno da zaštite i brane svoje partnerke i potomstvo od opasnosti.

Interesantno je da ženama visina muškaraca može biti privlačna jer sugeriše da su izdržljivi – kako su odrastali, nisu bili pogođeni posledicama lošeg okruženja, tako da su dostigli veći potencijal visine, kažu naučnici.

Brži porast visine i težine muškaraca može biti u skladu sa dugogodišnjom idejom da su ženke “ekološki ograničeniji” pol zbog zahteva reprodukcije, posebno kod sisara kod kojih su za trudnoću i dojenje potrebne velike količine energije, tvrdi Majkl Vilson, profesor ekologije, evolucije i ponašanja na Univerzitetu u Minesoti.

Nalazi se zasnivaju na prethodnom radu koji je otkrio da žene žele visoke muškarce mnogo više nego što muškarci žele niže žene – ali postoje i nedostaci visokog rasta. Dok viši ljudi imaju tendenciju da zarađuju više, oni su takođe skloniji raznim vrstama raka, verovatno zato što imaju više ćelija koje mogu akumulirati mutacije koje dovode do bolesti.

Sabalenka “osvetila” Olgu, u subotu će igrati za treći uzastopni trofej u Melburnu

0
green tennis ball in closeup photography

Beloruska teniserka Arina Sabalenka plasirala se u finale Australijan opena, pošto je u polufinalu ubedljivo pobedila Paulu Badosu iz Španije

Sabalenka "osvetila" Olgu, u subotu će igrati za treći uzastopni trofej u MelburnuGetty © Fred Lee

Beloruskinja će u subotu igrati u finalu, te će imati priliku da postane prva teniserka od Martine Hingis (1997-1999), koja je tri puta uzastopno osvajala Australijan open.

Polufinalni meč je trajao jedan sat i 26 minuta, a ovo je bio osmi međusobni duel beloruske i španske teniserke – šesta pobeda Sabalenke.

Arina je izgubila samo jedan set na putu do finala, protiv Ruskinje Pavljučenkove, a protiv Badose je odigrala siguran meč, iako je prva izgubila svoj servis u prvom setu.

Usledila su dva brejka Beloruskinje za 6:4, a i u drugom setu je Sabalenka dva puta oduzela servis protivnici (6:2) i plasirala se u finale.

Podsetimo, Badosa je u osmini finala zaustavila srpsku teniserku Olgu Danilović, posle čega je dala neprimerene komentare.

Beloruskinja brani titulu na Australijan openu, a u finalu, koje je na programu u subotu, igraće protiv pobednice meča između Ige Švjontek i Medison Kiz.

Novak nije trenirao drugi dan zaredom – odmara mišić za duel sa Zverevom

0

Novak Đoković drugi dan zaredom nije trenirao, pošto želi da se oporavi od povrede butnog mišića, koju je zadobio u meču sa Alkarazom, i tako se što bolje pripremi za polufinalni fuel sa Aleksandrom Zverevom

Novak nije trenirao drugi dan zaredom – odmara mišić za duel sa ZverevomGetty © Shi Tang

Pobedio je Novak Alkaraza uprakos povredi koju je doživeo u finišu prvog seta, ali je odmah posle meča zabrinuo konstatacijom: “Videćemo kako će biti sutra”.

Ipak, najbolji teniser u istoriji nije trenirao u Melburnu ni u sredu ni u četvrtak, što znači da će na megdan Aleksanderu Zverevu, u polufinalu turnira, ići praktično bez treninga.

Očigledno je Đoković procenio da je povreda butnog mišića leve noge takva da zahteva više mirovanja i odmora, nego treninga i naprezanja.

Inače, Novak će u petak 12. put u karijeri igrati u polufinalu prvog grend slema u sezoni, a samo jednom je poražen – prošle godine od potonjeg pobednika Janika Sinera.

Meč protiv Zvereva igra se u nepovoljnom terminu, i po Đokovića i po navijače u Srbiji, pošto duel počinje u 14.30 po lokalnom, odnosno 4.30 po srednjoevropskom vremenu.

Novak u Melburnu juri svoj 11. trofej, rekordni 25. grend slem u karijeri i jubilarnu 100. ATP titulu.

U drugom polufinalu, u večernjem terminu po lokalnom vremenu, sastaju se Janik Siner i Ben Šelton.