11.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 186

Uspješan istorijski sastanak Putina i Trampa; Šansa za mir glavna poruka samita

0
snow covered mountain during daytime

Istorijski sastanak ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa na Aljasci završen je bez konkretnih rezultata, ali uz najavu novog sastanka u skorijoj budućnosti. Oba predsjednika sastanak su ocijenili uspješnim, a Donald Tramp je naveo da je postignut ogroman napredak.

Samit Rusije i SAD (Foto: EPA/GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL) -

Samit Rusije i SAD (Foto: EPA/GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL)

Rusija je zainteresovana za okončanje ukrajinske krize i spremna da radi na pitanju bezbjednosti Ukrajine, rekao je Putin i naglasio da se nada da će razumijevanje postignuto s Trampom otvoriti put ka miru u Ukrajini. Američki predsjednik je o rezultatima samita u telefonskom razgovoru obavijestio evropske lidere i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji će u ponedjeljak boraviti u Vašingtonu.

Crvenim tepihom prostrtim u njegovu čast u američkoj vazduhoplovnoj bazi Elmendorf Ričardson, prošetao se ruski predsjednik Vladimir Putin do svog domaćina američkog predsjednika Donalda Trampa. Dok ga je čekao, Tramp je nakratko aplaudirao, a potom su se nakon rukovanja i uzajamnog tapšanja po ramenima, dva lidera uputila na razgovore. Iako se ruski predsjednik isključivo vozi u limuzini Aurus, koja je i za ovu priliku dopremljena na Aljasku, ovaj put napravljen je izuzetak pa je Putin sjeo u limuzinu američkog predsjednika. Format sastanka bio je drugačiji nego što je najavljeno.

Razgovor je trebalo da bude u četiri oka, ali je pred slijetanje Putinovog aviona saopšteno da će mu prisustvovati ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i savjetnik Vladimira Putina Јurij Ušakov. Uz Donalda Trampa bili su američki državni sekretar Marko Rubio i Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof. Nakon dva sata i 45 minuta dva predsjednika kratko su se obratila novinarima, a pitanja nisu bila dozvoljena. Iako su svi to očekivali, Ukrajina nije bila prva tema o kojoj je govorio Vladimir Putin.

– Trampu sam rekao dobar dan, dragi komšija, veoma mi je drago da vas vidim u dobrom zdravlju i živog. Mislim da je to veoma susjedski. Razdvaja nas Beringov moreuz, iako postoje samo dva ostrva između ruskog i američkog tla. Udaljena su samo četiri kilometra – rekao je Putin.

Vladimir Putin potvrdio je ono što Donald Tramp često naglašava – do rata u Ukrajini nikada ne bi došlo da je predsjednik bio Tramp, a ne DŽozef Bajden. Ruski lider rekao je da je sve što se dešava u ukrajinskom sukobu velika tragedija za Rusiju i nazvao ukrajinski narod bratskim. Iz tog razloga, kako je naveo, Moskva je veoma zainteresovana za brzo uspostavljanje mira.

– Slažem se sa predsjednikom Trampom, da se mora osigurati i bezbjednost Ukrajine. Spremni smo da radimo na tome. Nadam se da će nam razumijevanje koje smo postigli omogućiti da se približimo tom cilju i otvorimo put miru u Ukrajini. Očekujemo da će Kijev i evropske prestonice sve ovo shvatiti na konstruktivan način i da neće pokušavati da poremete napredak kroz provokacije ili zakulisne intrige – istakao je Putin.

– Vjerujem da smo imali veoma produktivan sastanak. Bilo je mnogo tačaka oko kojih smo se složili. Oko nekih se nismo potpuno saglasili, ali smo postigli izvjestan napredak. Dakle, nema dogovora dok se ne postigne dogovor. Pokušaćemo da ovo završimo. Oduvijek sam imao fantastičan odnos sa predsjednikom Putinom, sa Vladimirom – naveo je Tramp.

Nakon što je američki predsjednik rekao da se nada da će do novog susreta doći uskoro, novinari su imali rijetku priliku da čuju Vladimira Putina kako govori engleski.

– Sljedeći put u Moskvi – rekao je Putin,

– To je zanimljivo. Mogu da zamislim da bi se to moglo dogoditi – odgovorio je Tramp.

Putin je položio cvijeće na grobove sovjetskih pilota sahranjenih na Aljasci, a potom su američki borbeni avioni ispratili avion ruskog predsednika sa američke teritorije.

Donald Tramp je za to vrijeme davao intervju televiziji Foks u kojem je naveo da dogovor nije postignut sve dok Volodimir Zelenski ne njega ne pristane.

– Sastanak je bio veoma topao. Putin je veoma jak momak, žilav i sve to. Ali, Ukrajina mora da pristane na dogovor. Možda će reći ne jer je DŽozef Bajden dijelio novac kao da su slatkiši, a i Evropa im je dala mnogo novca – izjavio je Tramp.

Ukrajina nije bila jedina tema razgovora. Veliki broj ruskih biznismena koji je sa Putinom doputovao na Aljasku bio je znak da će značajna tema razgovora biti i pokretanje ekonomske saradnje dvije svjetske supersile.

– Samit na Aljasci definitivno je bio produktivan. Veoma je važno što je predsjednik Tramp istakao značajan ekonomski potencijal saradnje između SAD i Rusije, i mi ćemo nastaviti da gradimo odnose SAD i Rusije u budućnosti, uprkos velikom otporu tome – izjavio je specijalni izaslanik Kremlja za ekonomsku saradnju Kiril Dimitrijev.

– Radimo na obnavljanju odnosa, posebno u oblasti viza. Postoje još dva važna pitanja: vraćanje šest ruskih diplomatskih objekata koji su de fakto konfiskovani i obnavljanje direktne avionske veze između naših zemalja – dodao je ruski ambasador u Americi Aleksandar Darčijev.

Prva američka dama Melanija Tramp nije bila na Aljasci ali je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu uputila lično pismo, izražavajući zabrinutost zbog navodne otmice djece tokom rata u Ukrajini, potvrdila je Bijela kuća. Pismo je Putinu uručio Donald Tramp.

Orlovi ubjedljivo slavili protiv Češke; U subotu protiv Njemačke

0

Košarkaši Srbije ostvarili su novu pobjedu u pripremnom periodu.

Srbija - Češka - Foto: RTS

Srbija – ČeškaFoto: RTS

Ovoga puta su u Minhenu nadigrali Češku sa 113:84.

Od samog starta vidjelo da je tim Srbije mnogo jači od Češke, u prvom poluvremenu možda odbrana nije bila na pravom nivou, ali je u nastavku i to došlo na svoje.

Orlovi će u finalu Superkupa u Minhenu u subotu od 20.45 igrati protiv Njemačke koja je u svom polufinalu nadigrala Tursku. Naravno, sve u sklopu priprema za Evrobasket.

Biće to šansa da se tim Srbije još jednom osveti Nijemcima za onaj poraz u Manili u finalu Svjetskog prvenstva.

Tri kanadska univerziteta na prestižnoj listi 100 najboljih na svetu

0
univerzitet u kanadi

Prestižna akademska rang lista uvrstila je tri univerziteta u Kanadi među 100 najboljih u svetu.

Konsultantska kuća ShanghaiRanking objavila je u petak svoju akademsku rang listu svetskih univerziteta (ARWU) za 2025. godinu. Ove godine, za godišnju listu razmatrano je više od 2.500 institucija, uključujući 28 univerziteta u Kanadi.

ARWU, koji je započeo 2003. godine, ispituje nekoliko faktora prilikom rangiranja škola, uključujući  broj Nobelovih nagrada, dobitnika Fieldsove medalje, visoko citiranih istraživača i radova objavljenih u časopisima Nature  ili  Science  koje je Univerzitet potpomagao .

Pored toga, analiziraju se i univerziteti sa značajnim brojem radova indeksiranih u Science Citation Index-Expanded, Social Science Citation Index i Web of Science.

Svaki od tih kriterijuma je proveren, a škole dobijaju ocenu od 1 do 100. Objavljuju se 1.000 najboljih škola od 2.500 škola koje su razmatrane.

Univerziteti u Kanadi koji su se našli među 100 najboljih su Univerzitet u Torontu (UofT), Univerzitet Britanske Kolumbije (UBC) i Univerzitet McGill.

Univerzitet u Torontu (UofT) zauzeo je 25. mesto u svetu, što je za jedno mesto bolji rezultat u odnosu na 26. mesto iz 2024. godine . Dobio je ocenu 41,5 od 100, što ga svrstava odmah iznad Univerziteta u New Yorku i nekoliko mesta ispod Univerziteta Johns Hopkins.

Daleko iza njega sledi UBC. Zauzeo je 53. mesto na rang listi za 2025. godinu, pavši za šest mesta sa 47. mesta iz 2024. godine. Ostvario je 32,3 od 100 bodova, izjednačivši se sa Univerzitetom Illinois – Urbana-Champaign.

Konačno, McGill je zauzeo 76. mesto, izjednačen sa KU Leuven i Univerzitetom Monash. Univerzitet u Montrealu pao je za dva mesta sa 74. mesta prošle godine. Na rang listi za 2025. godinu postigao je 29,6 od 100.

Studenti sa svim odličnim ocenama na listi su na Harvardu, Stanfordu i Tehnološkom institutu Massachusetts. Rangirani su od prvog do trećeg mesta.

Prema ShanghaiRankingu, Harvard zauzima prvo mesto 23. godinu zaredom. Ostali univerziteti među 10 najboljih su Cambridge (4.), Berkeley (5.), Oxford (6.), Princeton (7.), Columbia (8.), Caltech (9.) i Chicago (10.).

SERBIANNEWS/CANADA

Fredrik Bakman u „Slici s morem“ – četiri života, jedno platno i legenda o prijateljstvu

0
opened book on table

Prvo su nas obasuli uspešnim proizvodom propagande, porukom koja se širila planetom: „Najočekivaniji roman u 2025 godini”. Onda je stigao i uspešan književni proizvod, Bakmanov novi roman „Slika s morem”.

Фредрик Бакман у „Слици с морем“ – четири живота, једно платно и легенда о пријатељству

Nisam pripadnik bakmanomanije koja je počela da hara sa Uveom. Bila sam čitalački usamljenik na globalnom književnom ostrvu gde je vladala opšta euforija izazvana njegovim delom. A onda je došao ovaj roman i izazvao u meni pravu erupciju najdubljih čitalačkih emocija. Ozbiljan i duhovit, dirljiv i surov, slavi život, borbu, ljubav, umetnost.

„Umetnost je slučajnost, ljubav je haos… umetnost je krhka magija, baš kao i ljubav“ kaže jedna od junakinja romana.

U originalu je nazvan Prijatelji. Svaka pohvala prevodiocu Nikoli Pajvančiću ili onom ko je dao naslov srpskom izdanju.

Fredrik Bekman nas „preko veze”, literarne naravno, uvodi u zatvoreno društvo četvoro tinejdžera. Nih povezuju teške naslage još sasvim mladih života i opora svakodnevica. Ta veza toliko je čvrsta, a zid koji su podigli oko sebe toliko visok da iza njega ima mesta samo za njih.

„On je jedan od nas” lozinka je za ulazak u svet Kristijana, Joara, Teda. Nešto kasnije došla je i „jedna od njih”, Ali.

Sve je počelo kada su imali 14 godina, nastavlja se četvrt veka kasnije.

U svet njihovih nesrećnih života ulazimo na suprotan ulaz, na glamuroznoj aukciji jedne slike. One iz naslova knjige.

„Neke dobro raspoložene žene neprekidno fotografišu, ali ne umetnička dela, već jedna drugu. Neki ozbiljni muškarci razgovaraju o svojim omiljenim slikama, ne kao o umetničkim delima već kao o investicijama – kao da su uramljene novčanice.“

Kada pričaju o najboljoj investiciji u prostoriji, pokazuju na jednu sliku i kažu: „Slika s morem, kao da je ona samo to, plava i skupa.“

A ona je priča o četiri života.

Potpis umetnika i likovi na slici svojevrsni su spomenik nesvakidašnjem prijateljstvu dece koja su na molu međusobno lečila rane okrutnog okruženja, vidljive na telu i skrivene u duši. Oni su na slici i u potpisu umetnika, akronimu njihovih imena. Kada su posle druženja, na kraju dana, išli kući, rastajali su se uz pozdrav „sutra“. To je bilo „blago podsećanje da uprkos svemu još imaju jedni druge“. Očevi su uglavnom nasilnici. Figura majke je literarni kip tople i jake zaštitnice.

Tedov otac bio je drugačiji, ali rano je umro. Njegovi roditelji, pričaće on, „nisu bili kao dva magneta. Bili su kao dve boje. Kad su se jednom pomešali, nije bilo načina da se razdvoje… Moraš da živiš uz nekog ne samo s nekim“. Jedna od priča u slavu ljubavi.

Slika

Takođe, kada deca ne prezaju ni od sitne krađe boje i platna da bi podstakla druga da ostvari talenat i naslika svoje remek delo. Najveća posveta ljubavi je poslednji čin umetnikovog života. Umire s 39 godina i zaveštava sliku Luizi koja na poseban način postaje „jedna od njih”. Majka ju je napustila kada je bila dete. Ona ne zna šta je dom. Ali je duh ne napušta. Nasmejaće vas svojim komentarima.

„Kad bogati ljudi spavaju pod vedrim nebom, to nije beskućništvo, to je kampovanje”, kaže ona. A šta je najzanimljivije? Ona je simbol iskrenosti, osobine koja bi trebalo da bude na najvišoj ceni. Ipak, kada čujete njena opažanja sručena u lice ne poželite da neko baš toliko bude iskren prema vama.

Ona je sada zvanična vlasnica slike koja može da je od beskućnice učini bogatašicom. Samo treba da je proda. Može li ona to? Tačnije, želi li to? Naravno, to ćete otkriti sami. Ali pre toga, idete na raskošno literarno putovanje. Tu je sve što dobra knjiga može da pruži: stil, obrte, duhovitost, analizu, smešne opaske neobrazovane devojke i misli velikana koje poznaje Ted.

On, najbliži umetnikov prijatelj, od junaka sa slike postaje narator. Lujzi priča priču o drugarima sa slike.

Ona kreće sa njim na put vozom do umetnikovog rodnog grada gde Ted treba da ispuni još jednu želju prijatelja, da tamo prospe njegov pepeo. Želi da sazna svaki detalj o slici, o životima koji su pokrenuli jednu umetničku karijeru. Dok Ted priča o svojim prijateljima – kako je umetnik sumnjao u svoj dar, kako se prkosni momak Joar pesnicama borio za pravdu i odbranu drugara, kako je Ali unela novi duh u njihove živote, „poput zaslepljujuće svetlosti, poput srčanog udara“, Luiza postaje deo njih i čak počinje da otkriva sopstveni umetnički dar. Jer „umetnost je onaj deo nas koji ostavljamo u drugim ljudima“.

Roman na svakoj stranici slavi život, čak i kada opisuje najmračnije trenutke. U domu u kojem je sve trebalo da umre, u mraku jauka i bola niču najlepše biljke, majka i sin uspevaju da spasu ptičicu…

U čitavom kosmosu okrutnosti znate li gde vreba najveća opasnost?

Iznenadiće vas Bakman odgovorom: „Najopasnije mesto na svetu je ono u nama“. A svi koji čitaju saglasiće se:

„U biblioteci ne moraš da trpiš stvarnost. Kao da su hiljade neznanaca ostavile svoje izmišljene prijatelje, i sada su na policama i dozivaju te dok prolaziš.“

Bakmanova četvorka to čini ubedljivo.

O grafitima ili – bogataši mrze činjenicu da postoje besplatne lepe stvari

Luiza je tinejdžerka, najbolja vrsta ljudskog bića. Dokaz za to veoma je jednostavan: mala deca misle da su tinejdžeri najbolji ljudi, tinejdžeri misle da su tinejdžeri najbolji ljudi, a samo odrasli misle da tinejdžeri nisu najbolji ljudi. A to je, naravno, zato što su odrasli najgora vrsta ljudi.

Jedan je od poslednjih dana pred Uskrs. Luizu će vrlo skoro izbaciti sa aukcije umetničkih dela zbog vandalizovanja jedne skupocene slike. Stare gospođe će vrištati, doći će policija, a ništa od toga uopšte nije bilo deo plana. Da je ne hvalimo, ali Luiza je imala savršen plan. Nije plan bio kriv što ga se ona nije pridržavala. Jer ponekad je Luiza genijalna, a ponekad nije, a problem je što i ona genijalna i ona manje genijalna Luiza dele isti mozak. Ali plan? Plan je bio savršen.

Aukcija je mesto gde izuzetno bogati ljudi dolaze da kupuju suludo skupa umetnička dela, tako da tinejdžeri nisu dobrodošli, a pogotovo ne tinejdžeri sa rancem punim sprejova. Odrasli bogataši previše gledaju vesti o „aktivistima“ koji provaljuju i vandalizuju čuvene slike, pa zbog toga na ulazu stoje čuvari od sto pedeset kila i nula grama smisla za humor. To su tipovi sa toliko mišića da neki od njih čak nemaju ni latinski naziv, jer u doba kada se govorio latinski, toliko razbacane budale još nisu ni postojale. To međutim nije trebalo da bude problem, jer je plan bio da Luiza uđe, a da je obezbeđenje uopšte ne primeti. Jedini problem s planom bio je što je Luiza trebalo da ga sprovede u delo. Ipak, mora se priznati da je bio dobar, jer se aukcija održava u staroj crkvi. To znamo jer svi bogataši na aukciji neprestano ponavljaju: „Jeste li znali da je ovo nekada bila crkva?“, jer bogataši vole da podsećaju jedni druge koliko su neverovatno bogati – toliko su bogati da mogu da kupuju stvari od Boga.

Za nekoliko dana, kad počnu uskršnji praznici, niko od okupljenih neće ni pomisliti na Boga, jer tada Bog neće imati ništa zanimljivo da im proda. Ali kod Boga je neverovatno zanimljivo to što on razume ljudske potrebe, pa tako crkve uvek imaju toalete, i zato je Luiza u crkvu ušla kroz prozor toaleta, potpuno u skladu sa planom. To je naučila od svoje drugarice Fiš. Fiš je najbolja u svemu. Na primer, najbolja je u gubljenju stvari i najbolja je u lomljenju stvari, a pogotovo je najbolja u provaljivanju. A Luiza? Ona je loša u gotovo svemu, ali je dobra u besu. Da je ne hvalimo, ali u tome je zaista svetska klasa. Posebno je besna zbog toga što bogataši kupuju umetnička dela, jer bogataši su najgora vrsta odraslih, a najgori način da se umetničko delo uništi jeste da se na njega zalepi cena. Zato odrasli bogataši mrze ono što Luiza iscrtava na zidovima zgrada. Ne zato što vole zidove, već zato što mrze činjenicu da postoje besplatne lepe stvari.

I tako je Luiza ušla kroz prozor s rancem punim sprejova i savršenim planom. Kada se dočekala na pod toaleta, na trenutak je zastala i na zidu nacrtala veoma realističan portret čuvara. Neki površniji umetnik možda bi ih prikazao kao bikove, s obzirom na to da im je vrat toliko debeo da se ne vidi gde im počinje glava, ali Luiza to nikada ne bi uradila. Jer ona vidi ljude iznutra. Zato ih je naslikala kao meduze. Jer, baš kao i čuvari, ni meduze nemaju ni kičmu ni mozak.

Zatim je obukla čistu belu košulju i ušunjala se u gomilu.

Treba reći da Luiza mrzi mnogo stvari na sebi, ali najviše mrzi svoju visinu i težinu. U detinjstvu je želela mnogo toga, ali možda najviše da bude sitnija. Ne voli svoje telo jer ga ima previše, ne voli svoj glas jer je predubok, ne voli svoj mozak jer je stalno tera da priča kad je nervozna. A najviše od svega ne voli svoje srce, jer je uvek nervozno. Glupo, glupo srce.

S obzirom na sve to, verovatno biste pomislili da je neko ipak primetio kada je kročila u staru crkvu. Ipak, prvo morate razumeti da odrasli bogataši retko primećuju bilo šta sem sopstvenog odraza u ogledalu. Zidove prekrivaju skupe slike, sve jedno remek-delo veće od drugog, ali prostorija je puna ljudi koji osmatraju svoje frizure u odrazu na čašama šampanjca. Neke dobro raspoložene žene neprekidno fotografišu, ali ne umetnička dela, već jedna drugu. Neki ozbiljni muškarci razgovaraju o svojim omiljenim slikama, ne kao o umetničkim delima, već kao o investicijama – kao da su uramljene novčanice. Onda muškarci počinju da pričaju o golfu, a žene se grohotom smeju nečemu fantastičnom, jer sve je u njihovim životima najbolje, svi su divni, i zar nije neverovatno da je ovo nekada bila crkva? Naravno, niko od njih ne sme da kaže šta zaista misli o slikama na zidovima, previše se plaše da slučajno ne pomisle nešto pogrešno. Mišljenje uvek mora prvo da iskaže neko drugi, da bi oni znali šta smeju da vole. Jedna žena vraća se iz toaleta sa užasnutim izrazom lica, jer je neko na zidovima nacrtao „grafite“. Sprej još uvek smrdi, i sada je, kaže, hvata migrena.

„Grafiti? Užasno! Vandalizam!“, uzvikuje jedna žena, a druga šapuće:

„Ali… šta ako su oni možda deo izložbe? Šta ako su oni… umetnička dela?“

Panika se širi kroz društvo, kao mokraća u šatoru. Šta ako nisu u pravu? Žene žurno prilaze muškarcima koji razgovaraju o golfu da ih pitaju jesu li to umetnička dela. Jedan muškarac pita: „Je li istaknuta cena?“

(Odlomak iz romana objavljujemo uz dopuštenje izdavača)

Vanzemaljski pogon ili činija za ulje – misteriozni staroegipatski disk star 5.000 godina koji liči na ratkapnu

0
landscape photography of pyramid

Jedinstvena posuda u obliku diska, pronađena u egipatskoj grobnici staroj 5.000 godina, zbunjuje arheologe već skoro jedan vek.

Delikatni kameni sud otkriven je 1936. godine u grobnici Sabua, drevnog egipatskog zvaničnika sahranjenog u nekropoli na groblju Sakara tokom perioda Prve dinastije. Kada je pronađen, disk je bio u komadima. Od tada je rekonstruisan i nalazi se u zbirci Egipatskog muzeja u Kairu.

Некропола у Сакари иза које се налази Џосерова степенаста пирамида

Nekropola u Sakari iza koje se nalazi Džoserova stepenasta piramida

Sabuova mastaba, pravougaona grobnica sa kosim zidovima i ravnim krovom, iskopana je pod vođstvom britanskog egiptologa Voltera Emerija. U svom delu u kojem opisuje grobnice u Sakari, Emeri je napisao da je pogrebna komora opljačkana zbog nakita i plemenitih metala.

Ipak, Sabuov skelet je ostao netaknut unutar drvenog kovčega, a njegova grobnica bila je ispunjena desetinama kamenih i keramičkih sudova, alatkama od kremena i bakra, ostacima dva vola i jedinstvenom posudom.

Emeri je opisao Sabu disk kao ukrasnu trokraku činiju prečnika 61 centimetar i visine 10 centimetara. Činija je izrezbarena od alevrolita, sedimentne stene koja je pretrpela izvesni stepen metamorfoze.

Prema rečima egipatskog arheologa Ali el Hulija, ravne i široke kamene činije bile su uobičajene u periodu od Prve do Treće dinastije drevnog Egipta. Međutim, ova posebna činija pronađena u Sabuovoj grobnici neobična je zbog tri tanko izrezbarena i zakrivljena „krila” koja se izdižu iz ivice diska. Gledano odozgo, ovaj ukras podseća na moderni volan, propeler ili ratkapnu.

Мистериозни диск откривен у гробници Сабуа

Misteriozni disk otkriven u grobnici Sabua

Jedinstveni dizajn Sabu diska doveo je do brojnih teorija o njegovoj nameni, od toga da je deo vodene turbine do toga da predstavlja komponentu „hiperpogona” vanzemaljskog svemirskog broda. Jedna novija teorija čak sugeriše da je disk korišćen kao posuda za mešanje slada u procesu pravljenja piva.

Ipak, najverovatnije objašnjenje je da je Sabu disk imao sličnu funkciju kao i druge široke, ravne činije u drevnoegipatskoj kulturi: verovatno je služio za držanje hrane ili ulja.

Međutim, delikatna priroda materijala i rezbarije ukazuje na to da činija nije bila namenjena svakodnevnoj upotrebi, već je možda postavljena u Sabuovu grobnicu kao ponuda za zagrobni život.

Milić: Putin na Aljasci ponovo legitiman sagovornik; Radičević: Tramp isključio EU

0
green trees near lake and snow covered mountain during daytime

Lideri Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, sastaće se u 21.00 prema srednjeovropskom vremenu (11.00 po lokalnoj vremenskoj zoni) u američkoj vazduhoplovnoj bazi “Elmendorf-Ričardson”, u gradu Enkoridž, na Aljasci. Samitu će, posle razgovora Trampa i Putina jedan na jedan, prisustvovati i državne delegacije na najvišem nivou. S druge strane, predstavnika Evropske unije i Ukrajine neće biti ni na marginama skupa. Brisel i Kijev su o detaljima samita koji će se u najvećoj meri ticati rešavanja rata na istoku Evrope mogli da razgovaraju samo sa Trampom, i u Londonu. Programski direktor organizacije Novi treći put Dimitrije Milić kaže da jedan sastanak ne može bitno da popravi odnose Vašingtona i Moskve, ali da se ovo može upisati kao Putinova mala pobeda. Dopisnik Radio-televizije Srbije iz Nemačke Nenad Radičević naglašava da je EU uplašena zato što je skrajnuta iz pregovora koji u određenoj meri odlučuju o budućnosti Evrope.

Sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, održaće se u 11.00 po lokalnom vremenu u Enkoridžu, na Aljasci. U najvećoj meri, ticaće se pitanja rešavanja rata u Ukrajini. Osim delegacija Vašingtona i Moskve, nema drugih predstavnika, zbog čega su posebno ljute članice Evropske unije i Ukrajina.

Dopisnik Radio-televizije Srbije iz Nemačke Nenad Radičević naglašava da su u Berlinu, kao i u ostatku EU, u strahu da ne budu potpuno skrajnuti oko pitanja rešavanja sukoba na istoku Evrope.

“Oni su već skrajnuti, uključujući i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, s obzirom na to da niko od njih neće biti za pregovaračkim stolom. Nemački kancelar Fridrih Merc pokušava da, pod znacima navoda, vadi kestenje iz vatre i posredno utiče na Trampa, ali je o tome ponekad iluzorno govoriti. EU traži da bude konsultovana za temu koja u dobrom delu određuje budućnost Starog kontinenta”, ističe Radičević.

Programski direktor organizacije Novi treći put Dimitrije Milić naglašava da je skepsa svetske javnosti prema pozitivnom ishodu sastanka Trampa i Putina opravdana.

“U prošlosti smo imali mnogo sličnih sastanaka između lidera Vašingtona i Moskve koji nisu bitno otoplili odnose. Ono što je interesantno, to je činjenica da se Putin dolaskom na Aljasku, odnosno  na američku teritoriju, potpuno legitimizuje kao sagovornik. Sve to ne mora da znači da će u Enkoridžu doći do bilo kakvog dogovora, posebno u sferi zona interesa na istoku Evrope”, navodi Milić.

Crtanje mapa

Radičević ukazuje da je kod evropskih lidera prisutan skepticizam i oko pitanja potencijalne razmene teritorija Ukrajine i Rusije.

Путин и Трамп о Украјини на Аљасци

Putin i Tramp o Ukrajini na Aljasci

“Jedan od predloga na samitu predstavnika EU i Trampa, koji je potekao iz EU, bio je da Ukrajina uđe u NATO. S druge strane, pričalo se i o tome da je jedan od razloga za rusku invaziju na Ukrajinu upravo i bio mogući ulazak Ukrajine u Alijansu. Čini mi se da bi mirovni sporazumi bili na štetu Ukrajine”, smatra Radičević.

Milić smatra da SAD ovim sastankom Rusiji prave ustupak da bi došlo do bilo kakvog napretka u pregovorima.

“SAD pod Trampom pokušavaju da izađu van okvira onoga što je tradicionalno, a da bi se došlo do mira. Što se tiče Ukrajine, one teritorije koje su pod kontrolom te zemlje, a na koje Kremlj polaže pravo, nisu nešto na šta bi Vašington i Brisel pristali. Ono što Rusi kontrolišu je značajno, ali Ukrajina i dalje ima izlaz na Crno more, Kijev je bezbedan i, na neki način, moguće je povlačenje linije”, napominje Milić.

NATO i bezbedna zona interesa

Radičević ne vidi NATO savez kao bitan faktor u čitavoj priči.

“Mala pobeda Moskve” – Tramp i Putin o Ukrajini bez Zelenskog

“Stav NATO-a, kao organizacije, u ovom smislu ne postoji. Meni se čini da ćemo na sastanku videti nešto što će u budućnosti voditi ka nekoj formi zamrznutog konflikta. Ovaj razgovor na Aljasci jeste Putinova mala pobeda pošto je ponovo priznat na diplomatskom nivou”, zaključuje dopisnik RTS-a iz Berlina.

Milić kaže da je ruski interes da Moskva ima pravo da imenuje svoju zonu bezbednosti, nominalno neutralnu državu, preko koje bi mogla da projektuje svoje interese i na taj način se oseća sigurno u odnosu na NATO.

“Međutim, većina tih država, zbog negativnog iskustva sa Moskvom, želi da se društveno i politički priključi Zapadu. U tom smislu, odnosi između Rusije i Amerike će se mnogo teže popraviti nego što je to moguće na jednom sastanku”, ističe direktor organizacije Novi treći put.

U poslednja 24 sata 262 požara na otvorenom – najviše u Topličkom, Nišavskom, Borskom okrugu

0
burning building at nighttime

Na teritoriji Srbije evidentirano je 290 vanrednih događaja, od kojih 262 požara na otvorenom prostoru, što još jednom ukazuje na neophodnost odgovornog ponašanja svih građana i striktnog poštovanja zakonskih odredbi koje zabranjuju upotrebu otvorenog plamena na otvorenom prostoru, saopštio je MUP.

Iz MUP-a upozoravaju da samo jedna varnica može ugroziti živote ljudi i prouzrokovati velike materijalne gubitke, zbog čega u slučaju uočavanja požara apeluju na građane da bez odlaganja pozovu vatrogasno-spasilačku službu na broj 193.

Pripadnici Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova od početka avgusta ugasili su 1.984 požara na teritoriji Srbije, saopštio je MUP.

“Na ovim događajima bio je angažovan 6.021 vatrogasac-spasilac, sa 2.587 vozila, a zahvaljujući pravovremenim i profesionalnim intervencijama spaseno je 387 lica, više od 100 objekata, domaćih životinja, vozila, imanja i poljoprivrednih useva”, navodi se u saopštenju.

Najveći broj požara na otvorenom prostoru zabeležen je na područjima Topličkog, Nišavskog, Borskog, Rasinskog i Jablaničkog upravnog okruga, a u njihovom gašenju, pored vatrogasaca-spasilaca, učestvovali su i pripadnici Helikopterske jedinice, Dobrovoljnih vatrogasnih društava, javnih preduzeća i policijski službenici.

Sektor za vanredne situacije podseća da je Zakonom o zaštiti od požara strogo zabranjeno spaljivanje trave, niskog rastinja, ostataka strnih useva i smeća, kao i loženje vatre u šumi i na udaljenosti manjoj od 200 metara od šume.

Za nepoštovanje ovih odredbi propisane su novčane kazne u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica, dok se kazne za pravna lica kreću od 300.000 do 1.000.000 dinara.

Sektor će u narednom periodu, u saradnji sa drugim linijama rada Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležnim inspekcijskim službama, pojačati nadzor i kontrolu na terenu radi otkrivanja i procesuiranja neodgovornih pojedinaca, sa ciljem smanjenja broja požara na otvorenom prostoru i jačanja bezbednosti naših građana i njihove imovine.

Dačić: Napad na policiju nameran, brutalan i masovan, privedeno 114 osoba

0
people in black police uniform riding on elephant during daytime

Zbog jučerašnjih napada na policiju privedeno je 114 osoba, a podnete su 34 krivične i 28 prekršajnih prijava, rekao je Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić na konferenciji za medije povodom sinoćnih sukoba demonstranata i policije u više gradova Srbije. Istakao je da sinoć povređeno 75 policijskih službenika, a u poslednja tri dana ukupno 121, od kojih devet teže. Napad na policiju je bio brutalan i masovan, a prazne prostorije SNS-a su demolirane, izjavio je ministar policije.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić navodi da su demonstranti u jučerašnjim incidentima napali policiju i demolirali stranačkih prostorija Srpske napredne stranke u Novom Sadu, zbog čega je privedeno 114 osoba, a podnete su 34 krivične i 28 prekršajnih prijava.

Obraćanje Ivice Dačića, ministra unutrašnjih poslova Srbije

“Napad na policiju bio je brutalan i masovan, a bez ikakvog povoda i razloga. Demonstranti su nasilno pokušali da probiju kordone. Gađali su pripadnike policije kamenicama, flašama, pirotehnikom… Povređeno je 75 policijskih službenika, oštećeno je nekoliko policijskih vozila i uništeno je više od 70 komada policijske opreme. Pa, o kakvoj je tu brutalnosti reč, ako je u tri dana povređen 121 policijski službenik, od kojih devet teže”, istakao je Dačić.

Naveo je da su “demonstranti blokaderi imali nameru da se sukobe sa policijom i napadnu je”.

“Nijedna intervencija policije nije usledila pre nego što je napadnuta. Kao izgovor su koristili to da se ispred stranačkih prostorija SNS-a okupljaju pristalice partije. Juče tamo nije bilo pristalica, a opet su zapalili i demolirali prostorije u kojima nikog nije bilo i koje niko nije branio, a posle su napali policiju u vršenju službene dužnosti”, izjavio je ministar policije.

Dačić je objasnio da je u pitanju “brutalan napad na policiju i državu”.

“Policajci su oličenje države. Čime su zaslužili da ih neko gađa i napada. U opozicionim medijima ne možete da vidite kako ih napadaju, već samo rekaciju policije na te napade. Ponavljam, ne postoji policijska brutalnost u kojoj je povređeno 75 policajaca. Gađali su nas motkama, ciglama, flašama sa zaleđenom vodom”, naglasio je Dačić.

Ukazao je da je među privedenima i troje stranih državljana.

“U 23.40 je, na uglu Nemanjine i Resavske, uhapšen hrvatski državljanin koji je napao pripadnike policije. Te večeri ušao je na graničnom prelazu kod Šida. Šta traži državljanin Hrvatske na protestu i zašto napada Žandarmeriju? Zamislite da je situacija obratna. On dolazi iz Hrvatske specijalno zbog protesta i napada policiju. Drugi stranac, koji je došao zajedno sa njim je iz Slovenije, našeg porekla, koji je završio obaveštajne studije u Americi i živeo u Kini, a hvali se da je učestvovao na protestima širom Evrope. Treći stranac je iz Italije, a u Srbiji je na privremenom boravku i radi u Majkrosoftu”, rekao je Dačić.

Pozvao je sve na mir i uzdržanost i upozorio da niko nema pravo da napada policiju, ističući da će policija uvek reagovati u skladu sa zakonom.

“Policija radi svoj posao, policija je narodna, ona radi u interesu države, ovde nije reč o bilo kojim političkim strankama, reč je o državi. Reč je o tome da se obezbedi stabilan javni red, ovakve scene nisu normalne i one ne smeju nikome da budu cilj i to policija ima obavezu da spreči”, rekao je Dačić.

Istakao je da policija ima obavezu da obezbeđuje stabilan javni red i mir.

“Svako mora da poštuje zakon. Videlo se ovde dobro šta je bio cilj, videlo se dobro da i bez prisustva pristalica Srpske napredne stranke, a u nekim gradovima su napadnute i prostorije Socijalističke partije Srbije, znači i bez ikakvog povoda ili prisustva naših pristalica ili pristalica SNS-a, napadnute su, zapaljene, opljačkane prostorije Srpske napredne stranke”, naveo je Dačić.

Naglasio je da su demonstranti napali policiju sa željom da pripadnici policije budu povređeni.

“Nije bilo nikakve dileme oko svega toga. Istina, manja je masovnost, odnosno prisustvo tih ljudi nije u velikom broju, ali su izuzetno agresivni i sa svojim jasnim namerama da napadaju policiju i očigledno je da će sa tim nastaviti”, rekao je Dačić.

Počinje Premijer liga – četiri srpska predstavnika i nikad veća neizvesnost

0
a crowd of people with colored powder in the air

Utakcimom između Liverpula i Bornmuta koja počinje u 21.00 zvanično će biti otvorena sezona lova na najprestižniji nacionalni trofej na svetu. Srbija će ove godine imati četiri igrača u Premijer ligi, čiji nastupi će sigurno biti pomno ispraćeni.

Почиње Премијер лига - четири српска представника и никад већа неизвесностPočinje Premijer liga – četiri srpska predstavnika i nikad veća neizvesnost

Odavno već Premijer liga ima status najjače fudbalske lige na svetu i ove sezone bi ponovo mogla da ga opravda.

Za Evropu će se boriti makar deset timova, čija platežna moć nadilazi čitava prvenstva u drugim državama. Novca imaju pre svega zbog gledanosti, čije brojke su takođe nedostižan cilj za sve ostale zemlje.

Spektakularan uvod viđen je u Komjuniti šildu, koji je Kristal palas osvojio pobedivši Liverpul posle penala.

Svi preduslovi za vrhunsku zabavu su tu, čemu u prilog ide i nikad veća zainteresovanost za Fantasy.

Srpski predstavnici u najjačoj ligi na svetu

Prethodne sezone su Nikola Milenković i Notingem forest napravili veliko iznenađenje i obezbedili plasman u Evropu, prvi put posle više od 30 godina.

Никола Миленковић

Nikola Milenković

Nekadašnji igrač Partizana i Fjorentine je čak po mnogim analitičarima zaslužio mesto i među najboljih 11 igrača čitave lige, a osim besprekornog obavljanja primarnog posla, uspeo je i da bude opasan pred protivničkim golom.

Ove sezone će međutim svi mnogo ozbiljnije shvatiti “šumare”, a na njima je da održe visok nivo igre. Milenković će svakako biti jedan od fudbalera od kojih se najviše očekuje.

Što se Saše Lukića tiče, može se reći da je kupio poverenje Marka Silve i da bi trebalo da bude standardan u veznom redu Fulama.

Pružao je Lukić korektne partije prethodne sezone, a što je najvažnije – bio je konstantan. Navikao se na visok tempo u Engleskoj i teško je zamisliti Fulam bez njegovog neprestanog trčanja i pređenih kilometara.

Sezonu će na golu Bornmuta otvoriti Đorđe Petrović, koji je za nešto manje od 30 miliona evra došao iz Čelsija.

U poslednjoj proveri protiv Real Sosijedada nije primio gol, a odbranio je i penal, što je bilo dovoljno da kupi poverenje publike.

Iako je odlično branio u Čelsiju pre dve i Strazburu prošle sezone, moraće ponovo da se dokazuje u ekipi koja bi mogla da iznenadi.

Na kraju, tu je Milan Aleksić, čiji Sanderlend se vratio u elitu posle osam godina.

Bivši fudbaler Radničkog 1923 nije se naigrao fudbala otkako je 2024. godine stigao u Englesku i biće mu još teže da to promeni ove sezone.

Međutim, dobra stvar je što nije poslat na pozajmicu, te mu se karte možda i otvore kako vreme bude prolazilo.

Pola lige juri Evropu

Trka za titulu trebalo bi da bude vođena utroje, ukoliko ne bude većih iznenađenja.

Liverpul će braniti naslov prvaka, a kako su se samo dodatno pojačali ove godine, blagi su favoriti za prvo mesto.

Arsenal i Mančester siti će im biti najveći rivali. Nakon tri uzastopna druga mesta, “tobdžije” će pojačane Viktorom Đekerešom pokušati da prekinu post dug više od dve decenije.

Siti se nakon katastrofalne sezone konsolidovao, ojačao i spreman je za nove uspehe. Ostaje da se vidi koliko će pridošlicama biti potrebno da se naviknu na Pepa Gvardiolu.

Čelsi će vrebati iz prikrajka i nadati se rezultatima dovoljnim za lagodan plasman među prve četiri ekipe, koji bi eventualno mogli da nadograde i umešaju se u borbu za titulu.

Takođe, neizbežan je i rast Mančester junajteda, kom se sigurno neće ponoviti dve sezone za zaborav. Krajnji domet ekipe Rubena Amorima je međutim jako teško proceniti.

Nakon toga slede timovi poput Totenhema, Aston vile i Njukasla, koji mogu zagorčati život favoritima i čiji cilj je plasman u Evropu. Notingem, Kristal palas i Bornmut su takođe jako kvalitetni timovi, koji bi mogli daleko u kup takmičenjima.

Borba za opstanak i deo finansijskog kolača

Za ostatak lige rezervisana su mesta u sredini tabele i borba za opstanak, a ostaje da se vidi da li će neka od tek pristiglih ekipa (Sanderlend, Lids i Barnli) uspeti da preživi makar jednu godinu.

Svi timovi koji su ušli u elitu prethodne godine, odmah su se vratili u Čempionšip, čime su potvrdili veliku razliku između dva ranga.

Vulvsi su prvi kandidat za prekid tog trenda, a tu je i Everton, koji nikako da se iskobelja iz loše pozicije u koju je upao pre nekoliko godina.

Pitanje je i kako će se Brentford snaći bez Tomasa Franka, koji ih je godinama vodio do mirne luke.

Sanderlendu se daju najveće šanse da završi kao poslednji na tabeli, ali su često ekipe koje do Premijer lige dođu preko plej-ofa znale bolje da se snađu od direktno promovisanih timova.

Prvo kolo Premijer lige:

Petak:
Liverpul – Bornmut 21.00

Subota:
Aston vila – Njukasl 13.30
Brajton – Fulam 16.00
Sanderlend – Vest Hem 16.00
Totenhem – Barnli 16.00
Vulverhempton – Mančester siti 18.30

Nedelja:
Čelsi – Kristal palas 15.00
Notingem forest – Brentford 15.00
Mančester junajted – Arsenal 17.30

Ponedeljak:
Lids – Everton 21.00

Zvezda pojačala poslednju liniju – Učena tri godine u crveno-belom

0

Novi fudbaler Crvene zvezde Frenklin Tebo Učena rekao je posle potpisivanja ugovora sa crveno-belima da je ponosan i srećan što je stigao u redove najtrofejnijeg srpskog kluba.

Nigerijski defanzivac je potpisao trogodišnji ugovor sa našim klubom, uz opciju produžetka saradnje na još jednu sezonu, a zadužio je dres sa brojem 30.

Тебо Учена

Tebo Učena

Učena je na predstavljanju izjavio da je srećan zbog dolaska u redove srpskog šampiona.

“Ponosan sam i srećan što sam stigao u Crvenu zvezdu. Ovo je sjajan klub, sa bogatom istorijom. Ljudi iz kluba su me lepo dočekali i veoma su ljubazni prema meni. Igram na poziciji centralnog odbrambenog igrača, a jako sam dobar u vazdušnim duelima, kao i sa loptom. Igram srcem, to je nešto što me krasi oduvek. Čuo sam dosta toga o navijačima, oni su neverovatni. Atmosfera koju prave daje energiju i to je fantastično. Volim da igram u takvom ambijentu. Sada kada sam tu idemo zajedno ka novim pobedama”, rekao je Učena za klupski sajt.

Učena je rođen 15. januara 2000. godine u Abudži, Nigeriji. U Evropu je stigao iz Nasarava Junajteda. Nastupao je za švedski Heken, a zatim je 2023. godine postao igrač Sarpsborga. Za norveški tim je odigrao 60 utakmica i postigao pet golova, pre nego što je došao u redove osmostrukog uzastopnog šampiona Srbije.