Batut: registrovan prvi slučaj groznice Zapadnog Nila u Srbiji ove sezone
U Srbiji je registrovan prvi potvrđen slučaj obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji ove sezone, saopštio je danas Institut za javno zdravlje ”Dr Milan Jovanović Batut”, a obolela osoba je muškog pola, starosti 66 godina, sa teritorije Južnobanatskog okruga.
”Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni vektor, odnosno prenosilac virusa Zapadnog Nila je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra meseca”, navedeno je u saopštenju Batuta.
U cilju smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, Institut za javno zdravlje Srbije preporučuje primenu mera lične zaštite od uboda komaraca i to: upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom, nošenje odeće dugih rukava i nogavica, svetle boje, preporučljivo je da odeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću, izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.
Takođe i upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta, redukcija broja komaraca u zatvorenom prostoru, kao i po mogućstvu boravak u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.
Batut poziva i na izbegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare. ”Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki. Ukloniti odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu”, navedeno je u saopštenju.
Batut apeluje i da u slučaju putovanja u inostranstvo, pogotovo ako se radi o tropskom i suptropskom području, obavezno se pridržavati svih navedenih mera prevencije, kao i da ako se pojave bilo kakvih simptoma koji su kompatibilni sa neuroinvazivnim oblikom bolesti, odmah se javiti izabranom lekaru, prenosi Tanjug.
Mladi košarkaši Srbije u polufinale Evropskog prvenstva
IRAKLION – Mlada košarkaška reprezentacija Srbije plasirala se u polufinale Evropskog prvenstva za igrače do 20 godina, pošto je u četvrtfinalu pobedila selekciju Španije rezultatom 76:66.
Najefikasniji u reprezentaciji Srbije bio je Petar Nikolić sa 22 poena i osam skokova, dok je Andrej Mušicki postigao 14 poena.
Luka Savanović je zabeležio 13 poena i 10 skokova, dok su po 12 poena ubacili Aleksa Ristić i Lazar Gačić.
U selekciji Španije po 13 poena postigli su Alvaro Folgueiras i Rojer Fabrega.
Mladi košarkaši Srbije će u polufinalu EP igrati protiv Italije, koja je ranije danas pobedila Izrael rezultatom 89:80.
Vaterpolisti Srbije ubedljivo pobedili Japan i prošli u četvrtfinale SP
SINGAPUR – Vaterpolo reprezentacija Srbije plasirala se u četvrtfinale Svetskog prvenstva, pošto je danas u Singapuru u osmini finala pobedila selekciju Japana rezultatom 21:14 (5:2, 4:3, 9:3, 3:6).
Najefikasniji u reprezentaciji Srbije bili su Strahinja Rašović i Boris Vapenski sa po četiri postignuta gola. Miloš Ćuk i Đorđe Lazić postigli su po tri gola. U selekciji Japana po tri gola dali su Toi Suzuki, Jusuke Inaba i Taijo Vatanabe.
Vaterpolisti Srbije su ostvarili ubedljivu prednost u prvom poluvremenu, a zatim su sigurnom igrom u trećoj četvrtini rešili pitanje pobednika i tako prošli među osam najboljih selekcija na turniru u Singapuru.
Srbija će u četvrtfinalu Svetskog prvenstva igrati protiv reprezentacije SAD, koja je bila prva u grupi C, prenosi Tanjug.
Marko Arnautović novi fudbaler Crvene zvezde
Reprezentativac Austrije Marko Arnautović novi je fudbaler Crvene Zvezde.
Arnautović će u ponedeljak doći u Beograd i tada će biti obavljeno svečano potpisivanje ugovora.
Dolazak doskorašnjeg fudbalera Intera biće jedan od najvećih potpisa u istoriji srpskog fudbala.
Navodi se da je Arnautović u prethodnom periodu trenirao sa privatnim trenerom i u Zvezdu dolazi maksimalno spreman.
Arnautović u tokom karijere nastupao za Tvente, pa je igrao za Inter prvi put, a nakon toga Verder, Stouk siti, Vest Hem, Šangaj, Bolonju i na kraju ponovo za tim iz Milana.
Banka Kanade: 60 posto kanadskih vlasnika hipoteka moglo bi se suočiti s većim hipotekarnim ratama do 2026.
Prema novom izveštaju Banke Kanade , otprilike 60 posto kanadskih vlasnika hipoteka suočiće se s većim mesečnim otplatama kada dođe vreme za obnovu njihovih kredita 2025. i 2026. godine.
U najnovijoj analitičkoj belešci osoblja, banka navodi da, iako se očekuje postepeni pad kamatnih stopa na hipoteke, većina zajmoprimaca će i dalje videti povećanje otplate u odnosu na svoje trenutne ugovore – od kojih su mnogi potpisani tokom perioda nižih kamatnih stopa.
Izvještaj procenjuje da će u 2025. godini vlasnici nekretnina koji obnavljaju svoje hipoteke videti prosečno povećanje mesečnih rata od 10 posto u odnosu na nivoe iz decembra 2024. godine.
Očekuje se da će se rast u 2026. godini umereno smanjiti na oko šest posto.
Povećanje otplate će varirati zavisno o vrsti hipoteke. Prema banci, zajmoprimci s hipotekama s fiksnom kamatnom stopom, posebno oni s rokom otplate od pet godina, verovatno će iskusiti najveće skokove u otplatama, u proseku između 15 i 20 posto.
Ovi zajmoprimci čine 40 posto svih hipoteka u Kanadi i vrše ukupni pritisak na povećanje plaćanja za obnovu kredita.
Iako će većina zajmoprimaca videti povećanje svojih rata, analiza banke pokazuje da neće svi biti podjednako pogođeni.
Za vlasnike nekretnina s hipotekama s promenjivom kamatnom stopom koje se prilagođavaju mesečno, predviđa se smanjenje otplata za pet do sedam posto. U međuvremenu, oni s hipotekama s promenjiljivom kamatnom stopom i fiksnim otplatama mogli bi videti različite ishode: očekuje se da će se oko 10 posto ovih zajmoprimaca suočiti s povećanjem od preko 40 posto u 2026. godini, dok bi 25 posto moglo videti smanjenje od najmanje sedam posto.
Prema Ratehub.ca , vlasnik kuće koji je 2020. godine kupio kuću prosečne cene s niskom fiksnom hipotekom mogao bi videti rast svojih mesečnih rata za oko 424 dolara kada obnovi kredit ovog leta. To je gotovo 5.100 dolara više godišnje, ili povećanje troškova od 19 posto, iako se stanje hipoteke s vremenom smanjivalo.
Za zajmoprimce s promenjivom kamatnom stopom, izgledi bi mogli biti malo bolji. Ratehub.ca procenjuje da bi neko ko obnavlja kredit ovog leta mogao videti pad hipotekarnih otplata za oko 69 dolara mesečno ili skoro 830 dolara godišnje – zahvaljujući nedavnim smanjenjima od strane Banke Kanade.
Pritisak na kućne budžete
Očekuje se da će zajmoprimci koji se suočavaju s povećanjem otplate prilikom obnove kredita videti oštriji porast koeficijenta servisiranja hipotekarnog duga (MDS) – udela prihoda potrošenog na hipotekarne otplate – u poređenju s onima kod kojih se otplata smanjuje, navodi Banka Kanade.
Za one s rastućim ratama, predviđa se da će se medijan MDS odnosa povećati s 15,3 posto u decembru 2024. na 18 posto do kraja 2026. Nasuprot tome, zajmoprimci s opadajućim ratama će videti pad medijana MDS odnosa s 19,7 posto na 18,6 posto.
Ove projekcije pretpostavljaju da neće biti promene u prihodima, iako banka napominje da su mnogi zajmoprimci verovatno iskusili rast prihoda od poslednjeg roka otplate hipoteke, što im pomaže da bolje upravljaju većim ratama.
Novi kupci se oslanjaju na finansijsku pomoć
Veliki broj Kanađana oslanja se na finansijsku podršku kako bi pristupili vlasništvu nad domom, prema istraživanju o stanju tržišta nekretnina koje je 2025. godine sprovela organizacija Mortgage Professionals Canada . Anketirano je oko 2.000 Kanađana.
Istraživanje, koje je provela kompanija Bond Brand Loyalty, otkriva da 70 posto kupaca u protekle dve godine ne bi moglo kupiti svoj dom bez pomoći. Od svih kupaca koji su primili podršku, 58 posto je reklo isto.
Izveštaj takođe ističe sve veću zabrinutost zbog predstojećih obnavljanja hipoteka. S obzirom na to da 74 posto vlasnika hipoteka planira obnoviti kredit u naredne tri godine, svaki peti kaže da je zabrinut zbog toga kako će ta obnavljanja uticati na njihove finansije.
U nestabilnom okruženju zaduživanja, Kanađani pokazuju jasnu preferenciju za stabilnost, a 68 posto ispitanika reklo je da bira hipoteke s fiksnom kamatnom stopom.
Uprkos tome, mlađi zajmoprimci i oni s promjenjivom kamatnom stopom verovatnije će vršiti dodatne ili češće uplate.
SERBIANNEWS/CANADA
Letnje navike koje vas koče – i kako ih ispraviti
Letnja sezona često se poistovećuje sa odmorom, opuštanjem i „pauzom od svega“. Ipak, upravo u tim mesecima, zbog visokih temperatura i promenjenog životnog ritma, određene zdrave navike postaju još važnije, a često se zanemaruju.
Donosimo pregled stvari koje mnogi ne praktikuju tokom leta, a koje bi mogle znatno doprineti zdravlju, energiji i opštem blagostanju.
Izbegavanje SPF kreme tokom celog dana
Krema za sunčanje ne bi trebalo da se koristi isključivo na plaži. UV zračenje deluje i tokom oblačnih dana, kao i kada boravimo u gradu, u prevozu ili ispred ekrana pored prozora.
Redovna upotreba SPF kreme pomaže u prevenciji oštećenja kože, pigmentacija i ozbiljnih zdravstvenih problema poput melanoma. Dermatolozi preporučuju dnevnu zaštitu sa SPF faktorom 30 ili više, čak i kada nema direktnog izlaganja suncu.
Voda nije dovoljna – telo traži elektrolite
Letnje temperature dovode do pojačanog znojenja, čime telo ne gubi samo vodu već i elektrolite: natrijum, kalijum i magnezijum. Sam unos vode nije dovoljan da nadoknadi ovaj gubitak.
Stručnjaci savetuju da se tokom toplih dana u ishranu uključe prirodni izotonični napici, poput vode sa dodatkom limuna i prstohvatom soli, svežeg voća i povrća bogatog mineralima, kao i kokosove vode.
Mentalni odmor, a ne samo fizički
Odlazak na godišnji odmor ne znači nužno i rasterećenje uma, posebno ako se vreme na plaži provodi uz neprekidno skrolovanje po društvenim mrežama ili odgovaranje na poruke.
Stručnjaci za mentalno zdravlje ističu važnost digitalnog detoksa, makar jednog dana u nedelji bez ekrana, notifikacija i informacija – kako bi se omogućio potpuni reset nervnog sistema.
Spavaš kasnije, a telo se buni
Produženi dani i intenzivnije društvene aktivnosti često pomeraju odlazak na spavanje, što može negativno uticati na kvalitet sna. Hronična neispavanost, u kombinaciji sa toplotom, vodi ka umoru, razdražljivosti i padu koncentracije.
Preporučuje se ventilacija prostorije pre spavanja, korišćenje lagane posteljine od prirodnih materijala, kao i izbegavanje alkohola u večernjim satima.
Fizička (ne)aktivnost
Zbog visokih temperatura mnogi pauziraju sa treninzima, što može dovesti do smanjenja kondicije, ali i opšteg osećaja nelagodnosti u telu. Umesto intenzivnih treninga, preporučuju se jutarnje šetnje, plivanje, lagani pilates ili istezanje u hladu.
Važno je ostati u pokretu, ali prilagoditi aktivnost uslovima.
Jednostavni čizkejk sa malinama
Čizkejk je savršen kolač za vrele dane.
Sastojci:
Za podlogu:
200 g mlevenog plazma keksa (ili digestiv keksa)100 g otopljenog putera
Za fil:
500 g krem sira (npr. Philadelphia ili ABC)200 ml slatke pavlake100 g šećera u prahu1 kašičica ekstrakta vanile
Za preliv od malina:
300 g svežih ili smrznutih malina2 kašike šećera1 kašika limunovog soka1 ravna kašika gustina (razmućena u malo vode)
Priprema:
Podloga:Pomešati mleveni keks sa otopljenim puterom dok ne dobijete smesu poput mokrog peska.Utisnuti u kalup prečnika oko 22 cm i staviti u frižider da se stegne (15–20 minuta).Fil:Umutiti krem sir sa šećerom u prahu i vanilom.U drugoj posudi umutiti slatku pavlaku u čvrst šlag, pa lagano umešati u krem sir.Preliti preko podloge i poravnati. Vratiti u frižider na hlađenje, najmanje 3 sata (idealno preko noći).Preliv od malina:U šerpici zagrejati maline sa šećerom i limunovim sokom. Kada proključa, dodati razmućen gustin i kuvati još minut-dva dok se ne zgusne.Ohladiti i preliti preko ohlađenog čizkejka.
Čedomir Petrović u seriji “Vruć vetar” je tumačio lik kog smo zaboravili – a čiji izum bi nam danas itekako dobro došao
U moru nezaboravnih likova iz kultne serije “Vruć vetar”, svi pamte Šurdu, Boba, Vesnu, Firgu… ali lik kog je tumačio Čedomir Petrovič kao da je ostao nepravedno zaturen među katalozima jugoslovenske televizijske riznice.
Zvao se – Pera. Hemijski tehničar, večiti eksperimentator, i po svemu sudeći – vizionar ispred svog vremena. Tumačio ga je Čedomir Petrović, tada mladi glumac, koji je u samo jednoj epizodi (dobro jednoj celoj i jednoj sceni u drugoj epizodi) uspeo da ostavi trag dovoljno jak da ga se i danas neki gledalac seti i kaže: „Pa čekaj, zar to nije onaj što je hteo da napravi vinjak koja “ne ‘vata”?“
Hemija, filozofija i humor
Pera se pojavljuje u epizodi „Pronalazak“, kao neobičan stanar u stanu namenjenom Šurdi. Njegova opsesija hemijom, čudni eksperimenti i karakteristična pojava nose notu tragikomedije – savršenog spoja onoga što je Vruć vetar radio najbolje. On nije bio običan lik; on je bio ogledalo tadašnjeg jugoslovenskog naučnika-amatera, koji je nakon školovanja gurnut na marginu onog što u slobodno vreme pravi rakiju i sanja o revoluciji – ali ne političkoj, već molekularnoj.
Pa je tako njegov izum bio alkoholno piće od kojeg ne možeš da se napiješ koji on testira na Šurdi ali i Dragomiru Bojaniću Gidri koji je tumačio Jednorukog Krstivoja. Ali i sam Krstivoje u jednoj od scena se zapita – zašto bi iko pio, ako neće da ga ‘vata’?
Lik koji je mogao više
Nažalost, Pera je bio jednodnevni lik. Njegova hemijska epopeja završava se koliko i počinje – u jednoj epizodi. Ali, njegova egzistencija ostaje zabeležena kao mikro studija genija bez priznanja, ekscentrika u sistemu koji ga ne razume, umetnika među hemikalijama.
Možda baš zato danas, u eri kraft piva i bezalkoholnih varijacija, možemo reći da je Pera bio pionir jednog pokreta. Da je imao startap, bio bi na TEDx-u. Da je bio u Beogradu 2025, sedeo bi u Cetinjskoj i mešao špirituse iz laboratorije. Ali tada – tada je bio samo još jedan gost Šurdi, još jedan lik koji se pojavi i nestane, ostavljajući nas da se pitamo: „A šta bi bilo da je uspeo?“
Čedomir Petrović, biografija:
Čedomir Petrović je rođen 2. januara 1949. u Beogradu, tada FNR Jugoslavija. Sin legendarnog glumca Miodraga Petrovića Čkalje, čuvenog po ulogama u hit serijama kako su „Kamiondžije“, „Put oko sveta“ i „Vruć vetar“, ali i otac glumice Jovane Petrović.
Glumu je započeo već u tinejdžerskim danima (npr. u „Put oko sveta“ 1964.) a kasnije ga pamtimo kao Zrikija u seriji “Otpisani” ali u serijama “Bolji Život”, “Pozorište u kući”. Tokom 1990‑ih i ranih 2000‑ih, Petrović se posvetio režiji i pisanju knjiga i kolumni. Preminuo je u 76. godini.
Bajagin menadžer prvi put nakon otkazanih koncerata: Nećemo se lako odreći hrvatske publike
Nakon što su gradovi Sisak i Solin otkazali Bajagine koncerte, sada se po prvi put oglasio njegov menadžer Dragoslav Gane Pecikoza.

















