16 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 189

„Beogradski rok festival” u Domu omladine

0
people watching band on the stage

Prvi „Beogradski rok festival” biće održan u Domu omladine Beograda (DOB) od 18. do 20. septembra uz nastup devet izvođača, među kojima su „Teksas flad”, Kralj Čačka, „Ničim izazvan”, „Kanda, Kodža i Nebojša”, „Del Arno bend”… Festival je prvobitno bio najavljen za jul i odložen, a iz DOB-a su najavili da će u novom terminu program trajati dan duže i biti još raznovrsniji i bogatiji.

Na uvodnoj večeri, u četvrtak 18. septembra od 21 sat, grupa „Teksas flad” izvešće dvostruki program. Prvi deo koncerta biće posvećen legendarnom umetniku Džimiju Hendriksu, čije je stvaralaštvo inspirisalo generacije rok muzičara širom sveta, a koji je preminuo pre 55 godina na taj dan. U nastavku svirke, bend će promovisati svoj prvi album uživo. Dan nakon otvaranja festivala, 19. septembra od 19 časova, najavljeni su naizmenični nastupi grupa „Mandej bluz” i „Koton pikers”. Sala „Amerikana” ugostiće grupu „Kanda, Kodža i Nebojša”, kao i kantautora Kralja Čačka.

Trećeg dana festivala izvođačima će se pridružiti Natalija Rajković, publici poznatija kao Natali, i prvi put će predstaviti svoju novu muziku i sastav u Klubu DOB-a. U istoj sali Nemanja Kojić Kojot nastupiće kao solo izvođač, pod umetničkim imenom Hornsmen Kojot, a u „Amerikani” ovaj umetnik će svirati zajedno sa „Del Arno bendom”. „Beogradski rok festival” biće mesto na kome će predstaviti novu zajedničku ploču „Iznova počinjem”.

U završnici programa, domaći rok-pop bend „Ničim izazvan” sviraće svoje pesme i predstaviti novi album „Ipak svetlo”.

Repertoar je koncipiran tako da gosti mogu čuti više bendova u toku jedne večeri, a „Zidić” i holovi DOB-a biće mesta za druženje uz poseban muzički i video-program, kao i prateće sadržaje, naglašavaju organizatori.

Ulaznice su u prodaji na svim „eFinity” prodajnim mestima i onlajn.

Usled izmene u programu za drugi dan festivala (umesto grupe „Teksas flad”, nastupiće Kralj Čačka), svi posetioci koji žele mogu vratiti kupljene ulaznice i ostvariti povrat novca do 13. avgusta.

Tromb se ne može osetiti dok se stvara

0

Kada osoba dugo leži, naročito nakon operacije, krv u venama se usporava, posebno u nogama, pa se stvaraju uslovi za formiranje krvnih ugrušaka

(Фото Н. Марјановић)

Tromb predstavlja formiranje krvnih ugrušaka u krvnim sudovima. Ako blokira arterijski krvni sud, dotok krvi, kiseonika i hranljivih materija je onemogućen i može dovesti do srčanog i moždanog udara, odnosno izumiranja tkiva bilo kojeg dela tela. Ukoliko je tromboza u venskom sistemu, dolazi do sprečavanja odvoda krvi, a ukoliko se otkine može dospeti u pluća i izazvati emboliju.

Dr Dragan Vasić, specijalista interne medicine i angiologije i šef ultrazvučne dijagnostike Klinike za endovaskularnu i vaskularnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kaže da ukoliko imamo poremećaj jednog od tri faktora: usporenu cirkulaciju krvi, ukoliko dugotrajno sedimo ili ležimo, imali smo neke operacije, išli smo na duga putovanja, patimo od proširenih vena, imamo oštećenje zida krvnog suda (povrede vena tokom operacije ili kateterizacije, pušenje, visok krvni pritisak), hiperkoagubilnost (genetska trombofilija, trudnoća ili postporođajni period, hormonska terapija), proces tromboze je moguć, i odvija se u trenutku.

– Razlikujemo trombozu u arterijskom i venskom krvnom sudu. Arterijska tromboza nastaje kod ljudi koji imaju aterosklerozu, ili se javlja zbog srčane aritmije ili povrede krvnih sudova. Tromboza najčešće nastaje u venskom sistemu. Proširene vene zbog zastoja i usporenog kretanja krvi su mesta sa najvećim rizikom za pojavu tromboze. U 80 odsto slučajeva tromboza dubokih vena počinje u mišićnim venama, u sinusima solealnog mišića, i proces je lokalizovan. Ukoliko imamo progresiju, dolazi do proksimalne progresije, prema poplitealnoj i femoralnoj veni – ističe dr Vasić.

Tromb se ne može direktno osetiti dok se stvara, ali njegovi posledični simptomi mogu biti očigledni. U većini slučajeva stvaranje tromba ne izaziva odmah jasne simptome i zavisi od mesta gde se tromb formira, mogu biti blagi ili zamenjeni za istegnućem mišića.

– Izolovana upala površnih vena je veoma bolna za pacijenta, na koži postoji crvenilo i otečenost u projekciji upaljene površne vene. Tromboza dubokih vena ima slične manifestacije ali je obično praćena izraženijim bolom „u dubini” ruke ili noge, veoma često uz izraženu otečenost (naročito u slučajevima kada su zahvaćene velike vene ruke ili noge ili vene ramena, karlice ili trbuha). Takođe, ruka ili noga su veoma karakteristično prebojene ljubičatomodrikastom bojom. Ponekad su bolovi tako izraženi da pacijent ne može da pomera ruku ili nogu ili zbog otečenosti ne može da obuče odeću ili obuje obuću – navodi naš sagovornik.

Lekar procenjuje rizik od tromboze na osnovu razgovora sa pacijentom (porodičnoj istoriji tromboze ili trombofilije, prethodnim epizodama tromboze, simptomima, nedavnim operacijama, povredama ili ležanju u krevetu, uzimanju hormonske terapije, kliničkog pregleda i laboratorijskih analiza (specifične analize koje se koriste za procenu rizika od tromba, De-dimer, koagulacioni i genetski testovi). Treba naglasiti, kaže on, da su referentne vrednosti 500 ng/l do 50. godine, nakon toga se menjaju, pa je za nekog ko ima 80 godina referentna vrednost 800 ng/l.

– Prevencija tromboze se zove profilaksa i zavisi od pojedinačnog rizika. Koriste se antikoagulansi, lekovi za razređivanje krvi. Najčešće se daju nakon ortopedskih operacija, osobama koje leže duže vreme, trudnicama s prethodnim trombom ili trombofilijom, onkološkim pacijentima. Antiagregacioni lekovi, protiv nakupljanja trombocita, daju se u prevenciji srčanog ili moždanog udara. Nefarmakološke mere podrazumevaju nošenje kompresivnih čarapa kod proširenih vena, rano ustajanje i šetanje nakon operacije, dovoljan unos tečnosti. U slučaju da se napipa tromb, potrebno je ultrazvučno ispitivanje potvrde dijagnoze i lečenje – rekao je dr Vasić.

Kada osoba dugo leži, naročito nakon operacije, krv u venama se usporava, posebno u nogama usled tog usporenog toka krvi, pa se stvaraju uslovi za formiranje tromba. Tokom operacije dolazi do povreda tkiva i krvnih sudova, mehaničkog oštećenja, što aktivira sistem zgrušavanja krvi, pojačan koagulacioni odgovor. Dolazi do upalne reakcije organizma, interleukini i fibrinogen povećavaju sklonost ka trombozi, odnosno dodatne stimulacije i aktivacije trombocita i koagulacije. Takođe, neki anestetici i lekovi koji se koriste tokom i nakon operacije mogu usporiti cirkulaciju i smanjiti tonus vena. Individualni faktori pacijenta su stariji uzrast, gojaznost, trombofilija i prethodna tromboza.

Faktor rizika je i let avionom, kao i dugo putovanje autobusom ili automobilom.

– Kada sedimo duže od četiri do šest sati bez pomeranja, krv sporije teče kroz vene nogu, što povećava rizik da se formira tromb, posebno u dubokim venama listova nogu. Smanjen pritisak i niža vlažnost u kabini mogu izazvati blagu dehidraciju, što dodatno povećava rizik od zgušnjavanja krvi. Ako osoba već ima genetsku sklonost trombozi, prethodne tromboze, uzima kontraceptive, ima proširene vene ili je trudna, rizik u avionu se dodatno povećava. Isti mehanizam važi tokom putovanja autom ili autobusom, sa još manje prostora nego u avionu bez izlaska i hodanja. U avionu je važno da se ustaje, hoda, vežbaju noge dok se sedi. Treba savijati i ispružiti stopala, nositi kompresivne čarape, uzimati dovoljno tečnosti, izbegavati alkohol i kafu (dovode do dehidracije), kao i usku odeću. U autobusu ili kolima pravite pauze svakih sat i po ili dva sata i prošetajte – dodaje dr Vasić.

U mere prevencije spadaju redovno kretanje i fizička aktivnost, šetnje, vežbe za noge, rekreacija, izbegavanje dužeg sedenja ili ležanja, zatim kontrola telesne mase i ishrane. Gojaznost je nezavistan faktor rizika za trombozu. Takođe, naš sagovornik ističe da je bitan i prestanak pušenja cigareta zbog oštećenja endotela krvnih sudova i povećanog rizika koagulacije krvi. Potrebno je testiranje na trombofiliju ako postoji porodična istorija, kao i pravilno korišćenje hormonskih terapija.

“Opera na otvorenom” – veče italijanske opere u Luci Beograd

0
red curtain stage

Veliki operski događaj posvećen italijanskim arijama, „Opera na otvorenom”, održaće se 30. avgusta 2025. u Luci Beograd. Nastupiće renomirana imena italijanske i domaće operske scene: tenor Dario Di Vietri, sopran Marija Jelić, dirigent Izabela Ambrozini uz Srpski simfonijski orkestar.

Posle velikog uspeha prošlogodišnjeg operskog koncerta kod Silosa, ove godine se nastavlja započeta tradicija koncertom pored Dunava, uz najlepšu italijansku opersku muziku.

Sopran Marija Jelić i tenor Dario Di Vietri očaraće publiku najlepšim arijama i duetima Verdija, Pučinija, Leonkavala i Maskanjija, pod dirigentskom palicom maestralne Izabele Ambrozini, uz pratnju Srpskog simfonijskog orkestra.

NATO se još uvek „konsultuje“ hoće li pomoći Crnoj Gori

0
birds flying over the clouds

Srbija i Evropska unija već su uputile vazdušnu pomoć za gašenje požara u Crnoj Gori, dok se članice NATO-a i dalje „konsultuju“ oko odgovora na zvaničan zahtev Podgorice.

Na terenu su već angažovani specijalizovani helikopter MUP-a Srbije i hrvatski kanader aktiviran preko mehanizama Evropske unije. Njihovo delovanje usmereno je na najkritičnije tačke – u širem području Kuča, na Kakarickoj gori, u Piperima, Buljarici i drugim žarištima gde vatra i dalje preti ljudima i imovini.

Istovremeno, iz Alijanse je saopšteno da NATO „ne poseduje niti komanduje sredstvima za gašenje požara“ i da je na pojedinačnim državama članicama da odluče da li i kako će odgovoriti na zahtev. U praksi, to znači da konkretne NATO pomoći još nema, dok su Srbija i EU već na delu.

Prema najavama iz Vlade Crne Gore, očekuje se dolazak više od stotinu vatrogasaca iz Austrije, kao i uključenje aviona za gašenje požara iz Italije. Pomoć je najavljena i iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Do njihovog pristizanja, ključan teret iz vazduha trenutno nose letelice iz Srbije i Hrvatske.

Dok zapadni saveznici u okviru NATO-a još razmatraju kako da postupe, prve i najefikasnije intervencije iz vazduha već su stigle – iz Srbije i preko Evropske unije.

Rasprodati Zapad i Istok, očekuje se pun stadion

0

Crvena zvezda večeras od 21 čas dočekuje Leh

EPA/ANDREJ CUKIC

Crvena zvezda večeras od 21 čas dočekuje Leh.

Juče su ispred blagajni stadiona „Rajko Mitić” viđeni dugi redovi. Zvezdaši su od jutarnjih sati pohrlili ka Marakani, a za nekoliko sati prodate su ulaznice za zapadnu i istočnu tribinu, još ranije i za deo na Zapadu koji nosi ime „Siniša Mihajlović”. Nema sumnje da će i Sever biti pun, danas će verovatno ostati ulaznice za Jug, piše Žurnal.

Neće biti iznenađenje ukoliko naš najveći stadion večeras bude ispunjen do poslednjeg mesta.

Terzić odredio sastav za Svetsko prvenstvo

0

Selektor odbojkašica Zoran Terzić odredio je spisak od 14 igračica koje će putovati na Svetsko prvenstvo na Tajlandu, gde će naše devojke pokušati da postanu šampionke planete treći put u nizu.

Na spisku su: Tehničari: Slađana Mirković i Marija Miljević; Korektori: Tijana Bošković i Vanja Bukilić, Libera: Aleksandra Jegdić i Teodora Pušić; Blokeri: Mina Popović, Maja Aleksić, Hena Kurtagić i Maša Kirov; Primači: Katarina Dangubić, Bojana Milenković, Aleksandra Uzelac i Vanja Ivanović.

Odbojkašice Srbije će u generalnoj probi pred SP od 16. do 18. avgusta igrati na turniru u kineskom Šenženu, a rivali će im biti Bugarska, Kanada i Holandija. Polazak na Tajland je planiran za 20. avgust, a Svetsko prvenstvo će trajati od 22. avgusta do 7. septembra.

SP će igrati u Bankgoku, Čijang Maiju, Puketu i Nakonračasimi. Terzićeve izabranice će na jubilarnom, 20. Svetskom prvenstvu, igrati u grupi H u Bangkoku sa Japanom, Ukrajinom i Kamerunom. Plasman u osminu finala izboriće po dve selekcije iz svake grupe.

Zaboravite zabrane: Ova metoda dokazano smanjuje unos alkohola

0
clear drinking glass with ice cubes

alkohol

Naučnici su otkrili efikasnu metodu pomoću koje ljudi mogu da piju manje alkohola: dovoljno je istaći povećani rizik od raka koji dolazi s konzumacijom alkohola – i upariti tu poruku sa jednostavnom navikom brojanja svakog popijenog pića.

Ova kombinacija poruke „zašto smanjiti“ i „kako smanjiti“ alkohol može biti korisna za promociju zdravih navika u široj populaciji, pokazalo je istraživanje iz 2021. godine.

Prekomerna konzumacija alkohola, naravno, ne dovodi samo do raka. Preterivanje u alkoholu povezano je sa čitavim nizom zdravstvenih problema, uključujući prevremenu smrt, srčana oboljenja, probleme s varenjem i povećan rizik od demencije.

„Otkrili smo da kombinovanje informacija o povezanosti alkohola i raka sa konkretnom praktičnom radnjom – brojanjem pića – dovodi do toga da ljudi zaista smanje unos alkohola“, rekla je Simona Petigru, ekonomistkinja i psihološkinja iz Instituta za globalno zdravlje „Džordž“, prilikom objavljivanja rezultata, piše Science Alert.

U studiji su sprovedene tri ankete: 7.995 osoba je učestvovalo u prvoj, 4.588 njih je odgovorilo na drugu anketu tri nedelje kasnije, a 2.687 učesnika je završilo i treću anketu tri nedelje nakon toga.

Učesnici su podeljeni u grupe i prikazane su im različite reklame i poruke o konzumaciji alkohola.

Jedna kombinacija se izdvojila u odnosu na kontrolnu grupu: televizijska reklama koja povezuje alkohol sa rakom, u kombinaciji sa savetom da se broje pića, pokazala se kao jedna od najefikasnijih kada je reč o motivaciji ljudi da smanje unos alkohola.

Takođe, to je bila jedina kombinacija kod koje su ljudi zaista značajno smanjili količinu alkohola koju konzumiraju tokom šest nedelja.

Druge metode – poput saveta da odredite unapred broj pića i držite ga se – dovele su do toga da neki učesnici pokušaju da smanje alkohol, ali ova strategija se ipak pokazala kao najuspešnija u okviru ovog istraživanja.

„Mnogi ljudi ne znaju da je alkohol kancerogen“, istakla je Petigru. „To je važna informacija do koje bi svi koji piju alkohol trebalo da dođu. Ali reći ljudima da alkohol izaziva rak je samo deo rešenja – moramo im ponuditi i konkretne načine da smanje svoj rizik.“

Svetska zdravstvena organizacija navodi da se čak 7% prevremenih smrti širom sveta može povezati sa konzumacijom alkohola, a podizanje svesti o zdravstvenim rizicima je jedan od načina borbe protiv tog problema.

Dok zdravstvene institucije razmatraju i druge pristupe – poput otežane dostupnosti alkohola i povećanja cena – u krajnjoj liniji, lične odluke će najviše uticati na to da li će se ponašanje u vezi sa alkoholom dugoročno promeniti.

U ovom istraživanju učesnici su odabrani tako da demografski predstavljaju širu sliku australijskih konzumenata alkohola, pa se ne može garantovati da bi isti pristup bio podjednako uspešan i u drugim zemljama – ali se čini da bi brojanje pića moglo biti dobra taktika za svakoga ko želi da smanji unos.

„Resursi za kampanje koje se bave smanjenjem štetnog uticaja alkohola su ograničeni, zato je važno otkriti koje poruke najbolje dopiru do ljudi – kako bi postigli maksimalan efekat“, zaključila je Petigru.

Rešite se neprijatnog mirisa iz tepiha i kauča: Potrebna su vam samo dva sastojka

0
brown and white wooden table beside sofa chair

miris

Održavanje čistoće kauča često ostaje u drugom planu, iako njegova tkanina lako upija mirise poput sunđera.

Tokom leta, naš svakodnevni život se menja. Dani su duži, temperature su više, a mirisi oko nas postaju intenzivniji. Nije iznenađenje što i naši domovi poprimaju drugačiji miris. Znoj, vlaga i zatvoreni prostori bez dovoljne ventilacije često rezultiraju specifičnim, ponekad neprijatnim mirisom koji nije prisutan tokom ostatka godine. Bez obzira na redovno čišćenje, letnje vrućine donose novu dimenziju našem životnom prostoru koju osećaju i stanari i gosti. Čišćenje kauča je često jedan od najzanemarenijih poslova, ali mnogi ljudi ne shvataju da tkanina može lako da upije mirise poput i učini da vaš dom ima neugodan miris, prenosi Večernji.hr.

Kauči su izloženi mirisima tela, prosutoj hrani, mirisima kućnih ljubimaca i spoljašnjoj prljavštini koja se svakodnevno nakuplja i ispušta u vazduh, što može učiniti da vaš dom zaista miriše na buđ. Osveživači vazduha mogu samo privremeno da maskiraju miris, a tepisi takođe mogu da apsorbuju mirise, pa je važno da ih temeljno očistite barem jednom mesečno. Međutim, Erin iz „Clean and Scentsible“ je podelila da je veoma lako rešiti se svih neprijatnih mirisa na vašem kauču ili tepihu, jer vam je potrebno samo malo sode bikarbone i vašeg omiljenog eteričnog ulja, piše Daily Express.

Soda bikarbona je odličan apsorber mirisa, a eterično ulje će ostaviti prijatan miris“, objasnila je. Soda bikarbona je prirodni dezodorans jer je veoma upijajuća, tako da će se rešiti svih užasnih mirisa umesto da ih samo prikrije kao što bi to učinio osveživač vazduha. Soda bikarbona je takođe poznata po tome što razgrađuje telesna ulja, vlagu ili prljavštinu zalepljenu za tkaninu, što olakšava čišćenje.

Kako ukloniti neprijatne mirise – recept

Potrebno vam je 120 grama sode bikarbone, 10 do 25 kapi vašeg omiljenog eteričnog ulja, topla voda i hermetički zatvorena posuda. Eterična ulja se koriste da bi vaš dom lepo mirisao, ali je važno napomenuti da neka ulja mogu biti veoma toksična za kućne ljubimce, zato budite oprezni i istražite pre nego što ih upotrebite.

  1. Za početak, dodajte sodu bikarbonu i malo tople vode u posudu, a zatim dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja.

  2. Potrebna vam je samo mala količina vode da biste napravili pastu, ali vodite računa da ostane uglavnom čvrsta. Soda bikarbona se može malo zgrudviti, ali nastavite da mešate i pokušajte da je što ravnomernije izmešate. Namažite tanak sloj sode bikarbone po tepihu ili kauču i ostavite ga tamo 15 do 30 minuta. Ovo daje sodi bikarboni dovoljno vremena da upije sve mirise ili prljavštinu zarobljenu u tkanini.

  3. Kada vreme istekne, koristite nastavak za četku na usisivaču i jednostavno usisajte svu smesu sode bikarbone. Vaš dom bi trebalo da miriše mnogo čistije i sveže, tako da možete pozvati goste bez brige o bilo kakvim zaostalim mirisima zarobljenim u vašem tepihu ili kauču.

Preminula Gabi Novak

0
lighted candles on black metal candle holder

gabi novak

Muzička diva Gabi Novak preminula je u 90. godini, piše Glazba.hr.

Gabi Novak rođena je 8. jula 1936. u Berlinu. Njen otac Đuro Novak bio je Hvaranin, a majka Elizabet Rajman Nemica.

Detinjstvo je provela u Berlinu i na Hvaru, gde se porodica preselila za vreme Drugog svetskog rata. Tragično je rano izgubila oca, a sa majkom se nakon rata preselila u Beograd gde je završila grafički smer u Školi primenjene umetnosti.

Prvo je radila u Vjesniku, a zatim u Zagreb filmu kao crtačica i scenografkinja, te je pozajmljivala glasove animiranim likovima.

Muzički je primećena nakon što je Bojan Adamič prepoznao njen talenat i pozvao je na gostovanje s Big bendom u Ljubljani.

Veću popularnost stekla je 1958. nakon nastupa s pesmom “Srećan put” iz filma H-8, te na Zagrebfestu s pesmom “Ljubav ili šala”. Gabi Novak ostala je zapamćena i kao jedina pevačica s ovih prostora koja je nastupila u duetu s legendarnim Luisom Armstrongom na Bledskom džez festivalu 1958.

Kroz bogatu i dugu karijeru pažljivo je birala pesme i saradnje, a njene interpretacije postale su sinonim za eleganciju i emotivnu dubinu.

Udala se za Arsena Dedića 1970, a njihov sin Matija Dedić takođe je bio uspešan muzičar. Gabi Novak nagrađena je brojnim priznanjima, među kojima su i Porini za najbolju žensku vokalnu izvedbu (2003) i za poseban doprinos hrvatskoj zabavnoj muzici (2006), a smatra se jednom od najvažnijih dama hrvatske šlageristike, popa i džeza.

„Moguće, ali neodrživo“: Kako ekonomisti vide najavu smanjenja cena hrane i trgovačkih marži?

0

"Moguće, ali neodrživo": Kako ekonomisti vide najavu smanjenja cena hrane i trgovačkih marži? 1

Plan države da se spusti cena hrane i drugih proizvoda za 15 do 20 odsto, uz ograničavanje trgovačkih marži, mogao bi da smanji profit trgovaca i prihode od PDV-a, upozoravaju ekonomisti, dodajući da takva „naredbodavna“ rešenja na tržištu retko daju trajne rezultate.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, gostujući na televiziji Pink tokom vikenda, objavio je svojevrstan „rat“ trgovcima.

On je poručio da će omogućiti ljudima da lakše prežive jesen i zimu, u kojima se obično najviše novca troši.

Kako je ukazao, trgovci su se služili različitim trikovima.

„Mi dogovorimo da se spuste cene za 50 proizvoda, a oni podignu svoju maržu i podignu cene svih drugih proizvoda i na tome nadomeste svoj profit“, objasnio je Vučić.

On je naglasio da nema ništa protiv da veliki trgovinski lanci zarađuju dobro, ali da mu smeta da budu prebogati i da zarađuju previše, a da narod mora da plaća cenu.

U Srbiji je cena hrane i bezalkoholnih pića na nivou 95 odsto prosečnih cena Evropske unije, otkrio je Vučić i poručio da tako ne sme da bude.

On je podsetio da su marže trgovinskih lanaca od 32 do 45,2 odsto, ali je upozorio da će država ograničiti tu profitnu maržu.

Vučić je dodao da će cene biti smanjene za hiljade proizvoda, odnosno desetine grupa proizvoda.

„Očekujem da uspemo da dovedemo do toga da cene ukupno padnu više od 15 i 20 odsto, pre svega u prehrambenom delu, o žitaricama, hlebu, ulju, brašnu…“, naglasio je on.

Poručio je i da će država doneti mere, odnosno uredbe o ograničavanju marži.

„U okviru tih mera ćemo ograničiti maržu u trgovini na malo na 20 ili 22 odsto“, poručio je Vučić.

Dodao je da zbog toga mora da se menja i zakonodavni okvir i da je rok za to do oktobra 2025, a da će sve ovo stupiti ranije na snagu.

Ekonomista Dragovan Milićević za Danas ukazuje da najava predsednika Srbije da će cene hiljada artikala pojeftiniti za 15 do 20 odsto nameće veliki broj nedoumica i polemika.

„Naravno da ne mora predsednik države da se razume u obračun prodajne kalkulacije trgovinskog preduzeća ili kompanije, ali se u ovom slučaju radi pojašnjenja moraju načiniti neke napomene. Prva i osnovna hipoteza je da li je to praktično izvodljivo, a druga je da li postoje preduslovi za tako nešto“, navodi on.

Poznati je princip da se u ekonomiji ne može ništa narediti, naglašava Milićević i dodaje da tako i ova „naredbodavna mera nema nikakvu snagu, niti zakona niti prinude“.

Prvo bi, prema njegovim rečima, trebalo suspendovati postojeći Zakon o trgovini, pa onda ići redom.

„Nejasno je kako će se to u praksi primeniti. Najava predsednika o visini pojeftinjenja praktično znači da će, ako nešto košta 100 dinara, ubuduće koštati 80, ako je pojeftinjenje 20 odsto. Tako razume običan građanin. Dalje, kaže predsednik da trgovci na pojedinim proizvodima zarade i 70 odsto i izveo je nasumičnu kalkulaciju“, ukazuje Milićević.

On objašnjava da se prodajna cena u trgovini sastoji od nabavne cene, marže i PDV-a.

„Vrši se obračun tako što na nabavnu cenu ide procenat marže i na to uglavnom 20 odsto PDV, dok neki proizvodi imaju niže stope. Radi svođenja prodajne cene na nabavnu, primenjuje se obrnuti princip, znači prodajna cena (100) se deli sa procentom PDV-a 20 odsto (100/1,2) i dobija se prodajna cena bez PDV-a od 83 dinara. Kada se od toga odbije procenat marže, a da citiramo predsednika da ona ide do 44 odsto, 83 dinara se deli sa 1,44 i dobija se 58 dinara, toliko je nabavna cena trgovca“, pojašnjava Milićević.

Naš sagovornik ukazuje da obični ljudi razumeju da će ono što košta 100 dinara, sada koštati 80, međutim, kako kaže, treba imati u vidu i druge stvari.

„Ako se cena smanji na 80 dinara sa primenom poreske stope od 20 odsto, vraćamo se na prodajnu cenu bez PDV-a od 67 dinara. Ako se nabavna cena, naravno, ne menja od 58 dinara, trgovac će imati maržu od devet dinara umesto kao u prvoj varijanti 25 dinara. Njegova marža sa 44 bi se svela na 14 odsto. Da li je ovo moguće, naravno da jeste, ali je neodrživo“, upozorava Milićević.

Kao drugu stvar, on napominje da bi država umesto 17 dinara PDV-a, prihodovala 13 dinara.

„I ovo je moguće, ali neodrživo“, zaključuje Milićević.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Goran Petković rekao je ranije za Betu da je vlast u vreme Jugoslavije donosila mere o maksimalnim trgovačkim maržama i fiksiranim cenama, ali da je od 1989. godine to isključeno iz regulative i od tada se cene u trgovini slobodno formiraju, na osnovu ponude i tražnje.

„U izuzetnim slučajevima to se može propisati kada se dese neki veći poremećaji na tržištu, elementarne nepogode i ratovi, zbog čega se dešavaju nestašice roba, ali takva vrsta povoda za sada ne postoji“, rekao je Petković.

Dodao je da se „ovakve redovne tržišne pojave“ visokih cena, kao sada u Srbiji, u svetu, ali nekoliko decenija i na domaćem tržištu ne rešavaju zamrzavanjem trgovačkih marži.

Kada se nešto netržišno reguliše, tržište to naplati na drugom mestu, rekao je on.

Pre svega, prema njegovim rečima, ne postoji analiza da li neko od trgovaca netržišno podiže maržu, a pitanje je i kome je ograničiti.

Ako se ograniče cene trgovcima na malo počeće, kako je naveo, da se bave veleprodajom i „ugrađivaće se u veleprodajne cene“.

„Nerazumna je konstatacija da trgovac naplaćuje više, svaki trgovac naplaćuje koliko god može. Svaki biznis, pa i trgovački funkcioniše tako da naplati koliko god može, pod uslovom da to ne čini zloupotrebom (dominantnog) položaja“, rekao je Petković.

Dodao je da je problem što nema dovoljno ponude, kao i da treba ispitati da li neko ograničava ponudu, zabranom drugome da to čini, da otvori supermarket i robu prodaje po nižim cenama.

„Ne može se cenama rešavati problem siromaštva određenog sloja stanovništva, to je preskupo. Sniziti cenu hleba ili druge robe zato što neki ne mogu to da kupe, to je preskupo za privredu i nepotrebno. Ako je neko siromašan deluje se merama za suzbijanje siromaštva i to se usmerava na određen broj ljudi, a na sve“, rekao je Petković.

On je rekao da treba napraviti analizu zašto su cene neke robe u supermarketima u Srbiji više nego, na primer u Bosni i Hercegovini, da li je to neko proizveo i prodao jeftinije, ili su to odlučili trgovci.

„Takva studija je urađena pre dve – tri godine, ali nikad nije objavljena, videli su je samo članovi udruženja trgovaca u Privrednoj komori Srbije. Ne vidimo razlog da se to ne objavi i vidi gde je problem, ali gde god da je, zamrzavanje marži problem neće rešiti“, rekao je Petković.

Na ovu temu, pričao je i ekonomista Toplica Spasojević za RTS i poručio da nije lak zadatak doskočiti visokim maržama, jer imamo nivo cena koji je skoro 95 odsto evropskih cena u našim prodavnicama, iako su troškovi manipulacije rada, struje, vode, grejanja mnogo niži nego u Evropi.

„Na neki način su se naši distributeri i maloprodavci navikli na te više cene i tako nastavljaju da rade. Sigurno da možemo da učinimo nešto na najvažnijim proizvodima za stanovništvo i da se ograniče marže“, napomenuo je on.

Spasojević je izneo i računicu.

„Šest najvećih maloprodavaca ima oko četiri i po milijarde – moramo da budemo pošteni, njihove marže iznose od dva i po do pet odsto. Prošle godine su zaradili čistog profita oko 300 miliona evra, u odnosu na taj promet to nije veliki profit, ali je stabilan. Mogli bi da žrtvuju deo profita, mogli bi da naprave određene uštede“, smatra on.
Opiranje trgovinskih lanaca

Spasojević je ukazao da trgovinski lanci neće biti najzadovoljniji takvim akcijama, ali smatra da ima prostora za delovanje i kod njih i od strane države.

„Država ima instrumente kojima može da utiče, a to su stimulacije, destimulacije, ubrzavanje izdavanja dozvola za investiranje jer mnogi lanci hoće da se šire, a sa druge strane, možete da ih usporavate, tako da jedan korektan dijalog može da dovede do sniženja pre svega osnovnih životnih namirnica i onih koje potiču iz Srbije. Nema potrebe da se marže postavljaju na 40 odsto, to može da bude i mnogo niže, jer su transportni troškovi niži i manipulacija je mnogo niža nego za neke proizvode koji se uvoze iz Južne Amerike ili Australije“, objasnio je on za RTS.