13.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 257

Borba za titulu državnog prvaka između Partizana i Spartaka počinje u nedelju

0
A man dunking a basketball in a gym

Partizan i Spartak iz Subotice odmeriće snage u finalu nacionalnog prvenstva, a na sajtu Košarkaške lige Srbije objavljeni su svi termini odlučujućih mečeva. Prva utakmica igra se u nedelju od 21 čas.

Partizan je do finala stigao nakon tri utakmice protiv ekipe FMP-a (2:1), dok je Spartak priredio najveću senzaciju sezone eliminisavši Crvenu zvezdu sa 2:0 i tako se prvi put u svojoj istoriji plasirao u veliko finale.

Serija se igra na dve dobijene utakmice, a prvi meč na programu je u nedelju, 22. juna od 21.00 u beogradskoj hali “Aleksandar Nikolić”, gde će crno-beli biti domaćini.

Druga utakmica zakazana je za utorak, 24. jun u “Dudovoj šumi” u Subotici, sa početkom u 20.30.

Ukoliko bude potrebe za majstoricom, treći meč biće odigran ponovo u Beogradu, a tačan termin biće naknadno objavljen.

Subotički klub imaće šest dana za odmor i pripremu nakon polufinalne pobede nad Zvezdom, dok je Partizan svoju seriju okončao tek dan pre zvanične objave termina finala, što mu ostavlja znatno manje vremena za pripremu.

Partizan u finale ulazi sa željom da prekine post koji traje još od 2014. godine, kada je pod vođstvom Duška Vujoševića u finalu savladao upravo Crvenu zvezdu sa 3:1 u seriji i poslednji put bio prvak države.

Nakon toga, Zvezda je osvojila devet uzastopnih titula, dok 2020. godine šampion nije proglašen zbog pandemije koronavirusa.

Prošle sezone, tim Željka Obradovića poražen je u finalu upravo od Zvezde, rezultatom 2:0.

Najbolji Spartakom rezultat je treće mesto u sezoni 1992/1993. u prvenstvu SR Jugoslavije, tako da Subotičani imaju istorijsku šansu da osvoje titulu državnog prvaka.

Setimo se herojskih predaka: Pesme Pobede usred Beograda

0
man standing on stage

U programu će učestvovati filozof i publicista Nikola Tanasić , koji će u autorskom prevodu na srpski jezik izvesti uz gitaru poznate ruske pesme

Setimo se herojskih predaka: Pesme Pobede usred Beograda© Руски дом

U okviru manifestacija Ruskog doma u Beogradu, posvećenih 80. godišnjici pobede nad nacističkom Nemačkom i povodom Godine branilaca otadžbine, ova ustanova je organizovala muzičko veče “Pesme Pobede”, koje će biti održano u petak, 20. juna, sa početkom u 20 časova u parku kod spomenika caru Nikolaju Drugom u Ulici kralja Milana u Beogradu.

U programu će učestvovati filozof i publicista Nikola Tanasić , koji će u autorskom prevodu na srpski jezik izvesti uz gitaru poznate ruske pesme, od kojih su mnoge nastale tokom Velikog otadžbinskog rata 1941-1945. Uz Nikolu će nastupiti talentovani harmonikaš Aleksej Mikitenko, laureat međunarodnih i ruskih muzičkih takmičenja.

“Tamna je noć”, “Ždralovi”, “Potrebna nam je jedna pobeda” i mnoge druge poznate melodije na srpskom jeziku podsetiće na veliku žrtvu, koju su podneli naši narodi zarad slobode budućih generacija.

Setimo se naših herojskih predaka – učesnika Velikog otadžbinskog i Drugog svetskog rata, poručio je Ruski dom i pozvao sve građane da dođu u park kod spomenika caru Nikolaju.

Dijeta koja može da podmladi mozak za 7 godina

0
grayscale photo of woman holding her breast

Mnogi se brinu o gubitku mentalne oštrine kako prolaze godine – to nije iznenađujuće, s obzirom na to da često čujemo o porastu stope demencije. Jasno je da tom klubu niko ne želi da pripada, ali srećom, nauka pokazuje da zdrave navike u ishrani mogu imati snažan uticaj na očuvanje kognitivnih funkcija i pamćenja kako starimo. Posebno se ističe jedna dijeta, tačnije način života koja nije tako zahtevan i komplikovan da se primeni.

Dijeta koja može da podmladi mozak za 7 godinaGetty © Yagi Studio

Dijeta MIND je razvijena pre par godina zahvaljujući istraživačima koji su proučavali efekte ishrane na funkciju mozga i kognitivni pad. Kombinuje mediteransku ishranu, koja se fokusira na integralne žitarice, voće, povrće, mahunarke i maslinovo ulje i DASH dijetu bogatu voćem i povrćem (prvobitno osmišljenu za prevenciju i lečenje hipertenzije). U suštini, MIND dijeta se svodi na unos hrane bogate hranljivim materijama poput tamnozelenog lisnatog povrća i bobica, i izbegavanje visoko prerađene hrane i namirnica punih zasićenih masti.

Povezana je sa boljom funkcijom mozga i čak može pomoći u usporavanju starosnog kognitivnog opadanja, govore istraživanja.

Osobe koje su se najdoslednije pridržavale ove dijete imale su sporije starenje mozga – ekvivalentno tome da su imali mozak “mlađi” za 7,5 godina u odnosu na one koji su se najmanje pridržavali.

Može igrati ulogu u zaštiti od Alchajmerove bolesti i demencije. U jednoj studiji koja je pratila sredovečne i starije odrasle osobe u proseku četiri i po godine, oni koji su najdoslednije pratili MIND dijetu imali su niže stope Alchajmerove bolesti. Čak i oni koji su se umereno pridržavali ove dijete imali su manji rizik od Alchajmera, više nego oni koji su umereno pratili samo mediteransku ili DASH dijetu. Iznova i iznova, u studijama pokazuje se da dosledno pridržavanje MIND stila ishrane vodi boljoj opštoj kognitivnoj funkciji, piše Nešnal džiografik.

Čak i kada se započne kasnije u životu, povezana je sa doslednim smanjenjem rizika od demencije, prema novim istraživanjima predstavljenim na godišnjem sastanku Američkog društva za ishranu. Osobe koje su poboljšale svoje pridržavanje dijeti tokom deset godina imale su 25 odsto manji rizik od pojave demencije.

Nalazi su obećavajući ne samo za starije odrasle osobe, već i za mlađe. Sredovečne žene sa gojaznošću koje su se strogo pridržavale ove dijete tokom tri meseca pokazale su veća poboljšanja u pamćenju i pažnji u poređenju sa ženama koje su pratile dijetu sa smanjenim unosom kalorija.

Gde leži tajna ovakvog režima? Ono što je čini specifičnom jesu namirnice koje smanjuju upale i oksidativni stres, oba faktora štetna po mozak.

Ishrana koja prija mozgu

MIND dijeta je više način života, i okvir za razmišljanje o tome koja hrana najviše koristi mozgu i telu. Zasniva se na sistemu bodovanja koji ocenjuje koliko dobro se neko pridržava dijete: što se više pridržavate načela ovog pristupa – konzumiranjem pretežno hrane biljnog porekla, zdravih masti i nemasnih proteina, i izbegavanjem visoko prerađene hrane, zasićenih masti i sličnog – to je rezultat veći. Ključne namirnice su: tamnozeleno lisnato povrće (spanać, kelj, blitva, zelje, rukola), drugo raznobojno povrće (brokoli, prokelj, šargarepa, paprike), bobičasto voće, ekstra devičansko maslinovo ulje, orašasti plodovi, integralne žitarice, mahunarke, riba i meso od živine, crno vino u umerenim količinama.

Dijeta podstiče ljude da izbegavaju ili bar ograniče: crveno i prerađeno meso, puter i margarin, punomasne sireve, kolače, peciva i druge slatkiše, brzu i prženu hranu.

Među najboljim salatama na svetu, našla se i jedna čuvena iz Rusije

0
vegetable salad

Danas salate nisu samo prilog uz glavna jela, već sve češće predstavljaju zasitan, samostalan obrok. Pored različitih vrsta povrća, u njih se dodaju i voće, žitarice, meso ili riba, što ih čini raznovrsnim i prilagođenim svakom ukusu. Na spisku najboljih salata na svetu, našla se jedna iz Rusije koja je simbol je porodičnog okupljanja i duboko ukorenjene tradicije.

Među najboljim salatama na svetu, našla se i jedna čuvena iz RusijeGetty © AnnaPustynnikova

Slata, kako se veruje, potiče od navike starih Rimljana da umoče listove rimske salate u so. Danas, vekovima nakon što je nastala u antičkom Rimu, ovo jelo znači različite stvari – za neke, to je činija puna zelene salate sa dodacima po izboru, kakve nude moderni restorani. Za druge, toplo je jelo od žitarica, ili čak jelo koje uopšte ne sadrži zelenu salatu – kao što je ona sa makarona ili na primer, krompir salata. Neki je doživljavaju kao hladan, začinjen i seckan prilog, dok je drugi pretvaraju u pun obrok dodavanjem različitih izvora proteina.

Kako god da se servira, salata može mnogo reći o nekom mestu, državi, pa čak i narodu. Od Grčke do Meksika, od Etiopije do Japana – nije reč samo o sastojcima (povrće, začini, lišće), ili o začinima, prelivima i teksturama – često iza recepta stoji priča koja odražava vreme, mesto i dostupnost namirnica.

Neke od najboljih salata na svetu, prema selekciji koju je napravio Si-En-En su:

Panzanela (Italija)

Salata se pravi od bajatog hleba, paradajza, krastavaca, crnog luka i bosiljka. Potapa se u mešavinu sirćeta i maslinovog ulja. Potiče iz Toskane i vezuju se za tradiciju korišćenja ostataka hrane.

Salata Nisoaz (Francuska)

Letnja salata dolazi iz Nice i priprema se sa tunjevinom, jajima, kuvanim krompirom i zelenom boranijom. Džulija Čajld, čuvena kuvarica i prezenterka, smatrala je ovu salatu jednim od svojih omiljenih letnjih obroka i to sa dobrim razlogom – lagana je, ali izdašna i puna ukusa.

Jušeng (Singapur)

Kako bi dočekali srećnu Lunarnu novu godinu, u Singapuru i Maleziji pripremaju jušeng, slatko-kiselu salatu od sirove ribe, koja je navodno dobra za prosperitet. Naziv doslovno znači “sirova riba”, ali zvuči slično kineskoj frazi koja označava “povećanje izobilja”, zbog čega je ova salata popularno i simbolično predjelo tokom kineske Nove godine.

Čuvena salata iz Rusije je na listi

Na listi se našla i salata Olivije iz Rusije (nazvanoj po svom tvorcu, šefu Lusijenu Olivijeu), koja je nama poznata kao ruska salata. Može se slobodno reći da je omiljeno jelo u ruskim domovima i ima poseban značaj za doček Nove godine. Takođe je popularna je na porodičnim skupovima, svečanim prilikama i drugim prazničnim trpezama.

U osnovi je reč o bogatoj krompir salati sa majonezom. Iako možda deluje jednostavno – varijacije u sastojcima, poput povrća (šargarepa, grašak, kiseli krastavčići), jaja i šunke (ili piletine, pa čak i parizera), uz majonez, daju jelu neočekivanu draž, u zavisnosti od toga ko je priprema. Salata datira još iz 19. veka, kada je šef Olivije radio u restoranu “Ermitraž” u Moskvi, gde je kasnije postala zaštitni znak tog lokala.

timolina/freepik

Šopska salata takođe na spisku

Najpoznatija salata u Bugarskoj, koja je takođe veoma popularna širom jugoistočne Evrope, uključujući i našu zemlju je hrskava i šarena šopska salata. Pravi se od seckanog zrelog paradajza, paprike (najčešće zelene, ali ponekad i crvene), krastavaca, ljutih papričica (po želji), crnog luka, sveže seckanog peršuna i rendanog belog sira. Naziv je dobila po regionu Šopluk, koji obuhvata delove zapadne Bugarske, istočne Srbije i severne Makedonije. Boje salate, crvena (paradajz i paprika), zelena (krastavac) i bela (sir) – simbolično predstavljaju boje bugarske zastave, ali se podjednako vezuju i za zajedničku balkansku gastronomsku tradiciju, piše Si-En-En.

Svet na ivici: Džefri Saks o Americi, Iranu i zaboravljenoj Ukrajini

0
a map of the middle east with a pin in it
Bliski istok je udaljio Ukrajinu iz političkih krugova SAD, kaže za “Politiku” čuveni američki ekonomista i bivši savetnik trojice generalnih sekretara UN
Svet na ivici: Džefri Saks o Americi, Iranu i zaboravljenoj UkrajiniGetty © Horacio Villalobos / Contributor

Kada profesor na Univerzitetu Kolumbija Džefri Saks upozorava da svet srlja ka trećem svetskom ratu, to je ozbiljan signal, znak da je crvena lampica već upaljena. Ovaj uticajni američki ekonomista, bivši savetnik trojice generalnih sekretara UN, podseća da se iza deklarativnih poziva na mir kriju stari planovi, prepoznatljivi po receptu Iraka.

“U ovom trenutku postoje upozorenja o mogućem neposrednom američkom napadu na Iran. To bi moglo da dovede do krvoprolića poput onog u ratu u Iraku – ili nečeg daleko goreg. Moglo bi da dođe do eskalacije i upotrebe nuklearnog oružja, od strane Izraela ili neke druge zemlje. Američki predsednik Donald Tramp daje grube javne pretnje kakve nismo videli od tridesetih godina prošlog veka”, ističe Saks u razgovoru za “Politiku”.

Za njega, najnovija izraelsko-američka operacija protiv Irana nije ništa novo – samo nastavak plana starog više od dve decenije:

“Ovo je izraelsko-američka operacija čiji je cilj rušenje režima u Iranu. Ona je zapravo direktno povezana s 2003. godinom i deo je istog šireg plana, iako se sprovodi s 22 godine zakašnjenja. Znamo da su SAD još 2001. godine, zajedno s Izraelom, pripremile plan za sedam ratova u pet godina, u cilju uklanjanja vlada koje su podržavale palestinski narod: Irak, Liban, Sirija, Libija, Somalija, Sudan – i, naravno, Iran. Sada smo u tom sedmom ratu.”

Poređenje sa Libijom i Severnom Korejom ilustracija je globalnog licemerja: Muamer el Gadafi je ubijen nakon što je odustao od nuklearnog programa. Severna Koreja ima bombu – i niko je ne dira. Na pitanje da li bi Izrael svojim napadom mogao zapravo da natera Iran da razvije nuklearno oružje, Saks odgovara:

“SAD bi verovatno započele opšti rat da to spreče. Zbog toga smo trenutno na putu koji može da dovede do trećeg svetskog rata. Zato bi zemlje sveta trebalo da zahtevaju od SAD da ne započnu još jedan veliki rat i da se svi problemi reše pregovorima – što je apsolutno moguće.”

A gde je u toj slici Ukrajina? Da li je Bliski istok udaljio Ukrajinu kao temu?

“To se već dogodilo”, kaže Saks, te dodaje: “Niko u političkim krugovima SAD više ne obraća pažnju na Ukrajinu.”

Još ranije, u više navrata, tvrdio je da “takozvani prijatelji Ukrajine zapravo uništavaju tu zemlju tako što je ohrabruju da nastavi rat”, a danas kratko poručuje da Kijev “ne može još dugo da izdrži”.

Ako se rat uskoro ne završi, Saks predviđa i gubitak ukrajinske obale Crnog mora, uključujući Odesu:

“Uslovi za prekid neprijateljstava za Ukrajinu se pogoršavaju još od državnog udara 2014. godine, koji je Amerika podržala. Svako odlaganje mira, počevši od odbijanja Kijeva da sprovede odredbe iz sporazuma Minsk 2, bilo je izuzetno skupo za tu zemlju.”

Govoreći o Srbiji, Saks je ponovio da je njena neutralna pozicija – ispravna:

“Da, to će sigurno narušiti odnose s rukovodstvom EU u Briselu, jer je kabinet predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen rusofoban i ratnohuškački. Ipak, Srbija će u EU pronaći sve veći broj zemalja koje slično razmišljaju, poput Mađarske i Slovačke. A spisak vlada koje se protive ratu u Ukrajini i širenju NATO-a sada raste.”

Na pitanje o cilju NATO bombardovanja Srbije 1999. godine, Saks odgovara:

“Cilj je zapravo bio da se Srbija podeli i da se Rusiji pokaže ko je ‘pravi gazda’.”

Smatra da je to bio “skandalozan i potpuno pogrešan čin”, a međunarodno pravo počelo je tada da se sistematski ruši:

“SAD i EU uništavaju, ako ne i ubijaju UN, tako što bez stida napuštaju poštovanje Povelje UN. Setimo se člana 2, stava 4 (…) Vašington i Brisel upravo sada, iz časa u čas, krše ovu odredbu u odnosu na Iran.”

I za kraj – o svetu posle Zapada:

“Svet je već multipolaran. Velike sile su SAD, EU s Ujedinjenim Kraljevstvom, Rusija, Kina i Indija. Ostale, nuklearno naoružane države – Izrael, Pakistan i Severna Koreja – dodatno povećavaju multipolarnost, globalne opasnosti i složenost. Sama multipolarnost ne donosi ni mir ni rat – to zavisi, pre svega, od izbora koje prave velike sile i od načina na koji se odnose prema ostalim nuklearno naoružanim državama.”

Evroliga potvrdila: Zvezda i Partizan još (minimum) tri godine u eliti

0
a close up of a basketball on a court

Čelnici Evrolige potvrdili su da će naredne sezone u elitnom takmičenju učestvovati 20 klubova, među kojima su Crvena zvezda i Partizan, sa kojima je postignuta trogodišnja saradnja

Evroliga potvrdila: Zvezda i Partizan još (minimum) tri godine u eliti© Srdjan Stevanovic

Nakon sastanka održanog u Barseloni, donete su odluke o izgledu Evrolige u narednim sezonama.

Elitno evropsko takmičenje će naredne sezone brojati čak 20 klubova, prvi put u istoriji.

Srpski “večiti” rivali su postigli saradnju i dobili trogodišnju licencu.

Učesnici Evrolige za takmičarsku sezonu 2025/26 su: Crvena zvezda, Partizan, Efes, Monako, Baskonija, Dubai, Armani Milan, Barselona, Bayern Minhen, Fenerbahče, Hapoel Tel Aviv, ASVEL, Makabi Tel Aviv, Olimpijakos, Panatinaikos, Pariz, Real Madrid, Valensija, Virtus i Žalgiris.

Crvena zvezda je obavestila javnost i potvrdila odluku Evrolige, a dan ranije je to uradio i Partizan.

“Krunisani su napori celog kluba, počev od predsednika i menadžmenta, koji su u prethodnom periodu imali seriju sastanaka sa predstavnicima EL u Barseloni i Abu Dabiju na kojima su Predsednik i direktor Kluba predstavili dugoročne planove našeg kluba i želju da budemo deo Evrolige”, navodi se u Zvezdinom saopštenju.

“Zahvaljujemo se i Evroligi, kao i klubovima vlasnicima koji su prepoznali rast i razvoj KK Crvena zvezda kao člana Evrolige prethodnih 12 godina, i želju da kao deo evroligaške porodice nastavimo da rastemo na svim nivoima”, zaključuju crveno-beli.

Evroliga je navela da će se tokom novembarskih FIBA prozora utakmice pomeriti na utorak i sredu kako bi košarkaši mogli da igraju za svoje nacionalne timove.

Nova sezona u Evroligi počinje 30. septembra. Poslednje, 38. kolo na programu je 16. i 17. aprila naredne godine.

Plej-in će biti odigran od 21. do 24. aprila. Četvrtfinale plej-ofa Evrolige će biti odigrano od 28. aprila do 13. maja.

Fajnal for je na programu od 22. do 24. maja.

Kanada kao domaćin odustala od zajedničke izjave zemalja G7

0

Kanada je odustala od namere da grupa G7 objavi zajedničku izjavu o ratu u Ukrajini, izjavio je neimenovani kanadski zvaničnik za Rojters.

On je dodao da je američka strana nameravala da ”razvodni” nacrt teksta saopštenja i da je kanadska strana smatrala da to ne bi bilo fer prema Ukrajini, čiji je predsednik Volodimir Zelenski učestvovao na poslednjem danu samita.

Kanadski premijer Mark Karni objaviće naknadno zajedničko saopštenje preostalih šest zemalja, bez Sjedinjenih Američkih Država.

Američki predsednik Donald Tramp napustio je samit G7 ranije nego što je bilo predviđeno i vratio se u Vašington zbog navodnog angažovanja na prekidu vatre između Izraela i Irana.

Tramp nije precizirao šta je stvarni razlog njegovog iznenadnog povratka iz Kanade, što je prethodno dovelo i do otkazivanja planiranog sastanka sa predsednikom Južne Koreje Lijem Dže Mjungom.

SERBIANNEWS/CANADA

Quebec će zatvorenike zatvarati po anatomiji, a ne po rodnom identitetu

1

Ministar javne bezbednosti Quebec-a kaže da će transrodni zatvorenici biti zatvarani prema svom anatomskom polu, a ne prema rodnom identitetu.

François Bonnardel je u saopštenju naveo da je ta mera usmerena na osiguranje sigurnosti svih zatvorenika.

Kaže da će tela zatvorenika biti skenirana kako bi se utvrdilo u koji pritvorski centar će biti upućeni, dodajući da će biti moguće obezbediti neke smeštajne uslove.

Unutar zatvora, transrodnim zatvorenicima će biti dozvoljeno da se identifikuju sa polom po svom izboru.

Bonnardel kaže da provincija obezbeđuje službenicima popravnih ustanova vodič kako bi ih edukovala o seksualnoj raznolikosti, rodnom pluralizmu i pravima LGBTQ+ osoba.

Odeljenje javne sigurnosti navodi da je od prošle sedmice šest od 5.400 zatvorenika u zatvorima u Quebecu identifikovano kao transrodne osobe.

SERBIANNEWS/CANADA

Beč više nije najbolji grad za život – evo ko ga je svrgnuo sa trona

0
aerial photo of boats in between concrete buildings during daytime

Kopenhagen

Danska prestonica Kopenhagen preuzela je primat na listi svetskih gradova sa najboljim uslovima za život, na kojoj je Beč tri godine za redom bio prvi, pokazuje najnovije istraživanje.

Do promene na vrhu ove liste britanskog Ekonomista došlo je posle niza godina, a sada je Kopenhagen dobio maksimalnih 100 poena kada je reč o stabilnosti, obrazovanju i infrastrukturi.  Danska prestonica prošle godine bila je druga na listi, a sada se na toj poziciji našao Beč.

Kopenhagen, Danska

Glavni grad Austrije deli drugo mesto sa švajcarskom prestonicom Cirihom. Slede ih Melburn u Australiji i još jedan švajcarski grad, Ženeva.

Globalni indeks uslova za život u gradovima za 2025., koji je sačinio istraživački i analitički centar grupacije Ekonomist, procenjuje 173 grada širom sveta, uzimajući u obzir 30 indikatora u različitim kategorijama, uključujući zdravstvenu negu, kulturu i životnu sredinu, prenosi Špigl.

Na listi su se među prvih deset gradova još našli Sidnej u Australiji, koji je zauzeo šestu poziciju, zatim japanska OsakaOuklend na Novom Zelandu, a tu je još jedan australijski grad Adelaid kao i Vankuver u Kanadi.

Ove godine među deset gradova sa najboljim uslovima za život nije se našao nijedan nemački grad, naveo je Špigl.

Kako provesti 24 sata u Dubaiju i šta posetiti

0
white and gray high rise buildings near body of water during daytime

Dubai je jedna od najuzbudljivijih destinacija na svetu – i jedna od najskupljih! Najveći i najnaseljeniji grad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima zaslužuje da ga posetite prvom prilikom. Ali šta ako imate ograničeno vreme da otkrijete ovaj raskošni pustinjski dragulj? Mnogi presedaju u Dubaiju tako da je portal MSN objavio listu mesta koje bi trebalo da posetite i da sve to stignete za 24 sata.

Dubai tržni centar

Sa preko 1.200 prodavnica i 150 restorana, mogli biste da provedete ceo dan u ovom mega-tržnom centru. Ovaj fantastični tržni centar dom je zatvorenog tematskog parka, klizališta i ogromnog zatvorenog vodopada.

Dubai akvarijum i podvodni zoološki vrt

Unutar Dubai Mall-a nalazi se neverovatni Dubai akvarijum i podvodni zoološki vrt, dom za više od 33.000 vodenih životinja. Tu se nalazi najveća „kolekcija“ peščanih tigrastih ajkula.

Dubai

Freepik

„Waterfront“ šoping

Podjednako atraktivan eksterijer Dubai Mall-a pruža i mogućnosti za kupovinu pored vode uz samu obalu.

Dubai fontana

Odmah ispred vrata Dubai Mall-a nalazi se najveći koreografski sistem fontana na svetu. Svaki šareni, osvetljeni mlaz se njiše u ritmu raznih muzičkih numera iz celog sveta, stvarajući ono što je postalo jedna od najpopularnijih predstava u Dubaiju.

Dubai muzej

Da li ste se ikada zapitali kakav je bio život u Emiratima pre pojave nafte? Fascinantnu istoriju Dubaija možete da vidite u ovom atraktivnom muzeju koji je smešten unutar zidina tvrđave Al Fahidi iz 18. veka.

Pijaca sa začinima

Smeštena u istočnom Dubaiju, u Deiri, obilazak pijace je pojačan opojnom aromom začina, bilja i mirisa. Budite spremni na cenkanje!

Burdž Kalifa i pogled

Sa ukupnom visinom od 829,8 m, Burdž Kalifa je najviša zgrada na svetu. Popnite se na vidikovac kako biste imali na dlanu ceo grad. Savet: kupite karte unapred za određeno vreme i uživajte u popustu od 75% u poređenju sa kartama kupljenim na licu mesta.

Džip safari

Jutarnji pustinjski safari je idealan za one koji nemaju mnogo vremena. Vozite se po pesku u luksuznim klimatizovanim džipovima sa pogonom na sva četiri točka.