13.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 258

Četvrt veka od prvog spusta niz Drinu: Stiže nam jubilarna Drinska regata

0
a body of water surrounded by trees and mountains

Drinska regata

Na granici divljine i tišine, Ljubovija i Drinska regata idealna su destinacija za ljubitelje prirode, adrenalina, reke i dobre muzike od 8. do 12. jula! Manifestacija „DANI DRINSKE REGATE LJUBOVIJA“ ove godine održaće se od 8. do 12. jula pod sloganom „ISPRAVI DRINU!“. Turistička organizacija opštine Ljubovija vas poziva da budete deo jednog od najuzbudljivijih letnjih događaja u Srbiji koji se tradicionalno održava drugog vikenda jula meseca.

Ove godine akcenat je stavljen na obeležavanje  25 godina od prvog spusta niz Drinu, 2000. godine. Tokom pet nezaboravnih dana, od 8. do 12. jula očekuju vas brojni prateći programi. Zagrevanje počinje uz „Igre na vodi“ 8. i 9. jula. Wood play igre na obali Drine rezervisane su za 10. jul.

„Koncert Željka Samardžića  najavljujemo za 11. jul, dok će 12. jula nastupiti  Ana Bekuta. Oba koncerta održaće se od 21h na bazenima opštine Ljubovija. Ono što želimo da istaknemo je ovogodišnja humanitarna akcija – „Drinski ručak““, objašnjavaju iz Drinske regate.

Drinska regata

Promo

Na dobro poznatoj lokaciji Trešnjica, kao i svake godine organizovaćemo predah za ručak I tom prilikom podelićemo oko 3000 porcija “Drinskog pasulja” za splavare, goste i učesnike Drinske regate u Ljuboviji. Sredstva koja budemo prikupili po principu dobrovoljnog priloga za  „Drinski ručak“ u saradnji sa Centrom za socijalni rad iz Ljubovije biće prosleđena za obnovu porodične kuće porodice Vasiljević iz Ljubovije kojima je pomoć neophodna. Kako bismo bili sigurni da će Drinski ručak proteći u porodičnom duhu, vaš domaćin će biti pakleni kuvar Saša Mišić – čuvar srpske tradicionalne trpeze.

„Tokom spusta najduže regate u Evropi od 40 km, naš žiri koji će činiti tajni članovi odabraće: Najveseliju ekipu, najlepše uređen splav, pobednika regate, najbolji video i fotografije na društvenim mrežama“, objašnjavaju.

Drinska regata

Promo

Drinska regata – porodična manifesacija

Simbolične nagrade biće dodeljene na glavnoj bini pred početak koncerta. Drinska regata u Ljuboviji je porodična manifestacija koja svojom tradicijom učvršćuje veze i gradi prijateljsva, jer što Drina sastavi, iskonski je čisto baš kao njena smaragdna površina.

Naslonjeni na tradiciju splavarenja u Podrinju, svake druge subote jula Turistička organizacija opštine Ljubovija organizuje manifestaciju Drinska regata Ljubovija, koja na moderan način čuva priču o splavarenju od zaborava. Drinska regata Ljubovija ima tradiciju više od dve decenije. Pioniri i začetnici ove manifestacije spustili su se prvi put niz Drinu druge subote jula 2000. godine. Manifestacija se iz godine u godinu razvija i broji hilјade plovila i više desetina hilјada učesnika na vodi.

Plovni put je od Rogačice do Ljubovije u dužini od 40 km, što čini oko 8 sati plovidbe i nezaboravnog druženja u prelepom ambijentu i prijatnoj atmosferi. Drinska regata je turistički brend, zaštitni znak opštine Ljubovija, njen pečat na turističkoj mapi i jedan od najvećih događaja u Srbiji.

Drinska regata

Promo

U okviru manifestacije i dana Drinske regate, posetioci mogu uživati u različitim događajima, sportskim takmičenjima, tematskim i književnim večerima, predstavama, koncertima velikih muzičkih zvezda domaće scene, kao i drugim događajima zabavnog i takmičarskog karaktera koji manifestaciji daju bogat sadržaj i nezaboravan doživlјaj.

Splavarenje rekom Drinom je nezaboravan doživlјaj upravo zbog njene savršene lepote, boje i nemirne ćudi. Onaj ko jednom zaplovi Drinom, uvek se rado vraća i sa sobom nosi nezaboravne doživlјaje koji se pamte čitav život.

Objavljen je album Olivera Dragojevića i fanovi su u suzama

0
green blue and black compact disc

Oliver Dragojević

Objavljen je posthumni album Olivera Dragojevića „Dolaziš“. Reč je o izdanju sa dvanaest do sada neobjavljenih pesama koje će sigurno obradovati brojne fanove legendarnog muzičara. Album je od danas dostupan na svim striming servisima, a može se kupiti i u fizičkom obliku – na CD-u.

Najavljen singlovima „Ne mogu ti reći“ i „Vrime je“, album sadrži i novi naslovni singl „Dolaziš“, kao i još devet pesama koje odišu Oliverovim prepoznatljivim muzičkim senzibilitetom. Poseban šarm albumu daju i muzičke saradnje – sa Tedijem Spalatom, Marijanom Banom, Zborom Izvor, Klapom Šuft i Edom Bralićem.

Naslovna pesma

Autor naslovne pesme i aktuelnog singla Dolaziš Vinko Barčot je o svojoj saradnji sa Oliverom rekao: „Posle pesme Kad mi dođeš ti, naišao sam na pesmu Dolaziš, koju mi je Oliver otpevao u demo verziji 2010. godine. Srećan sam što se porodici Dragojević dopala i što se objavljuje posle toliko godina. Nadam se da će Dolaziš doći do ljudi i da će biti slušan sa zadovoljstvom, baš kao i ostale pesme sa ovog CD-a.“

Pesmu prati video-spot koji je režirao Toni Mijač, koji je prethodno režirao spot za pesmu Vrime je.

„Spot za pesmu Dolaziš je zamišljen kao suptilna paralela ili nastavak prethodnog spota za pesmu Vrime je. U ovom vizuelnom prikazu, priča se fokusira na muški lik koji, kako tekst pesme nalaže, čeka ponovni susret sa voljenom osobom, bilo u fizičkom ili imaginarnom svetu. Vizuelni prikaz takođe sadrži scene koje se nadovezuju na prethodni spot i povezane su sa nekim od Oliverovih kultnih motiva“, rekao je on.

Album Dolaziš biće predstavljen 28. jula u Veloj Luci, dan pre tradicionalnog koncerta Trag u beskraju, koji će se i ove godine održati na godišnjicu Oliverove smrti.

Čuveni koktel iz bivše Juge sada je hit među Amerikancima

0
red juice with clear cocktail glass

Koktel

Koktel koji kombinuje crveno vino i koka-kolu, poznat kao bambus, zaista je zanimljivo osveženje koje je nedavno privuklo pažnju američkog kulinarskog časopisa Taste of Home. Iako ga Amerikanci opisuju kao „neočekivano dobar“ letnji napitak, ovaj miks je stari znanac u regionu bivše Jugoslavije, a posebno u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.

Kritičari su Netfliksovu seriju proglasili najgorom u 2023. godini, ali nekima je ipak „slatki greh“

0
person holding remote pointing at TV

Serija Obliterated

Netfliksova provokativna komedija „Obliterated“ ima više od 323 miliona sati gledanja, a gledaoci je opisuju kao „glupu zabavu“, ali i priznaju da je na njihovoj listi serija „guilty pleasure-a“. Akciono-komična drama, koja je premijerno prikazana krajem 2023. godine, brzo se popela na vrh Netfliksove globalne rang liste TV serija. Provela je impresivnih šest nedelja među prvih 10, a u drugoj nedelji dostigla je prvo mesto.

U roku od mesec dana, sakupila je čak 27 miliona pregleda, a do početka 2024. godine taj broj je porastao na 323 miliona, prema FliksPatrolu.

O čemu se radi?

Upozorenje! Tekst može da sadrži spojlere!

Seriju potpisuje legendarni trio zaslužan za uspeh serije „Kobra Kaj“, Džon Harvic, Hejden Šlosberg i Džoš Hild, a prati ih elitni tim specijalnih operacija, sastavljen od pripadnika različitih grana američke vojske i obaveštajnih službi.

Nakon što su uspešno osujetili terorističku zaveru za detonaciju nuklearne bombe u Las Vegasu, tim kreće na divlju proslavu. Ali proslava se brzo završava kada shvate da je bomba koju su detonirali zapravo bila lažna. Prava pretnja je i dalje na slobodi, i sada, mamurni i iscrpljeni, tim mora da se probije kroz haos Grada greha kako bi pronašao i deaktivirao pravu bombu pre nego što bude prekasno. U glumačkoj postavi su Šeli Henig, Nik Zano, Terens Terel, Paola Lazaro i C. Tomas Hauel.

18+ scena zapanjila gledaoce

Serija je ponovo ispunila medijske stranice prošlog novembra, kada su šokirani gledaoci komentarisali da „nikada nisu videli toliko udova u jednoj seriji“ u svom životu. Scena odnosa u sedmoj epizodi je posebno pamtljiva. Dok Ava (Henig) i Čed (Zano) vode ljubav, shvataju da ih neko posmatra. Serija je dobila loše kritike od kritičara (ima 45 procenata na Tomatometru), a mnogi je nazivaju „najgorom serijom 2023. godine“

Er Srbija među 100 najboljih avio-kompanija na svetu

0
white and red air plane on brown field under white sky during daytime

ER SRBIJA

U okviru prestižnog godišnjeg izbora najboljih svetskih avio-kompanija – World Airline Awards, koji već više od 25 godina organizuje ugledni britanski specijalizovani portal Skytrax, a na osnovu ocena i iskustava putnika iz celog sveta, Er Srbija se po prvi put plasirala među 100 najboljih avio-kompanija na svetu

Nacionalna avio-kompanija Republike Srbije zauzela je treće mesto u kategoriji najboljih regionalnih avio-kompanija u Evropi i 18 mesto u kategoriji najboljih regionalnih avio-kompanija u svetu. Er Srbija zauzima i treće mesto u kategoriji najboljih avio-kompanija istočne Evrope.

Air Serbia

„Plasman među 100 najboljih avio-kompanija na svetu predstavlja izuzetan uspeh za Er Srbiju. Ponosni smo što se naš rad i unapređenje usluge prepoznaje i u rangiranju jednog od najuglednijih svetskih specijalizovanih portala. Posebno nas raduje što smo, pored ulaska u TOP 100, visoko plasirani u kategoriji najboljih regionalnih avio-kompanija u Evropi i što smo napredovali na listi najboljih regionalnih avio-kompanija u celom svetu. I ove godine, zadržali smo visoku poziciju u kategoriji najboljih avio-prevoznika istočne Evrope. Nastavljamo da ulažemo u flotu, mrežu destinacija i korisničko iskustvo, kako bismo putnicima pružali sve kvalitetniju uslugu i da bismo dodatno osnažili poziciju Er Srbije na međunarodnom tržištu,“ izjavio je Jirži Marek, generalni direktor Er Srbije.

Ovogodišnje istraživanje sprovedeno je u periodu od septembra 2024. do maja 2025. godine i obuhvatilo je putnike iz više od stotinu zemalja, koji su ocenjivali usluge preko 325 avio-kompanija širom sveta. World Airline Awards se smatraju najprestižnijim priznanjima u avio-industriji, jer predstavljaju jedinstveno globalno merilo izvrsnosti zasnovano isključivo na stvarnim iskustvima i ocenama putnika. Te nagrade su rezultat najvećeg i najopsežnijeg istraživanja zadovoljstva putnika i zbog toga su svojevrsni indikatori kvaliteta i pouzdanosti avio-kompanija na međunarodnom nivou.

Trampov pametni telefon od 499 dolara će najverovatnije proizvoditi Kinezi

0
A person holding an iPhone in their hand

Donald Tramp, mobilni telefoni

Pametni telefon koji je nedavno najavila Trampova organizacija najverovatnije će biti proizveden u Kini, kažu stručnjaci, uprkos tvrdnjama da će uređaj biti napravljen u SAD-u. Kompanija u vlasništvu bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa u ponedeljak je najavila model T1, zlatni uređaj koji bi trebalo da košta 499 dolara. Telefon će koristiti Android operativni sistem kompanije Google. 

Trampova organizacija tvrdi da će telefon biti „proizveden u Sjedinjenim Američkim Državama“, ali stručnjaci ističu da je verovatno dizajniran i biće proizveden od strane kineske kompanije.

„Nema šanse da je telefon dizajniran od nule, niti da će biti sklopljen ili u potpunosti proizveden u SAD“, rekao je Fransisko Heronimo, potpredsednik kompanije International Data Corp., za CNBC u utorak. „To je potpuno nemoguće.“

Heronimo pretpostavlja da će telefon verovatno proizvoditi kineski original device manufacturer (ODM), tip kompanije koja dizajnira i proizvodi proizvode prema specifikacijama druge firme.

„Iako se reklamira kao telefon proizveden u Americi, verovatno će ovaj uređaj prvobitno proizvoditi kineski ODM“, naveo je Blejk Prežesmicki, analitičar kompanije Counterpoint Research, u belešci u ponedeljak.

Džef Fildhak, direktor istraživanja u Counterpoint Researchu, dodaje da „SAD trenutno nemaju dostupne kapacitete za lokalnu proizvodnju“.  Proizvodnja pametnih telefona ponovo je došla u centar pažnje nakon što je Tramp pretio uvođenjem tarifa na uređaje koji se uvoze u SAD. Iako se to još nije dogodilo, bivši predsednik SAD više puta je kritikovao lanac snabdevanja kompanije Apple i pozivao proizvođača iPhone uređaja da svoj vodeći model proizvodi u SAD-u. Ova inicijativa deo je šireg Trampovog zalaganja da se proizvodnja elektronike vrati u SAD.

Mnogi stručnjaci smatraju da bi proizvodnja iPhone uređaja u SAD bila gotovo nemoguća, a svakako bi znatno povećala cenu proizvoda. Osim toga, pokretanje proizvodnje u velikim razmerama u SAD bi zahtevalo nekoliko godina.

Telefon će svakako koristiti komponente iz inostranstva

Čak i ako se deo proizvodnje uređaja obavi u SAD, lanci snabdevanja pametnih telefona su globalni, a komponente dolaze iz više zemalja. T1 model Trampove organizacije nije izuzetak. Iako još nisu objavljene tačne informacije o komponentama, specifikacije daju određene naznake. Uređaj će imati AMOLED ekran dijagonale 6,8 inča — vrstu ekrana koju najviše proizvodi južnokorejska kompanija Samsung. LG, takođe iz Južne Koreje, proizvodi slične ekrane, kao i kineska kompanija BOE.

Za poređenje, Apple-ov najskuplji iPhone 16 Pro Max ima ekran od 6,9 inča i početnu cenu od 1.199 dolara. S obzirom na cenu T1 od 499 dolara, telefon će verovatno koristiti procesor tajvanske kompanije MediaTek, koji se proizvodi u Tajvanu. Ako bi umesto toga koristio čip kompanije Qualcomm, i taj bi čip najverovatnije bio proizveden u Tajvanu. Najavljena kamera od 50 megapiksela zahtevaće čipove za obradu slike — tržište u kojem dominira japanska kompanija Sony kada je reč o pametnim telefonima. Postoje i manji proizvođači u Kini i drugim zemljama. Kada je reč o memoriji, moguće je da će koristiti američku tehnologiju, na primer iz kompanije Micron, koja proizvodi komponente u SAD-u. Ipak, drugi potencijalni dobavljači mogli bi biti Samsung i slične kompanije.

„Čak i kada postoji lokalna proizvodnja, kompanija će morati da se oslanja na komponente koje se uvoze izvan SAD“, rekao je Fildhak iz Counterpoint Researcha.

Trampova organizacija nije odmah odgovorila na CNBC-ov zahtev za komentar na analizu stručnjaka.

Kari’s on fire – Pešić se vraća na klupu Pirota!

0

Star sport

Spektakl je zakazan za subotu veče

Svuda pođi, kući dođi – Pešić se vraća na klupu Pirota! Kako Mozzart sport saznaje, selektor košarkaške reprezentacije Srbije preuzima još jedan važan zadatak i diže ceo svoj rodni kraj na noge! Ova odgovorna dužnost poverena mu je u velikoj akciji Fondacije Mozzart i KSS-a, a svečana promocija zakazana je za subotu, 21. jun u 20 časova na Omladinskom stadionu u Pirotu!

Naravno, reč je samo o šali, jer kako drugačije sa Karijem. Više ima anegdota o Pešiću nego viceva o Piroćancima, ali istina je da se legenda srpske košarke vraća tamo gde je počela zlatna karijera. Ne u ulozi trenera Pirota, već u ulozi prve zvezde jednog događaja koji će emotivnim programom, sjajnim basketom i vatrometom „zapaliti“ ceo jug Srbije. Jer Kari’s on fire i posle 40 godina trofejne karijere!

Fondacija Mozzart je u čast slavnog trenera rekonstruisala teren na košarkaškom stadionu u Pirotu koji je pre nekoliko godina poneo njegovo ime. A sada će ova sportska oaza ponovo zablistati u punom sjaju, za nove generacije poput onih iz Bormija, Istanbula, Indijanapolisa, Manile, Pariza…

Pirot, to je jedino mesto na svetu za koje imam osećaj da pripada samo meni, Pirot je za mene inspiracija u svakom smislu“, rekao je Pešić davno u jednom intervjuu, a njegovo uzbuđenje pred izlazak na obnovljen teren je kao pred balkon sa Orlovima, jer dobro zna koliko će to značiti njegovim sugrađanima i koliko je važno ulagati u sportsku infrastrukturu u zemlji košarke.

A Mozzart je obnovio čak 100 terena u najvećoj akciji za razvoj košarke u Evropi, sve u čast najvećih imena igre pod obručima na ovim prostorima. Pešićev je bio jedan od prvih, a sada je Fondacija Mozzart obnovila teren i na Omladinskom stadionu.

Ono što je sigurno – jagnje mora da bude iz Pirot, a Piroćanci u subotu moraju da ispune tribine do poslednjeg mesta!

PROGRAM POČINJE VEĆ OD 19 ČASOVA

Čast da prvi zakorače na plavu podlogu već od 19 časova imaće mini-basket ekipe i timovi koji će se takmičiti u basketu 3×3, a u 20 časova počinje glavni program koji vodi naš proslavljeni komentator Slobodan Šarenac. Stariji pioniri KK Pirot i KK Niš odigraće revijalni meč humanitarnog karaktera, a Fondacija Mozzart će za svaki koš i asistenciju izdvajati sredstva za pomoć Udruženju MNRL Pirot. Sve pod budnim oko selektora Svetislava Pešića, koji je zaslužio ovacije punog stadiona ne samo zbog svega što je dao srpskoj košarci, već i zbog svega što je učinio za Pirot.

Ljubav iščezla na putu od Toronta do Bijeljine

0
aerial photo of city during golden hour

Mima je dobila pismo od Imigracionog centra Kanade da mora napustiti zemlju jer joj je viza istekla, venčanje je obavljeno dan kasnije, ali nisu mogli produžiti njen boravak

– Mogu li vam pomoći gospođice da izaberete najbolji čaj, upita Isak crnokosu djevojku koja je razgledala policu sa čajevima u jednoj prodavnici prehrambenih proizvoda u Torontu.- Čaj sam već izabrala, ali nisam platila. Možda mi u tome možete pomoći, snađe se iznenađena djevojka, prihvatajući razgovor sa anonimnim mladićem.- Zašto da ne, ja sam naučio da plaćam na kraju, izusti Isak i šaljivo se nasmiješi.- Ja tražim nekog ko plaća i na početku i na kraju, sa osmijehom na licu reče snalažljiva i vesela djevojka.Isaku je bila zanimljiva konverzacija koju je započeo sa visprenom i nepoznatom devojkom. Znao je da je iz Bijeljine jer je na ulazu u prodavnicu, prošao kraj nje kada  je jedna žena pitala kad se vraća u Bijeljinu. Zato je iskoristio ovo saznanje i radoznalo nastavio razgovor, rekavši: „ U Bijeljini niste mogli naći takvu osobu?Djevojka se ponovo začudi, klimnu glavom i sa osmijehom na licu, nastavi: „Čak znate i odakle sam. Nisam našla u Bijeljini, možda ću uspjeti u Torontu, dan je lijepo počeo.”

– A zašto se ne bi lijepo i završio, pa da imate jedan potpuno lijep dan.- A kako bi se to moglo desiti?- Pa, recimo jednim zajedničkim susretom na kafi sa nekim kome se dopadate – predloži on.- Zanimljiv prijedlog, ali morate mi reći ko mi to želi uljepšati dan? – upita djevojka.I tako se Isak i Mima upoznaše i ona mu reče da je  došla u posjetu kod tetke, početkom aprila i da će ostati samo još dva mjeseca tj. do kraja oktobra 2016. Dogovorili su da se nađu na kafi u obližnjem „Tim Hortonsu”, popodne u pet sati. Prvi susret je bio sasvim običan. Pričali su jedno drugom o sebi, još malo porazgovarali, a na rastanku su razmijenili telefonske brojeve i dogovorili se da ostanu u kontaktu.Sasvim brzo su uspostavili prisniju vezu, viđajući se gotovo svakodnevno. Međutim, približavao se kraj oktobra. I baš tih poslednjih dana da bi Mima ostala u Kanadi odlučili su da se vjenčaju. Na žalost, vremena nije bilo dovoljno, pa nisu mogli dobiti raniji datum od 1. novembra za regulisanje bračnog statusa. Smatrali su da jedan dan kašnjenja nije bitan.Međutim, Mima je dobila pismo od Imigracionog centra Kanade da mora napustiti zemlju jer joj je viza istekla. Čin vjenčanja je obavljen dan kasnije i bez obzira što su angažovali advokata nisu mogli produžiti njen boravak.Devojka se morala vratiti, nazad u Bijeljinu. Snagom pravnih akata, dvije srodne duše su se morale razdvojiti. Dogovorili su se da se ona, nakon toga, što prije vrati u Toronto.

Odmah, nakon njenog odlaska, Isak je osjetio koliko mu je ona značila, željno je iščekivao svaku njenu poruku, svakoj se obradovao kao malo dijete nekoj novoj igrački. Nekad su se dopisivali, a nekad neposredno kontaktirali preko Skajpa.Isak je finansijski izdašno pomagao Mimu, i povrh toga kupovao i slao joj poklone i tako je to bilo više od pola godine od njenog odlaska. Ona je zbog bolesti majke odgađala svoj povratak, a on je nalazio opravdanje za njen izgovor iako je osjećao da je njen početni ljubavni zanos postepeno gubio na snazi.***Jakov, Isakov brat od strica, živio je u Doboju sa svojom porodicom. Ponekad je dolazio u Bijeljinu i dovozio robu za svog prijatelja koji je imao zakupljen štand te godine na bijeljinskoj pijaci. Jakov je imao naviku da poslije dovezene robe malo odmori i popije kafu u kafeu „Puškin”, nedaleko od pijace.I jedan dan, tek što je dovezao robu, svratio je u bar da malo predahne. Sjeo je u ljetnu baštu i poručio kafu i piće. Uživajući u ljepoti divnog julskog dana, Jakovljev pogled se najednom zaustavi na jednom mladom paru, očigledno veoma zaljubljenom koji je sjedio za stolom nedaleko od njega.Da li je to ona, prostruji mu kroz glavu. Iako je nikada nije vidio uživo, već samo na slikama koje mu je brat poslao, bio je ubijeđen da je to njegova snajka. Nenametljivo pogleda još jednom malo bolje i više nije bio u dilemi, to je ona.Očigledno da je bila u emotivnoj vezi sa ovim mladićem. Jakov je uzeo telefon i  neprimjetno snimio zaljubljeni par i sliku odmah poslao Isaku u Toronto.

(Foto D.J.)

Videvši svoju suprugu sa nepoznatim mladićem, Isak je zanijemio. Dileme više nije bilo. Mima je pronašla nekog drugog, zato je i odugovlačila sa povratkom u Toronto. Iako je još ranije primijetio da su njena osjećanja prema njemu počela da se hlade, nije vjerovao da  ljubav može tako brzo da iščezne.Tako se tužno završila saga nesuđenog bračnog. Da li su dvoje mladih samo žrtve njihove površnosti i brzopletosti ili je pak daljina ubila njihovu bliskost, pitanje je čiji odgovor ostao zauvijek tajna.Isak je ispunio sva svoja obećanja prema Mimi, čak i ono neobično – naučio je da plaća na kraju. Mada je bio skrhan, kao i mnogo puta ranije kada je prolazio kroz životna iskušenja, mnogo toga mu nije bilo jasno ali jedno ipak jeste – nije to bila istinska ljubav.***Godinu dana kasnije, poslije okončanja papira za razvod sa Mimom, Isak je pronašao novu djevojku u Bostonu. Nakon nekoliko mjeseci dopisivanja i par međusobnih uzajamnih posjeta, riješili su da se vjenčaju. Isak se preselio iz Toronta u Boston kod Dane. Tu su se vjenčali, a on je uskoro našao novi posao.Danas žive u srećnom braku i imaju kćerku Nevu.

***

 (Svaka sličnost sa stvarnim likovima i događajima je slučajna)

Prolećni povetarac posle apokalipse

0
man sitting near museum painting

Ne mogu da poreknem da mi je umetnička atmosfera u Srbiji često pružala inspiraciju, rekao je kineski umetnik Jouju Ren na otvaranju svoje izložbe

Са изложбе кинеског уметника у студију „Трнавац” ( Фото ИУС „Радован Трнавац Мића”)

Valjevo – Autor nastoji da rasplete zamršene veze između životne sredine, društva i nasleđa predaka. Istražuje kako spajanje svake od ovih komponenata doprinosi manifestaciji koju naziva „Tiha apokalipsa”. Sintagma „Tiha apokalipsa” kombinuje kontrastne ideje tišine, koja implicira suptilnu i prigušenu promenu, sa apokalipsom, koja tradicionalno konotira dramatičan i katastrofalan događaj. Projekat zalazi u oblast materijalnog mišljenja, kako bi artikulisao narativ koji odzvanja tihim raspletom našeg sveta.

Ovo je saopšteno iz valjevskog Internacionalnog umetničkog studija „Radovan Trnavac Mića” povodom samostalne izložbe mladog kineskog umetnika Joujua Rena pod nazivom „Tiha apokalipsa”, koja je otvorena u galeriji ustanove kulture poznate po promociji brojnih modernih umetnika iz celog sveta. Postavka obuhvata radove prvog kineskog doktoranda na Fakultetu likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, među kojima dominiraju skulpture.

– Ovi radovi predstavljaju moj četvorogodišnji umetnički proces u Srbiji. Stalo mi je do toga da publika kroz materijale koje sam koristio može da razume ideje koje stoje iza njih. Većina ovih radova nosi kineske elemente i tragove istočnog razmišljanja, pokušao sam da ih izrazim savremenim umetničkim jezikom. Ne mogu da poreknem da mi je umetnička atmosfera u Srbiji često pružala inspiraciju – poručio je autor Jouju Ren na srpskom jeziku, ponosno ističući da je srpski zet. Dodao je da ima još mnogo ideja koje želi da realizuje.

– Apokalipsa o kojoj govorim jeste metafora. Pa, hajda da se zapitamo: Šta dolazi posle apokalipse? Ovo pitanje me prati poslednjih šest meseci i povezano je i sa mojom životnom situacijom. Čini mi se da sam sada pronašao odgovor. Mislim da posle apokalipse dolazi prolećni povetarac. Zato bih želeo da ovoj izložbi dodam i podnaslov „Kada prolećni povetarac dođe nežno” – rekao je kineski umetnik na otvaranju izložbe.

Izložba ne pokazuje samo rezultat obrazovanja na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu već zapravo prikazuje i razmenu u oblasti obrazovanja i kulture između Kine i Srbije, istakla je u obraćanju prisutnima Čen Šue Jao, funkcioner Kulturno-obrazovnog odseka Ambasade NR Kine u Beogradu.

– Ove godine je sedam decenija uspostavljanja prijateljstva između Kine i Srbije, tako da je ovaj događaj veoma važan. U Kini imamo drevnu izreku koja kaže „Ćutanje je zlato”, što govori da je ono što nije izrečeno u stvari mnogo snažnije i moćnije – dodala je predstavnica kineske ambasade.

Osim što je prvi kineski doktorand na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, Jouju Ren je i prvi umetnik iz Kine koji ima samostalnu izložbu u galeriji Internacionalnog umetničkog studija „Radovan Trnavac Mića”, istakla je Mirjana Vojić, direktorka studija. Izložba je rezultat sporazuma o saradnji Fakulteta likovnih umetnosti Univerziteta u Beogradu i studija „Trnavac”, podsetila je ona.

Izložba „Tiha apokalipsa” biće otvorena do sredine jula.

Zdravim navikama protiv bolesti vena

0
a woman sitting on a chair with her legs crossed

Hronična venska bolest (HVB) predstavlja jedno od najčešćih, ali i najpotcenjenijih hroničnih oboljenja današnjice, koje zahvata više od 50 odsto odrasle populacije, sa tendencijom daljeg rasta usled savremenog načina života. Kako je naglašeno na konferenciji za novinare, prvi simptomi HVB, poput osećaja težine, umora, bola u nogama ili blagih otoka, često se pogrešno tumače kao posledica „umora“ ili „dugog stajanja ili sedenja“. Zbog svoje blage i neupadljive kliničke slike, bolest se u ranom stadijumu retko prepoznaje, a pacijenti se lekaru obraćaju tek kada se jave ispucali kapilari, proširene vene, pigmentacije kože i u najtežim slučajevima — venski ulkusi.

„Jedan od najvećih problema sa hroničnom venskom bolešću jeste to što se ona razvija tiho, ali uporno. Ljudi godinama koriste razne kreme i gelove kako bi ublažili osećaj nelagodnosti u nogama, ali to ne rešava osnovni problem — oštećenje venskih zalistaka i poremećenu mikrocirkulaciju“, naglasio je akademik prof. dr Đorđe Radak, vaskularni hirurg.

On je pojasnio da topikalna terapija ima mesto u ublažavanju simptoma.

– Ali kada govorimo o zaustavljanju progresije bolesti, oralni venoaktivni lekovi su jedini koji ciljano deluju na patofiziološke mehanizme HVB. Uz to, savetujem pacijentima da uvode i zdrave navike u svakodnevicu – redovno kretanje, izbegavanje dugotrajnog sedenja ili stajanja, nošenje elastičnih čarapa kada je preporučeno, kao i održavanje zdrave telesne težine. Kombinacija rane terapije i promene načina života daje najbolje rezultate – dodao je dr Radak.

Na današnjoj konferenciji za novinare u organizaciji kompanije Servier, još jednom je ukazano na značaj rane detekcije bolesti i uvođenja adekvatne terapije — pre nego što simptomi postanu ozbiljni i komplikacije neizbežne.

Novinarka i televizijska voditeljka Sanja Lubardić podelila je svoje lično iskustvo sa venskom bolešću, naglašavajući koliko je važno osluškivati signale koje nam telo šalje.

„Posao koji radim podrazumevao je sate provedene u studiju, najčešće u sedećem položaju i sa visokim potpeticama. Počelo je nečujno — osećaj težine u nogama, blago peckanje, a onda i otoci na kraju dana. U početku sam mislila da je to normalno i da će proći. Pravi alarm bio je dan kada nisam mogla da zakopčam cipele zbog otoka. Tada sam shvatila da to nije prolazna tegoba i da moram da potražim stručnu pomoć. Danas, uz redovno uzimanje tableta i male promene u svakodnevnim navikama, uspela sam da smanjim tegobe i održim kvalitet života. Zato bih svima poručila: ne čekajte da bude kasno. Simptomi možda deluju bezazleno, ali oni su znak da vaše vene traže pomoć“, rekla je Sanja Lubardić.

Istaknuto je da rana dijagnostika i uvođenje terapije venoaktivnim lekovima značajno mogu usporiti napredovanje bolesti i sprečiti ozbiljne komplikacije. Ovi lekovi deluju na tonus vena, mikrocirkulaciju i upalne procese u venskom zidu, što ih čini osnovom terapije HVB.