13.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 263

Sferopulos: Bolomboj ostaje u SAD, ne znamo da li će Davidovac igrati

0

Janis Sferopulos (©Star Sport)

“Da, ovo su 14 igrača koje imam na raspolaganju, bez Davidovca i Bolomboja. Tu su Lazić i Teodosić, oni uz ove koji su igrali danas čine roster od 14 igrača“

Pobedom je Crvena zvezda završila preostalu utakmicu 27. kola nad Studentskim Centrom. U prvom planu bili su Filip Petrušev Andrej Kostić, mada je na konferenciji za novinare bilo dosta priče o onima koji nisu sa ekipom – Džoelu Bolomboju Dejanu Davidovcu.

Crvena zvezda je u četvrtak ujutru objavila da je Bolomboj bio podvrgnut operaciji stopala i da je za njega završena sezona. Prema rečima Zvezdinog stratega, ostaće u SAD da odradi prvi deo oporavka.
“Ostaće do kraja sezone u SAD, gde će odraditi prvi deo rehabilitacije. Posle leta, doći će kako bi bio sa nama tokom priprema“, poručio je Sferopulos.

Upitan je grčki stručnjak da li je saglasan sa tim da Crvena zvezda ove sezone igra bolje na strani, nego kod kuće.
“Ne mogu da kažem da smo igrali bolje na strani, nego kod kuće. Igrali smo odlično protiv Efesa kod kuće. Imali smo još neke mečeve, zato ne mogu da kažem da igramo bolje van svog parketa, ali da, rezultati jesu izostali, to je tačno. Igrali smo dobro protiv velikih klubova, ali su mali detalji odlučivali pobednika i to nam nije išlo u korist“.

Prokomentarisao je Sferopulos i dešavanja u četvrtfinalu Evrolige.
“Sve je moguće, pa i da se dogode preokreti u serijama. U košarci je uvek sve moguće. Videli smo da su timovi dobri, da su utakmice sa dosta agresivnosti, svi žele pobede. Pariz jeste izgubio sve tri utakmice, ali je bio kompetitivan u svakom duelu sa Fenerbahčeom“.

Otkrio je šef struke i koliko je sada drugačiji pristup treninzima i radu, kada nema obaveza u Evroligi.
“Pristup je isti. Tokom sezone, kada smo igrali Evroligu i ABA ligu spremali smo se isto kao i sada. Sada imamo više vremena za trening i napredak, da radimo na malim stvarima koje nismo mogli da ispravljamo tokom sezone. To se sve svodilo na video analizu, da pokažemo igračima šta je bilo loše, pa da oni to koriguju kroz utakmice i to bez treninga. Sada, kada imamo treninge, vidite kako se lopta bolje kreće, kako igramo bolje, kvalitetnija je i odbrana. Sve kroz trening može da se promeni, ovo je sada trenutak“.

Pitali su novinari Sferopulosa i da li je ovo konačan roster za plej-of ABA lige.
“Da, ovo su 14 igrača koje imam na raspolaganju, bez Davidovca i Bolomboja. Tu su Lazić i Teodosić, oni uz ove koji su igrali danas čine roster od 14 igrača“.

Konkretno o stanju Dejana Davidovca
“Ne znamo još (kada će zaigrati), možda u poslednjim utakmicama sezone, možda ne. Videćemo. Pratićemo situaciju iz nedelje u nedelju, rano je još za oporavak, povređena su mu leđa“.

O samoj utakmici sa Studentskim Centrom i pobedi…

“Pohvalio bih igrače kako su igrali, kako su pristupili utakmici. Bili su maksimalno u oba smera u ABA ligi, zadovoljan sam onim što su svi igrači pružili danas. Ako pogledate brojke, imali smo 30 asistencija i samo šest izgubljenih lopti. Ne samo to, želeo bih da naglasim da je čak 11 igrača imalo bar jednu asistenciju. To pokazuje koliko smo timski igrali dobro, koliko se dobro kretala lopta, ali i koliko je napad išao kako treba. Defanzivno smo spustili tim koji može da ubaci 80-90 poena komotno na 75 poena, što samo govori da smo stvarno imali dobru utakmicu u oba smera. Treba da nastavimo sa istim pristupom, čeka nas još jedna utakmica, pa onda idemo u plej-of“.

Poslednji meč u ligaškom delu regionalnog takmičenja Crvena zvezda igra u nedelju od 19 časova u Železniku.

U slavu Olivere Marković

0
man in black jacket standing beside woman in brown coat

„Olivera Marković na sceni Narodnog pozorišta“ naziv je izložbe autorke Mirjane Odavić, koja je uradila i katalog postavke koja će povodom beležavanja 100 godina od rođenja slavne glumice Olivere Marković, biti otvorena u ponedeljak uveče,  5. maja od 18 sati u Muzeju Narodnog pozorišta u Beogradu. Dizajn izložbe i kataloga potpisuje Jovan Tarbuk.

Olivera Marković (Beograd 3. maja 1925.-  Beograd, jula 2011.) uvek je bila u skladu sa glumačkim zadatkom: odani i zahvalni partner. Umetnica sa smislom da tumači i svedoči o vremenu u kome živi, da saoseća sa čovekom, da ga brani umetnošću, zbog čega je bila i ostala miljenica i publike i kritike.

Prvi igrani film „U planinama Jugoslavije“ snima već 1945. godine, a tri godine kasnije, postaje jedan od studenata prve generacije Pozorišne akademije, u klasi Mate Miloševića.

Bila je članica Beogradskog dramskog pozorišta, potom novosadskog Srpskog narodnog pozorišta iz kojeg 1967. godine prelazi u Narodno pozorište u Beogradu, gde je ostala sve do odlaska u penziju, 1989. godine. Na sceni nacionalnog teatra ostvarila je ukupno 36 uloga, počev od Darje u „Tihom Donu“, preko Maše u Tolstojevom „Živom lešu“, Agafje u Gogoljevoj „Ženidbi“, Aleksandre u Anujevoj „Kolombi“, Juliške u Nušićevom „Putu oko sveta“, Libere u Goldonijevim „Ribarskim svađama“, Arkadine u Čehovljevom „Galebu“, Babe u „Gorskom vijencu“…

Bajagina monografija „Pesme“ za čitalačku publiku

0
opened book on bed

Momčilo Bajagić Bajaga predstavio je monografiju „Pesme“, koja sadrži 160 pesama i isto toliko fotografija iz raznih razdoblja njegove karijere. Knjiga na preko 380 strana donosi pesme koje je Bajagić pisao za svoju grupu „Bajaga i instruktori“, ali i one rađene za druge muzičare, uz korišćenje Bajagićeve lične arhive.

-Dugo sam hteo da objavim knjigu svih pesama koje sam napisao. Lepo je da ljudi na jednom mestu imaju sve moje pesme. Našao sam sve stare sveske u kojima sam pisao stihove, pa sam neke listove objavio. Imaju i pesme pisane rukom, tu možete da vidite gomilu precrtanih reči, primetio je Bajagić na predstavljanju monografije u dvorani „Amerikana“ Doma omladine Beograda.

Kod pesme „Zažmuri“ u knjizi postoji strofa više nego na snimku objavljenom na albumu Bajage i instruktora „Sa druge strane jastuka“.

-Nije mi žao što nisam stavio tu strofu. Lepo je da ljudi vide kako teče proces rada na pesamama. Ono što je štampano u knjizi uglavnom se ne razliku od onog što je na albumima, primetio je  Bajagić.

U monografiji su pored pesama, fotografija…, predstavljene su i stare koncertne ulaznice „Bajage i instruktora“, kao i njihovi plakati sa nastupa u Rusiji, SAD,  Kanadi, Australiji.

Brza, jednostavna supa od spanaća

0
green vegetable on white ceramic bowl

Neutralna pavlaka, muskatni oraščić, beli luk, maslac, sastojci sa koji garantuju za dobar ukus

SUPA OD SPANAĆA

Potrebno je:

500 g spanaća

2 velika čena belog luka

50 g maslaca

pola kocke goveđe supe

2 dl vode

1 dl neutralne pavlake

muskatni oraščić

morska so

Oprani spanać skuvati, procediti i isprati. Osušiti šerpu u kojoj se kuvao spanać i ubaciti puter, pa kada se otopi, ubaciti sitno iseckani beli luk, a zatim i krupnije iseckan spanać. Dodati pola kocke za supu, narendati malo muskatnog oraha i naliti neutralnu pavlaku razblaženu s malo vode.

Kad supa proključa, skinuti je s vatre, sipati još malo vode i krčkati minut-dva. Ukoliko je potrebno, dodati još malo razblažene pavlake.

Može se dodati vode dok se ne dobije lepa tekstura, ali paziti da se supa ne razvodnji.

Sutra se slavi 1.maj, praznik rada, sindikati na trgovima, građani na izletištima

0

Međunarodni praznik rada, 1. maj, slavi se sutra, sindikati ga tradicionalno obeležavaju okupljanjima na trgovima i ulicama gde iznose svoje zahteve za poboljšanjem položaja radnika, a građani prvomajskim urancima i posetama izletištima.

 Večeras, uoči praznika, običaj je da se pale čuvene logorske vatre.

Praznik se obeležava širom sveta kao vid podrške radu i solidarnosti u borbi protiv svih vidova nepravde i eksploatacije, a pre svega kao vid zalaganja za poboljšanje radničkih prava i uslova rada.

Sindikalne organizacije u Srbiji najavile su za sutra okupljanja članstva, iznošenje svojih zahteva i odlazak do Vlade Srbije.

Najveća sindikalna centrala Savez samostalnih sindikata Srbije organizovaće okupljanje na Trgu Nikole Pašića u Beogradu u podne gde će biti pročitani zahtevi ove sindikalne centrale koji će posle šetnje do Vlade Srbije biti predati vladi i resornom Ministarstvu za rad.

Ujedinjeni granski sindikat (UGS) Nezavisnost je za mesto okupljanja izabrao Trg Slavija kod spomenika borcu za radnička prava Dimitriju Tucoviću u 11.30 časova, a posle programa planirano je da odu ispred Vlade Srbije.

Članstvo Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS), kako je saopštio ovaj sindikat, okupiće se u 11.00 časova na platou kod Ruskog cara u Beogradu, a planirana je i šetnja do Vlade Srbije.

 Prvi maj je kao Međunarodni praznik rada prihvaćen je u znak sećanja na 1. maj 1886. godine, kada su radnici u Čikagu protestovali na ulicama i svoje zahteve istakli u čuvene tri osmice, koje znače osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja.

Na proteste je odgovoreno represijom i brutalnom reakcijom vlasti i poslodavaca, što je dovelo do niza žrtava, a najoštriji sukobi sa policijom desili su se narednih dana, odnosno 4. i 5. maja, kada su se protesti proširili i van Čikaga.

U sukobima s policijom, ubijeno je najmanje šest ljudi, ranjeno je oko 50 demonstranata, a veliki broj je uhapšen.

Više radničkih vođa osuđeno je na smrt, a trojica su dobila višegodišnju robiju.

U Srbiji je praznik rada, 1. maj prvi put obeležen 1893. godine, okupljanjima i protestnim skupom u Beogradu.

Prema odredbama Zakona o državnim praznicima obeležava se neradno dva dana, prenosi Tanjug.

Jadran Malkovič: ​U osnovi sreće je prihvatanje sebe

0

Jadran Malkovič, glumac i reditelj gost je „Politikinog“ podkasta „Zdrav životni vodič sa Danijelom Davidov Kesar“. On je rođen u Nemačkoj, odrastao je u Jugoslaviji, školovao se u Engleskoj, a onda je osvojio srca ovdašnje publike glumeći u serijama „Azbuka mog života“ i „Crna svadba“.

„U osnovi sreće je prihvatanje sebe. Treba reći: Ovakav sam kakav jesam, ove konstitucije, ove građe, toliko godina imam, iz Srbije sam, ovo su moji pogledi na svet, moja uverenja. Ako ne poznajem sebe, ne mogu onda ni da kažem na čemu bih trebalo da radim. Kada spoznamo sebe onda onda možemo da vidimo i šta nam smeta, šta nam ne smeta, šta nam prija, šta želimo, kao i da donosimo odluke u svom životu, u partnerskim odnosima, sa porodicom, sa decom, da izrazimo svoje mišljenje. Ali, to ne znači da treba da budemo ekstremni u svakom pogledu i da vređamo ljude oko sebe. Iz spoznaje proizilaze mnogo bolje odluke i saznanje o tome šta volimo da radimo u životu i šta nas ispunjava. Ja sam davno, davno shvatio da toliko volim film i glumu da bih to radio i besplatno“, naglasio je Malkovič.

Nije se libio da radi razne poslove kako bi mogao da zaradi za časove glume, čekajući kastinge i prave uloge.

– Doneo sam odluku da odem iz zemlje, da gradim svoj život onako kako sam ga zamislio. Nisam zamišljao da ću da prodajem autobuske karte u Nemačkoj, što sam i radio neko vreme, ali moj cilj koji sam želeo da postignem je to u tom trenutku zahtevao. Radio sam i kao konobar, i kao barista, pravio sam kafe u nekoliko kafića, radio sam čak i na takozvanim organizovanim večerama, jevrejskim svadbama… Bilo je tu puno poslova koji mi nisu prijali, ali sam znao da će i to proći. I da će doći i ono što dugo čekam. Uvek nekako dođe. U Engleskoj sam radio i kao trener u tenisu i to me je na neki način oslobodilo, jer sam tada počeo da dobijam kvalitetnije kastinge za uloge. Više nisam osećao pritisak kada idem na kasting. Trebalo mi je godinu dana da nađem agenta. To je začarani krug. Uvek, nebitno u kom stadijumu karijere je čovek, uvek je nekako sve neizvesno, uvek može doći do toga da se neki projekat pomera ili da se otkaže – ističe Malkovič.

U podkastu je govorio i o popularnosti, novim ulogama, emocijama koje u njemu budi život u Jugoslaviji, povezivanju u javnosti sa kolegom Džonom Malkovičem, zdravom životu, ali i o krizi srednjih godina kod muškaraca… Otkrio je i da i da ima divan odnos sa bivšom suprugom.

– Ne može to svako iz prostog razloga jer se svaka veza ne završava na isti način. Naša veza se završila tako da nam je omogućila da izgrađujemo jedan drugi odnos, da ga produbljujemo, da vidimo jedno u drugom kvalitete koje posedujemo i odgovorimo na pitanje zašto želimo da budemo prijatelji. Dešavalo se da mi je svaki dan petoro ljudi govorilo da je glupost zato što smo u kontaktu. Pitali su me: „Da li ti još nju voliš? Vi nemate decu, pa zašto pričate“. Nije mi bilo jasno zašto je to uopšte njima bitno? Pitao sam se i zašto moram da im se pravdam? Na kraju sam rekao: „Ako želiš i ti da imaš sa nekim takav odnos, pitaj me kako se to radi pa ću ti rado preneti moja iskustva“ – pojasnio je Malkovič.

Srbija dobija najbolju mrežu auto-puteva

0

Policija u Novom Sadu nije ispunila zadatak, ne da neko bude prebijen, već da se obezbedi ulaz dekanu Dridu i njegovim saradnicima da mogu da rade svoj posao, poručio je predsednik Srbije

Фото Инстаграм/будућностсрбијеав

Taj hrabri čovek velikog srca je linčovan u Novom Sadu samo zato što je hteo da radi, ne da radi tuđi posao, već svoj posao, poručio je juče predsednik Srbije Aleksandar Vučić, povodom napada na dekana novosadskog Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Patrika Drida. „Hteo je da uđe na svoje radno mesto. Zato je čovek linčovan”, rekao je Vučić novinarima, prilikom obilaska radova na izlaznom portalu tunela „Iriški venac”, u okviru projekta izgradnje brze saobraćajnice Novi Sad – Ruma (Fruškogorski koridor). Rekao je i da nije zadovoljan reakcijom policije, da ona nije uradila svoj posao.

„Ona je dobila svoj zadatak, ona ga nije ispunila. To je sve što imam po tom pitanju da kažem. A nije bio zadatak da neko bude prebijen, već je bio zadatak samo da se obezbedi ulaz dekanu i njegovim saradnicima da mogu da rade svoj posao. Da neko ne bi rekao kako je nalog bio da neko bude prebijen, ne, nije. Nego je bilo napravite prolaz da čovek može da uđe i ništa više. Jeste li obavili zadatak? Niste. Tačka. Tako će se i ceniti”, rekao je Vučić. Dodao je da je, kako je rekao, najlakše biti na strani onih poput mnogih u njegovoj porodici ili stranci kojoj pripada i koji pitaju zašto nisu, kako je rekao, „omlatili jedan put zauvek” blokadere. „Kao predsednik republike moram kažem da mi to izbegavamo gotovo po svaku cenu. Kad kažem gotovo po svaku cenu, to znači da granice postoje”, rekao je Vučić.

Istakao je da je dugo skupljao hrabrost da pozove telefonom Patrika Drida i da ga je dobio dok je bio u KBC Vojvodina. „Razmišljao sam 45 minuta šta da kažem tom čoveku”, rekao je Vučić. Kazao je da su to bile jezive scene. „Ako je uteha ljudima koji su se osećali poniženo juče kao i ja, kao i svi časni ljudi u ovoj zemlji, gotovo da sam plakao i nisam mogao oka da sklopim, eto toliko da znaju da mi je svakako bilo teže nego njima. Divim se hrabrosti Patrika Drida, čoveka koji se borio za našu reprezentaciju, za boje naše zemlje, koji je srce i dušu dao za grb ove naše Srbije i Jugoslavije i kao reprezentativac, kao borac. Nikoga nije napao, a neki su iznutra oteli fakultet koji je njemu dat na upravljanje u skladu sa zakonom i Ustavom ove zemlje”, rekao je juče Vučić.

A onda su, kako je dodao, lomili stolove, stolice, bacali strunjače i tegove koje su svi ovde ljudi plaćali, uvodili neke ljude sa strane koji veze sa studentima nemaju… Kazao je da je srpska policija jedina u svetu koja „na onako brutalan napad na policajce, na dekana, nije odgovorila ozbiljnom primenom sile, već guranjem, u kojem su oni dobili mnogo više udaraca, i flaša, i kamenica, i svega drugog po glavi”. Rekao je i da su zlikovci zaustavili ambulantna kola i bušili gume, prenosi Tanjug. „Šta li je u vašoj glavi koliko bolesni morate da budete? Da tako nešto učinite? Ja znam, proći će sve ovo. Za šest meseci svi će da peru ruke od ovoga. Kao što su polako počeli dekani, rektori, profesori i ostali. Dok sam živ, tražiću odgovornost za sve one koji su nam zemlju rušili i uništavali u ovih šest meseci i nije važno za koje pozicije”, poručio je Vučić. Poručio je građanima Srbije da će se on boriti zajedno sa njima, ali ne iza njih, već ispred njih i da će biti najoštriji u osudi terorizma, jer je to njegova obaveza kao predsednika republike.

Komentarišući to što je odblokiran RTS, Vučić je upitao i kakve veze ima REM sa RTS-om. „Što lažete, kad sam bio u Briselu tad sam vam rekao da će da dođe do izbora nove regulatorne agencije, medijskih zakona… I to ste znali. Ili sad, ne možemo više da izdržimo po smenama, plaćamo suviše za noć i tako dalje. E, to vam je išlo od 50 evra pa došlo do 300 evra. Ne mislite valja da su oni ’Čuvajmo most’ radili za džabe? Ja ću da vam otkrijem. Svi su za dnevnicu radili to, na 3-4 sata se menjali ispred mosta. Nikakvih tu ideala nema, samo pare. Spolja organizovane i ubačene”, rekao je Vučić. Podsetio je da niti REM bira RTS, niti RTS bira REM, niti uređivački tim RTS-a bira REM, niti ikakve veze, ikakve zajedničke tačke REM ima sa RTS-om.

Govoreći o izgradnji „Iriškog venca”, Vučić je naglasio da su pri kraju radovi, kao i da će se od Novog Sada do Loznice, kada bude sve gotovo, stizati za najviše sat i po. „Mi smo u tunelu koji će biti, kako je ambasador Li Ming rekao, najduži tunel u Srbiji kada bude završen. A uskoro, za godinu i nešto dana, biće završen i otvoren za saobraćaj, 3,5 kilometara svaka cev, dakle 7.007 metara ukupno obe cevi”, rekao je Vučić, u prisustvu ambasadora NR Kine Li Minga. Istakao je da takvu gradnju auto-puteva i brzih saobraćajnica dugo nismo imali.

Rekao je da će za Vidovdan, kada se otvara deonica Auto-puta „Miloš Veliki” Preljina–Požega, prvi put moći da proslavi više završenih kilometara auto-puta u ovih 12-13 godina, nego u 60 godina pre toga, da će prvi put biti zvanično završeno više nego od 1945. do 2012. „Moći ćemo da se pohvalimo da smo uradili više nego u Titovo vreme, Miloševićevo vreme, kao i u Đinđićevo vreme, u vreme svih njih”, rekao je Vučić i najavio da ćemo biti jedna od zemalja sa najboljom mrežom auto-puteva i brzih saobraćajnica. Kazao je da su blokaderi naneli veliku štetu turizmu Srbije, jer je zbog blokada 22,8 odsto turista manje. „Verujem da će stopa rasta da bude 2,1-2,2 odsto u prva tri meseca. Biće nam potrebno mnogo da bismo dostigli 3,5-3,6 odsto, što je opet manje od onoga što smo planirali do kraja godine. Teške posledice zločina koji se protiv Srbije čini u prethodnih šest meseci, ali dobro sve to morate da prođete i preživite i nastavite da radite i gradite”, rekao je Vučić.

Uoči jučerašnje posete evropske komesarke za proširenje Marte Kos Beogradu, predsednik je rekao da je lepo da dolaze predstavnici EU, jer se Srbija nalazi na evropskom putu. „Verujem da će pomaci po pitanju upravo regulatorne agencije, medijskih zakona, preporuka ODIHR-a, doprineti daljem napretku Srbije na evropskom putu. A što lično očekujem, ne očekujem ništa. Nadam se malo većoj objektivnosti ljudi iz Brisela”, rekao je Vučić.

Veliki narodni sabor u Nišu od 16. do 18. maja

U Nišu će 16. 17. i 18. maja biti organizovan veliki narodni sabor. „Tamo su nam siledžije zabranile i ulazak i boravak, a mi ćemo da odemo. Otići ćemo da se obratimo ogromnoj većini građana Niša, pristojnih ljudi, da razgovaramo sa njima. Ne znam šta su sve ljudi planirali, ali da. Očekujem da će nam se na tom veličanstvenom skupu pridružiti neki prijatelji koji su nam idejno i ideološki bliski i koji dobro razumeju šta se događa u Srbiji, koji su i veoma popularni u našoj zemlji”, rekao je on na pitanje novinara koji gosti iz inostranstva će biti na tom skupu i šta je predviđeno da se dešava u ta tri dana.

Interpol ponovo odbio da raspiše poternicu za Dodikom

0

Interpol je 2. aprila odbio da raspiše crvenu poternicu za predsednikom Srpske Miloradom Dodikom i predsednikom Narodne skupštine Nenadom Stevandićem

Interpol je odbio žalbu koja je upućena preko NCB Interpol Sarajevo, a po zahtevu vanustavnog Suda BiH za revidiranje odluke da se ne raspiše crvena poternica za rukovodstvom Republike Srpske, saznaje portal Provjereno, prenosi RTRS.

Zahtev je odbijen uz isto obrazloženje kao i prvi put – reč je o politički motivisanom postupku i Interpol u skladu sa članom 3 Statuta ne može da raspiše poternicu.

Interpol je 2. aprila odbio da raspiše crvenu poternicu za predsednikom Srpske Miloradom Dodikom i predsednikom Narodne skupštine Nenadom Stevandićem.

Nakon toga, 16. aprila vanustavni Sud BiH je preko NCB Sarajevo zatražio revidiranje te odluke, ali je i taj zahtev odbijen.

Jokić: Nije bila moja noć

0

Jokić je zabeležio tripl-dabl 13 poena, 12 asistencija i 10 skokova, uz šut iz igre 4/13.

Srpski košarkaš i član Denvera Nikola Jokić izjavio je danas posle pobede protiv Los Anđeles Klipersa da se njegova ekipa neće opustiti i da želi da trijumfom u narednom meču izbori prolazak u narednu rundu plej-ofa NBA lige.

Košarkaši Denvera savladali su jutros na svom terenu Kliperse rezultatom 131:115 u petom meču plej-ofa četvrtfinala Zapadne konferencije i sada vode sa 3:2 u pobedama.

Jokić je zabeležio tripl-dabl 13 poena, 12 asistencija i 10 skokova, uz šut iz igre 4/13.

“Ovo nije bila moja noć i to je u redu. Nemam ništa protiv da uvek bude ovako, uradiću sve što treba da se dođe do pobede. Svi moraju da prihvate tu ulogu, ako nije tvoj dan, pronađi način da pomogneš timu”, rekao je Jokić posle meča, prenose američki mediji.

On je naveo da je njegov saigrač Džamal Marej, koji je postigao 43 poena, uradio sjajan posao.

“Zaista je opasan i dominantan kada uđe u takav ritam, bio je neverovatan”, izjavio je srpski košarkaš.

Sledeća utakmica igraće se u četvrtak od 22 sata u Los Anđelesu, a Jokić je poručio da Denver želi da pobedom u šestom meču obezbedi prolazak u narednu rundu plej-ofa.

“Nema nikakvog opuštanja, pritisak je i dalje na nama”, dodao je Jokić.

Ma­sov­no ubi­stvo vo­zi­lom zaprepastilo Ka­na­du

0

Na­pad ule­ta­njem vo­zi­lom me­đu gra­đa­ne, ka­kav se de­sio u su­bo­tu u Van­ku­ve­ru, pri če­mu je stra­da­lo 11 lju­di, ni­je bio pr­vi te vr­ste u Ka­na­di. Još 2018. go­di­ne vo­zač kom­bi­ja ubio je ta­ko­đe 11, a po­vre­dio još 15 oso­ba na uli­ci u To­ron­tu. Tri go­di­ne ka­sni­je eks­tre­mi­sta kraj­nje de­sni­ce ka­mi­o­ne­tom je usmr­tio če­ti­ri čla­na mu­sli­man­ske za­jed­ni­ce u On­ta­ri­ju.

Od ta­da ka­nad­ska po­li­ci­ja re­dov­no blo­ki­ra pri­la­zne pu­te­ve me­sti­ma gde se oku­plja­ju ve­li­ke ma­se lju­di, ko­ri­ste­ći trak­to­re sa plu­go­vi­ma za sneg ili ka­mi­o­ne sa šljun­kom. Ali ta­kva me­ra ni­je bi­la pred­u­ze­ta pre tri da­na u Van­ku­ve­ru ka­da se tri­de­se­to­go­di­šnji Kai Đi Adam Lo cr­nim dži­pom „audi” za­le­teo me­đu lju­de oku­plje­ne na fe­sti­va­lu fi­li­pin­ske za­jed­ni­ce usmr­tiv­ši 11 i po­vre­div­ši vi­še od 20 lju­di, od ko­jih se ne­ki, ka­ko je pre­neo Si-Bi-Si, na­la­ze u te­škom sta­nju. Po­li­ci­ja je sa­op­šti­la da su svi na­stra­da­li sta­ro­sti od od pet do 65 go­di­na, kao i da ni­je ima­la ni­ka­kvih pret­hod­nih na­zna­ka o pret­nji po­se­ti­o­ci­ma fe­sti­va­la „La­pu-La­pu”, na­zva­nom po bor­cu do­mo­ro­dač­kog po­kre­ta ot­po­ra na Fi­li­pi­ni­ma ko­ji se bo­rio pro­tiv špan­skih ko­lo­ni­za­to­ra u 16. ve­ku.

Pre ne­go što je na­pa­dač dao gas, džip se po­la­ko kre­tao kroz ma­su. Je­dan od oče­vi­da­ca ko­ji je pro­da­vao ode­ću na štan­du fe­sti­va­la re­kao je za „Nju­jork tajms” da je pret­po­sta­vio da je vo­zi­lo pu­šte­no u tu zo­nu da bi po­mo­glo dru­gom tr­gov­cu da uto­va­ri ro­bu i za­tvo­ri štand. Me­đu­tim, auto­mo­bil je on­da na­glo ubr­zao i uda­rio de­se­ti­ne lju­di. Ne­ko­li­ko sve­do­ka iz­ja­vi­lo je da je vo­zač po­tom po­ku­šao da po­beg­ne, ali ga je go­mi­la sa­vla­da­la.

Po­li­ci­ja je na­ve­la da je od­ra­ni­je upo­zna­ta sa Lo­om, zbog nje­go­vih pro­ble­ma sa men­tal­nim zdra­vljem, ali da ne is­tra­žu­ju ovaj na­pad kao akt te­ro­ri­zma, što su su po­tvr­di­li i na­ci­o­nal­ni bez­bed­no­sni zva­nič­ni­ci.

„Ne ve­ru­je­mo da po­sto­ji ak­tiv­na pret­nja po Ka­na­đa­ne”, is­ta­kao je pre­mi­jer Mark Kar­ni.

Ovaj na­pad, po­re­me­tio je pla­no­ve ka­nad­skog pred­sed­ni­ka vla­de i dru­gih po­li­ti­ča­ra ko­ji su bi­li u pred­iz­bor­noj kam­pa­nji pred ju­če­ra­šnje par­la­men­tar­ne iz­bo­re, a ko­ji se od­vi­ja­ju pod „te­ži­nom” ta­ri­fa ame­rič­kog pred­sed­ni­ka Do­nal­da Tram­pa i nje­go­vih iz­ja­va o anek­si­ji Ka­na­de kao 51. ame­rič­ke sa­ve­zne dr­ža­ve.

„Naš pr­vi pri­o­ri­tet je i uvek će bi­ti za­šti­ta sta­nov­ni­ka Van­ku­ve­ra”, re­kao je gra­do­na­čel­nik Ken Sim, na­gla­ša­va­ju­ći da je Van­ku­ver „još uvek bez­be­dan grad” gde se „ve­li­ka ve­ći­na” do­ga­đa­ja de­ša­va bez in­ci­de­na­ta, ali je i na­lo­žio pot­pu­nu re­vi­zi­ju bez­bed­no­snih me­ra.

Kar­ni je ot­pu­to­vao u Van­ku­ver.

„U su­bo­tu su po­ro­di­ce iz­gu­bi­le se­stru, bra­ta, maj­ku, oca, si­na ili ćer­ku. Te po­ro­di­ce sa­da pro­ži­vlja­va­ju naj­go­ru noć­nu mo­ru”, re­kao je ka­nad­ski pre­mi­jer, upu­tiv­ši po­ru­ku po­dr­ške fi­li­pin­sko-ka­nad­skoj za­jed­ni­ci. „Pri­dru­žu­jem se svim Ka­na­đa­ni­ma ko­ji sto­je u ža­lo­sti sa va­ma. Ka­na­đa­ni su uje­di­nje­ni sa va­ma”, po­ru­čio je Kar­ni. Sa dru­ge stra­ne, Pjer Po­a­li­je­vr, nje­gov glav­ni pro­tiv­kan­di­dat či­ja je Kon­zer­va­tiv­na par­ti­ja dru­ga pre­ma is­pi­ti­va­nju jav­nog mnje­nja, na­sta­vio je kam­pa­nju, ali je i pri­su­stvo­vao mi­si u fi­li­pin­skoj cr­kvi u pred­gra­đu To­ron­ta.

Pred­sed­nik Fi­li­pi­na Fer­di­nand R. Mar­kos Mla­đi iz­ja­vio je da je bio pot­pu­no slo­mljen ka­da je čuo za ovaj stra­šan in­ci­dent u Van­ku­ve­ru, i iz­ra­zio je naj­du­blje sa­u­če­šće po­ro­di­ca­ma žr­ta­va. On je is­ta­kao da Ge­ne­ral­ni kon­zu­lat Fi­li­pi­na ra­di sa vla­sti­ma u Ota­vi na obez­be­đi­va­nju te­melj­ne is­tra­ge o in­ci­den­tu.

Pre­mi­jer ka­nad­ske po­kra­ji­ne Bri­tan­ska Ko­lum­bi­ja Dej­vid Ebi je re­kao da Fi­li­pin­ci či­ne zna­ča­jan deo za­po­sle­nih u zdrav­stvu, deč­joj za­šti­ti i do­mo­vi­ma za sta­re.

„Sta­ja­će­mo uz njih i po­dr­ža­va­ti ih, kao što oni po­dr­ža­va­ju nas”, po­ru­čio je pre­mi­jer Bri­tan­ske Ko­lum­bi­je, po­kra­ji­ne ko­ja ima jed­nu od naj­ve­ćih fi­li­pin­skih za­jed­ni­ca u Ka­na­di.
 SERBIANNEWS/CANADA