13.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 216

Uspela provera: Srbija osvojila turnir i uzvratila domaćinu za poraz u finalu Mundobasketa

0

Uspela provera: Srbija osvojila turnir i uzvratila domaćinu za poraz u finalu Mundobasketa 1

Košarkaška reprezentacija Srbije savladala je Nemačku u Minhenu u finalu DBB Superkupa sa 91:81 (18:15, 20:17, 32:23, 21:26).

Bila je ovo repriza finala Mundobasketa 2023, ali ovoga puta su slavili izabranici Svetislava Pešića.

U prvoj deonici viđena je izjednačena borba, a posle deset minuta Srbija je imala tri poena prednosti (18:15).

Uspeli su Nemci početkom druge četvrine da dođu i do vođstva (25:22), ali su Orlovi tada napravili seriju od 9:0 i na veliki odmor se otišlo rezultatom 32:38.

Srbija je bila izuzetno efikasna u trećoj četvrtini. Dobili su je izabranici Svetislava Pešića sa 32:23 i pred poslednju deonicu je bilo plus 15 (70:55).

Nemci su iskoristili što je Jokić odmarao pa su uspeli već posle dva minuta da smanje razliku na jednocifrenu, a na šest minuta pre kraja bilo je 73:71. Publika je malo smirena posle lakih poena Marka Gudurića, ali bila je to naznaka da može biti uzbudljiv finiš meča. Ipak, dve trojke su dovele da opet Srbija dođe na plus 10 (83:73) tri minuta pre kraja.

To je bilo dovoljno da se rutinski privede meč kraju i dođe do pobede i da se osvoji DBB Superkup.

Orlovima” je ostala još samo jedna provera pred put u Rigu na EP. U pitanju je utakmica sa Slovenijom, a taj duel zakazan je za 21. avgust u “Beogradskoj areni”.

Finale DBB Superkupa

Srbija – Nemačka 91:81 (18:15, 20:17, 32:23, 21:26)

Dvorana: SAP Garden, Minhen

SRBIJA: Petrušev 9, N. Jović 22, Bogdanović 11, Jokić 7, Avramović 7, Koprivica, Marinković 5, Vukčević 11, Dobrić, Gudurić 11, S. Jović 2, Davidovac, Milutinov 6, Topić.

NEMAČKA: Bonga, Lo 6, F. Vagner 26, Šreder 12, Timan 11, O. Da Silva 2, T. Da Silva 14, Fogtman 3, Vajdeman, Holac 2, Anderson, Obst 5.

Novi trijumf Srbije: Protiv Holandije za prvo mesto

0
Foto: FIVB

Zoran Terzić

Ženska seniorska odbojkaška reprezentacija Srbije, dvostruki uzastopni prvak sveta, ostvarila je drugi trijumf na turniru Australian Tiger Cup 2025.

Srbija je u dvorani Baoan u Šenženu, u 2. kolu savladala Kanadu sa 3:1, po setovima 25:20, 22:25, 25:20 i 25:21, posle 96 minuta igre.

Izabranice Zorana Terzića u poslednjem, 3. kolu, igrati protiv Holandije od 13.45 časova po našem vremenu.

U prvom kolu Srbija je takođe sa 3:1 slavila i to protiv Bugarske.

Kanada ima najdužu obalu na svetu

0

Teško je odrediti linije i granice koje definišu obalu, a važno je istaći da postoji nekoliko parametara koji utiču na konačnu dužinu obale neke države. Obala Kanade najduža je na svetu.

Која држава има најдужу обалу на свету

Kako je istakao Stjuart Blekman, koji je prikupljao podatke i istraživao temu u okviru organizacije „Svetski atlas“, režim plime i oseke je važan, pa je odgovor na ovo pitanje veoma složen.

Procene dužine obale za bilo koju zemlju mogu značajno da se razlikuju. Prema podacima istraživanja Svetskog informacionog fonda (World Factbook) i Svetskog instituta za resurse (WRI), obala Norveške navedena je kao druga po dužini (83.281 kilometar).

Обала Канаде

Obala Kanade

Obala Norveške je nepristupačna i ispresecana mnogobrojnim fjordovima i ostrvima. Veliki deo populacije Norvežana živi u priobalnom delu, a glavni grad države smešten je na jednom od fjordova.

Država sa najdužom obalom

Kanadska obala je najduža na svetu i iznosi 202.080 kilometara. Kanada je druga po veličini država na svetu.

Ta država obuhvata velika prostranstva, a njen reljef je talasast sa mnogim priobalnim ostrvima. Okružena je vodama tri okeana, Arktičkim, Atlantskim i Tihim okeanom.

Većina kanadskih pokrajina i teritorija, sa izuzetkom Alberte i Saskačevana, ima svoje delove obale.

Обала Норвешке

Obala Norveške

Pored Kanade i Norveške, u pet država sa najdužim obalama u svetu ubrajaju se: Indonezija sa 54.716 kilometara obale, Rusija sa 37.653 kilometra i obala Filipina sa 36.289 kilometara obale, koja ima blizu sedam hiljada ostrva. Oko 60 odsto Filipinaca naseljava priobalni pojas. 

Efekti klimatskih promena

Obalna područja Kanade su posebno osetljiva na efekte globalnih klimatskih promena. Neki istraživači veruju da je upravo raznolikost ove obale ono što je dovodi u opasnost. Porast nivoa okeanske vode može uticati na sve aspekte obale, od najnižih područja do onih sa najvišim stenovitim liticama. Pored toga, globalne klimatske promene su takođe imale značajan uticaj na morski led duž kanadske obale.

Алберта, Канада

Alberta, Kanada

Led se može naći u svim područjima, iako je ređi na zapadnoj obali. Količina morskog leda duž obale utiče na mogućnosti brodarstva i na promene u priobalnim područjima.

Pošto temperature rastu duž obale, količina morskog leda se smanjuje. Ova smanjena količina morskog leda znači da je okean izložen i da njime mogu da se kreću veliki brodovi tokom dužeg vremenskog perioda. To takođe znači da je obala izložena ekstremnim vremenskim uslovima, što dovodi do erozije obale.

SERBIANNEWS/CANADA

Sinovi NBA asova među osvajačima zlata za Srbiju na Šampionatu Evrope

0
brown and black basketball ball

Darko Miličić i Saša Pavlović

Mlada košarkaška reprezentacija Srbije osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu za igrače do 16 godina u Gruziji.

Reprezentativac Srbije Nikola Kusturica proglašen je za MVP igrača turnira i člana prve petorke, u koju je izabran i naš centar Petar Bjelica.

Pored njih za javnost su zanimljiva još dva imena i to pre svega zbog njihovih očeva.

To su Luka Pavlović i Lazar Miličić. Oni su sinovi nekdašnjih NBA igrača Saše Pavlovića i Darka Miličića.

Ostaje da se vidi da li će uspeti da ponove karijere svojih očeva, a što da ne i da ih nadmaše.

Predstava “Švabica” na daskama Državnog akademskog pozorišta u Kazanju

0
red theater curtain

Ansambl Narodnog pozorišta Republike Srpske otputovao je danas u Kazanj, gdje će na Velikoj sceni Tatarskog državnog akademskog pozorišta “Galiasgar Kamal” 19. i 20. avgusta odigrati predstavu “Švabica”.

Predstava "Švabica" - Foto: SRNA

Predstava “Švabica”Foto: SRNA

– Mi smo prvo pozorište van Rusije koje će gostovati u novoj zgradi teatra “Kamal” koja je izgrađena prošle godine. Pred nama su dva izvođenja naše predstave iz 95. sezone koja se uveliko igra na domaćoj sceni – izjavila je Srni direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske Dijana Grbić.

Grbićeva je istakla da se posjeta realizuje, zahvaljujući saradnji predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Ministarstva prosvjete i kulture Srpske i Ministarstva kulture Tatarstana.

– Veoma smo zadovoljni što je došlo do realizacije posjete ovom ruskom gradu i Tatarskom državnom akademskom pozorištu “Galiasgar Kamal”. Gostujemo u Kazanju, zahavljujući Protokolu Republike Srpske i Republike Tatarstan o trgovinskoj, ekonomskoj, naučnoj, tehničkoj, socijalnoj, kulturnoj i humanitarnoj saradnji – navela je Grbićeva.

Nagrađivanu predstavu “Švabica”, po tekstu Laze Lazarevića, čiju režiju i dramatizaciju potpisuje Dušan Petrović, sinhrono će prevoditi Nataša Kecman.

Planirano je i gostovanje pozorišta iz Kazanja u Banjaluci tokom naredne pozorišne sezone.

Krajem jula sa radom, istorijatom i značajem Narodnog pozorišta Republike Srpske u kulturi Srpske i regiona upoznala se delegacija Tatarstana u kojoj su bili zamjenik tatarstanskog ministra kulture Damir Natfulin i savjetnik u Ambasadi Ruske Federacije zadužen za kulturnu, naučnu i obrazovnu saradnju Јurij Pičugin.

Snimljen prvi kadar filma o doktoru Miodragu Laziću (FOTO)

0
man in black and green stripe polo shirt holding black and gray cordless hand drill

Na manastirskom dobru Kovilj danas se okupila filmska ekipa i snimljeni su prvi kadrovi istorijske drame “Linija” o doktoru Miodragu Laziću koji je svojim profesionalizmom, patriotizmom i nesebičnošću zadužio srpski narod u Republici Srpskoj, ali i drugim krajevima gdje su Srbi stradali u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka.

Kadrovi sa snimanja filma "Linija" - Foto: RTRS

Kadrovi sa snimanja filma “Linija”Foto: RTRS

Ana Lazić, supruga doktora Lazića, koja prisustvuje početku snimanja, rekla je da je današnji dan za nju izuzetno emotivan i da je ponosna jer je počela realizacija projekta na kome je godinama radio režiser Dragan Elčić, koji je bio prijatelj njenog muža.

– Toliko mi je žao što on /doktor Miodrag Lazić/ nije tu da ga usmjerava. Uvjerena sam da će to biti baš dobar film jer se zasniva na priči o humanosti. Elčić je mnogo dobro poznavao mog Lazu, zajedno su planirali ovaj film tako da uopšte ne sumnjam da će da donese i njegovu karakternu crtu i sve što je radio dok smo bili u Bosni – dodala je Ana Lazić.

Producent Goran Ikonić rekao je da su pripreme za početak snimanja filma trajale četiri godine, otprilike isto koliko se i junak priče doktor Lazić borio i spašavao živote ljudi na sarajevskom ratištu.

Ikonić je dodao da je namjera produkcije da kroz lik i djelo doktora Lazića prikažu sve univerzalne ljudske vrijednosti i stvarno lice srpskog naroda koje se rijetko viđalo na svjetskoj pozornici ili ih je neko namjerno skrajnuo.

– Namjera nam je da prikažemo tu humanost, požrtvovanje svih ljekara u bolnici “Žica” na čelu sa primarijusom Pejićem, a kroz lik i djelo doktora Lazića – istakao je Ikonić.

On je naglasio da je u produkcijskom smislu ovo sigurno jedan od najkomplikovanijih projekata u domaćoj kinematografiji i naveo da će film biti sniman na više od 30 lokacija sa 80 glumaca i više od 2.000 statista.

Kadrovi sa snimanja filma "Linija" (Foto: RTRS)

Kadrovi sa snimanja filma “Linija” (Foto: RTRS)

Prema njegovim riječima, film ima snažnu podršku Filmskog centra Srbije, a direktno su ga podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Snimanje filma podržali su, kako je rekao, i ministarstva odbrane, kulture, unutrašnjih poslova Srbije, Vojska Srbije, te lokalne zajednice: Istočno Sarajevo, Zvornik, Brčko, Niš, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Višegrad i veliki broj privrednih društava.

Film, koji je blagoslovio Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije inspirisan je motivima iz “Dnevnika ratnog hirurga”, doktora Miodraga Lazića, a biće sniman na više od 30 lokacija u Srbiji i Republici Srpskoj.

U produkcionom obimu film će biti jedan od najkompleksnijih projekata rađenih u domaćoj kinematografiji, sa više od 80 glumaca, 2.200 statista uz upotrebu ratne tehnike, angažovanje vojnika i pripadnika policije.

Glumačka ekipa je pretežno iz Republike Srpske, zatim iz Srbije, SAD i Francuske.

Očekuje se da film bude realizovan do prve polovine septembra 2026. godine, premijera je najavljena za 15. septembar 2026. godine, na Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave u Istočnom Novom Sarajevu, nakon ćega će uslijediti prikazivanje u Sava Centru u Beogradu 16. septembra i u Nišu 17. septembra.

Film su podržale državne institucije Srbije i Republike Srpske, mnogobrojni gradovi i opštine.

Hirurg Miodrag Lazić /1955-2020/, koji je tokom ratova devedesetih godina 20. vijeka spasavao živote u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj, preminuo je 14. aprila 2020. godine u Nišu.

Lazić je 1991. godine napustio mjesto hirurga u Nišu i zaputio se u tadašnju Republiku Srpsku Krajinu.

Tokom rata u BiH, kao hirurg, učestvovao je u proboju koridora u junu 1992. godine. Nakon toga se kao dobrovoljac javio u ratnu bolnicu “Koran” na Palama u Republici Srpskoj.

Јedan je od osnivača ratne bolnice “Žica” u Blažuju, kod Sarajeva, takoreći na samoj liniji fronta. Ostao je tamo punih 40 mjeseci, kao jedini hirurg na području tadašnjeg Srpskog Sarajeva, gdje je obavio više od 3.500 operacija pod punom anestezijom.

Lazić je napisao autobiografsko djelo “Dnevnik ratnog hirurga /Knin 1991 — Srpsko Sarajevo 1995/.

Za zasluge u spašavanju života Srba i ljudi drugih nacionalnosti patrijarh srpski Pavle odlikovao je Miodraga Lazića “Ordenom Svetog Save”.

Lazić je dobio i “Orden krsta milosrđa” kojim ga je odlikovala Republika Srpska.

Država Srbija je, posthumno, odlikovala dr Miodraga Lazića “Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena”.

Požari u Crnoj Gori: Stanje se pogoršalo u Nikšiću, angažovana pomoć iz vazduha

0
white smoke coming from a gray clouds

Požari u Crnoj Gori ne jenjavaju, a stanje se pogoršalo u nikšićkoj opštini, naročito na području Petrovića, zbog čega je angažovana i vazdušna pomoć, saopštio je Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore.

Posljedice požara (foto: OTO TANJUG/ Mediabiro) -

Posljedice požara (foto: OTO TANJUG/ Mediabiro)

Kako su prenijele Vijesti, vatra i dalje gori u Kučima i Piperima.

– Požar je juče u Piperima u jednom trenutku opkolio i vatrogasce zbog čega smo pokrenuli četiri vazduhoplova da ih izvučemo iz vatrenog obruča. Srećom odbranjeni su i kuće i naši i austrijski spasioci – kazali su nezvanično za Vijesti iz Direktorata.

Danas će u Piperima pomoć iz vazduha pružati češki avioni, dok će dva helikoptera Vojske Crne Gore biti u Kučima.

Za Nikšić je planirano angažovanje crnogorskog aviona i mađarskog helikoptera.

Lideri EU i Britanije: Ukrajina mora dobiti garancije bezbjednosti

0
blue flags on poles near building during daytime

Lideri Evropske unije i Velike Britanije usvojili su zajedničko saopštenje u kojem su naveli niz ključnih stavova nakon samita Vladimira Putina i Donalda Trampa na Aljasci, između ostalog, da Ukrajina mora da dobije “čelične garancije bezbjednosti”.

EU - Foto: RTRS

EUFoto: RTRS

U saopštenju se takođe navodi da Kijev mora samostalno da donosi odluke u vezi sa svojom teritorijom, ali i da će pomoći u pripremi trilateralnog samita Rusija-SAD-Ukrajina.

Saopštenje lidera EU i Velike Britanije po tačkama:

– Evropski lideri istakli su da Ukrajina treba da dobije “čelične garancije bezbednosti”.

– U  zajedničkom dokumentu naglašava se da Kijev mora sam donositi odluke u vezi sa svojom teritorijom.

– Lideri EU poručili su da su spremni da sarađuju sa Trampom i Zelenskim na pripremi trilateralnog samita Rusija–SAD–Ukrajina uz podršku Evrope.

– Evropske prestonice pozdravile su napore Donalda Trampa usmjerene na zaustavljanje krvoprolića u Ukrajini i postizanje “pravednog mira”.

– Istovremeno, u saopštenju se naglašava da EU i Velika Britanija isključuju bilo kakva ograničenja u snabdijevanju oružjem Ukrajine, kao i odustajanje od integracije Kijeva u EU i NATO.

– EU će nastaviti da pojačava sankcioni pritisak na Rusiju, potvrđeno je u zaključcima evropskih lidera.

Uspješan istorijski sastanak Putina i Trampa; Šansa za mir glavna poruka samita

0
snow covered mountain during daytime

Istorijski sastanak ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa na Aljasci završen je bez konkretnih rezultata, ali uz najavu novog sastanka u skorijoj budućnosti. Oba predsjednika sastanak su ocijenili uspješnim, a Donald Tramp je naveo da je postignut ogroman napredak.

Samit Rusije i SAD (Foto: EPA/GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL) -

Samit Rusije i SAD (Foto: EPA/GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL)

Rusija je zainteresovana za okončanje ukrajinske krize i spremna da radi na pitanju bezbjednosti Ukrajine, rekao je Putin i naglasio da se nada da će razumijevanje postignuto s Trampom otvoriti put ka miru u Ukrajini. Američki predsjednik je o rezultatima samita u telefonskom razgovoru obavijestio evropske lidere i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji će u ponedjeljak boraviti u Vašingtonu.

Crvenim tepihom prostrtim u njegovu čast u američkoj vazduhoplovnoj bazi Elmendorf Ričardson, prošetao se ruski predsjednik Vladimir Putin do svog domaćina američkog predsjednika Donalda Trampa. Dok ga je čekao, Tramp je nakratko aplaudirao, a potom su se nakon rukovanja i uzajamnog tapšanja po ramenima, dva lidera uputila na razgovore. Iako se ruski predsjednik isključivo vozi u limuzini Aurus, koja je i za ovu priliku dopremljena na Aljasku, ovaj put napravljen je izuzetak pa je Putin sjeo u limuzinu američkog predsjednika. Format sastanka bio je drugačiji nego što je najavljeno.

Razgovor je trebalo da bude u četiri oka, ali je pred slijetanje Putinovog aviona saopšteno da će mu prisustvovati ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i savjetnik Vladimira Putina Јurij Ušakov. Uz Donalda Trampa bili su američki državni sekretar Marko Rubio i Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof. Nakon dva sata i 45 minuta dva predsjednika kratko su se obratila novinarima, a pitanja nisu bila dozvoljena. Iako su svi to očekivali, Ukrajina nije bila prva tema o kojoj je govorio Vladimir Putin.

– Trampu sam rekao dobar dan, dragi komšija, veoma mi je drago da vas vidim u dobrom zdravlju i živog. Mislim da je to veoma susjedski. Razdvaja nas Beringov moreuz, iako postoje samo dva ostrva između ruskog i američkog tla. Udaljena su samo četiri kilometra – rekao je Putin.

Vladimir Putin potvrdio je ono što Donald Tramp često naglašava – do rata u Ukrajini nikada ne bi došlo da je predsjednik bio Tramp, a ne DŽozef Bajden. Ruski lider rekao je da je sve što se dešava u ukrajinskom sukobu velika tragedija za Rusiju i nazvao ukrajinski narod bratskim. Iz tog razloga, kako je naveo, Moskva je veoma zainteresovana za brzo uspostavljanje mira.

– Slažem se sa predsjednikom Trampom, da se mora osigurati i bezbjednost Ukrajine. Spremni smo da radimo na tome. Nadam se da će nam razumijevanje koje smo postigli omogućiti da se približimo tom cilju i otvorimo put miru u Ukrajini. Očekujemo da će Kijev i evropske prestonice sve ovo shvatiti na konstruktivan način i da neće pokušavati da poremete napredak kroz provokacije ili zakulisne intrige – istakao je Putin.

– Vjerujem da smo imali veoma produktivan sastanak. Bilo je mnogo tačaka oko kojih smo se složili. Oko nekih se nismo potpuno saglasili, ali smo postigli izvjestan napredak. Dakle, nema dogovora dok se ne postigne dogovor. Pokušaćemo da ovo završimo. Oduvijek sam imao fantastičan odnos sa predsjednikom Putinom, sa Vladimirom – naveo je Tramp.

Nakon što je američki predsjednik rekao da se nada da će do novog susreta doći uskoro, novinari su imali rijetku priliku da čuju Vladimira Putina kako govori engleski.

– Sljedeći put u Moskvi – rekao je Putin,

– To je zanimljivo. Mogu da zamislim da bi se to moglo dogoditi – odgovorio je Tramp.

Putin je položio cvijeće na grobove sovjetskih pilota sahranjenih na Aljasci, a potom su američki borbeni avioni ispratili avion ruskog predsednika sa američke teritorije.

Donald Tramp je za to vrijeme davao intervju televiziji Foks u kojem je naveo da dogovor nije postignut sve dok Volodimir Zelenski ne njega ne pristane.

– Sastanak je bio veoma topao. Putin je veoma jak momak, žilav i sve to. Ali, Ukrajina mora da pristane na dogovor. Možda će reći ne jer je DŽozef Bajden dijelio novac kao da su slatkiši, a i Evropa im je dala mnogo novca – izjavio je Tramp.

Ukrajina nije bila jedina tema razgovora. Veliki broj ruskih biznismena koji je sa Putinom doputovao na Aljasku bio je znak da će značajna tema razgovora biti i pokretanje ekonomske saradnje dvije svjetske supersile.

– Samit na Aljasci definitivno je bio produktivan. Veoma je važno što je predsjednik Tramp istakao značajan ekonomski potencijal saradnje između SAD i Rusije, i mi ćemo nastaviti da gradimo odnose SAD i Rusije u budućnosti, uprkos velikom otporu tome – izjavio je specijalni izaslanik Kremlja za ekonomsku saradnju Kiril Dimitrijev.

– Radimo na obnavljanju odnosa, posebno u oblasti viza. Postoje još dva važna pitanja: vraćanje šest ruskih diplomatskih objekata koji su de fakto konfiskovani i obnavljanje direktne avionske veze između naših zemalja – dodao je ruski ambasador u Americi Aleksandar Darčijev.

Prva američka dama Melanija Tramp nije bila na Aljasci ali je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu uputila lično pismo, izražavajući zabrinutost zbog navodne otmice djece tokom rata u Ukrajini, potvrdila je Bijela kuća. Pismo je Putinu uručio Donald Tramp.

Orlovi ubjedljivo slavili protiv Češke; U subotu protiv Njemačke

0

Košarkaši Srbije ostvarili su novu pobjedu u pripremnom periodu.

Srbija - Češka - Foto: RTS

Srbija – ČeškaFoto: RTS

Ovoga puta su u Minhenu nadigrali Češku sa 113:84.

Od samog starta vidjelo da je tim Srbije mnogo jači od Češke, u prvom poluvremenu možda odbrana nije bila na pravom nivou, ali je u nastavku i to došlo na svoje.

Orlovi će u finalu Superkupa u Minhenu u subotu od 20.45 igrati protiv Njemačke koja je u svom polufinalu nadigrala Tursku. Naravno, sve u sklopu priprema za Evrobasket.

Biće to šansa da se tim Srbije još jednom osveti Nijemcima za onaj poraz u Manili u finalu Svjetskog prvenstva.