12.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 219

Napoleon i dalje deo kulturnog mita – aukcija u „Sotbiju“ donela 8,7 miliona evra

0
people riding horses painting on wall

U Parizu je u aukcijskoj kući „Sotbi“ organizovana prodaja predmeta u vezi sa francuskim imperatorom Napoleonom Bonapartom. Reč je o najvećoj takvoj ličnoj zbirci na svetu, koja je u vlasništvu Žan Pjera Šalenkona. Prodaja je bila vredna 8,7 miliona evra.

Žan Pjer Šalenkon je svoju zbirku sakupljao više od četiri decenije, a sada je priređena izložba pred jednu od do sada najkompletnijih aukcija kada je reč o predmetima u vezi sa Napoleonom.

Pripremio Slobodan Radovanović

Tu je bilo više od 100 predmeta, među njima su i carski tron, mačevi, rukom pisani testament sa ostrva Sveta Jelena, kreveti koje je koristio tokom vojnih osvajanja, čak i mesto za oblačenje supruge, carice Žozefine.

„Kada su me iz ‘Sotbija’ pozvali i rekli da organizuju izložbu i aukciju, to sam video kao instalaciju u domenu pop kulture, nešto što može mnogo da kaže mladim generacijama, a ne samo zaljubljenicima u istoriju. Danas kolekcionari koji kupuju Napoleonove artefakte mogu da kupe i gitaru koja je pripadala Džimiju Hendriksu, žele da sebi obezbede istorijske predmete, a istorija je najbolja knjiga za nadahnuće. Ovde ste dobrodošli u sagu o Napoleonu“, objašnjava Žan Šarl Kastelbajak, umetnik i dizajner scenografije izložbe.

Izložba istražuje kako je Napoleon sve do danas ostao deo kulturnog mita – bio je genijalni komandant, romantički antiheroj, ali i globalni brend.

U Parizu su prvi put prikazani i njegov prepoznatljivi šešir sa dvorogom, pečat, krevet, čak i rukav koji je njegov krojač zadržao kao relikviju.

Aukcijska kuća „Sotbi“ zamolila je poznatog francuskog umetnika i modnog kreatora Kastelbajaka da napravi scenografiju za izložbu.

„Ono što je za mene bilo zadivljujuće tokom rada na scenografiji ove izložbe je to da je Napoleonu značilo šta ostavlja za sobom. Sve je učinio da ostavi trag i posle svoje smrti, bude sve popularniji, a da njegov pečat nikad ne izbledi“, istakao je Kastelbajak.

Francuski umetnik učinio je sve da to ne bude samo izložba, već interaktivna postavka, teatarska, uz dizajn koji uključuje i maglu i zvuk, hrabra vizuelna rešenja, stvorio je folklornog Napoleona za doba u kojem vlada Tik-tok.

„U današnje vreme kolekcionari ne žive više kao u mauzoleju, sa predmetima iz Francuskog carstva, nema više dekora koji podseća na imperijalni, sada žive u svetu gde se mešaju savremeni predmeti i oni koji pripadaju istoriji“, navodi Luj Gzavije Džozef, direktor u Odeljenju za nameštaj i dekorativnu umetnost u aukcijskoj kući „Sotbi“.

Najveće interesovanje na aukciji bilo je za slike sa prikazima Napoleona i njegove porodice, zatim za predmete u vezi sa francuskim vladarom poput kompleta za čaj sa carskim amblemom i venčanog lista kada se Napoleon ženio Žozefinom.

Grčka je najlepša zemlja na svetu

0
man and woman statue under blue sky during daytime

Prema globalnom istraživanju američkog časopisa „US News and World Report“, Grčka je izabrana za najlepšu zemlju na svetu za 2024/25. godinu. Ova država je osvojila maksimalnih sto poena i ocenu 96,1( treće mesto na svetskoj listi), kada su u pitanju vodeće turističke destinacije, avanture, istraživanja, kulturni sadržaji, kao i država koja je najdinamičniji centar za međunarodno obrazovanje.

Грчка је најлепша земља на светуGrčka je najlepša zemlja na svetu

Kao nezavisna država Grčka postoji od 19. veka, iako je civilizacija Grčke jedna je od najstarijih u istoriji. Država u kojoj je nastala demokratija, poznata po drevnim Olimpijskim igrama, umetnosti, filozofiji…

Grčka  zauzima najjužniji deo Balkanskog poluostrva u Evropi, kao i niz ostrva koja se nalaze u Egejskom, Jonskom i Sredozemnom moru. Obele, priroda, i bogato kulturno nasleđe, čine je jednom od  najposećenijih zemalja na svetu.

Lepota Grčke je zadivljujuća mešavina prirodnih čuda, bogate istorije i žive kulture. Zemlja se može pohvaliti hiljadama ostrva sa kristalno čistom vodom, peščanim plažama i slikovitim uvalama.

Od snežnih vrhova planine Olimp do plodnih ravnica Tesalije, Grčka nudi raznovrsne pejzaže. Bela sela sa crkvama sa plavim kupolama, kao slika tradicionalnog grčkog života.

Grčka je dom najpoznatijih istorijskih mesta na svetu, Akropolj, Partenon i drevni grad Delfi. Klima je mediteranska sa dugim toplim letima i blagim zimama.Grčka kultura je stvorila prepoznatljive identitete u nauci, umetnosti, društvenim naukama i kulinarstvu.

U antičkoj Grčkoj nastali su drama i pozorište, kao i discipline poput političkih nauka. Grčko pravoslavlje je dominantna religija, ali je verska tolerancija zapisana u ustavu zemlje.

Grčka kao najbolja zemlja na svetu

Američki časopis US News and World Report koji rangira vodeće zemlje u svetu prema globalnom učinku na osnovu različitih pokazatelja, kao što su avantura, agilnost, kulturni uticaj, preduzetništvo, nasleđe i moć, Grčku je rangirao na 26. mesto.

Акропољ

Akropolj

Švajcarska je najbolja zemlja na svetu, a slede je Japan i Sjedinjene Američke Države. Sedam zemalja koje upotpunjuju listu su: Kanada, Australija, Švedska, Nemačka, Velika Britanija, Novi Zeland i Danska.

Metodologija ankete

Projekat rangiranja časopisa US News and World Report zasnovan je na tome kako globalne percepcije definišu zemlje u smislu niza kvalitativnih karakteristika – utisaka koji imaju potencijal da podstaknu trgovinu, putovanja i investicije i mogu direktno uticati na nacionalne ekonomije. Analiza iz 2024. godine obuhvata percepcije 89 zemalja.

Uvojen je skup od 73 parametra koji se mogu koristiti za opisivanje zemlje, a koji su takođe relevantni za uspeh moderne nacije. Različiti atributi i nacije predstavljeni su u anketi sprovedenoj među skoro 17 hiljada ljudi širom sveta. Učesnici su procenjivali da li povezuju neki atribut sa nacijom.

Svaka zemlja je ocenjena na osnovu svih 73 atributa zemlje na osnovu skupa pojedinačnih odgovora iz ankete. Ovi rezultati su transformisani u skalu koja se može upoređivati među zemljama.

Pentagon obustavlja slanje raketa i municije Ukrajini; Kijev: Bolna odluka Vašingtona

0
brown and black round beads

Rat u Ukrajini – 1.225. dan. Ministar odbrane SAD Pit Hegset naredio obustavu slanja raketa i municije Ukrajini na neodređeno vreme zbog zabrinutosti u vezi sa zalihama američke vojske. Bolna odluka, kažu u Kijevu.

Пентагон обуставља слање ракета и муниције Украјини; Кијев: Болна одлука ВашингтонаPentagon obustavlja slanje raketa i municije Ukrajini; Kijev: Bolna odluka Vašingtona

Kijev: Bolna odluka Vašingtona

Odluka Pentagona da obustavi isporuke nekih vrsta oružja Ukrajini, uključujući rakete protivvazduhoplovne odbrane, “bolna“ za napore Kijeva da se odbrani od ruskih vazdušnih udara, rekao je u sredu visoki ukrajinski poslanik.

“Ova odluka je svakako veoma neprijatna za nas“, rekao je novinarima u Kijevu Fedir Venislavski, poslanik vladajuće stranke Sluga naroda i član parlamentarnog odbora za odbranu.

“Bolno je, a u kontekstu terorističkih napada koje Rusija čini protiv Ukrajine. To je veoma neprijatna situacija“, dodao je Venislavski.

Zaharova: Zapad nema kontrolu nad isporukom oružja Ukrajini

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova kaže da Zapad nema kontrolu nad isporukama oružja Ukrajini, naglašavajući da su te isporuke deo šire inicijative u okviru hibridnog rata sa Rusijom.

“Nema nikakvih ugovornih obaveza. To je isključivo inicijativa koja se vodi u kontekstu hibridnog rata protiv nas. Zapadu nije čak ni važno kuda to vodi u ovoj fazi. Oni nemaju kontrolu nad isporukama oružja Ukrajini”, rekla je Zaharova za Sputnjik.

Ukrajinska PVO oborila 79 od 114 ruskih dronova

PVO ukrajinskih snaga neutralisala je 79 od 114 ruskih dronova, prenosi Ukrinform.

Kako se navodi, neutralisao je 79 dronova na severu, istoku i jugu Ukrajine. Čak 40 je oboreno vatrenim oružjem, a 39 je eliminisano elektronskim sredstvima.

Pogoci bespilotnih letelica zabeleženi su na 14 lokacija.

En-Bi-Si: Pentagon obustavlja slanje raketa i municije Ukrajini

Ministar odbrane SAD Pit Hegset naredio je obustavu slanja raketa i municije Ukrajini na neodređeno vreme zbog zabrinutosti u vezi sa zalihama američke vojske, prenosi En-Bi-Si.

Hegset je doneo ovu odluku nekoliko nedelja nakon što je poslao dopis kojim se naređuje inspekcija američkih zaliha municije, koje su iscrpljene nakon godina slanja oružja Ukrajini radi odbrane od ruske invazije, kao i skoro dve godine vojnih operacija na Bliskom istoku protiv pobunjenika Huta u Jemenu i pomoći Izraelu u sukobu sa Hamasom, Hezbolahom i Iranom, rekla su četvorica zvaničnika, navodi En-Bi-Si.

“Ova odluka je doneta kako bi se interesi Amerike stavili na prvo mesto nakon što je (Ministarstvo odbrane) preispitalo vojnu podršku i pomoć naše zemlje drugim zemljama širom sveta. Snaga vojske Sjedinjenih Država se ne dovodi u pitanje, samo upitajte Iran o tome”, navela je u saopštenju zamenica portparola Bele kuće Ana Keli.

Pentagon se još nije oglasio povodom odluke, a En-Bi-Si, pozivajući se na izvore, naveo je spisak oružja koje više neće biti slato Ukrajini.

Na spisku su rakete za sisteme “patriot”, municija za haubice kalibra 155 milimetara, 100 raketa “helfajer”, 250 visokopreciznih raketnih sistema GMLRS, desetine raketa zemlja–vazduh “stinger”, raketa vazduh-vazduh AIM i bacača granata, navodi američka televizijska mreža pozivajući se na više izvora.

Ukrajinski sukob je direktna posledica politike zapadnih država, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa francuskim kolegom Makronom, prvom nakon skoro tri godine.

Putin je ukazao da je politički Zapad godinama ignorisao bezbednosne interese Rusije i ponovio da rešenje u Ukrajini treba da bude sveobuhvatno, da otkloni osnovne uzroke – i da se zasniva na realnosti na terenu – saopštio je Kremlj.

Makron je pozvao na prekid vatre i početak pregovora kako bi se rat zaustavio.

Francuski predsednik je, prema ukrajinskim medijima, pozvao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali se detalji razgovora još ne znaju.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je najavio početak istrage o ruskom raketnom napadu na Guljajpolj u Dnjepropetrovskoj oblasti, u kojem su poginuli vojnici.

U napadu dronovima na rusku Republiku Udmurtiju poginule su tri osobe, a 35 je povređeno.

Đoković: Magične pilule su pomogle, lutao sam od najboljeg do najlošijeg

0

Novak Đoković je posle plasmana u drugo kolo Vimbldona istakao da veruje u 25. grend slem titulu.

Đoković je slavio sa 3:1 protiv Aleksandra Milera u poslednjem duelu drugog vimbldonskog dana.

“Bilo je dobro to što smo danas i završili, da ne moramo da ostajemo do sutra. Hvala svima koji su ostali i pritom uživali u meču. Kad se zatvorio krov, postalo je još glasnije, nadam se da ste uživali”, krenuo je Novak sa izjavom na terenu.

Sedmostruki prvak Vimbldona govorio je o oscilacijama na meču.

“Lepo je vratiti se na Vimbldon. Ovo mesto mi je uvek bilo važno. Nikad Centralni teren nisam uzimao zdravo za gotovo i uvek sam se trudio za uživam, što se ne bi reklo za drugi set večeras. Išao sam od svog najboljeg do najlošijeg za 45 minuta. Vratila se energije posle doktorovih magičnih pilula. Uspeo sam da završim meč na dobar način”, istakao je Đoković.

Spomenuo je i dobru igu rivala.

“Znao sam da imam neki problem sa stomakom i da će se vratiti energija. Aleks je bio zaista sjajan i čestitam mu na borbi. Generalno sam dobro servirao i trudim se da osvojim što više poena na prvom servisu koliko mogu. Trava je najbrža podloga i stoga veliki broj poena na prvom servisu ti čini meč lakšim. U pravom trenutku sam imao prave udarce i dosta pozitivnog izvlačim iz ovog meča”, rekao je Novak.

S punim pravom veruje da sada ima velike šanse za uzimanjem 25. grend slema.

“Ne bih bio ovde da mislim da imam šanse. Zaslužio sam rpavo da tako razmišljam. Najkonstantniji sam učesnik ovog grend slema sa šest finala u prethodnih šest godina. Uvek uživam na ovom terenu, sem protiv Alkaraza. Ima mnogo fantastičnih igrača na turniru i sledeći duel će takođe biti težak. Uvek sam osećao da je trava za mene najbolja podloga”, zaključak je Đokovića.

Gudurić obukao crveno odelo, ali ne beogradsko, već italijansko i postao novi igrač Milana

0
a close up of a basketball on a court

Srpski košarkaš Marko Gudurić potpisao je višegodišnji ugovor sa milanskom Olimpijom, objavio je klub iz Italije na zvaničnom sajtu.

Dovodio se Marko Gudurić u kontekst sa nekoliko timova ovog leta, pa i sa Crvenom zvezdom, međutim, odlučio se sa Olimpiju Milano.

“Srećan sam i uzbuđen zbog nove stranice u karijeri koju počinjem u legendarnom klubu kao što je Olimpija Milano. Jedva čekam da zaigram pred našim navijačima u crvenom Olimpijinom dresu i da zajedno sa novim saigračima izgradimo nešto posebno”, poručio je Gudurić za sajt kluba.

Tokom karijere Marko je igrao za FMP i Crvenu zvezdu, sa kojom je osvojio srpsku titulu i ABA ligu dva puta, 2016. i 2017. godine. U Fenerbahčeu je osvojio više turskih titula i kupova, uz dva finala Evrolige, a 2025. godine osvojio je i Evroligu uz sjajnu partiju u finalu protiv Monaka.

Gudurić je osvajač evropskog zlata sa U20 selekcijom, srebrne medalje na Evropskom prvenstvu 2017 i na Svetskom prvenstvu 2023, kao i bronze na Olimpijskim igarama u Parizu 2024.

Nedavno je italijanski klub raskinuo saradnju sa centrom Fredijem Gilespijem.

Danilovićeva protiv Kiz za treću pobedu nad igračicama iz najboljih 10

0

Srpska teniserka Olga Danilović protiv Amerikanke Medison Kiz igra meč drugog kola Vimbldona. Direktan prenos duela je na Drugom programu RTS-a, a tok meča iz časa u čas možete pratiti na našem portalu

Даниловићева против Киз за трећу победу над играчицама из најбољих 10Danilovićeva protiv Kiz za treću pobedu nad igračicama iz najboljih 10

Ipak se još čeka….

Prema poslednjim informacijama meč neće početi pre 13.15

Kiša upravo stala, meč uskoro počinje

Kiša još uvek odlaže start

Zbog kiše koja pada u Londonu početak meča Danilovićeve i Kiz se još uvek iščekuje.

Mečevi malo kasne

Početak se očekuje oko 12.10

Danilovićeva želi treću pobedu nad igračicom iz top 10

Srpska teniserka Olga Danilović u dosadašnjem toku karijere zabeležila je dve pobede protiv teniserki koje su u tom trenutku bile rangirane u najboljih deset na VTA listi, što je značajan podvig u svetu profesionalnog tenisa.

Prvu veliku pobedu Olga je ostvarila još 2018. godine, kada je kao tinejdžerka na turniru u Moskvi savladala Juliju Georges, tadašnju 10. teniserku sveta.

Pobeda u tom meču bila je deo senzacionalnog niza koji je krunisan osvajanjem titule – i to kao “lucky loser”, što je retkost na VTA turovima.

Druga pobeda protiv TOP 10 igračice stigla je na Rolan Garosu 2024. godine, kada je u drugom kolu eliminisala Amerikanku Danijel Kolins, koja se u tom trenutku takođe nalazila među 10 najboljih

Amerikanka favorit, Olga ima šansu

Amerikanka je poznata po snažnom servisu i ofanzivnoj igri, ako Olga bude uspela da odgovori dobrim riternom, može iznenaditi favorita.

Ovo je prva sezona u kojoj je Danilović redovna učesnica grend slemova kao nosilac, što joj donosi i dodatno samopouzdanje.

Pobednica ovog meča će se u trećem kolu sastati sa boljom iz duela Jil Tajhman – Belinda Benčić.

Kiz se namučila u prvom kolu

Medison Kiz, šesta nositeljka i aktuelna šampionka Australijan Opena, jedva je izborila prolaz u drugom kolu nakon tri seta protiv rumunske teniserke Elene-Gabrijele Ruse (6:7, 7:5, 7:5).

Iako daleko iznad Olge na rang-listi, Kiz nije bila ubedljila u prvom meču, pa će Danilovićeva tražiti svoju šansu.

Danilovićeva lako u prvom kolu

Danilovićeva, trenutno 37. na VTA listi, ostvarila je ubedljivu pobedu u prvom kolu protiv kineske teniserke Šuaj Dženg, rezultatom 6:2, 6:4.

Srpska igračica pokazala je odličnu formu na travi, agresivan pristup i siguran servis, što će joj biti od velike važnosti u duelu sa daleko iskusnijom protivnicom.

Hoće li ovo biti najpatriotskiji Dan Kanade ikada?

0

Oh, Kanada. Godinama je svet našu zemlju posmatrao na određeni način, zemlja je opisana kao pristojna, ljubazna i ​​fina.

Ali između tarifa i razgovora o aneksiji, čini se da razvoj odnosa Kanade sa Sjedinjenim Državama menja stavove, ne samo o Amerikancima, već i o tome kako doživljavamo vlastitu zemlju.

Istraživanje objavljeno od strane Instituta za zaštitu okoline (Environics Institute) ukazuje da kanadski ponos i optimizam rastu u mesecima nakon inauguracije američkog predsednika Donalda Trumpa.

„Osećaj ponosa što sam Kanađanin postajao je vremenom sve prigušeniji“, rekao je Andrew Parkin, izvršni direktor Instituta za zaštitu okolina, za CTV News Toronto.

Environics je u maju 2025. godine anketirao skoro 2.000 Kanađana. Ključni nalaz je ukazao na značajan porast nacionalizma nakon onoga što je Environics opisao kao “dolazak do dna” koje je započelo zatvaranjima zbog COVID-19, a kulminiralo u septembru 2024. godine.

„Došlo je do pada od 20 bodova u tom snažnom osećaju nacionalnog ponosa, sa 73 na 53 posto tokom nekoliko godina. To ne znači da polovina zemlje nije bila ponosna što su Kanađani, zar ne? Osećali su se donekle ponosno ili nisu nekako bili sigurni“, objasnio je Parkin.

„Do 86 posto Kanađana (sada) kaže da se osećaju donekle ponosno što su Kanađani. I došlo je do porasta udela onih koji se osećaju vrlo ponosno.“

Osećaj nacionalnog ponosa varira u zavisnosti od regije, pri čemu se samo 46 posto stanovnika Quebeca opisuje kao “vrlo ponosno” u poređenju sa 67 posto ostalih Kanađana. Ontario i atlantske provincije prijavile su najviši nivo patriotizma.

I dok brojke u nekim aspektima prave ružičastu sliku, Parkin kaže da mišljenja Kanađana o opstem smeru kretanja zemlje ostaju, u najboljem slučaju, mlaka.

„Još uvek ima više ljudi koji su nezadovoljni nego zadovoljni. Zadovoljniji smo nego prošle godine. Ali nije se to potpuno preokrenulo. Nismo prešli sa brige zbog inflacije, brige zbog nacionalnog jedinstva na to da odjednom ne brinemo ni o jednoj od ovih stvari. Znamo da političko nezadovoljstvo utiče na ove brojke. Dakle, ako nova vlada ne uspe u ponovnom pokretanju kanadske ekonomije, i s nekim drugim problemima, ovi brojevi mogu ići gore i dole.“

SERBIANNEWS/CANADA

Korak ka medicinskoj superinteligenciji: Majkrosoftov AI sistem tačniji od lekara

0
a few men looking at a computer screen

Majkrosoft je predstavio napredan sistem zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji bi, prema internim testovima, mogao iz osnova da promeni način medicinske dijagnostike.

Tehnološki gigant tvrdi u svom blogu da je reč o „pravom koraku ka medicinskoj superinteligenciji“, što se zasniva na inovativnom pristupu koji uključuje sinhronizaciju više AI modela.

U središtu projekta nalazi se sistem nazvan MAI Diagnostic Orchestrator (MAI-DxO), koji simulira saradnju više virtuelnih „stručnjaka“ u formi rasprave, kako bi zajedno doneli medicinsku odluku.

Sistem kombinuje više naprednih modela, uključujući OpenAI-jev GPT, Guglov Gemini, Claude iz Anthropica, Metin Llama i Grok iz xAI-ja, i pri tome imitira način na koji timovi lekara analiziraju simptome, naručuju analize i postavljaju dijagnoze.

Testiranje je obavljeno na 304 klinička slučaja iz prestižnog časopisa New England Journal of Medicine, koristeći dijagnostički okvir koji je Majkrosoft nazvao Sequential Diagnosis Benchmark (SDBench).

U najboljoj konfiguraciji, AI sistem je postigao tačnost od 85,5%, dok su lekari, koji nisu smeli da koriste pomoćne alate, postigli tačnost od svega 20%. Dodatno, sistem je smanjio ukupne troškove postupka za 20%, birajući efikasnije i jeftinije dijagnostičke pretrage.

Mustafa Sulejman, izvršni direktor Majkrosoftovog AI odeljenja i bivši čelnik Google DeepMinda, ističe da je upravo mehanizam saradnje više agenata – tzv. „chain-of-debate“ – ključni korak ka stvaranju medicinske superinteligencije.

„Naš sistem ne samo da dolazi do ispravne dijagnoze, već to čini i uz optimizovane troškove“, dodaje Dominik King, potpredsednik Majkrosofta i suosnivač projekta.

Ono što ovaj pristup razlikuje od prethodnih istraživanja jeste to što precizno replicira klinički proces – uključujući odluke o dodatnim testovima i sposobnost promene smera u zavisnosti od novih informacija.

Više nije pitanje da li, nego kada

Iako Majkrosoft za sada ne planira komercijalizaciju ove tehnologije, u planu su pilot-projekti u stvarnim kliničkim uslovima, gde bi se efikasnost sistema uporedila sa rezultatima koje ostvaruju lekari u praksi.

Naučnici sa MIT-a i Scripps Research Instituta smatraju da se konačna vrednost ovakvih AI rešenja može potvrditi jedino kroz rigorozna klinička ispitivanja. Takođe upozoravaju na moguće rizike, uključujući pristrasnost podataka na kojima se sistemi treniraju, kao i ograničenu sposobnost AI modela da uvaže kontekstualne i emocionalne aspekte medicinske nege.

Majkrosoftov projekat jasno pokazuje kako AI, kada je usmeren na rešavanje konkretnih kliničkih zadataka, može postati snažan alat ne samo za dijagnostiku, već i za smanjenje troškova u zdravstvenom sistemu.

Pitanje više nije da li AI može pomoći lekarima, već kako i kada će sistemi poput MAI-DxO pronaći svoje mesto u stvarnoj kliničkoj praksi.

Majkl Džordan uplovio u Boku Kotorsku na jahti od 107 miliona evra

0
a body of water with mountains in the back

Jedan od najboljih košarkaša svih vremena i najvećih sportskih ikona Majkl Džordan, ovih dana uživa na crnogorskom primorju.

Šestostruki NBA prvak i legenda Čikago Bulsa stigao je s porodicom u Porto Montenegro, luksuznu luku u Tivtu koja redovno okuplja svetsku elitu.

Džordan putuje na svojoj impresivnoj superjahti „M’Brace“, koja je prethodno bila usidrena u Hrvatskoj i Italiji.

Džordan je jahtu, prema dostupnim informacijama, 2022. godine otkupio od britanskog milijardera Lojda Dorfmana za čak 107 miliona evra. Plovilo dužine 74,5 metara izgrađeno je 2018. godine u čuvenom nemačkom brodogradilištu Abeking & Rasmussen, a ranije je bilo poznato pod imenom „Elandess“.

Ova jahta nudi sve što se može zamisliti kada je reč o luksuzu na moru – šest prostranih kabina za 12 do 14 gostiju, više od 20 članova posade, bazen sa staklenim dnom, spa centar, teretanu s pogledom na more, jacuzzi, bar, lift kao i bogat izbor morskih rekvizita – od skutera, seabob uređaja do daski za veslanje i opreme za ronjenje.

Posebnu pažnju privlači takozvani „Neptune Lounge“, prostor ispod nivoa mora s panoramskim prozorima koji omogućavaju posmatranje podvodnog svijeta iz udobnosti privatnog salona. Jahta ima domet od 6.000 nautičkih milja što znači da bez problema može preploviti i okeane.

Džordan je u Crnu Goru stigao u pratnji supruge Ivet Prieto i njihovih blizankinja. Njihovo mediteransko krstarenje uključilo je i boravak na Sardiniji, u Veneciji te na hrvatskoj obali pre nego su uplovili u Porto Montenegro, jednu od najprestižnijih marina na Jadranu.

Bogatstvo Majkla Džordana se procenjuje na 3,6 milijardi dolara. On je uspešan biznismen, investitor i filantrop, dok i dalje zarađuje stotine miliona dolara godišnje od sponzorskih ugovora, među kojima je najpoznatiji Nike, sa kojim ima sopstvenu liniju – Air Jordan.

Obećana zemlja podigla starosnu granicu za penziju na 70 godina

0
aerial photo of boats in between concrete buildings during daytime

Danska će imati najvišu starosnu granicu za penzionisanje u Evropi nakon što je njen parlament usvojio zakon kojim se ona podiže na 70 godina do 2040. godine. Još od 2006. godine, Danska je vezala zvaničnu starosnu granicu za penziju za očekivani životni vek i revidira je svakih pet godina. Trenutno je granica 67 godina, ali će porasti na 68 do 2030. i na 69 do 2035. godine.

Starosna granica od 70 godina važiće za sve osobe rođene posle 31. decembra 1970. Novi zakon je usvojen u četvrtak sa 81 glasom za i 21 protiv. Međutim, premijerka iz redova socijaldemokrata, Mete Frederiksen, izjavila je prošle godine da će princip automatskog pomeranja starosne granice za penziju s vremenom morati da se ponovo razmotri.

„Više ne verujemo da bi starosna granica za penziju trebalo automatski da se povećava“, rekla je ona, dodavši da po mišljenju njene partije „ne možete samo stalno govoriti da ljudi moraju da rade još jednu godinu duže“. Protesti koje su podržali sindikati održani su u Kopenhagenu tokom poslednjih nekoliko nedelja u znak protivljenja povećanju starosne granice za penzionisanje.

U Švedskoj, najraniji uzrast za ostvarivanje prava na penziju je 63 godine. U Italiji je standardna starosna granica za penziju 67 godina, i kao u slučaju Danske, podložna je promenama na osnovu očekivanog životnog veka i mogla bi biti povećana 2026. godine. U Velikoj Britaniji, osobe rođene između 6. oktobra 1954. i 5. aprila 1960. počinju da primaju penziju sa 66 godina. Za one rođene nakon tog datuma, starosna granica za državnu penziju postepeno će se povećavati.

U Francuskoj je 2023. godine usvojen zakon kojim je starosna granica za penziju povećana sa 62 na 64 godine. Ova izuzetno nepopularna promena izazvala je proteste i nerede, a predsednik Emanuel Makron je morao da je progura kroz parlament bez glasanja.