16.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 234

Top destinacije za ukrcavanje i iskrcavanje: Gradovi iz kojih kreću kruzeri

0
white ship on sea during sunset

featured image

Pre nego što bilo koji odmor sa krstarenjem počne, pravi posao se odvija u lukama za ukrcavanje i iskrcavanje, poznatim kao turnaround portovi. Ovi globalni centri zaduženi su za dopunu zaliha, smenu posade, ali i doček i ispraćaj hiljada putnika.

Svake godine milioni putnika ukrcavaju se na kruzere kako bi istražili Karibe, Mediteran, kao i udaljene destinacije poput Aljaske, Azije i norveških fjordova. Međutim, pre nego što odmor počne, u svega nekoliko svetskih luka odvija se složen logistički proces.

I dok većina ljudi luke za kruzere doživljava kao slikovite destinacije za jednodnevne izlete, turnaround portovi predstavljaju operativno srce kruzing industrije.

Oni su zaduženi za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, utovar sveže hrane i drugih potrepština, snabdevanje gorivom, smenu posade, uklanjanje otpada i carinsku kontrolu ljudi i robe.

Šta su turnaround portovi

Turnaround port je luka u kojoj kruzing putovanje počinje i završava. Putnici tu dolaze, prolaze bezbednosne provere i prijavu, i ukrcavaju se na brod. Na kraju putovanja, oni se iskrcavaju i preuzimaju svoj prtljag. Kruzing kompanije koriste ovu luku kako bi kompletno servisirale brod pre dolaska sledeće grupe putnika.

One su drugačije od tranzitnih luka, koje kruzeri posećuju tokom putovanja, ali ne i na njegovom početku ili kraju. Na primer, Sent Tomas na Američkim Devičanskim Ostrvima jedna je od najposećenijih kruzing destinacija na Karibima, ali gotovo u potpunosti funkcioniše kao tranzitna luka.

Nasuprot tome, luke poput Majamija i Port Kanaverala spadaju među najprometnije turnaround portove na svetu, jer se iz njih polazi i u njih se vraća, a između putovanja brodovi se potpuno servisiraju.

Dani provedeni u turnaround lukama su izuzetno intenzivni. Hiljade putnika mogu da se ukrcaju i iskrcaju i budu zamenjeni novima u roku od samo šest do osam sati.

Iza kulisa, kamioni dostavljaju sveže namirnice, piće i posteljinu. Otpad se uklanja. Gorivo se dopunjuje. Članovi posade se smenjuju. Lokalne vlasti vrše inspekcije. Sve funkcioniše prema strogo određenom rasporedu kako bi brod mogao da isplovi na vreme.

Najprometnije turnaround luke na svetu

Kruzing industrija koncentrisana je u nekoliko ključnih regiona, što se ogleda u najprometnijim turnaround lukama sveta. Florida dominira na listi zahvaljujući blizini Kariba i celogodišnjem toplom vremenu.

Port Majami ostaje najprometnija kruzing luka na svetu, sa 8,23 miliona putnika obrađenih u 2024. godini. U blizini se nalazi Port Kanaveral, koji je u istoj godini obradio 7,6 miliona putnika. Port Everglejds, u Fort Loderdejlu, primio je više od četiri miliona kruzing gostiju.

Ove luke su dom najvećih brodova na svetu i ključni su centri za glavne kruzing kompanije poput Royal CaribbeanCarnival i MSC Cruises.

U Evropi, Barselona prednjači kao najznačajniji turnaround port, sa više od 3,6 miliona putnika u 2024. godini. Čivitavekija (luka Rima) i Sautempton u Velikoj Britaniji takođe su važne matične luke za kružna putovanja Mediteranom i severnom Evropom.

U Aziji, Singapur i Šangaj postaju ključni turnaround portovi jer kruzing kompanije šire svoje poslovanje u regionu. Singapur je posebno mnogo ulagao u infrastrukturu za kruzere i pozicionira se kao kapija ka jugoistočnoj Aziji.

KruzerKruzer u Majamiju; Foto: Shutterstock/Mia2you

Zašto su turnaround portovi važni

Kruzing kompanije ne takmiče se samo u ponudi na brodu, već i u tome koliko efikasno mogu da ukrcaju i iskrcaju putnike. Turnaround portovi koji ulažu u efikasnu infrastrukturudostupnost i kvalitet korisničkog iskustva, imaju priliku da privuku više kruzera u narednim godinama.

Turnaround portovi su logistički centri za kruzing kompanije, ali i važni ekonomski pokretači za gradove i regione u kojima se nalaze. Prema podacima Međunarodnog udruženja kruzing kompanija, svaki dolazak kruzera u matičnu luku generiše milione dolara lokalne potrošnje.

Za većinu putnika, turnaround luka je prvi utisak o odmoru. Glatka procedura ukrcavanja postavlja ton za celo putovanje. Kašnjenja, dugi redovi ili loša signalizacija mogu frustrirati putnike čak i pre nego što kroče na brod.

Neke od ovih luka funkcionišu i kao turističke destinacije same po sebi. Gradovi poput Barselone i Majamija često privlače putnike da stignu dan ili dva ranije i time produže svoj odmor.

Turnaround portovi možda nisu vrhunac kruzing putovanja, ali za milione ljudi predstavljaju i početak i kraj jednog nezaboravnog iskustva.

Ozi Ozborn – hevi metal ikona koja je živela po sopstvenim pravilima

0
A crowd of people in a dark room with red lights

Ozi Ozborn - hevi metal ikona koja je živela po sopstvenim pravilima 1

„Ozi Ozborn, mračni, demonski glavni pevač benda Black Sabbath, koji je postao promukli, režeći glas i drogom i alkoholom opustošeni ID hevi metala, preminuo je samo nekoliko nedelja nakon oproštajnog koncerta u rodnom Birmingemu. Imao je 76 godina“, napisao je naš ugledni novinar, publicista, muzički kritičar Petar Peca Popović na svom Fejsbuk profilu uz poruku „Zbogom, najnepredvidljiviji“.

U medijima i na društvenim mrežama uz fotografije Ozija Ozborna piše da je ovaj muzičar „tata i kralj hevi metala“, „ikona ovog muzičkog žanra“, „princ tame“, a Peca Popović sumira sve rečima da se „takvi ne rađaju često. Pogotovo unikati“.

Likovni umetnik i rok novinar David Vartabedijan kaže za Danas da je bio svestan zdravstvenih problema Ozija Ozborna, ali da nije slutio da je njegov kraj tako blizu.

– Ovog meseca, petog jula, sedeli smo u pabu i na četiri ekrana gledali „Back To the Beginning“, oproštajni koncert grupe Black Sabbath, kao i poslednji solo nastup Ozija Ozborna (Ozzya Osbournea). To je bio spektakularan događaj. Svi smo znali da je to kraj, ali nismo mogli pretpostavljati, uprkos Ozijevoj bolesti, da je stvarni kraj tako blizu – kaže Vartabedijan, dodajući da su Black Sabbath uz ostale bendove bili obavezna lektira prilikom inicijacije u hevi metal.

– Kada smo bili klinci koji su tek zakoračili u hard rock/heavy metal „vode“, Black Sabbath, Deep Purple i Led Zeppelin su bili obavezno muzičko štivo. Iako je nama njihov zvuk delovao matoro u to doba kada su na sceni već vršljali i nama sonično više odgovarali Iron Maiden, Saxon, Judas Priest, Motorhead… mogli smo da shvatimo uticaj svih tih za nas praistorijskih bendova. A, upravo su nam ti bendovi omogućili uživanje u svemu daljem – konstatuje Vartabedijan.

Prema njegovoj oceni, Ozi Ozborn bio je poseban kao solo izvođač.

– Ozi mi je oduvek bio draži kao solo izvođač (istoriju ostavljam po strani) i kao takav je komercijalno prevazišao svoj prethodni bend kome se vratio na poslednjem zajedničkom albumu „13“ – kaže sagovornik Danasa, dodajući da će ga pamtiti i kao čoveka koji je umeo da bude zvezda rijalitija po sopstvenim pravilima i koji je imao specifičan smisao za humor.

– Ozi, dovraga Ozi, čovek specifičnog glasa, specifičnog smisla za humor („Ponekad se uplašim što sam Ozi Ozborn, ali moglo je da bude gore, mogao sam da budem i Sting“), čovek koji je iznedrio toliko dobrih pesama i kome je svojevremeno odavno pokojni Lemi Kilmister (Lemmy Kilmister) napisao neke od najvećih hitova, čovek koji je dao šansu mnogim bendovima, čovek koji je menjao istoriju muzike i tapšao i publici i samom sebi na koncertima. Rijaliti zvezda, da, ali u sopstvenom rijalitiju, po njegovim pravilima. I ta pravila su se poštovala i ta pravila i dalje treba da se poštuju. Jedinstvena i krajnje zarazna pojava (ma šta slepi miševi mislili o njemu), kojoj rok uprkos preranoj smrti nikada neće isteći. Lemi ga je dočekao tamo gore možda su i zajedno zapevali „Mama, I’m Coming Home“, to je sasvim sigurno, a nama koji smo ostali ostaje jedna druga pesma „See You on the Other Side“. Ozi, dovraga, Ozi – uputio je vapaj David Vartabedijan koji je u svom likovnom opusu ovekovečio mnoge muzičare, među kojima, naravno, i Ozija Ozborna.

Ozi Ozborn - hevi metal ikona koja je živela po sopstvenim pravilima 2Autor: David Vartabedijan

Aca Seltik, frontmen Orthodox Celts-a, smatra da je Ozi Ozborn bio i ostao lice Black Sabbath-a iako su prema njegovoj oceni potonji pevači ovog benda bili bolji.

– Ozi je, bez obzira na sve potonje pevače, koji su neosporno bili bolji pevači od njega samog, bio i ostao lice Sabbath-a, pa čak i jedno od lica celog pravca, samoproklamovani, ali potom i opšteprihvaćeni „Prince Of Darkness“, koji je svojom pojavom i ponašanjem uveo metal u mejnstrim, šou biznis, pa čak i u rijaliti šou programe, šireći na taj način celu priču – ističe Seltik uz napomenu da nije fan Ozija Ozborna, da čak nije fan Black Sabbatah-a izuzev u slučaju Ronija Džemsa Dia i Tonija Martina.

Dodaje da izuzetak prvi album „Never Say Die!“, koji je, kako kaže jedan od najpotcenjenijih albuma, ne samo u metalu već uopšte.

– Lično, ako treba da biram šta od njegovog opusa treba da držim u fonoteci, biram „Never Say Die!“ i prva četiri solo albuma, jer je tek tu Ozi postao svoj, pravi i jedini Ozi – zaključuje Aca Seltik.

Rok novinarka Jadranka Janković Nešić smatra da je odlazak Ozija Ozborna nenadoknadiv gubitak.

– Ozi je specifičan, i muzičar, i umetnik, koji se, mislim, više neće roditi. On je fascinantan samim tim što je začetnik hevi metala. Svaki bend koji se iole bavio tim žanrom ili rokenrolom je odrastao na Black Sabbath-u i na njegovoj zaostavštini. Sama činjenica da je živeo onako kako je želeo i da je svesno odabrao taj put koji je odabrao zaslužuje poštovanje i to se najbolje vidi u filmu koji je izašao sada posle njegove smrti. U tom filmu vidimo koliko se Ozi trudio da održi taj svoj poslednji koncert, da je odustao od tableta protiv bolova koje je uzimao zbog Parkinsona da bi mogao da otpeva numere koje je želeo, kako su ga pričvršćivali za stolicu, da bi to izgledalo kao da sedi na tronu, a ne zato što ne može da hoda. Tolika požrtvovanost da izgura taj oproštaj i tako veličanstvenu priču ja se ne sećam da je neko u istoriji rokenrola imao. Tu su se, zaista, okupili „creme de la creme“ tog zvuka i priredili mu ispraćaj kakav je zaslužio – zaključuje Jadranka Janković Nešić.

Pisac, muzičar i muzički kritičar Aleksandar Žikić za Danas je izjavio da sa ljudima kao što je Ozi Ozborn odlazi jedna čitava epoha, unikatni pogled na svet koji nikada ranije nije postojao.

– Možda su njegov život i karijera mogli da deluju kao neprekidni rijaliti šou, posebno što je imao konkretnih iskustava u tom smislu, ali trag koji je ostavio u stvarnom svetu sadrži mnogo toga dobrog, uzbudljivog i, na razne načine, urnebesno zabavnog. To je, do samog kraja, bio njegov put i njegov način. Ozijeva verzija „My Way“, koju bi mogao da opravda kao retko ko, bila bi, u tom smislu, smeštena tačno na sredini između Frenka Sinatre i Sida Višasa.

Od Ozija su se oprostili i originalni članovi benda Black Sabbath, sa kojima je i nastupio u Birmingemu na oproštajnom koncertu.

Gitarista Toni Ajomi napisao je: „Prosto ne mogu da verujem! Moj dragi prijatelj Ozi preminuo je samo par nedelja nakon našeg koncerta na Vila Parku. To su tako srceparajuće vesti da ne mogu da pronađem reči, zaista neće postojati još jedan poput njega. Gizer, Bil i ja izgubili smo brata. U mislima sam sa Šeron i porodicom Ozborn. Počivaj u miru, Oz. Toni“.

Ozi Ozborn - hevi metal ikona koja je živela po sopstvenim pravilima 3Autor: David Vartabedijan

Basista Gizer Batler potručio je: „Zbogom, dragi prijatelju, hvala ti na svim tim godinama, ludo smo se zabavljali. Četvorica klinaca iz Astona – ko bi rekao, a? Drago mi je što smo imali priliku da to učinimo zajedno poslednji put, ponovo u Astonu. Volim te“.

A bubnjar Bil Vord zapisao je: „Gde ću te sada pronaći? U sećanjima, našim tihim zagrljajima, propuštenim telefonskim pozivima, ne, zauvek si u mom srcu. Najdublja saučešća Šeron i svim članovima porodice. Počivaj u miru. Iskreno saučešće svim fanovima. Nikad nije zbogom. Hvala ti zauvek. Bil Vord“.

Srđan Blagojević uoči duela protiv Oleksandrije: Očekujem da nametnemo našu ideju igre

0
Foto: FK Partizan

Srđan Blagojević

Fudbaleri Partizana igraju kao gosti protiv Oleksandrije u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije.

Meč se igra na neutralnom terenu, u Poljskoj, u četvrtak 24. jula od 19 časova, a pred meč je za jutjub kanal kluba svoje utiske izneo i trener crno-belih Srđan Blagojević.

– Krećemo na put, danas ćemo odratiti treninge tamo. Nismo imali mnogo vremena za pripremu utakmice. Imamo seriju utakmica koje idu jedna za drugom, međutim prilagođavamo se rasporedu. Idemo tamo sa visokim ambicijama i sa željom da napravimo rezultat koji bi nam omogućio da u Beogradu pred našim navijačima jurimo i postignemo rezultat koji želimo.

Na kraju prole sezone Oleksandrija je zauzela drugo mesto na tabeli šampionata u Ukraijini?

– Sam podatak da je to ekipa koja je posle dužeg vremena razdvojila Dinamo i Šahtjor govori o tome koliko su oni veliki tim i koliko su uspeh napravili. Jasno je da su imali neke promene u timu, a imali smo ih i mi. Promenili su trenera. U pitanju je dobro organizovana ekipa. Jako su kvalitetni u navali, očekuje nas veoma zahtevna utakmica protiv fizički dominantne ekipe koja će sigurno biti jako motivisana.

Kakav Partizan želite da vidite na terenu?

– Hrabar. Otresit. Kao protiv AEK Larnake u revanšu. Očekujem da budemo drčni i odvažni, da pokušamo da nametnemo našu ideju igre, naš koncept igre.

Kadrovska situacija nije sjajna pre možda i najvažniu utakmicu u sezoni.

– Nećemo moći da računamo na suspendovane Marka Miloševića i Vanju Dragojevića, kao ni na Dembu Seka i na Mateju Milovanovića.

Beograd od subote prestonica evropske košarke

0

Saša Nikitović

Beograd će od 26. jula do 3. avgusta biti domaćin Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina.

Tim povodom održana je konferencija za medije u Beogradskoj areni, dvorani u kojoj će se igrati utakmice.

Novinarima su se obratili predsednik Кošarkaškog saveza Srbije dr Nebojša Čović, direktor preduzeća Evropsko prvenstvo 2025. Bojan Popović, selektor U18 reprezentacije Srbije Saša Nikitović i reprezentativac Ognjen Srzentić, kao i ambasador šampionata u Beogradu Nikola Jović.

Crno-beli na pripremnom turniru u Italiji: Šta povezuje Partizan i Šakila O’Nila?

0
Foto: KK Partizan

KK Partizan

Košarkaški klub Partizan u sklopu priprema za narednu sezonu igraće na turniru “Karlo Lovari” u Italiji, objavio je Virtus na svojim društvenim mrežama.

Crno-beli na pripremnom turniru u Italiji: Šta povezuje Partizan i Šakila O’Nila? 1Šekil O?Nil: Foto: EPA/BIANCA DE MARCHI

Osim crno-belih iz Beograda i Bolonje, na pripremnom takmičenju u Lući, u Toskani osim Virtusa i Partizana  učestvovati i Napoli i Livorno.

Napoli je donedavno povezivan sa legendarnim Šekilom O’Nilom, koji nema zvaničnu funkciju, ali, kako prenose mediji, ima važnu ulogu u projektu da klub bude deo NBA Evropa.

Livorno, član druge lige Italije, ima novu upravu, i budžet koji prevazilazi rang u kojem se ekipa takmiči.

Turnir se igra u dvorani „Palataljate“, a utakmice su na programu 6. i 7. septembra.

Partizan je i prošlog leta deo priprema proveo u Italiji, ali je tada domaćin srpskom šampionu bio sicilijanski Trapani.

Ontario, Alberta i Saskatchewan forsiraju plan za nove naftovode i železnice koje će povezati Kanadu

0

Na margini važnog sastanka najviših zvaničnika zemlje, lideri tri glavne provincije predstavili su sporazum o podsticanju masovnih novih projekata izgradnje naftovoda i železnickih linija.

U utorak su Ontario i Alberta dodali Saskatchewan sporazumu potpisanom pre nekoliko sedmica,  posebno za istraživanje trgovine i planiranje naftovoda i nove železničke infrastrukture.

Taj plan, opisan u memorandumu o razumevanju, podrazumeva saradnju na proučavanju potencijalnog naftovoda istok-zapad napravljenog od domaćeg čelika koji bi se povezao s još neizgrađenom dubokomorskom lukom James Bay u Ontariju.

To takođe znači da će dve provincije proučiti izvodljivost izgradnje železničke pruge od Vatrenog prstena bogatog mineralima u severnom Ontariju do postrojenja za preradu minerala u zapadnoj Kanadi.

Dok je predstavljala najnovijeg člana sporazuma, premijerka Alberte Danielle Smith ispalila je upozoravajući hitac premijeru Marku Carney-ju, koji je trebao stići u istu zgradu na razgovore s premijerima otprilike sat vremena ranije.

„Ako premijer Mark Carney ne želi sarađivati s nama, ne mora se brinuti samo o meni i Scottu Moeu; moraće se suočiti i s premijerom Dougom Fordom“, rekla je. „Vreme je da se rešimo loših zakona koji su naštetili sposobnosti Kanade da razvije energetski sektor.“

Fordovakancelarija je saopštila da je sporazum predstavljen sa Saskatchewanom na rubu serije sastanaka važnih lidera u Muskoki, uglavnom isti kao onaj koji su Ontario i Alberta već dogovorili, uz neke manje izmene.

„Šaljemo jasan signal da će energetsku budućnost Kanade graditi Kanađani, za Kanađane“, rekao je u saopštenju premijer Saskatchewana Scott Moe, poslednji potpisnik.

„Ovaj sporazum obavezuje naše provincije da rade zajedno kako bi otključale nova tržišta, ojačale naše lance snabdevanja od rudnika do luke i zalagale se za federalne reforme koje su potrebne našoj industriji.“

Stav drugih većih provincija po ovom pitanju ostaje nejasan. Premijer Kvebeka François Legault nije odgovorio na pitanja na engleskom jeziku o sporazumu o naftovodu koji su potpisale tri provincije.

Kada je upitan o mogućnosti železničkog projekta, premijer Manitobe Wab Kinew rekao je da njegova pokrajina „već (ima) železnicu“.

„Ovo nije izmišljeno“, kratko je rekao Kinew. „Mislim da je naš projekat najbolji jer je stvaran.“

Kinew je mislio na svoj predlog o izgradnji nove luke u Hudsonovom zalivu kako bi se stvorile brodske rute za kanadski izvoz, uključujući naftu.

Na pitanje da li Ontario i Alberta imaju podršku Manitobe za zajednički provincijski projekat, Kinew je rekao da je “u Timu Kanade”.

Dodao je: „Svi radimo zajedno, gradimo zemlju.“

Premijer Britanske Kolumbije David Eby rekao je da nije bio pozvan da potpiše sporazum. Na pitanje da li bi učestvovao da je bio zamoljen, odgovorio je: „Ne znam šta je pisalo na papiru.“

Odvojeno, Ontario je sklopio međuprovincijske trgovinske sporazume s ukupno 10 provincija i teritorija , uključujući Britansku Kolumbiju, Albertu, Manitobu i Saskatchewan.

Zvezda se znojila i dobila tuču sa igračem manje

0

Foto: FK Crvena zvezda

Crveni karton poremetio koncepciju ekipe Vladana Milojevića, ali nije uticao na pitanje pobednika prvog meča drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona – 1:0

Utakmice ranih faza kvalifikacija za evropska takmičenja nisu samo stvar čiste razlike u kvalitetu, već u ogromnoj meri i pitanje prilagođavanja na rivale koji ne biraju način kojim će pokušati da te uvuku u problem. Šampion Gibraltara Linkoln Red Imps tehničkim i taktičkim kvalitetima nije uspeo da parira Crvenoj zvezdi, ali je igrače srpskog šampiona u uspeo da uvuče u “tuču” na terenu, pa je skoro 50 minuta igrao sa igračem više nakon isključenja Jong vu Seola. To je otežalo posao crveno-belima i nateralo Vladana Milojevića da menja koncepciju igre, ali nije uticalo na konačan rezultat. Beograđani su sačuvali prednost, stečenu u 30. minutu golom Bruna Duartea, i zasluženo slavili u prvoj utakmici drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona – 1:0 (1:0).

Milojević se našao u problemu i pre same utakmice, s obzirom na to da zbog problema sa povredom nije računao na Šerifa EndijaeaDuarte ga odmenio onako kako je trebalo, golom posle najelpše akcije na meču, koju je kreirao Mirko Ivanić u saradnji sa Radetom Krunićem i Aleksandrom Kataijem, ali je Senegalac i te kako nedostajao u drugom poluveremenu, kada je trebalo zagraditi loptu na protivničkoj polovini i uštedeti koji minut.

Crvena zvezda ja nakon gola imala potpuno čistu situaciju pred sobom, vođstvo i samopouzdanje, ali je dozvolila da je prevejani domaćin uvuče u tuču na sredini terena, što je rezultiralo šokantnim isključenjem Korejca u 41. minutu. Seol je bio nesmotren dok je bio na zemlji, podigrao je nogu i otvorenim đonom zakačio lukavog Tidžeja de Bara, a poljski sudija Damijan Kos mu pokazao put u svlačionicu. Upražnjenu poziciju u odbrani crveno-belih popunio je Veljko Milosavljević, koji je zamenio Felisija Milsona, s obzirom na to da je reprezentivac Angole vukao žuti karton od 13. minuta, a pritisak domaćih igrača na poljskog arbitra iz minuta u minut bio sve veći.

Crvena zvezda je ozbiljnijih problema sa igračem manje imala samo u uvodnom delu drugog poluvremena, ali je ubrzo uspela da se konsoliduje i nakon toga bila bliža drugom golu, nego domaćin prvom. Međutim, odlične prilike, uglavnom nakon opasnih kontranapada, nisu uspeli da iskoriste IvanićDuarte i Nemanja Radonjić.

Od početka utakmice Crvena zvezda je bila ta koja je kroz posed tražila način da dođe do prilike da ugrozi gol domaćina, ali je isto tako brzo spoznala da ovo gostovanje neće biti stvar rutine, već da će morati da se obrati pažnja na sve segmente igre, a posebno kontranapade Linkolna. U njima je bprednjačio izuzetno brzi Tidžej De Bar, koji je u 13. minutu iznudio žuti karton neopreznog Felisija Milsona, a samo tri minuta kasnije posle duela u skoku požuteo je i Rade Krunić.

Ipak, taman kada je izgledalo da domaći uspeo da odalji crveno-bele od svog gola i uvuče protivnika u “tuču” na sredini terena, Crvena zvezda je iznedrila gol-šansu. Mirko Ivanić je u 19. minutu lukavo presekao jednu loptu u opasnoj zoni, otišao do same završnice, ispred Nuzeta Santane, mogao da uposli i Bruna Duartea, ali se odlučio na udarac, ali je odlično reagovao golman Linkolna. Zvezda je još izgledniju priliku imala tri minuta kasnije, kada je Duarte ostavio Aleksandra Kataija samog u protivničkom šesnaestercu. Oklevao je Zvezdin Magiko, odlučio se na varku, a onda mu je Santana odbranio udarac.

Pokšao je Linkoln povremeno da uđe i u nadigravanje sa srpskim šampionom, što je možda i pomoglo ekipi Vladana Milojevića da dođe do slobodnog prostora na protivničkoj polovini. Tako je na isteku časa igre Zvezda došla do gola iz najlepše akcije na meču do tog trenutka. Ivanić je u trku razmenio duple pasove sa Krunićem i Kataijem, a potom nesebično uposlio Bruna Duartea. Odlično se snašao Brazilac i zakucao loptu pod prečku domaćeg gola, iznad istrčalog Santane.

Međutim, Zvezdin spokoj na terenu trajao je samo desetak minuta i isključenja Seola, posle čega je Milojević morao da menja igračima pozicije, prebaci Ivanića na desnu stranu i povuče Duartea na levu. Uvođenje Radonjića na isteku časa igre umesto Kataija predstavljalo je logičan potez, s obzirom da je brzonogi Nišlija bio jedan od igrača koji bi u kontranapadu mogli da razreše pitanje pobednika.

Linkolnu je suštinski više odgovaralo kada je bio u situaciji da vreba priliku iz tranzicije i na taj način pokuša da pronađe put do Mateusovog gola. Ovako, sastav Huana Besaresa je morao iz poseda da kreira opasne akcije, što nimalo nije lako kada je protivnik dobro postavljen na svojoj polovini. Stoga su Gibraltarci najopasniji bili iz nekoliko prekida, kada je glavom Zvezdin gol pokušavao da ugrozi kapiten Bernardo Lopes.

Crveno-beli su uspeli da iskontrolišu dešavanja na terenu, iako je veliki broj igrača u drugom poluvremenu igrao na neprirodnim pozicijama. Od velikog doprinosa bila je i mirnoća brazilskog golmana, koji je u par situacija sa potpunom mirnoćom istčavao na loptu i na taj način unosio spokoj u poslednju liniju.

Pored prilagođavanja na prevejanog protivnika, crveno-beli su u tokom utakmice morali i da se prilagođavaju na suv teren i žestok vetar. Stoga je ekipi Vladana Milojevića rezultat bio daleko važniji od same igre. On je ostvaren, a u revanšu za sedam dana, Zvezdini igrači će biti u prilici i da naprave iskorak i u samoj igri, što će biti mnogo lakše uraditi u uslovima na stadionu Rajko Mitić.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA – DRUGO KOLO (PRVI MEČ)
LINKOLN RED IMPS – CRVENA ZVEZDA 0:1
/Duarte 30/

Gibraltar.
Stadion: Evropa Point
Gledalaca: oko 1.000
Sudija: Damian Kos (Poljska)
Žuti kartoni: Gomes, Brito (Linkoln), Milson, Krunić (Zvezda)
Crveni karton: Seol (Zvezda) 41. minut

LINKOLN (4-2-1-3): Santana – Nano, Lopes, Rutjens, Brito (69. Poco) – Torilja, Munjoz (78. Benitez) – Toni Garsija – De Bar, Kike Gomes (88. Mandi), Viljakanjas.

C. ZVEZDA (4-2-3-1): Mateus – Seol, Rodrigao (46. Leković), Veljković, Tiknizjan – Elšnik, Krunić – Milson (43. Milosavljević), Katai (60. Radonjić), Ivanić (88. Lučić) – Duarte (88. Šljivić).

Spriječen pokušaj krijumčarenja zlata i deviza u vrijednosti od 180.000 evra na Horgošu

0
gold chain necklace on white surface

Carinski službenici spriječili su na graničnom prelazu Horgoš tri putnika u pokušaju da u prtljagu prokrijumčare više od 800 grama neprijavljenog zlata, dva skupocjena ručna časovnika i devize, ukupne vrijednosti od više od 180.000 evra.

(Foto: TANJUG/ Ministarstvo finansija/ Uprava carina) -

(Foto: TANJUG/ Ministarstvo finansija/ Uprava carina)

Uprava carine saopštila je da je juče, u prvom slučaju, prilikom detaljnog pregleda jednog automobila kod vozača pronađen ručni sat marke “AP Audemars Piguet”, vrijedan oko 43.000 evra i 1.400 evra preko dozvoljenog limita od 10.000 evra.

Kod suvozača službenici su tom prilikom našli 430 grama zlatnog nakita vrijednog gotovo 40.000 evra i 10.000 evra više od dozvoljenog iznosa.

Zatim je, tokom kontrole drugog automobila ispod suvozačkog sedišta pronađen ‘”roleks'” vrijedan 40.000 evra i 410 grama zlatnog nakita čija je vrijednost procjenjena na oko 38.000 evra.

Uprava carine navodi da će neprijavljena roba biti privremeno zadržana do okončanja postupaka pred nadležnim sudom.

Trebinje: Velika očekivanja od ljetnje turističke sezone

0

Turistička organizacija Trebinje ima velika očekivanja od posjete turista u julu i avgustu i nada se da će zabilježiti iste brojke kao lani koja je bila rekordna, rekao je portparol Turističke organizacije Trebinje Nikola Kokić.

Trebinje - Foto: SRNA

TrebinjeFoto: SRNA

– Indicije i očekivanja su da bude bolje, da procenat raste, ali ako ponovimo rezultat iz prošle, rekordne godine, moći ćemo reći da Trebinje bilježi kontinuitet u kontekstu razvoja turističkog sektora i privrede – naveo je Kokić.

Istakao je da Trebinju u ponudi ima za svakog ima ponešto, navodeći da tokom ljeta ima mnoga kulturna dešavanja.

On je najavio da će u Turističkom kompleksu “Grad sunca” nastupiti i mnogo regionalnih muzičkih zvijezda.

– Turistička organizacija kontinuirano radi na promociji nedovoljno iskorištenih turističkih modaliteta. U vezi s tim, započeta je kampanja “Staza Svetog Vasilija”, koja još od prošle sedmice bilježi dobre rezultate – rekao je Kokić.

On je naveo da je za šest mjeseci ove godine broj registrovanih noćenja u gradu vrlo sličan prošloj godini, kada je za prvih šest mjeseci ostvareno 100.000 registrovanih noćenja, tako da je trend očuvan, na šta su ponosni.

Kad je riječ o posjeti turista, Kokić je rekao da je po običaju najviše zastupljeno tržište regiona. Iz Srbije dolazi oko 55 do 60 odsto turista, a najjužniji grad Srpske posjećuju i turisti iz BiH, Crne Gore, Bugarske, Sjeverne Makedonije.

– Tu su i grupe iz Turske, Kine, zapadnoevropskih zemalja koje se prije nisu pojavljivale u značajnijim brojkama u Trebinju, tu su, svakako, Holandija, Francuska, Španija – rekao je Kokić.

On je izrazio nadu da će turisti nastaviti da biraju Trebinje kao destinaciju ili mjesto za proputovanje, ka svojim daljim putovanjima ka jadranskoj obali.

– Nadamo se da turistička priča Trebinja neće biti instant, već nešto što će se dodatno učvrstiti i pozicionirati u kontekstu turističke privrede cijele regije i Republike Srpske – rekao je Kokić.

Delegacija Tatarstana u Srpskoj: U fokusu ekonomija i privredna saradnja

0

Delegacija Tatarstana započela je trodnevnu posjetu Republici Srpskoj sastankom u Palati Republike, u Banjaluci.

Radni sastanak u Palati Republike - Foto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja

Radni sastanak u Palati RepublikeFoto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja

U fokusu je ekonomija i privredna saradnja dvije republike. Izražena je spremnost za dogovor koji će produbiti saradnju Republike Srpske i Tatarstana i za realizaciju zajedničkih projekata. Slijedi njihovo precizno definisanje, a nosioci realizacije već su određeni. Sve na bazi ranije potpisanog protokola i jasno definisanog operativnog plana.

Prilika koja se ne smije propustiti – Tatarstan je spreman da radi na brojnim projektima u Republici Srpskoj. A prostora za to i te kako ima. U oblastima koje su važne za obje republike, biće dogovorena najbolja formula saradnje.

– Naša saradnja sa Ruskom federacijom i nama bliskom Republikom Tatarstan zasniva se na činjenici da smo mi sve naše projekte vezivali da očuvamo naše dobre odnose sa Ruskom federacijom. Ova posjeta dolazi u delikatnom trenutku. Dolazi u trenutku kada planiramo da naš ekonomski uzlet pojačamo. Republika Srpska u gotovo nemogućim uslovima u posljednjih šest mjeseci nastavila rast BDP-a, koji prelazi dva odsto – rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Ekonomski pokazatelji za Tatarstan govore da je ova republika ekonomski najrazvijeniji region u Rusiji. Sa Republikom Srpskom želi saradnju, prije svega, u oblasti privrede. Ali ni kultura, obrazovanje, omladina neće biti zanemareni.

– Došli su šefovi opština koje prednjače u industriji i poljoprivredi i prema zadatku predsjednika Putina treba da izgradimo ekonomiju između naših regiona – rekao je zamjenik predsjednika Vlade Republike Tatarstan Oleg Korobčenko.

Energetika je, za delegaciju Tatarstana, u prvom planu, odnosno energenti kojima je Republika Srpska bogata ili koje sama sebi obezbjeđuje, poput ruda i električne energije.

– Ovdje možemo formirati energetsku bazu, prerađivati metale i raditi sekundarnu obradu metala. Ako se budemo mogli priključiti Turskom toku i dobiti ovdje gas, možemo uspostaviti primarnu obradu gasa – rekao je Korobčenko.

I u izazovnim vremenima, Republika Srpska je nastojala da očuva visok stepen saradnje sa Ruskom Federacijom. Nismo odustajali od prijateljskih odnosa ni po cijenu pritisaka, kategoričan je Dodik. Poručuje – ostajemo pri politici neuvođenja sankcija Rusiji i nastavljamo da jačamo odnose sa Ruskom Federacijom. A unutar nje, dodaje, sa industrijskim liderom Tatarstanom, što može biti zamajac privrednom razvoju Srpske.

– Republika Srpska po svim ekonomskim podacima može da bude mlađi brat koji bi trebalo da od starijih uči kako da bude bolji. Pokrivenost uvoza izvozom prije dvadeset godina bila je 34 odsto, sada je 74 odsto. Saradnja sa Tatarstanom će poboljšati te brojeve i ti brojevi će nam omogućiti da idemo putem razvoja i dostizanja cilja da u 2030. godini, imamo 30 milijardi KM. U ovoj godini cijenimo da će biti preko 19,5 milijardi KM – istakao je Dodik.

Prijatelji iz Tatarstana Republici Srpskoj otvaraju sve njihove mogućnosti i bićemo prisutni gdje god da nas pozovu – ističe predsjednik Srpske.

– Vjerujem da se više neće desiti nijedan forum, sajam, da ne bude predstavnika Republike Srpske. Učinićemo sve da to tako bude. I veoma smo zahvalni našoj braći iz Tatarstana da to tako bude – rekao je Dodik.

Zadovoljstvo zbog dolaska delegacije Tatarstana u Republiku Srpsku izraženo je i na sastanku predsjednika Dodika i ruskog ambasadora u BiH. Dodik je Kalabuhova upoznao o aktuelnim političkim temama važnim za Republiku Srpsku.

Privredne potencijale gostima iz Tatarstana predstavila je i Gradiška. Delegacija iz ove ruske republike imala je priliku da obiđe poslovnu zonu u ovom gradu kao i poljoprivredno dobro u mjestu Laminci.

Blizina granice sa EU, povoljni uslovi poslovanja koju imaju privrednici u ovoj lokalnoj zajednici, rezultirali su da pokrivenost uvoza izvozom Gradiške bude veća od 100 odsto. Svakako uz realizovane brojne domaće i strane investicije i poslovnoj zajednici iz Tatarstana ovdje su širom otvorena vrata, što je potvrdio i gradonačelnik Zoran Adžić i ministri Republike Srpske.

Gradiška – grad sa rekordnom pokrivenošću uvoza izvozom, brojnim realizovanim domaćim i stranim investicijama – primamljivo je mjesto za ulaganje. Delegacija Tatarstana u to se mogla uvjeriti nakon obilaska pojedinih preduzeća u poslovnoj zoni. Interes Gradiške i Republike Srpske je privući i privrednike iz ove ruske republike.

Adžić je rekao da je tokom razgovora sa načelnicima lokalnih zajednica iz Tatarstana razgovarano o elementima buduće saradnje.

On je istakao da je Gradiška prepoznata kao pogodno tlo za privredni razvoj, ali i kao sredina koja ima pokrivenost uvoza izvozom više od 100 odsto i već ima privredne subjekte koji su izvozno orijentisani.

Veliki broj preduzeća mogu se pohvaliti sa visokim tehnološkim razvojem. Za to su u velikoj mjeri zaslužni i republički podsticaji za nove tehnologije o kojima su razgovarali i sa delegacijom Tatarstana, kaže ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.

– Ovo je početak razgovora sa našim prijateljima iz Tatarstana, te ćemo u narednom periodu vidjeti kakve su mogućnosti za saradnju privrednih subjekata – rekao je Mitrović.

Delegacija Tatarstana obišla je i poljoprivredno dobro u mjestu Laminci kod Gradiške. Uvjerila se da na ovom primjeru Republika Srpska može reći da ima značajne poljoprivredne potencijale. Interesovao ih je i ovaj vid proizvodnje.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Savo Minić rekao je da bi sutra na sastanku u Privrednoj komori sa delegacijom Tatarstana trebalo da budu postignuti konkretni dogovori, jer će biti prisutni i poljoprivredni proizvođači iz Srpske.