Petak 13. – sreća, radost ili sujeverje
Od kad je sveta i veka, postoji i sujeverje. Za 13. dan u mesecu koji padne u petak mnogi smatraju da je najnesrećniji datum u godini. Ipak, nekima je to i srećan broj.
Smatra se da ova vrsta sujeverja datira od Isusove poslednje večere, na kojoj je bilo 13 ljudi, veče pre njegove smrti, koja je održana u petak, a da je Juda bio 13. gost.
Strah od petka 13. toliko je rasprostranjen da su psihijatri fobiju od ovog datuma nazvali paraskavedekatriafobija.
Da li vam je petak 13. baksuzan dan
Ne zna se zašto, ali broj 13 se već jako dugo smatra nesrećnim. Možda zato što je prvi broj posle broja 12, koji ima poseban značaj u mnogim kulturama. Imamo 12 meseci u godini, 12 sati na časovnicima, postoji 12 horoskopskih znakova,12 bogova na Olimpu, 12 apostola u hrišćanstvu.
Tokom jedne godine, najmanje jednom dešava se da 13. dan u mesecu padne u petak, a često se desi da se u istoj godini zadese i tri ozloglašena petka. Tokom 2023. godine januar i oktobar imaju petak 13.
Uprkos verovanju da je reč o baksuznom danu, pojedine statistike pokazuju da se na petak 13. dešava manje nesreća jer su ljudi, iz straha od nesreće, pažljiviji.
Procenjuje se da svetska ekonomija svakog petka 13. izgubi više od milijardu dolara, zbog toga što ljudi tog dana izbegavaju svoje uobičajene aktivnosti.
Egipćani su verovali da je broj 13 srećan broj. Oni su verovali u život posle smrti, a trinaesta etapa života je bila u vezi sa zagrobnim životom. Ali kako je egipatska civilizacija polako nestajala sa njom je nestajalo i verovanje u dobrobit broja 13, a ostalo je podsećanje da broj 13 ima nekakve veze sa smrću.
Postoji slična priča iz nordijske mitologije o večeri 12 bogova koji su u Valhali oplakivali smrt svog omiljenog boga Baldura, na kojoj se pojavio nepozvan gost, Loki, bog vatre. Taj trinaesti gost je obmanuo slepog boga tame Hodera da ubije boga Baldura, boga veselja.
Za strah od broja 13 postoji i naučni naziv: triskaidekafobija
Triskaideka je starogrčka reč za broj 13. Postoji i naziv za strah od petka 13. koji je izveden iz novogrčkog. Reč paraskavedekatriafobija je sastavljena od reči paraskave (petak) i dekatria (trinaest).
Poznati austrijski kompozitor Arnold Šenberg rođen je 13. septembra 1874. i užasno se plašio broja 13. Navodno je bio ubeđen da će umreti u godini punoj trinaestica. Astrolog ga je čak upozorio od njegove 76. godine, jer brojevi 7 + 6 čine 13. I Šenberg je umro – u petak 13. jula 1951. – u 76. godini.
Nova faza izraelskog rata protiv Irana
Otvoreno je novo poglavlje sukoba Izraela i Irana. U noćašnjem napadu izraelske snage gađale Teheran i još četiri grada, nuklearna postrojenja, a ubijen je i komandant Revolucionarne garde. Izraelski napadi su do sada bili ograničeni na akcije komandosa i ubistva nuklearnih fizičara, a noćašnji napad usledio je posle izveštaja o hladnoj probi implozije iz 2003. godine.
Nova faza izraelskog rata protiv Irana
Stanovnike Teherana, Isfahana, Araka i Kermanšaha probudile su eksplozije koje su usledile nakon napada izraelskog ratnog vazduhoplovstva na lidere iranskog režima i objekte koji su povezani sa nuklearnim i raketnim programom.
Najmanje tri stambene zgrade u Teheranu su sravnjene sa zemljom tokom bombardovanja kompleksa u kojem žive najznačajniji komandanti Revolucionarne garde, javlja iranska agencija Tasnim.
Dim iznad Teherana
Izraelski zvaničnici, odmah nakon početka napada, saopštili su da avijacija gađa baze u kojima su smešteni projektili velikog dometa i centri za nuklearna istraživanja.
Do sada, prema tim izvorima, izvedeno je nekoliko desetina napada na više lokacija širom Irana, uključujući i dve baze Republikanske garde u Teheranu.
Iranska državna televizija javlja da su u izraelskom napadu ubijena i najmanje četvorica najviših oficira Revolucionarne garde, uključujući i komandanta ove formacije, generala Hoseina Salamija.
Eksplozije odjekuju i oko nuklearnog kompleksa Natanc.
Izraelski mediji navode da su, paralelno sa vazdušnim udarima, Mosadovi komandosi izveli seriju sabotaža unutar Irana.
IAEA: Iran izveo ”hladne probe” nuklearnog oružja
Izraelski napad je usledio pošto je Međunarodna agencija za atomsku energiju, krajem maja, objavila gomilu podataka iz kojih proizilazi da su Iranci 2003. godine izveli “hladnu probu” implozije, odnosno da su detonirali bombu čije je jezgro činio prirodni, a ne obogaćeni uranijum.
Istraživački centar Marivan, gde su probe navodno obavljene, bio je van domašaja međunarodnih inspekcija do 2020. godine, odnosno neposredno pošto je uništen objekat koji je Zapad opisao kao “kontrolni bunker”.
Osim Marivana, IAEA traži pristup objektima u Lavisan Šijanu, Varaminu i Turkuz Abadu, smatrajući da ove četiri lokacije predstavljaju mrežu tajnog iranskog nuklearnog projekta na kojima se nalazi deo “neprijavljenog nuklearnog materijala”.
Nuklearni centar Isfahan
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je, još pre tri godine objavilo da je u svetlu “rastućih iranskih nastojanja da naprave nuklearno oružje”, povećalo domet višenamenskog borbenog aviona F-35, koji sada može da napadne ciljeve u Iranu bez dolivanja goriva tokom leta. Istovremeno, u naoružanje je uvedena nova bomba teška 1.000 kilograma, koja ne ugrožava smanjeni radarski odraz ovog aviona.
Američki obaveštajci tvrde da je Iran, tokom maja, od kineskih proizvođača naručio raketno gorivo dovoljno za pokretanje oko 800 balističkih projektila, što je suštinski odmah protumačeno kao pokušaj Teherana da raketama obeshrabri bilo kakvu agresivnu akciju Izraela.
Američki predsednik Donald Tramp, koji je najmanje jednom do sada zaustavio “neminovni” napad Izraela, u nekoliko je navrata, poslednjih meseci, tvrdio da je na par koraka od dogovora sa Iranom, ali je njegov entuzijazam, početkom sedmice, naglo splasnuo.
Izraelski F-16
Posle izvesnog zatišja, koje je usledilo posle izraelskih ofanziva na Hamas u Pojasu Gaze i Hezbolah i Libanu, te pada režima Bašira el Asada u Siriji, kada se činilo da se Bliski istok malo izmakao sa ivice sveopšteg sukoba, strasti su se ponovo rasplamsale.
Sam pomen takve mogućnosti doveo je do rasta cena nafte, pa se barel do početka napada prodavao za 67 dolara po barelu, odnosno po najvišoj ceni u poslednja dva meseca. Stručnjaci za energetiku tvrde da bi kakav ozbiljniji sukob cenu nafte doveo do nivoa od 120 dolara po barelu.
Serija ubistava počela 2007. godine
Do ove noći, izraelski napadi na iranski nuklearni program bili su ograničeni na akcije komandosa i ubistva nuklearnih fizičara.
Serija ubistava počela je 15. januara 2007. godine, kada je u prilično maglovitom spletu okolnosti stradao Ardešir Hoseinpur, jedan od osnivača Centra za nuklearnu tehnologiju u Isfahanu.
Ajatolah pod pritiskom
Nakon njegove smrti, vlasti u Teheranu su najpre saopštile da su Hoseinpur i još nekoliko naučnika umrli od posledica trovanja gasom, ali je obaveštajna kompanija Stratfor ubrzo objavila da ih je ubio Mosad.
Sestra iranskog naučnika Mahmube Hoseinpur je iz Turske, gde je pobegla, kasnije rekla da je njen brat radio na razvoju atomske bombe „12 puta snažnije od one koja je bačena na Hirošimu“. Prema njenoj verziji događaja, razvoj su nadgledali stručnjaci iz Severne Koreje i neimenovani ruski fizičari, ali je njen brat odbio da dalje učestvuje u projektu, zbog čega su ga pripadnici iranske Revolucionarne garde ubili. Tri godine kasnije, januara 2010. ubijen je Masud Ali Mohamadi, koga su obaveštajci opisivali kao jednog od najtalentovanijih iranskih naučnika. Ubijen je dok je ulazio u automobil, nakon što je aktivirana bomba postavljena na motociklu parkiranom ispred njegove kuće u Teheranu.
Spoljni neprijatelji, mudžahedini skriveni u Albaniji
Iran je za ovo ubistvo najpre okrivio Ameriku i Izrael, ali je nešto kasnije na spisak potencijalnih krivaca dodata i neimenovana „izdajnička grupa koju čine Iranci u egzilu“.
Ardešir Hoseinpur
Iako nije eksplicitno imenovana, na listu sumnjivaca uvrštena je organizacija „Mudžahedin el Kalk“, nekadašnji vrh koplja Islamske revolucije, čiji su pripadnici posle serije volšebnih preokreta, nekako završili u Albaniji. Iran je potom pohapsio desetak osoba pod optužbom da su za račun Mosada učestvovali u ovom ubistvu, a jedan od njih, Madžid Džamali Faši, osuđen je na smrt i pogubljen. Krajem novembra 2010. godine stradao je Madžid Šahrijari, još jedan od važnih naučnika uključenih u iranski nuklearni program. Njemu su neidentifikovani napadači na automobil zakačili bombu u čijoj je eksploziji stradao.
Istog dana, teško je ranjen i Ferejdun Abasi Davani, u gotovo identičnom bombaškom napadu. Davani se, inače, od 2007. godine nalazi na crnoj listi Ujedinjenih nacija zbog učešća u iranskom nuklearnom programu i razvoju balističkih projektila. Za ova dva napada, tadašnji iranski ministar unutrašnjih poslova Mustafa Mohamad Nadžar optužio je Izrael i američku Centralnu obaveštajnu agenciju.
Sahrana Darijuša Rezainedžada
Osam meseci kasnije, krajem jula 2011. godine ubijen je tridesetpetogodišnji Darijuš Rezainedžad, ekspert za visokonaponske prekidače koji su ključni delovi nuklearnih bojevih glava. U njega su naoružani napadači na motociklima ispalili pet metaka, kada se sa suprugom vraćao iz vrtića iz koga su pokupili ćerku, a koje su u ovom napadu i ranjene.
Vlasti u Teheranu su za smrt naučnika optužile Mosad. Sledeća žrtva bio je Mustafa Ahmadi Rošan. Januara 2012. ubijen je pošto je aktivirana bomba koju su neidentifikovane osobe postavile ispod njegovog automobila. U eksploziji je ranjen i njegov vozač. U policijskoj akciji koja je usledila uhapšeno je dvadesetak osoba, s optužbom za saradnju sa Amerikancima, Mosadom i britanskom službom MI6.
Hamilton: Nema govora o penziji, voziću sigurno još nekoliko godina
Vozač Ferarija Luis Hamilton izjavio je da ne planira da se penzioniše, kao i da očekuje da se još nekoliko godina zadrži u Formuli 1.
Hamilton je na prethodnoj trci u Španiji zabeležio novi razočaravajući rezultat, čime je produžio loš start u italijanskoj ekipi.
Luis Hamilton
Na zahtev tima morao je da propusti klupskog kolegu Šarla Leklera, a uspeo je da ga prestigne i Niko Hulkenberg. Trenutno ima 23 poena manje od Leklera u geenralnom plasmanu, a čak 115 manje od vodećeg Oskara Pjastrija.
Međutim, 40-godišnji Hamilton je izjavio da je njegova priča u Ferariju tek počela i da ne planira da se povuče u skorije vreme.
“Nimalo ne sumnjam da ću se takmičiti i narednih godina, zbog čega bih zamolio medije da ne izmišljaju priče o mom povlačenju. Tek sam započeo svoju priču ovde i još mnogo ću se trkati”, izjavio je Hamilton.
Dodao je da ne misli kako je posao direktora ekipe Frederika Vasera ugrožen.
“Nisam stekao utisak da bi mogao da dobije otkaz. Svakako to ne bih podržao. Volim da radim sa njim i moramo da se držimo zajedno sada. Rezultati nisu dobri i potrebno je da napravimo određene promene, ali verujem da ćemo biti bolji”, izjavio je Hamilton.
Otkako je došao u Ferari, Hamilton je pobedio na samo jednoj sprint trci, a najbolji plasman mu je četvrto mesto.
Košarkaška sezona još nije gotova – poznati termini polufinala KLS-a
Pobedom Partizana nad ekipom Budućnosti spuštena je zavesa na još jednu sezonu ABA lige, što je označilo početak borbe za trofej Košarkaške lige Srbije.
Crno-beli su na domaćem terenu bili ubedljivi protiv Podgoričana, čime su došli do osme titule u ABA ligi, vrativši sebi status rekordera.
Koš kls
Međutim, neće igrači i stručni štab Partizana imati mnogo vremena za odmor. Kako je finale regionalnog takmičenja završeno posle četiri utakmice, polufinala KLS-a počeće već u subotu, 14. juna.
Tada će Zvezda u prvom duelu dočekati Spartak iz Subotice. Partizan će dan kasnije biti domaćin ekipi FMP-a.
Revanš meč Zvezde i Spartaka je na programu u ponedeljak, 16. juna, a eventualna treća utakmica je na programu u sredu, 18. juna.
Partizan i FMP igraju drugi meč u utorak, 17. juna, a ukoliko bude potrebe za trećim susretom, on će biti odigran u Beogradu u četvrtak, 19. juna.
Partizan je ponovo rekorder ABA lige
Osvajanjem novog, osmog pehara ABA lige, Partizan je ponovo postao najtrofejnija ekipa u istoriji regionalnog takmičenja.
Crno-beli su u prepunoj “Areni” ubedljivo savladali Budućnost u četvrtoj utakmici finala i vratili se na tron posle godinu dana.
Vanja Marinković
Kada su prethodne sezone izgubili od Zvezde u finalnoj seriji, dozvolili su rivalu da se izjednači sa njima na vrhu liste najtrofejnijih klubova. Sada su međutim ponovo sami.
Bila je to i druga titula Partizana u tri godine, nakon pauze koja je trajala od 2013. godine.
Osim toga, crno-beli su stigli i do ukupno 50. trofeja u klupskoj istoriji, a u svakom od njih je učestvovao Dragan Todorić.
Za najkorisnijeg igrača finala proglašen je Tajrik Džons.
Partizan sada očekuju izazovi u završnici Košarkaške lige Srbije, uz suspenziju Željka Obradovića koji neće moći da vodi tim na četiri utakmice.
Poilievre poziva na ‘stroga ograničenja’ rasta stanovništva Kanade
Vođa konzervativaca Pierre Poilievre kaže da je rast kanadskog stanovništva izmakao kontroli i poziva liberalnu vladu da dodatno smanji imigraciju.
„Želimo stroga ograničenja rasta stanovništva kako bismo poništili štetu koju su liberali naneli našem sistemu“, rekao je Poilievre tokom konferencije za novinare u utorak u foajeu Parlamenta.
„Broj stanovnika je nekontrolisano rastao, a naša granica je ostala širom otvorena. To je uzrokovalo slobodan protok droge, ilegalne migracije, trgovinu ljudima i mnogo gore stvari.“
Poilievre nije odgovarao na dodatna pitanja novinara o tome šta je mislio pod “strogim ograničenjima rasta stanovništva”.
Global News se obratio Konzervativnoj stranci Kanade za pojašnjenje, ali do trenutka objavljivanja nije dobio odgovor.
Prema podacima statističkog zavoda Kanade, stanovništvo Kanade je zabeležilo značajan porast između 2021. i 2024. godine, skočivši za skoro devet posto. U martu 2024. godine, stanovništvo Kanade dostiglo je 41 milion ljudi, što je najbrži domaći rast u više od 60 godina.
Pod bivšim premijerom Justinom Trudeauom, liberalna vlada je saopštila da će smanjiti broj stalnih stanovnika koji se godišnje primaju za 21 posto, sa 500.000 na 395.000 u 2025. godini, a zatim dodatno pasti na 380.000 do 2026. i 365.000 do 2027. godine.
Trudeauovi liberali su takođe obećali da će ograničiti broj privremenih stanovnika sa 6,5 posto na pet posto ukupnog stanovništva do kraja 2026. godine.
Premijer Mark Carney je uglavnom prihvatio prethodne Trudoove ciljeve, napisavši u svom mandatnom pismu ministrima da želi vratiti “ukupne stope imigracije na održive nivoe”.
Tokom izbora, konzervativna platforma obećala je da će stranka smanjiti nivo stalne imigracije „na održivu stopu sličnu nivoima pod Harperovom vladom“.
Pod bivšim premijerom Stephenom Harperom, broj stalnih imigranata u Kanadi kretao se između 240.000 u 2006. i 285.000 u 2016. godini, ali nije bilo jasno da li je konzervativni predlog predstavljao apsolutno smanjenje imigracije ili je bio proporcionalan trenutnom nivou stanovništva.
SERBIANNEWS/CANADA
Promocija knjiga dr Radomira Baturana u Novom Sadu
U Galeriji Izdavačke kuće Prometej, u novosadskoj Ulici Svetozara Miletića održaće se promocija knjiga dr Radomira Baturana: ”Leluji” i ”Kazivanja u Kanadi”.
Program će početi u subotu, 14. juna od 20.00.
O knjigama će govoriti: Zoran Kolundžija urednik IK ”Prometej”, Milorad Đošić direktor Srbskog kulturnog centra ”Ćirilica”, Aleksandar Tanurdžić pisac, prof. dr Aleksandar Petrović i dr Radomir Baturan autor knjiga.
SERBIANNEWS/CANADA
Da li je ovo najsrećniji čovek na svetu ?: Četiri puta dobio na lutriji i preživeo rak
Dejvid Serkin ime je čoveka iz Alberte koji je preživeo rak i osvojio tri odvojena džekpota na lutriji između avgusta i maja, ukupno oko 2,5 miliona dolara, piše Gardijan.
Prema zvaničnicima, ti srećni tiketi predstavljaju drugi, treći i četvrti put da je Serkin dobio na lutriji u svom životu, podvig za koji su šanse bile gotovo nepostojeće i koji je privukao pažnju na delovima interneta posvećenim simpatičnim vestima.
„Znam da su šanse astronomske, ne mislim da će se ponovo desiti“, rekao je Serkin u saopštenju koje je nedavno objavila Lutrijska korporacija zapadne Kanade (WCLC). „Ali i dalje volim da kupujem tikete.“
Serkin je osvojio 500.000 dolara 20. avgusta, milion dolara 16. novembra i još milion dolara 3. maja. Poslednji tiket kupio je na benzinskoj pumpi u svom rodnom gradu Letbridžu. Da bi se dobila predstava o kakvim šansama je reč, šansa da osvoji prvi od tih džekpota bila je otprilike 1 prema 33,3 miliona, navodi se u saopštenju WCLC-a.
Medijska kuća NOW Toronto dodaje da je Serkin još pre više od deset godina osvojio dodatnih 250.000 dolara na lutriji, pre ove novije serije srećnih dobitaka.
Bar deo njegovog uspeha na lutriji može se pripisati upornom igranju. Rekao je zvaničnicima da igra lutriju od 1982. godine – ali da to čini jednostavno zato što uživa u ritualu kupovine tiketa i proveravanja rezultata.
„Proveriš tiket i ako si dobio budeš srećan“, rekao je Serkin. „Ako nisi, uvek možeš da probaš ponovo.
„Preživeo sam rak i u penziji sam, tako da sam zahvalan na svemu.“
Serkin je rekao da je svoj poslednji dobitni tiket kupio iz hira dok je sipao gorivo, pomislivši: „Šta imam da izgubim?“
Ispričao je da su njegovi prijatelji reagovali uzvikom „zar opet?!“ kada ih je izveo na kafu i obavestio da je ponovo osvojio džekpot.
Kako je rekao, i njegova supruga je bila podjednako u neverici, a sudeći po prethodnom iskustvu pred njima je još jedno nezaboravno putovanje.
„Od poslednjeg dobitka poveo sam suprugu na Havaje i bilo nam je sjajno“, rekao je Serkin zvaničnicima. „Sada idemo u Njufaundlend.“
SERBIANNEWS/CANADA
Srbija obnavlja crkvu podignutu u čast ruskih dobrovoljaca
Radovi na crkvi Svete Trojice u Gornjem Adrovcu kod Aleksinca počeće 11. juna












