18.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 192

Pomeranac od tri kilograma oterao medveda koji mu je ušao u kuću (VIDEO)

0

Jednog crnog medveda sačekalo je neprijatno iznenađenje kada je zalutao u kuću u Vankuveru u Kanadi i naišao na neočekivanog protivnika – hrabrog pomeranca teškog manje od tri kilograma.

Kućna sigurnosna kamera zabeležila je neverovatan trenutak kada je mladi crni medved ušetao kroz otvorena vrata u dnevnu sobu, znatiželjno razgledao prostor i onjušio kauč, neposredno pre nego što se suočio sa zaštitnički nastrojenim ljubimcem.

Pošto je prišao Skautovoj posudi sa hranom, mali pomeranac je izjurio iz sporedne prostorije, zalajao na medveda i oterao ga. Njegova vlasnica Kejla Klajn je krenula za njim, vičući mu da se vrati, ali naredni kadar pokazuje medveda kako beži niz baštenske stepenice, a Skaut ga i dalje prati, lajući sve vreme.

“Otrčala sam u dvorište, a on ga je već oterao preko ograde. Medved je bio s druge strane, a Skaut je i dalje lajao na njega”, ispričala je ponosna vlasnica za kanadski Global News.

Možda se, kaže, naljutio jer mu je medved pojeo doručak.

“Bila sam iznenađena, ali on ume da bude zastrašujuć kad se naljuti, tako da mogu da zamislim kako punom brzinom juri na medveda”, dodala je Klajn.

Ističe da medvedi povremeno prolaze kroz kraj, ali da se nikada do sada nije desilo da jedan uđe u kuću. Kaže i da će ubuduće vrata verovatno držati zatvorenim, ali da i dalje ima Skauta da štiti nju i porodicu.

“On ima neverovatan karakter… Bila sam toliko ponosna na njega, bio je tako hrabar”, rekla je Skautova vlasnica.

SERBIANNEWS/CANADA

U Srbiji za pet godina izgrađen 154.891 stan: Kako to utiče na cene kvadrata

0
brown concrete building under blue sky during daytime

Poslednji podaci Republičkog geodetskog zavoda za prvi kvartal 2025. pokazuju da je prosečna cena kvadrata 2021. bila 1.680 evra, dok je sada čak 830 evra veća i iznosi 2.513 evra

U Srbiji za pet godina izgrađen 154.891 stan: Kako to utiče na cene kvadrataGetty © picture alliance / Contributor

U Srbiji je u prethodnih pet godina izgrađen 154.891 stan, objavio je Republički zavod za statistiku i naveo da je 2024. godine izgrađeno 5,4 stanova na 1.000 stanovnika, dok je prosečna površina izgrađenog stana prošle godine iznosila 75,9 kvadratnih metara.

Najviše stanova izgrađeno je 2023. godine – 35.652, zatim prošle godine – 35.380.

Kako se navodi, 2020. godine izgrađeno je 25.326 stanova, 2021. godine 28.874, a 2022. godine 26.659 stanova. Kada je reč o građevinskim dozvolama, od 2020. do 2024. godine izdato je 143.799 dozvola.

Poslednji podaci Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) za prvi kvartal 2025. pokazuju da je prosečna cena kvadrata 2021. bila 1.680 evra, dok je sada čak 830 evra veća i iznosi 2.513 evra. Značajno je veća i cena u novogradnji, ali rast koji beleži RGZ na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora, sa 2.165 na 2.472 evra, nije toliko drastičan kao kod starih stanova, prenosi Tanjug.

Lukašenko rekao da se neće kandidovati za predsednika i poručio: Zapad nikad neće pobediti Rusiju

0
two person walking near person riding horse statue

Zapad nikada neće pobediti Belorusiju i Rusiju, poručio je beloruski lider

Lukašenko rekao da se neće kandidovati za predsednika i poručio: Zapad nikad neće pobediti RusijuGetty © Sean Gallup / Staff

Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko ocenio je, u velikom intervjuu za “Tajm” magazin, da će Rusija pobediti u Ukrajini.

“Rusija neće biti poražena. Poraz bi nas sve skupo koštao. Vas (Amerikance) prve”, rekao je on i dodao da je, sa druge strane, Ukrajina na icivi kolapsa i pozvao Kijev na pregovore, prenose RIA Novosti.

“Zelenski je znao da živi pored Rusije, uspavanog medveda. Zašto je otišao i probudio ga?”, rekao je on.

Lukašenko je naglasio da je Putin spreman na mirovne pregovore. “Putin želi mir. Zaista ga želi. Samo ga tretirajte sa poštovanjem”, rekao je Lukašenko.

On je predložio rešenje za Ukrajinu. Za početak, Amerikanci bi trebalo formalno da priznaju DNR, LNR, Zaporožje i Herson.

Takav potez Amerikanaca, kaže Lukašenko, “verovatno” bi zadovoljio Putina.

“Sve je sada u Donaldovim rukama”, rekao je i dodao da Tramp to sve “može da upropasti zbog tog svog karaktera”.

Svi rokovi koje je Tramp postavio za mirovni sporazum, sve pretnje carinama i sankcijama protiv Rusije, “To je glupo. Sve su to čiste emocije”, nastavio je Lukašenko i istakao: “A, u politici to nije dozvoljeno.”

Komentarišući nedavnu izjavu američkog predsednika da Rusija i Ukrajina moraju da okončaju rat u roku od 50 dana, Lukašenko je rekao da se “to tako ne radi”.

“Došao sam, dao 50 dana. Ovo nije Iran, gde je bacio tri bombe, a zatim rekao: ‘To je to, neću to više da uradim. Hajde, momci, hajde da sklopimo mir.’ Moramo da se sastanemo, moramo da razgovaramo. U ovih 50 dana moramo da učinimo sve da: prvi korak bude da zaustavimo rakete i dronove; drugi korak je da dođemo do 50 dana da potpuno prestanemo sa pucnjavom. Prestanemo sa pucnjavom, pucanjem i pregovarajmo o konačnom miru. Ili će biti demilitarizacije, ili će biti odložena. Ljudi ne smeju da ginu”, rekao je Lukašenko.

Kada je reč o EU, beloruski lider je poručio da mogu da se “gube”.

“U ovoj situaciji, ako postignemo dogovor sa Amerikancima, Evropljani neće imati šta da kažu. Tramp je u pravu što je naterao Evropu da se pokloni”, rekao je.

Lukašenko je izrazio spremnost da organizuje razgovore ruskog i američkog predsednoika u Minsku. Prema njegovim rečima, Putin bi bio srećan da se sastane sa Trampom u beloruskoj prestonici. Američki lider bi takođe bio zadovoljan sastankom.

Lukašenko je naglasio da Putin pre svega želi da sklopi dogovor sa SAD.

“Hajde da se unapred odlučimo: na primer, grad heroj Minsk, Istanbul, Ženeva, odlučili smo – ovaj sastanak će se održati za mesec dana. Prvog dana – razgovaramo, na primer, o američko-ruskim odnosima. Drugog dana, ako se dogovorimo o nacrtu dokumenta, pozivamo Zelenskog. To će izgledati dostojanstveno”, rekao je on.

Beloruski predsednik je izjavio i da, ako se pregovori vode mudro, Rusija i Ukrajina se nikada više neće naći u sukobu.

“Ako se razumno vode pregovori i prave ustupci Rusiji, a Rusija napravi ustupke Ukrajini, Rusija se nikada više neće boriti sa Ukrajinom. Nikada”, rekao je Lukašenko u intervjuu za “Tajm” koji je prenela beloruska agencija Belta.

Lider Belorusije je takođe nazvao stav na Zapadu da Rusija navodno namerava da uđe u sukob sa NATO-om “potpunom glupošću”.

“Verujte mi, to nije slučaj. Ja to pouzdano znam. Putin i vojno-političko rukovodstvo Rusije nemaju takve ciljeve – da se bore protiv NATO-a”, rekao je on.

Kaže i da njegov ruski kolega Vladimir Putin neće narediti napade na civile. “Putin, on nije krvožedan. Bez obzira kako ga opisujete u Americi, on nije krvožedan. On zna šta su porodica, deca i neće to narediti”, rekao je.

Lukašenko (koji je na čelu Belorusije od 1994. godine) je rekao i da ne planira da se kandiduje za još jedan predsednički mandat, prenosi Belta.

“Ne, ne planiram to sada, više ne planiram”, rekao je on i dodao da njegov najmlađi sin Nikolaj neće biti naslednik.

Osvrnuvši se i na odnose sa SAD, koji su se dramatično pogoršali poslednjih godina, Lukašenko je rekao da je on “trampista”, odnosno da podržava Donalda Trampa a ne Džozefa Bajdena.

Osvrnuvši se na svoje susede, Lukašenko je naglasio da je Belorusija tradicionalni prijatelj Rusije i da je se ne odriče, dok se istovremeno “sprema za rat” i Minsk je spreman da nanese štetu Poljskoj i Baltiku.

“Spremamo se za rat. To sam otvoreno rekao: spremamo se za rat svakog dana, svakog meseca, kako bismo ga izbegli. Znamo šta da radimo. Naučili smo lekcije iz svih nedavnih ratova. Naš koncept se zasniva na činjenici da smo spremni da nanesemo neprihvatljivu štetu Poljskoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji – ko god da se bori protiv nas. Neprihvatljivu štetu. Upravo sam vam opisao jedan od elemenata. Stoga, oni razumeju da u ovom slučaju možda nećemo dobiti ovaj rat, ali ćemo ih dobro izmlati. A Rusija, u meri u kojoj nam je danas potrebno, pomaže i pomoći će kao saveznik”, rekao je Lukašenko u intervjuu za američki list “Tajm” koji citira Belta.

Pored nuklearnog oružja, dodao je, do kraja godine imaćemo i oružje poput “orešnika”, dodao je on.

Mumija na recept: Zašto su Evropljani jeli “lekovite mumije” u prošlosti

0
a group of carved wooden figures in a display case

Koliko god zvučalo kao scenario za horor film, konzumiranje mumija u Evropi nekada je bilo stvarnost. Tokom 15. veka, balsamovana tela nisu bila predmet divljenja zbog svoje starosti ili arheološke vrednosti, već su se koristila kao lekovita sredstva – od glavobolja do raka, verovalo se da prah mumije može izlečiti gotovo sve bolesti.

Mumija na recept: Zašto su Evropljani jeli "lekovite mumije" u prošlosti© Wikimedia Commons/Paul Dominique Philippoteaux

Neobična “velnes” praksa konzumiranja mumija zapravo je nastala iz potpunog nesporazuma. Još u 11. veku, u medicinskim tekstovima iz islamskog sveta pominjala se “mumija”, supstanca nalik asfaltu koja se prirodno pojavljivala u jednom planinskom regionu Persije. U tim krajevima, ova gusta, tamna smesa, nazvana po lokalnoj reči za vosak, smatrana je izuzetno lekovitom i korišćena u razne terapeutske svrhe.

Međutim, kada su evropski prevodioci u 11. i 12. veku počeli da obrađuju arapske medicinske tekstove, došlo je do ključne greške. Reč “mumija” je pogrešno protumačena kao nešto što se dobija od sačuvanih tela pronađenih u egipatskim grobnicama. U tom periodu, bilo je poznato da su neke drevne egipatske mumije balsamovane smolama i asfaltom, pa umesto da mumiju povežu sa prirodnom supstancom, Evropljani su počeli da veruju da je pravi lek zapravo u samim telima. Tačnije, u telima koja su dugo stajala u egipatskim grobnicama i prošla proces balsamovanja. Tako je pojam “mumija” prestao da znači lekoviti asfalt i počeo da se odnosi na same leševe.

Medicinski kanibalizam u praksi

Ovaj pogrešni prevod se spojio s već postojećim uverenjem da ljudsko telo ili njegovi delovi mogu imati isceliteljsku moć. U srednjovekovnoj Evropi to nije bilo ništa novo – u to vreme je bilo uobičajeno verovati da konzumiranje određenih ljudskih ostataka može biti lekovito. Krv gladijatora se, na primer, koristila kao lek za epilepsiju, a ljudska mast se stavljala u domaće meleme i preparate. Pojava mumije u toj pogrešnoj interpretaciji samo je postala nova vrsta medicinskog kanibalizma.

Ljudski ostaci su počeli da se tretiraju kao vredni farmaceutski proizvod. Tinkture od lobanja, prašci od kostiju, razne smese napravljene od tela koja su stara vekovima – sve to je ulazilo u apotekarske recepte tog vremena. Mumija je postala univerzalni lek, a potražnja je naglo skočila.

Trgovina mrtvima

Kako je interesovanje raslo, ljudi su istraživali egipatske grobnice ne radi blaga ili istorijskih predmeta, već zbog samih tela. Prodavci su prepoznali mogućnost lake zarade i počeli da “nabavljaju” mumije za izvoz širom Evrope.

Ponuda nije mogla da isprati potražnju, a to je otvorilo vrata jednoj bizarnoj i morbidnoj industriji: Proizvodnji lažnih mumija. Kradljivci tela, trgovci i apotekari počeli su da koriste sveže leševe, posebno one pogubljenih kriminalaca ili porobljenih ljudi. Tela bi balsamovali solju i primitivnim medicinskim sredstvima, sušili u rernama i zatim mleli u prah. Taj prah se zatim prodavao kao vredan sastojak u medicinskim preparatima.

Mumije kao zabava i mistični Egipat kao dobar marketing

Iako su ljudi počeli da sumnjaju u lekovita svojstva mumije, interesovanje za njih je nastavilo da raste. U 19. veku, u eri Egiptomanije koja je zahvatila viktorijansku Englesku, mumije su postale predmet ne samo znatiželje, već i zabave. Otvaranje sarkofaga i “raspakivanje” mumija postalo je popularno u učionicama, bolnicama, pa čak i u dnevnim sobama britanskih domova. Ljudi koji su se vraćali iz Egipta, bilo kao arheolozi, vojnici ili turisti, često su sa sobom donosili ljudske ostatke kao “suvenire”.

Uprkos pokušajima da se zabrani izvoz antikviteta, trgovina i interesovanje za mumije nastavili su se sve do kraja 19. veka. Tek tada je praksa njihove upotrebe u medicini zaista iščezla, prenosi “Nešnal džiografik”.

Iako danas više ne konzumiramo mumije u medicinske svrhe, mistika drevnog Egipta i dalje opstaje, samo je dobila novi oblik. Brojne reklame za kreme, serume i preparate koriste egipatske simbole, hijeroglife i priče o “drevnim tajnama lepote”. Iako više ne jedemo mumije, drevni Egipat je i dalje sjajan marketinški trik.

Samo jedan masni obrok pokreće “instant” efekat i remeti nam protok krvi do mozga

0
person holding burger

Ako masnu hranu jedemo svakog dana, šteta po zdravlje je gotovo zagarantovana. Ipak, njeni efekti mogu biti još ozbiljniji nego što se ranije mislilo – otkriveno je da čak i samo jedan obrok prepun masti može odmah pokrenuti promene u telu koje utiču na naš mozak i srce.

Samo jedan masni obrok pokreće "instant" efekat i remeti nam protok krvi do mozga© Canva/Vinícius Caricatte

Masna hrana može nam delovati samo kao kratkotrajan, bezazlen užitak, ali nova istraživanja otkrivaju da samo jedan obrok prepun zasićenih masti može privremeno narušiti protok krvi u mozgu, čime se povećava rizik od moždanog udara i demencije.

Masti su važan deo ishrane, jer su ujedno izvor energije, kao i sredstvo za transport vitamina i zaštitu organa. Postoje dve glavne vrste – zasićene i nezasićene, a njihovi efekti na organizam su različiti. Zasićene masti, koje obično unosimo kroz brzu hranu, utiču na elastičnost krvnih sudova, što nije štetno samo za srce, već i za mozak.

Naš mozak zavisi od neprekidnog snabdevanja kiseonikom i glukozom putem krvi, a taj protok se održava kroz proces koji omogućava stabilnu cirkulaciju čak i kada krvni pritisak varira (cerebralna autoregulacija), kao, na primer, kada ustajemo ili vežbamo. Ako se ovaj mehanizam poremeti, mozak može povremeno dobijati premalo ili previše krvi, što vremenom povećava rizik od neuroloških oboljenja.

U studiji koja je prvi put detaljno ispitala ovu pojavu, 41 učesnik prošao je merenja funkcije krvnih sudova pre i četiri sata nakon konzumiranja “test obroka”, to jest mlečnog napitka sa preko 1.300 kalorija i 130 grama masti, što imitira količinu masnoće u tipičnoj brzoj hrani, poput burgera i pomfrita. Rezultati su pokazali da su i kod mladih i kod starijih učesnika krvni sudovi nakon obroka izgubili sposobnost širenja, a funkcija mozga da kontroliše promene pritiska bila je oslabljena. Kod starijih je pad bio izraženiji, oko 10 odsto.

Ranija istraživanja sugerišu da je uzrok ovog efekta porast slobodnih radikala i smanjenje nivoa azotnog oksida, molekula koji omogućavaju krvnim sudovima da se opuste i omoguće protok kiseonika i hranljivih materija. Iako je malo verovatno da će povremeno konzumiranje obroka sa velikom količinom masti samo po sebi izazvati trajnu štetu, jasno je da on veoma brzo utiče na kardiovaskularni i moždani sistem nakon što ga pojedemo.

Stručnjaci savetuju ograničavanje unosa zasićenih masti – do 30 grama dnevno za muškarce i 20 grama za žene. U praksi, ta granica se često premašuje, naročito tokom obroka u restoranima ili kada jedemo brzu hranu, prenosi “Sajens alert”.

Zamena zasićenih masti polinezasićenim, koje se nalaze u ribi, orasima i semenkama, dugoročno poboljšava zdravlje srca i mozga, ali nije još poznato kako mozak reaguje na jedan obrok bogat zdravim mastima. Ipak, ovi nalazi su dobar podsetnik da nam ishrana oblikuje rad tela i mozga iz časa u čas.

Nije samo ruska zima: Šta je “pokosilo” Napoleonovu vojsku

0
grayscale photo of persons face

Punih 200 godina naučnici nisu mogli da odgonetnu šta je “pokosilo” Napoleonovu vojsku – da li je to ruska zima, glad, ili nešto treće. Sada su genetičari otkrili uzrok jedne od najvećih vojnih katastrofa u istoriji.

Nije samo ruska zima: Šta je "pokosilo" Napoleonovu vojsku© Wikimedia Commons / Viktor Mazurovsky (1859–1944)

Na leto 1812. godine imperator Napoleon Bonaparta krenuo je zajedno sa svojom vojskom (inače, jednom od najvećih u istoriji) na istok, ka Carskoj Rusiji. Pod njegovim vođstvom bilo je oko 600 hiljada vojnika iz svih krajeva sveta. Međutim, umesto trijumfa, Napoleon je doživeo fijasko: ne samo da ga je dočekala gotovo prazna Moskva, već i surova ruska zima. Zima koja ne štedi nikoga.

Za samo 3 meseca Napoleon izgubio pola vojske

Napoleonova vojska susrela se sa strašnim gubicima – od oktobra do decembra 1812. godine stradalo je najmanje 300 hiljada vojnika, odnosno polovina armije. Istorijski spisi sačuvali su uspomene preživelih koji su opisivali užasne scene na koje su naišli: ljudi su umirali od hladnoće, gladi i iscrpljenosti i – navodno infekcije epidemijskog tifusa i rovovske gorznice.

Nije tifus, nije groznica, ali jeste…

Međutim, najnovija istraživanja otkrila su stvarni razlog poraza Napoleonove armije: u ostacima palih vojnika nisu pronađeni genetski tragovi epidemijskog tifusa i rovovske groznice, ali zato jesu tragove dveju drugih bakterija: Salmonella enterica (koja izaziva paratifus, tešku crevnu infekciju) i Borrelia recurrentis (koju prenose vaši i koja izaziva uzastopne nalete groznice i bol u mišićima).

Bakterije su dovele do fatalnog ishoda

Obe bakterije “cvetaju” u nehigijenskim uslovima, skučenom prostoru i u uslovima već oslabljenog imuniteta – u uslovima u kojima su živeli vojnici čuvenog vojskovođe. Iako ni jedna bakterijska infekcija sama po sebi nije smrtonosna, u kombinaciji sa iscrpljenošću organizma, oslabljenim imunitetom i promrzlinama vojnika, one su imale fatalne posledice.

Istraživanje se nastavlja

Do ovih zaključaka koji bacaju novo svetlo na poraz francuske vojske naučnici su došli detaljnim metagenomnim istraživanjem zuba palih vojnika – pulpa, odnosno unutrašnje meko tkivo, čuva tragove patogena koji su njihovim krvotokom strujali pre više od dva veka. Istraživanje na ovome nije završeno: naučnici će ispitati još uzoraka, kako bi potvrdili teoriju, piše Nejked Sajens.

Engleze čeka puna “Marakana”, karte puštene u prodaju

0

Počela prodaja ulaznica za utakmicu protiv reprezentacije Engleske u kvalifkacijama za Svetsko prvenstvo

Engleze čeka puna "Marakana", karte puštene u prodajuGetty © Clive Mason

Fudbaleri Srbije dočekaće 9. septembra od 20.45 časova selekciju Engleske na stadionu “Rajko Mitić” u Beogradu.

Kako se navodi na sajtu FSS, prodaja ulaznica počela je u 10 časova a interesovanje je ogromno.

“Kao u stara dobra vremena, petak oko 8.30 časova. Redovi ispred blagajne stadiona ‘Rajko Mitić’ dosezali su do Ulice Ljutice Bogdana. Sat i po pre zvaničnog početka prodaje ulaznica, muškarci, devojke, deca, čitave porodice, svi su pohrlili da obezbede svoje mesto za veliki meč kvalifikacija za Svetsko prvenstvo između Srbije i Engleske. Interesovanje je bilo ogromno, a entuzijazam navijača premašio je sva očekivanja”, saopštio je FSS.

Dodaje se i da je prvih 100 kupaca dobilo specijalne poklone FSS-a.

“Među njima, petorica najbržih dobila su i ekskluzivne vaučere za novi dres reprezentacije, koji će im biti uručeni prvog dana okupljanja ‘orlova’ u Sportskom centru FSS u Staroj Pazovi.

FSS je, uz ranije najavljenih pet vaučera, odlučio da nagradi i prvu damu koja je došla do svoje ulaznice, kao i prvog navijača koji se na blagajni pojavio u dresu reprezentacije – oboje su dobili dodatne vaučere za dres kao znak zahvalnosti za iskrenu ljubav prema nacionalnom timu.

“Navijačka groznica je počela. Meč sa Englezima biće praznik fudbala, a na tribinama će vladati atmosfera kakvu samo Srbija zna da napravi”, poručio je FSS.

Cene ulaznica su: sever – 500 dinara, istok i zapad – 1.000, tribina “Siniša Mihajlović” – 1.500, VIP galerija, VIP 1, VIP 2 – 6.000 dinara.

Jedna osoba, uz pokazani lični dokument, može da kupi najviše četiri ulaznice.

Izostaće košarkaški spektakl na Kipru – Janis ne igra protiv “orlova”

0

Najbolji grčki košarkaš Janis Adetokunbo neće igrati protiv reprezentacije Srbije na turniru na Kipru, prenose grčki mediji

Izostaće košarkaški spektakl na Kipru – Janis ne igra protiv "orlova"Getty © Alex Gottschalk/DeFodi Images

Košarkaška reprezentacija Srbije u subotu igra protiv Grčke na pripremnom turniru pred Evrobasket, ali protivnik neće biti kompletan.

Kako prenosi Haris Stavru iz grčkog “Sport24”, Janis Adetokunbo neće putovati sa saigračima na Kipar i proputiće duele svog tima sa Srbijom i Izraelom.

Ljubitelji košarke tako će ostati uskraćeni za pravi spektakl – direktan duel Janisa Adetokunba sa Nikolom Jokićem.

Svi ostali igrači na koje računa selektor Vasilis Spanulis otputovaće na Kipar i biti u konkurenciji za utakmice sa “orlovima” u subotu i sa Izraelom u nedelju.

Grčka će na Evropskom prvenstvu igrati u grupi C upravo na Kipru, a osim domaće selekcije protivnici će joj biti još Bosna i Hercegovina, Italija, Španija i Gruzija.

Srbija će na Evrobasketu takmičiti u grupi A u Rigi, zajedno sa reprezentacijama Letonije, Estonije, Turske, Češke i Portugalije.

Ništa od povratka u srpski fudbal, Dušan Tadić odlazi u Emirate

0
Screenshot YOUTUBE

Nekadašnji kapiten fudbalske reprezentacije Srbije Dušan Tadić novi je igrač El Vahde

Ništa od povratka u srpski fudbal, Dušan Tadić odlazi u EmirateGetty © Pim Waslander/Soccrates

Tadić (36) nije imao klub nakon što mu je nedavno istekao ugovor sa Fenerbahčeom za koji je igrao prethodne dve godine.

Srpski fudbaler je prošle sezone zabeležio 13 golova i 18 asistencija na 53 utakmice za Fenerbahče u svim takmičenjima.

Tadić je karijeru započeo u Vojvodini, a zatim je igrao i za Groningen, Tvente, Sautempton i Ajaks pre nego što je prešao u Fenerbahče.

Tokom prethodnih sedmica spekulisalo se gde mi plejmejker mogao da nastavi karijeru, a ozbiljnu ponudu nekadašnjem kapitenu reprezentacije poslali su i srpski klubovi Vojvodina i Crvena zvezda, ali se on ipak odlučio za Emirate.

Tadić je sa 111 utakmica rekorder po broju nastupa u dresu reprezentacije Srbije, a postigao je i i 23 gola za “orlove”.

El Vahda je prošle sezone završila na trećem mestu u prvenstvu UAE.

Značajna promena uvedena je u kanadsku politiku Nexus kartica

0

Proces popunjavanja zahteva za Nexus karticu značajno se promenio za neke Kanađane.

Kanadska agencija za granične službe (CBSA) potvrdila je u sredu u e-poruci za Daily Hive da Kanađani koji se prijavljuju za novu ili obnovljenu Nexus karticu više nemaju mogućnost odabira rodne oznake “X” i da mogu odabrati samo “M” ili “Ž”.

Ovu promenu je uvela američka Carinska i granična zaštita (CBP). To je rezultat izvršne uredbe predsednika Donalda Trumpa iz januara , kojom je propisano da SAD priznaje samo dva pola, “muški” i “ženski”, na vladinim dokumentima kao što su vize i pasoši.

Prema rečima portparola CBSA-e Lukea Reimera, promena procesa podnošenja zahteva za Nexus karticu stupila je na snagu u februaru.

Program Nexus omogućava putnicima niskog rizika, koji su prethodno odobreni, da brzo pređu duge redove na graničnim prelazima. Iako ga zajednički vode Kanada i SAD, CBSA napominje da se proces prijave odvija na američkom sistemu kojim upravlja CBP.

Mnogi kanadski putnici ne koriste Nexus karticu samo za kraće vreme čekanja na carini i sigurnosnim kontrolama pri ulasku u SAD, već i za ubrzavanje putovanja unutar Kanade.

Ako ste član Nexusa čija vas kartica identifikuje kao pol koji nije “muški” ili “ženski” jer je izdata pre izvršne naredbe, CBSA kaže da vas ovo ažuriranje neće pogoditi i da vaša članska kartica ostaje važeća.

Kanada je 2019. godine osobama koje nisu binarne osobe pružila mogućnost da odaberu “X” kao oznaku pola u svom pasošu, putnom dokumentu, uverenju o državljanstvu ili kartici stalnog boravka.

„Novi podnosioci zahteva i postojeći članovi koji obnavljaju svoje članstvo mogu se prijaviti koristeći pasoš sa oznakom pola ‘X’; međutim, moraće odabrati ‘muško’ ili ‘žensko’ za potrebe svog članstva u Nexusu“, izjavio je Reimer.

Zagovornici LGBTQ+ prava osuđuju ovu promenu i pozivaju Kanadu da ispuni svoju obavezu prema rodnoj inkluziji i ljudskim pravima.

Reimer napominje da, iako kanadska vlada priznaje rodni identifikator “X”, ne može garantovati ulazak ili tranzit kroz druge zemlje jer putnici izvan Kanade podležu lokalnim zakonima zemlje odredišta i moraju ih se pridržavati.

„Nemaju sve zemlje iste vrednosti i pravni sistem kao mi u Kanadi“, objasnio je predstavnik CBSA-e. „Stoga je važno da putnici budu informisani o pravnom okviru i društvenim običajima koji regulišu seksualnu orijentaciju, rodni identitet, izražavanje roda i polne karakteristike u zemlji odredišta.“

SERBIANNEWS/CANADA