13.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 223

Prejedanje zbog stresa: Mladi pronalaze utehu u hrani

0
grilled meat and vegetable on the table

Rezultati najnovijeg nacionalnog istraživanja o percepciji zdravlja i zdravim navikama mladih u Srbiji platforme Zdravo dvadesete, kompanije Galenika, pokazali su da se čak 62% dvadesetogodišnjaka povremeno prejeda, pri čemu oni najčešće navode stres kao uzrok. Mladi su prilično svesni značaja zdravih navika, ali takođe ističu da se suočavaju sa različitim izazovima kada je u pitanju uspostavljanje balansa između fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja.

Drugu godinu zaredom platforma Zdravo dvadesete sprovela je istraživanje o životnim navikama dvadesetogodišnjaka na uzorku od 600 ispitanika. Istraživanje je obuhvatilo mlade u Srbiji starosti od 19 do 25, i od 26 do 30 godina iz urbanih i ruralnih područja iz čitave Srbije.

HRANA KAO UTEHA, TERETANA KAO IZDUVNI VENTIL

Jedan od najznačajnijih uvida iz istraživanja predstavlja odnos koji mladi imaju prema hrani. Pored činjenice da se više od polovine njih često prejeda pod uticajem različitih okolnosti, više od 60% priznaje da jednostavno uživa u hrani. Uglavnom se prejedaju kada su pod stresom (60%), devojke kada su u PMS-u (45%), kao i kada se osećaju tužno i neraspoloženo (36%). Na pitanje da li su trenutno na specifičnom režimu ishrane, njih 14% je odgovorilo pozitivno. Pod posebnim režimom ishrane najveći broj njih podrazumeva redukcionu dijetu, kao i autofagiju.

Iako postoji sklonost ka brzim i kaloričnim obrocima, ispitanici su ipak pokazali da imaju svest i volju za promenom i žele da primene zdrave navike u ishrani, ali nisu zadovoljni svojom doslednošću u toj nameri. Navike koje žele da promene se prvenstveno odnose na to da jedu više voća i povrća (42%), da generalno jedu manje količine hrane (33%), kao i da ne jedu ili manje jedu slatkiše (29%).

Kada se radi o fizičkoj aktivnosti, više od polovine mladih je izjavilo da redovno vežba, a na to ih podstiče želja za boljim zdravstvenim stanjem, dobrom formom i fizičkim izgledom. Najčešći izbor su teretana i timski sportovi, dok je šetnja češći izbor za starosnu grupaciju od 25 do 30 godina, a pilates, jogu i ples više praktikuju žene. Trening se kod mladih, osim kao fizička aktivnost, doživljava i kao način da se „oslobode stresa, napetosti” i generalno „psihički rasterete”.

FIZIČKI IZGLED GRADI (I RUŠI) SAMOPOUZDANJE MLADIH

Ovogodišnje istraživanje je pokazalo i to da fizički izgled i dalje ima veliki uticaj na samopouzdanje dvadesetogodišnjaka, naročito kod devojaka. Iako se objektivno nalaze u zdravim granicama telesne mase, devojke često izražavaju nezadovoljstvo i žele da izgube koji kilogram više. Čak 67% ispitanih devojaka se nalazi u granicama BMI (Body Mass Index), dok su muškarci češće u grupi sa višim BMI i skloni gojaznosti.

Iako je BMI često samo broj i važnije je kako se osoba oseća, ženski deo ispitanika uglavnom teži „idealnoj težini” i želi da izgubi „bar dva do tri kilograma”. S druge strane, čak i kada BMI muškaraca pokazuje da se nalaze na granici ili imaju prekomerenu težinu, oni se osećaju komfornije u svom telu, racionalizuju svoju težinu i usredsređuju se na snagu i mišićnu masu.

Da je fizički izgled nedvosmisleno povezan sa samopouzdanjem, govori i podatak da je 54% ispitanika odgovorilo kako im sopstveni izgled veoma ili delimično utiče na raspoloženje i mentalno zdravlje. S druge strane, 67% njih kaže da fizički izgled nema uticaj na kvalitet njihovog društvenog života. Mladi takođe prepoznaju da izgled nije jedini faktor koji utiče na samopouzdanje, već i životna faza u kojoj se nalaze – samopouzdanje nije nešto što se gradi samo kroz telo, ali smatraju da se izgledom svakako može narušiti.

Istraživanje o percepciji zdravih navika i načina života ukazuje na to da mladi žele da brinu o sebi, ali im je potrebna dodatna podrška – informacije, motivacija i praktični alati. Upravo zato platforma Zdravo dvadesete, pod pokroviteljstvom kompanije Galenika, nastoji da bude saveznik u njihovoj potrazi za balansom pružanjem relevantnih i kredibilnih informacija kroz različite kanale društvenih mreža i sadržaj koji je prilagođen mladima.

Ovo su najmoćniji pasoši sveta u 2025. godini

0
person holding passports

Henley & Partners Passport Index predstavlja originalnu i najrelevantniju listu koja rangira snagu pasoša iz celog sveta, na osnovu broja destinacija u koje njihovi nosioci mogu da putuju bez prethodno izdate vize.

Ova analiza obuhvata 199 pasoša i 227 putnih destinacija. Na ovoj listi nalaze se zemlje koje su se našle u top 10 za 2025. godinu, poređane od „najslabijeg“ do najmoćnijeg pasoša.

10. Sjedinjene Američke Države

Sa pasošem SAD-a možete putovati bez vize u 182 zemlje, uključujući Jermeniju, Dansku i Hongkong (SAR Kina).

  • Litvanija

    Sa litvanskim pasošem možete putovati bez vize u 182 zemlje, među kojima su Angola, Češka i Dominikanska Republika.

  • Island

    Sa pasošem Islanda možete putovati bez vize u 182 zemlje, kao što su Austrija, Bocvana i Brazil.

9. Slovenija

Sa slovenačkim pasošem možete putovati bez vize u 183 zemlje, uključujući Argentinu, Barbados i Čile.

  • Slovačka

    Sa slovačkim pasošem možete putovati bez vize u 183 zemlje, među kojima su Fidži, Italija i Kazahstan.

  • Letonija

    Sa pasošem Letonije možete putovati bez vize u 183 zemlje, uključujući Oman, Nikaragvu i Portugal.

  • Hrvatska

    Sa hrvatskim pasošem možete putovati bez vize u 183 zemlje, kao što su Jamajka, Nikaragva i Portugal.

8. Ujedinjeni Arapski Emirati

Sa pasošem UAE možete putovati bez vize u 184 zemlje, uključujući Angolu, Čad i Kolumbiju.

  • Estonija

    Sa estonskim pasošem možete putovati bez vize u 184 zemlje, kao što su Angola, Kajmanska ostrva i Kolumbija.

  • Kanada

    Sa kanadskim pasošem možete putovati bez vize u 184 zemlje, uključujući Finsku, Fidži i Japan.

7. Poljska

Sa poljskim pasošem možete putovati bez vize u 185 zemalja, uključujući Brazil, Britanska Devičanska Ostrva i Italiju.

  • Malta

    Sa pasošem Malte možete putovati bez vize u 185 zemalja, među kojima su Senegal, Holandija i Japan.

  • Mađarska

    Sa mađarskim pasošem možete putovati bez vize u 185 zemalja, uključujući Brazil, Čile i Kostariku.

  • Češka

    Sa češkim pasošem možete putovati bez vize u 185 zemalja, kao što su Fidži, Francuska i Monako.

  •  Australija

    Sa australijskim pasošem možete putovati bez vize u 185 zemalja, među kojima su Bugarska, Kolumbija i Malezija.

6. Ujedinjeno Kraljevstvo

Sa pasošem Velike Britanije možete putovati bez vize u 186 zemalja, uključujući Brazil, Bugarsku i Dansku.

5. Švajcarska

Sa švajcarskim pasošem možete putovati bez vize u 187 zemalja, kao što su Aruba, Kina i Danska.

  • Novi Zeland

    Sa pasošem Novog Zelanda možete putovati bez vize u 187 zemalja, uključujući Ekvador, Salvador i Norvešku.

  • Grčka

    Sa grčkim pasošem možete putovati bez vize u 187 zemalja, među kojima su Kipar, Dominikanska Republika i Ekvador.

4. Švedska

Sa švedskim pasošem možete putovati bez vize u 188 zemalja, uključujući Francusku, Jamajku i Paragvaj.

  • Portugalija

    Sa portugalskim pasošem možete putovati bez vize u 188 zemalja, kao što su Belgija, Kostarika i Irska.

  • Norveška

    Sa norveškim pasošem možete putovati bez vize u 188 zemalja, uključujući Bahame, Arubu i Grčku.

  • Holandija

    Sa pasošem Holandije možete putovati bez vize u 188 zemalja, među kojima su Ekvador, Grenland i Italija.

  • Luksemburg

    Sa luksemburškim pasošem možete putovati bez vize u 188 zemalja, kao što su Dominikanska Republika, Salvador i Malezija.

  • Belgija

    Sa belgijskim pasošem možete putovati bez vize u 188 zemalja, uključujući Francusku, Island i Irsku.

  • Austrija

    Sa austrijskim pasošem možete putovati bez vize u 188 zemalja, među kojima su Belize, Bolivija i Francuska

3. Španija

Sa španskim pasošem možete putovati bez vize u 189 zemalja, uključujući Belgiju, Laos i Filipine.

  • Italija

    Sa italijanskim pasošem možete putovati bez vize u 189 zemalja, među kojima su Čile, Francuska i Severna Makedonija.

  • Irska

    Sa irskim pasošem možete putovati bez vize u 189 zemalja, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska i Maroko.

  • Nemačka

    Sa nemačkim pasošem možete putovati bez vize u 189 zemalja, uključujući Gvatemalu, Maleziju i Italiju.

  • Francuska

    Sa francuskim pasošem možete putovati bez vize u 189 zemalja, kao što su Čile, Honduras i Meksiko.

  • Finska

    Sa finskim pasošem možete putovati bez vize u 189 zemalja, uključujući Panamu, Poljsku i Urugvaj.

  • Danska

    Sa danskim pasošem možete putovati bez vize u 189 zemalja, kao što su Bugarska, Jamajka i Japan.

2. Južna Koreja

Sa južnokorejskim pasošem možete putovati bez vize u 190 zemalja, uključujući Kostariku, Hrvatsku i Fidži.

  • Japan

    Sa japanskim pasošem možete putovati bez vize u 190 zemalja, među kojima su Kolumbija, Fidži i Finska.

1. Singapur

Sa singapurskim pasošem možete putovati bez vize u čak 193 zemlje, uključujući Švedsku, Urugvaj i Vijetnam.

Rambo Amadeus tradicionalno 20. decembra u MTS dvorani

0
silhouette of people raising their hands

Rambo Amadeus

Nakon umetničkog ciklusa „Tribute samom sebi“ u kom autor uspostavlja distancu u odnosu na sopstveno delo, Rambo Amadeus otvara novo poglavlje nazvano –  „Kult Ličnosti“.

U ovoj fazi umetnik se poigrava sa lakonskom navikom nekritičkog društva da tumači, divi se ili sudi „Liku“, a ne „Delu“, što to isto društvo čini dezorijentisanim i ostavlja večno zaglavljenim u nesposobnosti razumevanja kompleksnih društvenih obrazaca.

Terapijskom metodom „preplavljivanja“, u kom će performer preuzeti na sebe nezahvalnu ulogu „Kulta Ličnosti“ a istovremeno od svojih fanova, kolega na bini, kao i radoznale publike napraviti „podanike“, Rambo Amadeus i ovog puta od svog koncerta pravi ritual, grupnu psihoterapiju, pa možemo sa razlogom očekivati – spektakl.

Blagojević kontroliše emocije: Škoti su favoriti, ali energija naših navijača je zarazna

0
FOTO: FK PARTIZAN

©Starsport

„Sigurno nismo euforični, fokus nam je uvek isti, a sprintevima smo se primakli evropskom nivou“, kaže trener Partizana pred prvi duel sa Hibernijanom

Kad mu već ovako dobro ide, svi očekuju od Parnog valjka da nastavi proboj ka Evropi. Naleteće u četvrtak na izazovnu prepreku u vidu Hibernijana, ali posle izdanja u poslednje vreme takav je „hajp“ u Humskoj i oko nje da se očekuje još jedan spektal.

Sigurno na tribinama, a verovatno i na terenu, jer je novi tim pokazao spremnost da juri napred kakva god da je situacija. Zato se od njega očekuje da napadne škotskog predstavnika u trećem kvalifikaciono kolu za plasman u Ligu konferencije (četvrtak, 21 čas, RTS 1, TV Arena Premium 1).

Čak i kad Srđan Blagojević velikodušno status favorita prepušta Ostrvljanima.
„Prolaskom Oleksandrije obezbedili smo još dve evropske utakmice našem klubu, mladi momci vape za novim iskustvima, a ne može se steći bolje od susreta nalik sutrašnjem. Baš poštujem rivala, njegovu istoriju, činjenicu da danas slavi 150 godina postojanja, kao i svemu što predstavlja u škotskim okvirima. Završio je Hibernijan minulog prvenstvo iza Seltika i Rendžersa, uz to je Škotska 15, a Srbija 22. na UEFA rang list, a još podsećam da je Partizan kao drugoplasirani u našem šampionatu krenuo od prvog kola, a Hibsi iz drugog kola, što govori o rejtingu u poslednjih pet godina i pokazuje ko je, verovatno, favorit. Ta uloga ide na stranu gostiju, ali imamo pravo da se nadamo dobrom izdanju“, počeo je trener Partizana.

Svi na crno-beloj strani Topčiderskog brda su dobro raspoloženi. Čak i Blagojević koji je posle pobede u prvenstvenom susretu sa Radničkim iskoristio krilaticu „lepa si kao gol u 90. minutu“, što je mnogima bilo simpatično, kao pokazatelj promene ambijenta, međutim.
„Euforije nikako nema. Prijatno je kad se pobedi, a to što sam se našalio ne znači da smo euforični. Sigurno ne! Sve što smo pričali posle duela sa Kragujevčanima kreće se u smeru objektivne analize dešavanja na terenu, bez obzira na rezultat. Fokus nam je uvek isti, pričamo šta je bilo dobro, a šta bismo mogli da popravimo. Energija navijača je pozitivno zarazna, naš posao je da to kanališemo i donosimo racionalne odluke. Budite sigurni da sa obe noge na zemlji dočekujemo svaku utakmicu“.

A u ovu Partizan ulazi posle pet vezanih pobeda, ako računamo mečeve u trajanju od 90 minuta
Mudri ljudi kažu da je lepše pobeđivati nego gubiti. Sigurno taj niz utiče na psihu, jer nema boljeg uspeha od – uspeha. Vezane pobede dižu ekipu, ali moramo da se ponašamo isto bez obzira na rezultate i trenutno raspoloženje. Cilj je da budemo fokusirani na dešavanja na terenu“.

Na njemu će se preko puta Partizanovog naći tim koji je dugo odolevao Midtjilandu na prethodnoj kvalifikacionoj stanici.
„Odajem priznanje Hibernijanu kako je odigrao protiv Danaca obe utakmice, jer Midtjiland igra značajnu ulogu u evropskom fudbalu. Podatak da je škotski tim eliminisan tek u 119. minutu revanša pokazuje kako je uspeo da parira kvalitetnom rivalu. Najveći kvaliteti Hibernijana su intenzitet igre, fizička snaga i prekidi. Moramo da im odgovorimo na tom planu, budemo dobri u duelima „jedan na jedan“, čitamo igru i budemo na takozvanoj „drugoj“ lopti. Biće izuzetan intenzitet zbog karakteristika gostujućeg tima, mada je naša količina trčanja u poređenju sa utakmicama pred kraj prošlog šampionata nemerljivo veća. Čak duplo više sprinteva imamo u ovom trenutku, na šta smo posebno ponosni i tako smo se primakli evropskom nivou. Još više ćemo napredovati, mlada ekipa svaki meč koristi da se u tom segmentu podigne“.

Nije želeo Srđan Blagojević da se upušta detaljno u poređenje AEK-a i(li) Oleksandrije sa budućim protivnikom. Osim…
„Sličnost sa prethodnim ekipama je što su znatno starije od nas, imaju više stranih fudbalera, to im daje prednost, a naša dodatna energija je mladost ekipe. Od prve evropske utakmice skupilo smo više od 400 evropskih minuta i to nam je omogućilo da napredujemo i izgledamo drugačije nego pred gostovanje na Kipru. Iako će biti teško protiv dobre ekipe,  ne sumnjam da će momci u vrućoj atmosferi uspeti da pokažu pravo lice i naprave rezultat koji bi nas približio prolasko u naredno kolo“, završio je Srđan Blagojević, s tim da je apostrofirao Australijanca Martina Bojla kao glavnu opasnost Partizanovim defanzivcima.

Za prvi meč je već prodati više od 22.000 ulaznica, s tim da će oko 1.300 gostiju biti smešteno u sektoru na severnoj tribini.

Bronovicki upozorava Poljake: Srbi su ratnici, borba im je u krvi, a Zvezda je apsolutni favorit

0

Gžegož Bronovicki (©Starsport)

“Trenutak u kome je Zvezda je trenutno nedostižan za poljske klubove“, kaže bivši bek crveno-belih

Leta 2007. stigao je sa velikim očekivanjima beogradske publike. Diktirala je tako cena od 850.000 evra, u to vreme prava retkost u srpskom fudbalu. Nažalost, Gžegož Bronovicki je u Crvenoj zvezdi, dobrim delom i zbog povreda, odigrao svega 20 utakmica i u Srbiji suštinski završio sa ozbiljnim fudbalom. No, iz Beograda nosi lepe uspomene i upozorava Poljake pred okršaj njihovog šampiona Leha sa crveno-belima.
Crvena zvezda je apsolutni favorit. Ove sezone je već pokazala da kada naleti na slabijeg rivala ume i da ga demolira. Zato je prvi meč u Poznanju ključan. Ako Leh ne obezbedi dovoljnu prednos za revanš biće im teško na beogradskoj Marakani. Navijači Crvene zvezde, Delije, pravi su fanatici. Ludi su za svojim klubom. Kad sam igrao tamo bilo je vrhunski što se tiče atmosfere. Ostavili su ogroman utisak na mene, a ja sam došao iz Legije, poznatoj po jedinstvenoj atmosferi“, kaže Bronovicki u intervjuu za Sportowe Fakty.

Nije naravno samo do navijača.
Zvezdin atletski potencijal je mnogo veći od Lehovog. Imaće i tehničku prednost na terenu. Imaju gigantski budžet, maltene neograničen potencijal što su i dokazali dovođenjem Marka Arnautovića. Jeste da on ima 36 godina, ali njegovo ime zna svaki navijač. Trenutak u kome je Crvena zvezda je trenutno nedostižan za poljske klubove“.

Tu je na kraju i taj srpski mentalitet.
Percpecija Srba i generalno ljudi sa Balkana je da su oni ratnici, borba im je u krvi. I ima nečeg u tome, jer sam upoznao mnogo Srba i zaista ne odustaju, ni u životu  ni na terenu. Imaju karakter. Ali Leh to dobro zna i verujem da su spremni za pravu mušku bitku“.

Tako je uvek i bilo sa Zvezdom, mada to nije isti onaj klub u kome je Bronovicki igrao u sezoni 2007/2008.
Sportski je i tada bilo dobro, za dlaku smo ispali od Rendžersa u borbi za Ligu šampiona. Ali klub je ozbiljno kasnio sa platama. U jednom trenutku su mu dugovali čak devet plata! U današnjem fudbalu to je skoro nemoguće, ali tada je to bila naša tužna realnost“.

No, i Bronovcki se na kraju naplatio, pa najviše žali zbog povreda koje su ga sprečile da pokaže koliko zaista može.
Da nije bilo povreda sve bi možda bilo drugačije. Ali teško je bilo uhvatiti ritam kada sam  više putapauzirao po nekoliko nedelja. Tad su i uslovi bili daleko od željenih, nije ni profesionalizma u Zvezdi bilo kao danas. Tereni za treninge su bili blatnjavi, loše pripremljeni, pa su mi se povrede stalno vraćale. Prvo sam pokidao meniskus, onda ligament kolena. Ali da se razumemo: imam lepe uspomene na Beograd. Bilo je bezbedno, upoznao sam mnogo sjajnih ljudi koji su mi pomogli. I na kraju sam, istina uz kašnjenja, dobio svoje pare, iako sam morao da se za njih tužim pred Fifom“.

KVALIFIKACIJE ZA LIGA ŠAMPIONA, 3. KOLO

Utorak

Malme – Kopenhagen 0:0

Škendija – Karabag 0:1 (0:1)
/Bajramov 18pen/

Dinamo Kijev – Pafos 0:1 (0:0)
/Silva 84/

Rendžers – Viktorija Plzen 3:0 (2:0)
/Gasama 15, 51, Desers 45pen/

Sreda
17.00: (2,30) Kairat (3,35) Slovan Bratislava (3,40)
19.00: (2,75) Salcburg (3,35) Klub Briž (2,55)
19.30: (2,65) Ludogorec (3,30) Ferencvaroš (2,90)
20.30: (2,80) Leh (3,40) Crvena zvezda (2,65)
21.00: (2,40) Fajenord (3,60) Fenerbahče (3,05)
21.00: (3,00) Nica (3,40) Benfika (2,35)
*** kvote su podložne promenama

Kanadska trgovina sa SAD porasla je uprkos tarifama: StatCan

0

OTTAWA — Kanadski zavod za statistiku navodi da su kanadski izvoznici u junu imali više posla sa Sjedinjenim Državama, uprkos povećavanja carina.

Agencija navodi da je izvoz u SAD porastao za 3,1 posto u junu, ali je i dalje bio manji za 12,5 posto na godišnjem nivou.

Kanadski trgovinski suficit sa SAD-om porastao je na 3,9 milijardi dolara u junu, jer je uvoz porastao manje od izvoza.

StatCan navodi da se pad izvoza nekih metala poklopio s udvostručenjem globalnih tarifa na čelik i aluminijum od strane SAD-a na 50 posto početkom meseca.

Sveukupno, trgovinski deficit Kanade sa svetom povećao se na 5,9 milijardi dolara u junu, u odnosu na 5,5 milijardi dolara u maju.

StatCan navodi da je jednokratna pošiljka visoke vrednosti podstakla skok uvoza za taj mjesec, ali da je to donekle kompenzovano višim cenama kanadskih firmi za njihov izvoz.

SERBIANNEWS/CANADA

Vek i po od smrti Hansa Kristijana Andersena

0
a statue of a person

Znameniti danski pisac, tvorac nezaboravnih priča namenjenih deci, bajki koje su utkane kolektivnu svest toliko da ih ponekad ne razlučuju od narodnih, umro je 4. avgusta 1875. pre 150 godina. Iako je se kao pisac iskazao i na drugim poljima Hans Kristijan Andersen nenadmašni je autor bajki. Tvorac je 156 priča s motivima iz danskog folklora, delom antičke mitologije i indoevropskih predanja, neretko inspirisanih iskustvom odrastanja, odnosno tegobnog detinjstva.

Uobličene u mala remek dela, pisane valjanim stilom, neretko sa autobiografskom crtom, njegove priče katkad su bile izraz i svojevrsne društvene kritike. Andersen se takođe smatra tvorcem realističke proze u danskoj književnosti. Pisao je i pesme, od kojih je sačuvana samo nekolicina, potom romane, kao i putopise, pa i danas zaboravljene dramske tekstove.

Hans Kristijan Andersen rođen je početkom aprila 1805. u Odenseu, na centralnom danskom ostrvu Funen. Bila je to sasvim skromna porodica. Otac je bio obućar. Nije međutim s tim zanatom imao uspeha, sve se svodilo na retka krparenja. Rado je izrađivao igračke, gotovo bez zarade. Andersenovo detinjstvo je otuda bilo, bukvalno, na ivici gladi. U četrdesetak kvadratnih metara živelo je 12 osoba.

Majka, inače 12 godina starija od oca, bila je pralja. Kristijan je otuda imao stariju polusestru, koja nije živela sa njima. Sa druge strane, u kući je bilo nešto knjiga, dramskih tekstova, dela Ludviga Holberga, pa i kolekcija bajkovite “Hiljadu i jedne noći” što je nesumnjivo uticalo na rano uobličavanje Hansa Kristijana Andersena. Zabeležio je takođe da je u kući postojalo predanje o dalekom plemićkom, dobrostojećem poreklu. Takve izmaštane priče bile su u to vreme gotovo opšte mesto u skromnim građanskim porodicama, širom stare Evrope, kao svojevrsno sećanje na “izgubljeni raj”, prenosi Tanjug.

Ma koliko neosnovane one su izvesno pripomogle maštovitosti malenog Andersena. Tu negde leži pozadina njegove priče “Ružno pače”, s tezom da činjenica rađanja u pačijem gnezdu nije tako tako strašna ako je reč o jajetu labuda. Otac sanjar bio je tvorac i malog kućnog teatra, velike radosti Andersenovog tegobnog detinjstva. Skromni obućar imao je takođe svest o dobrobitima valjanog obrazovanja, navodno je posebno cenio poznavanje latinskog.

Školovao se neredovno, s prekidima, započevši u školi za sirotinju, sa uglavnom jevrejskom decom, posledica stanja ne samo njegovih roditelja nego i učitelja kojima je taj zanat bio neisplativ. Čitao je još u detinjstvu Šekspira, što je izgleda uticalo da već tada, stidljivo, počne da piše. Posećivao je takođe lokalno pozorište u Odenseu.

Otac se 1812. prijavio u vojsku u vreme Napoleonovih ratova, pošto mu je jedan dobrostojeći seljak platio da zameni njegovog sina. Novac koji je pritom dobio pojela je inflacija. Iz rata se vratio slomljen i bolestan, poživevši do 1816. godine.

Kao dete Andersen je izvesno vreme radio u fabrici tkanina, pa onda duvana. Potom nastavlja školu, takođe za sirotinju, gde je učio veronauku i aritmetiku. Činjenica da se majka nanovo udala 1818. bila je izgleda presudna u njegovoj odluci da napusti Odense. Kao četrnaestogodišnjak, zaputio se, gotovo bez ičega u džepu, u prestonicu, Kopenhagen. Bilo je to i očaravajuće i preteće iskustvo velikog grada. Srećom, doneo je preporuku izdavača lokalnih novina u Odenseu, namenjenu Ani Margrete Šal, balerini u Kraljevskog teatra u Kopenhagenu.

Pokušavao je da pronađe mesto “pod suncem” kao zabavljač, glumom, pevanjem, bez uspeha. Imao je međutim sreće da se dopao novoimenovanom direktoru Kraljevskog pozorišta, Jonasu Kolinu, izdanku dobrostojeće kuće, koji mu je postao svojevrsni mecena. Prvi dramski tekst “Razbojnici iz Visenberga” napisao je 1821. a naredne godine dramu “Alfsol”. Obe su odbijene ali je uprava teatra našla da mu ipak treba pružiti priliku da se obrazuje. Izdejstvovali su da Andersen dobije pomoć kralja Frederika VI. To mu je obezbedilo obrazovanje u uglednoj latinskoj školi u Slagelseu, gde je započeo sa nekoliko godina mlađom decom.

Gimnaziju je okončao privatno, u Kopnehagenu. Prvu knjigu “Probe mladosti” objavio je, pod pseudonimom, 1822. kao sedamnaestogodišnjak. Pošto je 1827. štampana njegova pesma “Umiruće dete” javnost je postepeno počela da ga prihvata kao pisca. Pošto se naredne godine pojavio njegov putopisni rad “Ukrasi Amagera” zapravo neobičan opis lutanja po predgrađima Kopenhagena, prihvaćen je kao literata.

 Prvu zbirku pesama objavljuje 1831. Zatim putuje po Nemačkoj. Prvi roman “Improvizatori” objavljuje 1835. Sledili su drugi romani, kao “O. T.”. Još vaznije, pojavljuju se prve njegove zbirke bajki. Potom, počev od ranih četrdesetih, putuje po Italiji, obilazi Maltu, Grčku, čak Tursku, kasnije Englesku, gde je upoznao Dikensa, Španiju, Maroko. Tako nastaju njegova putopisna dela “Pesnikov bazar” ili “U Španiji”.

 Andersen je uostalom tvorac često ponavljane misli da “Putovati znači živeti”. Najveći, svetski, uspeh postigao je međutim bajkama, prevedenim potom na preko stotinu jezika. “Princeza na zrnu graška” pojavila 1835, “Mala sirena” i “Carevo novo odelo” 1837, “Ružno pace” 1843, “Snežna kraljica” 1844, “Devojčica sa šibicama” 1848.

Stvorio je čitav čudesni svet priča za decu, nezaobilaznih u odrastanju brojnih generacija. Iako namenjene deci, neretko su pritom nosile i pouke opšte važnosti koje se nisu izgubile, do naših dana. Ukupno, objavio je 19 knjiga bajki. Nije se nikada ženio i nije imao dece. Umro je 4. avgusta 1875. Imao je sedamdeset godina.

Film o poslednjoj jugoslovenskoj košarkaškoj reprezentaciji

0
basketball ball photography

Beogradska premijera filma „Izgubljeni Drim tim” reditelja Jura Pavlovića o poslednjoj jugoslovenskoj košarkaškoj reprezentaciji biće održana 16. septembra u MTS dvorani u Beogradu, posle svetske premijere na zatvaranju Pulskog filmskog festivala.

Dok se zemlja rasparčavala i građanski rat se razbuktavao tokom 1991. godine, na Evrobasketu u Rimu poslednja košarkaška reprezentacija Jugoslavije zajednički i srčano se takmičila u borbi za zlatnu medalju.

„Izgubljeni Drim tim” je dokumentarna priča o tome kako timski duh i ljubav prema sportu mogu prevazići sve granice, baveći se jedinstvenim trenutkom u istoriji sporta kada uigrani tim daje sve od sebe da pobedi na evropskom takmičenju, pod zastavom zemlje koja prestaje da postoji. Akteri su tadašnji članovi tima i istaknute košarkaške legende.

Tokom 80 minuta filma Dušan Ivković, Vlade Divac, Aleksandar Đorđević, Toni Kukoč, Jurij Zdovc, Dino Rađa, Predrag Danilović, Zoran Savić, Žarko Paspalj…

Članovi te generacije prisećaju se svega onoga kroz šta su prošli tokom nedelje šampionata u Rimu 1991. godine, prvi put dočaravajući događaje iz svog ugla. Film „Izgubljeni Drim tim“ je međunarodna koprodukcija Srbije, Hrvatske, Italije i Slovenije.

Testiranje na viruse hepatitisa treba uraditi i pre pojave simptoma

0
a close up of a cell phone with a bunch of cell phones on it

Hepatitis Be je odgovoran za 50, a hepatitis Ce za 25 odsto svih slučajeva raka jetre

Данијела Симић (Фото: Институт „Батут”)

Hepatitis je virusno zapaljenje jetre izazvano virusima hepatitisa (tip A, Be, Ce, De, E…). Najveći javnozdravstveni značaj imaju virusni hepatitis Be i Ce. U Srbiji je u 2024. godini prijavljeno 439 slučajeva virusnog hepatitisa Be i Ce, što je 12 odsto više slučajeva nego u prethodnoj godini (392), ali skoro dvostruko manje u poređenju sa 2016. godinom. Od početka ove godine, zaključno sa 21. julom, prijavljeno je 139 slučajeva hepatitisa. Dvostruko je više muškaraca među dijagnostikovanim slučajevima.

Hepatitis Be je upala jetre uzrokovana virusom hepatitisa Be (HBV). Kod polovine inficiranih se u periodu od jednog do šest meseci javlja akutni hepatitis, koji u 80 odsto slučajeva ima povoljan tok. Kod 10–15 odsto obolelih i kod više od 50 odsto inficiranih bez simptoma razvija se hronični hepatitis Be.

Prim. dr Danijela Simić, epidemiolog i šef Odeljenja za HIV infekciju, druge PPI, virusne hepatitise i tuberkulozu Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, ističe da iako će se većina ljudi oporaviti od akutne bolesti, neki ljudi sa hroničnim hepatitisom Be razviće progresivnu bolest jetre i komplikacije poput ciroze i hepatocelularnog karcinoma (raka jetre). Hepatitis Be je odgovoran za 50, a hepatitis Ce za 25 odsto svih slučajeva raka jetre. Ove bolesti mogu biti fatalne.

– Hepatitis Ce je virusna infekcija koja pogađa jetru uzrokovana virusom hepatitisa Ce (HCV). Akutne HCV infekcije su obično asimptomatske i većina ne dovodi do bolesti opasne po život. Simptomatska akutna HCV infekcija je retka. Ako se javi, većina ljudi nema simptome i može proći između dve nedelje do šest meseci od inficiranja pre pojave simptoma. Kod oko 30 odsto zaraženih virus se spontano eliminiše iz organizma u roku od šest meseci od infekcije bez ikakvog lečenja. Preostalih 70 odsto osoba će razviti dugotrajnu, hroničnu HCV infekciju. Kod njih se rizik od ciroze kreće od 15 do 30 odsto u roku od 20 do 30 godina – navodi dr Simić.

Neki ljudi imaju akutnu bolest sa simptomima koji traju nekoliko nedelja. Javljaju se groznica, osećaj jakog umora, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bol u stomaku, tamna mokraća, bleda stolica, bol u zglobovima, žutica (žuta prebojenost kože ili očiju). Kod osoba sa cirozom od simptoma se mogu javiti: neobjašnjivi umor, žutica, pojava paukolikih mladeža, bol i otok pod desnim rebarnim lukom, oticanje celog stomaka, oticanje nogu, spontane modrice po koži, promene ritma sna, zbunjenost…

Hepatitis Be se najčešće širi sa majke na dete pri rođenju ili horizontalnim prenosom, posebno sa zaraženog deteta na neinficirano dete tokom prvih pet godina života. Infekcija hepatitisom Be stečena u odraslom dobu dovodi do hroničnog hepatitisa kod manje od pet odsto slučajeva, dok infekcija kod odojčadi i u ranom detinjstvu dovodi do hroničnog hepatitisa u oko 95 odsto slučajeva. Ovo je osnova za davanje prioriteta vakcinaciji odojčadi i dece.

– Takođe, HBV se prenosi izlaganjem zaraženoj krvi i telesnim tečnostima, kao što su pljuvačka i menstrualna, vaginalna i semena tečnost. Prenos se može dogoditi deljenjem ili ponovnom upotrebom kontaminiranih igala i špriceva ili oštrih predmeta, odnosno nesterilnih instrumenata pri medicinskim, stomatološkim i drugim intervencijama (na primer tetovaža, akupunktura, pirsing, kozmetičke procedure kao što su pedikir, manikir). Seksualni prenos je češći kod nevakcinisanih osoba sa više seksualnih partnera – napominje dr Simić.

Virus hepatitisa Ce (HCV) je virus koji se prenosi krvlju. Najčešće se prenosi putem ponovne upotrebe ili neadekvatne sterilizacije medicinske opreme, posebno špriceva i igala, intravenske upotrebe droga deljenjem opreme za injektiranje, upotrebom nesterilnih igala i drugog pribora tokom tetoviranja, pirsinga, transfuzije neproverene krvi i krvnih proizvoda. HCV se može preneti sa zaražene majke na bebu, kao i putem seksualnih praksi koje dovode do izlaganja krvi.

Hepatitisi Be i Ce se ne prenose majčinim mlekom, hranom, vodom ili slučajnim kontaktom kao što su grljenje, ljubljenje i deljenje hrane ili pića sa zaraženom osobom. Inficirane osobe ne mogu biti dobrovoljni davaoci krvi, organa, tkiva i sperme.

– Rano otkrivanje osoba inficiranih HBV i HCV i lečenje mogu sprečiti ozbiljno oštećenje jetre i poboljšati dugoročno zdravlje. Testiranje treba uraditi i pre pojave simptoma, a posebno ako su osobe imale neko rizično ponašanje ili intervenciju ili imaju povišene vrednosti jetrinih enzima u krvi (ALT i AST). Osnovna mera prevencije hepatitisa Be je pravovremena i kompletna vakcinacija. Sve bebe treba da prime vakcinu protiv hepatitisa Be što je pre moguće po rođenju (u roku od 24 sata). Nakon prve doze dobijaju se još dve ili tri doze vakcine u razmaku od najmanje četiri nedelje. Buster vakcine obično nisu potrebne osobama koje su završile seriju vakcinacije od tri doze. Vakcina štiti od hepatitisa Be najmanje 20 godina, a verovatno i doživotno. Prenošenje virusa sa majke na dete može se sprečiti uzimanjem antivirusnih lekova za sprečavanje prenosa, pored vakcine ubrzo nakon rođenja. Kada je reč o hepatitisu Ce, ne postoji efikasna vakcina. Najbolji način da se spreči bolest jeste izbegavanje kontakta sa zaraženom krvlju. Ljudi sa većim rizikom od infekcije uključuju one koji injektiraju droge, muškarce koji imaju seks sa muškarcima, one koji žive sa HIV-om i one koji su izloženi ponovljenim zdravstvenim procedurama – napominje dr Simić.

Hronični hepatitis Be je još uvek neizlečiva bolest, ali se može lečiti dostupnim antivirusnim lekovima, koji drže virus pod kontrolom. Lečenje može usporiti napredovanje ciroze, smanjiti slučajeve raka jetre i poboljšati dugoročno preživljavanje. Većina ljudi koji započnu lečenje hepatitisa Be moraju ga nastaviti doživotno, uz odgovarajući higijensko-dijetetski režim života.

– Transplantacija jetre se ponekad koristi kod ljudi sa cirozom ili rakom jetre u tehnološki naprednim zemljama, sa različitim uspehom.

SZO preporučuje terapiju pangenotipskim antivirusnim lekovima direktnog dejstva (DAA) za sve odrasle, adolescente i decu do treće godine sa hroničnom infekcijom hepatitisom Ce. Kratkoročni oralni, kurativni režimi lečenja DAA imaju malo ili nimalo neželjenih efekata. Ovi lekovi u više od 95 odsto slučajeva mogu izlečiti osobe sa hroničnom HCV infekcijom, a trajanje lečenja je kratko (obično od 12 do 24 nedelje), u zavisnosti od odsustva ili prisustva ciroze – zaključila je dr Simić.

Svečani ispraćaj 53 srpska studenta u Kinu

0
people at Forbidden City in China during daytime

Studenti iz Srbije se danas ne šalju samo na stručno usavršavanje u Kinu već na put koji gradi ljude i put koji ove mlade ljude vodi ka zrelosti, samopouzdanju i iskustvu koje ostaje zauvek, naglasila je ministarka Mesarović

U organizaciji kompanije MINTH 53 studenta iz Srbije sutra će otputovati u Kinu. Svečanom ispraćaju u Kineskom kulturnom centru u Beogradu prisustvovala je potpredsednica Vlade Srbije Adrijana Mesarović, koja je poručila da su ovi mladi ambasadori čeličnog prijateljstva Srbije i Kine.

Mesarovićeva je na ceremoniji ispraćaja nakon kratkog razgovora sa ambasadorom Kine u Srbiji Li Mingom rekla da kao potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede ima veliko zadovoljstvo i čast što može da isprati studente i da im poželi srećan put.

“Znam tačno gde idete i kakvo će vas iskustvo tamo sačekati. Krajem prošle godine, imala sam priliku da, zajedno sa tadašnjim predsednikom Vlade Milošem Vučevićem, obiđem kompaniju MINTH i tada smo videli da MINTH nije samo fabrika već pravi ambasador prijateljstva Srbije i Kine”, kazala je ona.

Navela je da je tom prilikom MINTH okupio 120 partnerskih kompanija, odnosno svojih dobavljača, kao i drugih kompanija iz njihove provincije koje su zainteresovane za ulaganje u Srbiju i na taj način su, kako je istakla, pokazali iskrenu ljubav i poštovanje prema Srbija.

“Oni su tada poslali poruku da je Srbija mesto gde žele da grade i svoju i našu budućnost, kao i iskrenu želju da upravo za vas mlade čije vreme tek dolazi, Srbija ima šta da ponudi”, naglasila je ministarka privrede.

Prema njenim rečima, studenti iz Srbije se danas ne šalju samo na stručno usavršavanje u Kinu, već se šalju na put koji gradi ljude i put koji ove mlade ljude vodi ka zrelosti, samopouzdanju i iskustvu koje, kako je naglasila, ostaje zauvek.

“Ma šta odabrali kao svoj životni poziv, ovo putovanje biće vaš kapital i vaša prednost u svakom koraku dalje karijere. Kao što je rekao čuveni kineski filozof Lao Ce: ‘Putovanje od hiljadu milja počinje jednim korakom.’ Vaš korak danas je više od ličnog iskoraka i to je korak Srbije u građenju zajedničke budućnosti sa Kinom, u koju je ugrađena svaka vaša reč, lekcija i svaki novi kontakt koji ćete poneti iz Nanđinga, Šangaja ili bilo kog drugog grada prijateljske Kine”, rekla je Mesarović.