17.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 185

Zvezda u Portu nastavlja borbu za drugu fazu Lige Evrope

0

Fudbaleri Crvene zvezde gostuju kod Porta u drugom kolu prve faze Lige Evrope. Utakmica počinje u 21.00, uz direktan prenos na Prvom programu RTS-a. Najzanimljivije detalje možete pratiti na našem portalu.

Звезда у Порту наставља борбу за другу фазу Лиге Европе

Zvezdu već na drugom stepeniku očekuje verovatno i najteži izazov u ligaškom delu takmičenja, imajući u vidu kvalitet protivnika i gostujući teren.

Crveno-beli su izbegli poraz u prvoj rundi i sada im sledi serija od tri veoma teška duela. Sve počinje na terenu nekadašnjeg evropskog šampiona i višestrukog osvajača Lige Evrope/Kupa Uefa.

Uloga autsajdera rezervisana je za tim Vladana Milojevića, koji je u prošlosti najbolje znao da se pripremi baš za ovakav tip mečeva.

Iako je imala velikih problema sa ekipom Radničkog 1923 tokom vikenda, Zvezda je uspela da nastavi savršen niz u domaćem šampionatu i tako u dobrom raspoloženju otputuje u Portugaliju

Porto se takođe nalazi u vrhunskoj formi, koja će biti stavljena na veliki test protiv srpskog šampiona.

Podela bodova sa Seltikom

Na premijeri, Zvezda je remizirala sa Seltikom na domaćem terenu i može da žali za dva izgubljena boda, iako je imala zaostatak.

Bili su crveno-beli opasniji tokom većeg dela meča, ali je Seltik prvi došao do gola u 55. minutu preko rezerviste Kelečija Ihenača.

Nakon deset minuta je uzvratio Marko Arnautović, a ostatak duela protekao je u Zvezdinoj potrazi za odlučujućim golom.

Mirko Ivanić je propustio najbolju šansu, dok se ni ostali napadači nisu prolsavili u obećavajućim situacijama.

Seltik stoga može biti zadovoljniji konačnim ishodom i srećniji što je sa bodom napustio kišom zaliveni teren Stadiona “Rajko Mitić”.

Muke u završnici

Kao i u dosadašnjem delu sezone, makar na evropskoj sceni, Zvezda se protiv Seltika mučila pred protivničkim kaznenim prostorom.

Napravio je šampion Superlige veliki broj dobrih prilika, ali ga je loša realizacija koštala boljeg rezultata.

Sa druge strane, Mateus je potvrdio da Zvezda može uvek da se osloni na njega. Njegovo veliko iskustvo i liderske sposobnosti su ponovo došle do izražaja i značajno olakšale posao defanzivcima.

Spisak putnika u Porto

Mateus, Ivan Guteša, Omri Glazer, Nikola Stanković, Jung Vu Seol, Rodrigao, Frenklin Tebo Učena, Miloš Veljković, Stefan Leković, Nair Tiknizjan, Adem Avdić, Mahmudu Bađo, Tomas Handel, Timi Maks Elšnik, Vasilije Kostov, Mirko Ivanić, Felisio Milson, Vladimir Lučić, Nemanja Radonjić, Luka Zarić, Piter Olanjinka, Bruno Duarte i Marko Arnautović.

Seol je takođe pružio vrhunsku partiju, a solidan je bio i Tiknizjan, dok je pred Učenom još dosta napornog rada.

Hendel je pristojno odmenio Krunića i rasteretio Elšnika, dok Duarte nije nagrađen za veliko požrtvovanje i energiju. Ivanića nije hteo gol, a Radonjiću nedostaje snage za ulogu startera.

Klasu je pokazao i Arnautović, od čijeg zdravlja će umnogome zavisiti Zvezdin napadački učinak ove sezone.

Portovo savršenstvo

Porto ima savršen učinak od početka sezone, a sve se poklopilo sa dolaskom Frančeska Fariolija na klupu. Italijan je preporodio tim i zabeležio osam pobeda na dosadašnjih osam utakmica od početka takmičarske godine.

Sedam trijumfa je Porto zabeležio u domaćem prvenstvu, pobedivši u derbiju i Sporting iz Lisabona.

Prethodne nedelje su u veoma uzbudljivom susretu pogotkom u nadoknadi nadigrali Salcburg sa 1:0 na gostovanju u prvom kolu Lige Evrope.

Osmers deli pravdu

Nemački sudija Harm Osmers biće glavni arbitar, a pomagaće mu Dominik Šal i Kristijan Gitelman, dok je Uefa za četvrtog arbitra odredila Florijana Eksnera.

U VAR sobi biće takođe Nemci Bastijan Dankert i Zoren Štorks.

Osmers je dva puta sudio srpskim klubovima – jednom Crvenoj zvezdi kada je izgubila od Monaka u Ligi Evrope pre tri godine i jednom Partizanu u porazu od Šerifa iz Tiraspolja.

Na golu je dete kluba i dugogodišnji čuvar mreže Diogo Kosta, a štoperski par čine Poljaci Jan Bednarek i Jakub Kivijor. Trebalo bi crveno-beli i da obrate pažnju na levi bok, na kom se menjaju podjednako produktivni Alberto Kosta i Fransisko Moura.

Vezni red drže Viktor Foholt i Alan Varela, a kreacija zavisi od Borhe Sainca. Najveća opasnost preti od Samua, koji se doduše povredio protiv Aruke tokom vikenda i pitanje je da li će se naći u sastavu.

Prvi duel dva kluba bogate istorije

Uprkos bogatoj evropskoj istoriji oba kluba, biće ovo prvi duel između Porta i Crvene zvezde.

Obe ekipe su bile šampioni Evrope, s tim što je portugalski klub dva puta osvajao Kup šampiona, a ima i dva trofeja u Kupu Uefa/Ligi Evrope.

Радамел Фалкао

Radamel Falkao

Zvezda se na fudbalski Monblan popela 1991. godine u legendarnom finalu u Bariju koje je rešio Darko Pančev.

Porto je prvak Evrope prvi put postao 1987. godine, pobedivši Bajern sa 2:1 u finalu. Drugi trofej doneo im je Žoze Murinjo 2004. godine.

Kup Uefa osvojili su 2003. godine protiv Seltika, da bi Ligu Evrope pokorili 2011. godine u finalu koje je rešio Radamel Falkao.

Liga Evrope, drugo kolo:

Četvrtak:
Roma – Lil 18.45
Bolonja – Frajburg 18.45
Bran – Utreht 18.45
Seltik – Braga 18.45
FCSB – Jang bojs 18.45
Fenerbahče – Nica 18.45
Ludogorec – Real Betis 18.45
Panatinaikos – Go ahed igls 18.45
Viktorija Plzenj – Malme 18.45
Bazel – Štutgart 21.00
Selta – PAOK 21.00
Fejnord – Aston vila 21.00
Genk – Ferencvaroš 21.00
Lion – Salcburg 21.00
Makabi Tel Aviv – Dinamo Zagreb 21.00
Notingem forest – Mitjeland 21.00
Porto – Crvena zvezda 21.00
Šturm – Rendžers 21.00

Pet kanadskih provincija od danas povećavaju minimalac

0

Pet provincija danas povećava minimalnu satnicu kako bi podržale radnike usred problema sa skupoćom.

Povećanja će se primenjivati ​​na Ontario, Manitobu, Saskatchewan, Novu Škotsku i Princa Edward ostrvo.

Provincije su vezale svoja povećanja za stalno rastući indeks potrošačkih cena u Kanadi, koji je pokazatelj inflacije.

Minimalna satnica u Ontariju sada iznosi 17,60 dolara, u Novoj Škotskoj i na Princ Edward ostrvu 16,50 dolara, u Manitobi 16 dolara, a u Saskatchewanu 15,35 dolara.

Alberta je jedina provincija koja nije povećala minimalnu platu, a njena sadašnja satnica od 15 dolara sada je najniža u Kanadi.

Britanska Kolumbija, Quebec, New Brunswick i Newfoundland i Labrador su ranije ove godine povećali minimalnu satnicu.

SERBIANNEWS/CANADA

LEVICA MARKA GUDURIĆA I ZEK LEDEJ NEREŠIVE ENIGME ZA ZVEZDU: OLIMPIJA PRAVI BAUK CRVENO-BELIMA

0

Marko Guduruić (Foto: Starsport)

Ovo je deveta pobeda za Manekene u poslednjih deset okršaja sa timom s Malog Kalemegdana

Tradicija je nekad nešto protiv čega se jednostavno ne može. Ako se zađe malo dublje u istoriju Crvene zvezde vrlo lako se može utvrditi da je milanska Olimpija jedan od najnepoželjnijih rivala za crveno-bele.

Upravo su ove dve ekipe u Beogradskoj areni odmerile snagu u prvom kolu Evrolige, a pobeda je pripala Manekenima – 92:82.

Došao je italijanski klub u glavni grad Srbije sa odličnim skorom protiv Zvezde, odnosno sa čak osam pobeda u poslednjih devet mečeva. Može se reći da Olimpija predstavlja svojevrsni bauk za tim s Malog Kalemegdana i da su crveno-beli još jedno poklekli pod bremenom pređašnjih rezultata u kojima su za rivala imali slavni milanski klub.

Kvalitetni su ovo timovi, nijanse tu odlučuju, a one su večeras bile na strani gostujućeg sastava. Poznat je Zek Ledej kao vrlo motivisan kada je na drugoj strani Zvezda, jasno je, razlog leži u tome što je nekadašnji igrač najvećeg rivala Partizan Mozzar Beta. Amerikanac je po ko zna koji put zablistao protiv crveno-belih, nadigrao ih i učinio da četa Janisa Sferopilosa ostane kratkih rukava na startu evroligaške sezone. Bio je Ledej taj koji je vukao milansku lokomotivu, ali ne sam. Jednostavno, nije imala Zvezda rešenja ni za ostale vedete Olimpije, poput Ševona ŠildsaDžoša Niba Marka Gudurića. Bio je srpski reprezentativac nemilosrdan sa distance u drugom poluvremenu i strele koje je ispaljivao su pogađale tačno u metu u presudnim momentima. Može se reći da je levica Marka Gudurića raspršila Zvezdine snove na evroligaškoj premijeri. Bili su domaćini konstantno tu, disali za vrat rivala, ali kada je trebalo u potpunosti uhvatiti priključak sevnuo bi neki koš gostiju koji bi rušio samopouzdanje.

Upisali su Manekeni devetu pobedu u poslednjih 11 okršaja sa crveno-belima, ali daleko od toga da Zvezda treba da klone duhom. Ovo je tek prvo kolo, tim je nov i na premijeri je ostavljen sasvim solidan utisak, čak i ako se samo poraz piše. Demonstrirali su Džordan Nvora Tajson Karter da će biti važni protagonisti za igru crveno-belih, dok su imali šta da ponude i Ebuka Izundu, Čima Moneke i ostali. Prilika da se dođe do prve pobede biće već za dva dana u Minhenu protiv Bajerna.

Dirigovao je Ševon Šilds igrom Olimpije u prvom kvartalu. Danski reprezentativac bio je neuhvatljiv za čuvare i posle pet minuta igre na svom kontu je već imao osam poena, a popunjavao je i druge statističke kolone. Bio je na drugoj strani raspoložen Džordan Nvora, ali je crveno-belima bio potreban još neko da iskoči u ofanzivnom delu. Dobila je to Zvezda sa ulaskom Ebeke Izundua koji je utegao igru na oba kraja parketa i sa nekoliko dobrih poteza u odbrani i napadu doneo egal. Mogao je domaćin do preokreta, ali je Leandro Bolmaro dobrim potezima u završnici prve četvrtine ostavio goste u vođstvu.

Dosta trapavo počeo je drugi kvartal. Viđeno je nekoliko grešaka sa obe strane, a sam ritam utakmice bio je ispresecan čestim prekidima. Ovaj tempo je više prijao Zvezdi koja je preko Tajsona Kartera Nvore uspela da poravna, a na drugoj strani počeo je da pogađa i Zek Ledej. Raspucao se nekadašnji krilni centar Partizan Mozzart Beta i bio najzaslužniji za to što su crveno-beli konstantno jurili zaostatak Manekena. Žargonski rečeno “otvorilo se” u finišu prvog poluvremena i nema ko nije uspeo da poentira. Ponovo je Olimpija odbila nalete srpskog evroligaša i otišla na veliki odmor sa plus četiri.

Počela je Zvezda mnogo bolje i energičnije drugo poluvreme. Čima Moneke i Izundu su doneli energiju i čvrstinu, a publika sa tribina diktirala ritam Zvezdine igre. Ishod je bilo vođstvo koje je prešlo na stranu crveno-belih posle koša Kodija Milera Mekintajera. Međutim, ponovo se dogodila ista slika. Zvezda je bila ta koja je preko Nvora držala priključak, ali onda je Olimpija serijom trojki, među kojima su bile i dve Marka Gudurića uspela da ode na plus šest.

Šutirali su igrači Olimpije sa distance kao da su u stanju transa, istina u nekoliko navrata je Zvezda loše izrotirala u odbrani i ostavila protivnika samog. Počeli su domaćini da greše, kao da su pomalo izgubili veru u sebe. Iskusniji rival ej to koristio preko Armonija Bruksa i na startu poslednje četvrtine otišao na plus 12. Bila je ovo najveća razlika za italijanski klub koja je u tim momentima garantovala mirnu završnicu. Međutim, bilo je još dosta da se igra, pa su crveno-beli tražili svoju šansu za povratak. Dobili su je posle niza promašaja gostiju i to posle ofanzivnog skoka. Ukazali su se Karter Nikola Kalinić koji su smanjili zaostatak na minus pet. Ponovo je gost odbio nalet košem Ledeja i otišao na rub dvocifrene prednosti. Razigrao se ponovo Ledej praktično doneo Olimpiji zalihu dovoljnu da mirno privede meč kraju.

Evroliga, 1. kolo

CRVENA ZVEZDA – OLIMPIJA MILANO 82:92

/20:22, 21:23, 22:24, 19:23/

Dvorana: Beogradska arena

Sudije: Karlos Peruđa, Emilio Perez, Sefi Šemeš

Crvena zvezda: Miler Mekintajer 14, Miljenović -, Karter 16, Radošić -, Davidovac -, Kalinić 10, Stojković, Nvora 19, Odželej -, Moneke 9, Rivero -, Izundu 14.

Olimpija Milano: Čančar -, Gudurić 10, Rići 8, Menion 9, Šilds 13, Elis 2, Ledej 21, Bruks 8, Danston, Buker -, Nibo 12, Bolmaro 9.

KATASTROFALNO OTVARANJE SEZONE ZA PARTIZAN MOZZART BET! DUBAI RAZBUCAO CRNO-BELE

0

© Nikola Mikić

Četvrtu godinu zaredom ekipa Željka Obradovića ulazi u Evroligu porazom, ovog puta je doživela ubedljiv poraz protiv debitanta Dubaija rezultatom 76:89

/Od izveštača Mozzart Sporta iz Dubaija/

Sada je već tradicija u pitanju. Prvo kolo Evrolige kao po pravilu znači i poraz Partizan Mozzart Beta. Nebitna je dvorana, ekipa, snaga protivnika, crno-beli jednostavno nisu u stanju da pobede u prvom kolu, a tako je bilo i sada. Stigla je ekipa Željka Obradovića u Dubai još u nedelju, odradila treninge u punom sastavu, sa sjajnim raspoloženjem unutar tima, ali kada je došlo vreme da se kroči na parket Koka kola arene i nadigra Dubai, malo šta pozitivno smo videli od kluba iz Humske. Praktično od prvog momenta je Dubai dominirao i na kraju sasvim zasluženo i dominantno isporučio Partizan Mozzart Betu poraz rezultatom 89:76.

Crno-beli su bili u dvocifrenom zaostatku već u prvom kvartalu kada ih je zatrpao Davis Bertans, jedini svetli momenat se dogodio u uvodnim minutima drugog poluvremena kada je Šejk Milton na kratko pokrenuo tim, čak doneo i prednost, ali Džanan Musa, Davis Bertans i ekipa sve ispogađala i pokazala da i ovoj unapređenoj ekipi Partizana treba vremena da krene da pobeđuje. Doduše, ovoga puta nikako ne sme da se dogodi da padnu toliko duboko kao prošle sezone na 2-8.

Davis Bertans je posebno bio raspoložen protiv bivšeg tima jer je ubacio 20 poena. Džanan Musa je bio sjajan sa 17, Kamingele je dodao 15, a odličan je bio i Filip Petrušev sa 14 poena.

Teško da je mogao da se zamisli lošiji početak utakmice. Sve ono što je bilo očekivano da Dubai uradi, Partizan mu je dopustio u napadu. Crno-beli nisu postojali u odbrani. Za tri minuta su primili 13 poena jer je koš izrešetao Davis Bertans sa tri trojke. Dok je Džabari Parker pokađao sa distance, Partizan se i održavao, ali kada je pretao napad da funkcioniše, domaćin se ozbiljno odvojio već u prvoj deonici. Imali su izabranici Jurice Golemca i 12 poena prednosti u uvodnoj četvrtini, dok nije bilo naznaka da bilo ko u Partizanu može da pokrene ekipu pre svega u odbrani jer je na semaforu posle 10 minuta stajalo 28:18.

Otišla je prednost Dubaija i do plus 14 tokom prvog poluvremena pre nego što se Partizan tek za nijansu stabilizovao u odbrani. U napadu je nešto pozitivno doneo Šejk Milton, ali nedovoljno da se krene u neki ozbiljniji pokušaj preokreta. Doduše, kako je izgledala igra ekipe Željka Obradovića, rezultat na semaforu je još bio i dobar jer je stajalo 47:40. Za ovaj “respektabilni minus” se u poslednja dva minuta poluvremena pobrinuo Osetkovski koji je iskoristio lošije rotacije u odbrani domaćina.

Kako je Dubai igrao u prvom poluvremenu idealno pokazuje podatak da su ubacili sedam trojki iz devet pokušaja.

© Nikola Mikić© Nikola Mikić

Ono što je posebno frustrirajuće oko ove utakmice je činjenica da je Partizan poveo. Početom treće deonice crno-beli su izleteli kao na raketni pogon. Šejk Milton je skoro sam preuzeo sve i napravio 8-0 seriju kojom je ekipa Željka Obradovića prvi put povela na ovom meču, a onda… Ništa. Novi pad koji vodi u poraz. Dubai nije paničio, posle minuta odmora trenera Golemca, domaćin pravi velikih 17-2 seriju kojom vraća situaciju na period iz prvog poluvrmena. Musa je krenuo da dominira. Pogađao je šuteve, razigravao saigrače i pokazao zbog čega je lider ove ekipe.

Kada je Bertans četvrti kvartal otvorio trojkom za 71:56, postalo je kristalno jasno da Partizan nastavlja sa svojom tradicijom. Prvo kolo u Evroligi se kao po pravilu dešava. Bez obzira na ekipu, i protivnika. Crno-beli nikako nisu u stanju da otvore elitno takmičenja na dobar način. Utakmica je na kraju postala i mučna za gledanje kada je Dubai došao do ogromnih 78:58.

Evroliga, 1. kolo

Dubai – Partizan Mozzart Bet 89:76
/28:18, 19:22, 21:16, 21:20/

Dvorana: Koka-kola arena, Dubai
Sudije: Migel Anhel Peres, Pjotr Pastusijak, Alberto Baena

Dubai: Dangubić 0, Bejkon 11, Abas 3, Prepelič 0, Bertans 20, Anderson 2, Kondić 0, Musa 19, Kabengele 15, Rajt 5, Petrušev 14, Kamenjaš 0

Partizan Mozzart Bet: K. Džons 4, Milton 10, Vašington 2, Osetkovski 12, Bošnjaković, Marinković 3, Pokuševski 6, Braun 6, Bonga 7, Lakić 0, T. Džons 13, Parker 11

Počinje šesti “Mesec srpske kulture” u Moskvi: Dva naroda, jedna duša

0

Srpska kultura će biti prikazana kroz narodnu nošnju, srpske narodne pesme, folklor i tradicionalnu kuhinju

Počinje šesti "Mesec srpske kulture" u Moskvi: Dva naroda, jedna duša© Milan Maricic/ATAImages

Šesti po redu festival “Mesec srpske kulture” počinje u Moskvi danas 1. oktobra i trajaće do 30 oktobra. Održava se u državnoj biblioteci inostrane literature “Rudomino”, koja raspolaže velikim fondom strane literature i predstavlja međunarodni kulturni centar, kao i mesto na kom se sastaju ljubitelji knjiga i predstavnici različitih zemalja sveta.

Program je zaista bogat. Moskovljani će tokom ovih mesec dana imati priliku da urone u atmosferu Balkana, upoznaju se sa srpskom književnošću, muzikom, da se lično sastanu i porazgovaraju sa prevodiocima srpske književnosti, naučnicima, ljudima koji popularizuju srpsku kulturu u Rusiji.

Srpska kultura će biti prikazana kroz narodnu nošnju, srpske narodne pesme, folklor i tradicionalnu kuhinju.

Biće organizovani muzički koncerti, promocije knjiga, edukativni kvizovi, okrugli stolovi posvećeni rusko-srpskim odnosima, kao i niz izložbi posvećenih slikarstvu i vajarstvu.

Ključni dan je 9. oktobar – tad će biti održan okrugli sto na temu “Rusko-balkanski dijalog u humanitarnoj sferi”, kao i otvaranje umetničke izložbe “Balkanski most. Mesto susreta – Jurjevec”, dok će 12. oktobra gosti imati priliku da saznaju više o književniku Miloradu Paviću, upoznaju se sa vajarom Grigorijem, tvorcem spomenika Paviću koji se nalazi u dvorištu ove biblioteke.

Cilj organizovanja “Meseca srpske kulture” je da se narod koji živi kako u Moskvi, tako i u drugim regionima Rusije, upozna sa srpskom kulturom.

Pored toga održava se i zbog zbližavanja ruskog i srpskog naroda, dveju kultura, tradicija, i pronalaženju novih puteva, po kojima će ova dva naroda koračati zajedno.

“Rusi su uvek bili oduševljeni ovim događajem i od njih sam uvek mogla da čujem kako vole Srbiju, da je Srbija njihov dom, da smo pravoslavna braća i verni prijatelji”, javlja reporterka RT Balkan.

Organizatori ove manifestacije su biblioteka inostrane literature “Rudomino” u saradnji sa Rusko-balkanskim centrom za poslovnu saradnju i kulturu, Centrom za međunarodnu saradnju “Rusko-balkanski dijalog” i srpskim kulturnim udruženjem Zavet.

“Cigla” telefoni doživljavaju svoj povratak – da li su rešenje za zavisnike od smartfona

0
A hand holds a classic nokia phone.

Sećate li se “cigla” telefona – uređaja koji je služio da pročitamo poruku, odgovorimo na poziv ili odigramo jednu partiju popularne “zmijice”? Možda nam se čini da su davno otišli u zaborav, ali činjenica je da doživljavaju veliki povratak. Mnogi korisnici pametnih telefona, umorni od konstantnog gledanja u ekran, nalaze olakšanje u ovim uređajima sa ograničenim funkcijama.

"Cigla" telefoni doživljavaju svoj povratak - da li su rešenje za zavisnike od smartfona© Gylfi Gylfason/pexels

Istraživanja i podaci o zavisnosti od pametnih telefona i njihovom negativnom uticaju na san, mentalne sposobnosti i mentalno zdravlje zabrinjavaju. Studije su pokazale da čak i kada ih ne koristimo, samo prisustvo pametnog telefona u istoj prostoriji utiče na naš mozak. Ipak, za manje od jedne generacije, oni su postali neodvojiv deo naših života.

Mnogi od nas traže načine da se isključe. Neki pokušavaju da sprovedu digitalni detoks kako bi poboljšali učinak i dobrobit u životu, drugi ističu strah od narušavanja privatnosti ili odlučuju da se izoluju. U ekstremnijem obliku, pojedini mladi ljudi odbacuju tehnologiju.

Manje funkcija, više kontrole

Mnogi se okreću “cigla” ili “glupim” telefonima – modelima pre pametnih telefona ili novim uređajima sa ograničenim funkcijama. Postoji rastuća i veoma posvećena zajednica korisnika koja na internetu deli savete o tome gde kupiti stare uređaje koji se više ne proizvode, kao i detaljna poređenja specifikacija savremenih modela, za one koji imaju volje ili mogućnosti da naprave tu promenu.

Tržište telefona sa osnovnim funkcijama i dalje je veliko, iako postepeno opada, jer sve više ljudi u zemljama u razvoju prelazi na pametne telefone. Prošle godine oko 15 odsto svih prodatih telefona u svetu bili su feature telefoni (sa najosnovnijim funkcijama) – gotovo 210 miliona uređaja, u vrednosti od 3,2 milijarde dolara. Međutim, od tog broja, 1,7 miliona prodato je u Severnoj Americi, a 12 miliona u Evropi, piše Si-En-En.

U ovim i drugim razvijenim ekonomijama, specijalizovani proizvođači prave premijum alternative, prilagođene kulturološkom zaokretu koji podstiču onlajn pokreti kao što su Bring Back Blackberry, haštag BringBackFlipPhones i inicijativa Smartphone Free Childhood.

Reakcija na zamor od pametnih telefona

Mnoge kompanije, kao što su Light, Punkt i HMD nude nude “glupe telefone” ili telefone sa ograničenim funkcijama kao alternativu pametnim telefonima. Ideja je da korisnici manje budu zavisni od ekrana, izbegnu reklame i razviju zdraviji odnos prema tehnologiji. Iako su ovi uređaji skupi, kompanije ih vide kao proizvode i odgovor na krizu u industriji, jer korisnici često traže izbor između svemogućeg smartfona i jednostavnijih uređaja.

Zašto je ruski car Petar Veliki sahranjen tek 6 godina nakon smrti

0
a statue of a man riding a horse next to a building

Ruski car Petar Veliki se za svoju sahranu pripremao godinama i tačno je znao kako želi da ode na “onaj svet”. Međutim, deo onoga što je zamislio krenuo je po zlu, pa se sahranjivanje odužilo na punih 6 godina.

Zašto je ruski car Petar Veliki sahranjen tek 6 godina nakon smrti© Wikimedia Commons / Ivan Nikitich Nikitin

Krajem 1724. godine Petar Veliki bolovao je od urolitijaze (kamena u urinarnom traktu), ali je bez obzira na to insistirao da obavlja carske dužnosti i učestvuje u važnim projektima koje je uoči bolesti inicirao. Upozorenja lekara da ga to može koštati života car nije želeo da sluša, što se pokazalo kao fatalna greška.

Preminuo iznenada, ali je za sahranu sve bilo spremno

Usred plovidbe morem, njegov brod se nasukao, pa je Petar Veliki, kao pravi lider, ušao u ledenu vodu da bi pomogao u izvlačenju plovila. Za samo par desetina minuta u vodi on je strašno nazebao, nakon čega mu se zdravstveno stanje naglo pogoršalo – toliko da nije uspeo ni da napiše testament. Samo se onesvestio na pola rečenice.

Petar Veliki je izdahnuo 8. februara 1725. godine u Zimskom dvorcu u Sankt Peterburgu. Iako je smrt nastupila iznenadno, za ovaj događaj sve je bilo spremno, jer car ništa nije prepuštao slučaju. Štaviše, on je promenio dotadašnja pravila sahranjivanja i postao prvi vladar sahranjen po novoj proceduri. Istina, sa zakašnjenjem.

Telo imperatora je balzamovano, ali ne kako valja

Pre nego što je preminuo, Petar Veliki izrazio je želju da bude balzamovan, a “generalnu probu” izvršio je na telu svoje sestre, Natalije Aleksejevne, koja je umrla dok je on bio u inostranstvu. Ta procedura je uz pomoć Jakova Brusa, dvorskog “crnog maga” i “carevog čarobnjaka” uspešno izvršena i samo je trebalo ponoviti je.

Iako je balzamovanje cara sprovedeno na isti način, nešto je krenulo po zlu: carevo telo je već nakon 10 dana pocrnelo i počelo da se postepeno raspada, kao posledica bolesti od koje je bolovao. Ipak, Jakov ništa nije smeo da dira, niti da cara secira, jer je u to vreme bilo zabranjeno “skrnaviti” tela članova imperatorske porodice.

Nakon 42 dana opraštanja, Petar Velikog na večni počinak ispratilo 11.000 ljudi

Oproštaj od Petra Velikog ipak je upriličen u Zimskom dvorcu, bez obzira na probleme sa balzamovanjem njegovog tela. Oko sanduka bili postavljeni državni simboli, carske insignije i ordenje. A ono što je najinteresantnije jeste da u čitavoj dvorani dvorca nije bilo nijedne ruske ikone, što je bilo nezamislivo u to doba.

Tako balzamovano, telo je ležalo u dvorcu 42 dana, da bi svi zainteresovani mogli da se oproste od cara. I ovo je bila njegova želja, na koju niko nije smeo da se ogluši. Kada se oproštaj završio, sanduk je prenet ka mestu sahrane: nosilo ga je 11.000 ljudi u pratnji počasne straže. Međutim, tu planovi pokojnog cara kreću da se ruše.

Izgradnja hrama prolongirala je sahranu imperatora i njegove supruge Katarine

Ideja imperatora bila je da on odmah nakon opraštanja bude sahranjen, ali pošto je preminuo pre nego što je Petropavlovski hram sagrađen, sahrana je morala da sačeka. I to ni manje ni više nego punih 6 godina. Za to vreme, sanduk je stajao u privremenoj drvenoj kapeli unutar Petropavlovskog hrama koji je bio u izgradnji.

U međuvremenu, dok je car “čekao” da bude sahranjen, preminula je i njegova supruga, Katarina I, koja je bila na vlasti od momenta smrti muža pa sve do svoje smrti, koja je nastupila tri godine kasnije. I njen kovčeg je, suprotno svim hrišćanskim običajima, donet i postavljen tik do Petrovog, u toj istoj drvenoj kapeli nedovršenog hrama.

Petar Veliki je sagrađen tako da je njegovo telo nemoguće ekshumirati

Pošto je Petropavlovski hram sagrađen, na carski tron došla je Petrova bratanica, Ana Ivanovna, koja je naredila da se posmrtni ostaci imperatora i njegove supruge, carice Katarine, konačno sahrane. Njihovi kovčezi spušteni su u zemlju 6, odnosno 3 godine nakon njihove smrti, uz južni zid ispred oltara Petropavlovskog hrama.

Ono što je naročito interesantno jeste da je Petar Veliki sahranjen tako da nije moguće izvršiti ekshumaciju njegovog tela dok se pretehodno ne sruši ceo Petropavlovski hram. A znači, on će zauvek biti u temeljima ne samo svetinje, već i čitavog Sankt Peterburga – grada koji ne bi danas ni postojao da nije njegove vizije.

Zatvoreno: Savezna vlada SAD obustavila rad

0
the capitol building in washington d c is shown

Savezna vlada je prestala da radi prvi put nakon 2019. godine. Nije prošao budžet neophodan za plate i nastavak funkcionisanja. Tramp najavio smanjenje broja zaposlenih

Zatvoreno: Savezna vlada SAD obustavila radGetty © Credit Westend61

Savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država zvanično je obustavila rad u ponoć po lokalnom vremenu, prvi put od 2019. godine, nakon što Kongres nije uspeo da usvoji budžet neophodan za nastavak funkcionisanja, objavili su američki mediji.

Prethodno na glasanju u Senatu nije usvojen predlog republikanaca ni demokrata za privremeni budžet.

Republikanci insistiraju da demokrate prihvate privremeno produženje finansiranja za još sedam nedelja, dok demokrate odbijaju da daju podršku bez većih ustupaka, s fokusom na zdravstvenu negu. Senat bi trebalo ponovo glasa sutra ujutro o istom planu republikanaca, koji predviđa svakodnevna glasanja dok deo demokrata ne promeni stav, piše Tanjug.

Obustava rada vlade, takozvani “šatdaun”, znači da će stotine hiljada saveznih službenika biti otpušteno, dok će oni koji se smatraju neophodnim nastaviti da rade bez plata sve dok se blokada ne okonča. Zaposleni čija radna mesta nisu vezana za godišnja izdvajanja nastaviće da primaju zarade. Uz to, mnogi vladini programi i usluge biće obustavljeni.

Američki predsednik Donald Tramp je ranije izjavio da bi mogao da iskoristi blokadu vlade za masovno smanjenje broja zaposlenih i plata. Okrivio je demokrate za neuspeh budžeta i obećao da će iskoristiti trenutnu situaciju da ukine programe koji se republikancima ne dopadaju.

Evropska mašina ludila, mržnje i rata: Kuda ideš, Evropo?

0
blue flag on pole near building during daytime

Ako ste mislili da je EU najveći mirovni projekat, prevarili ste se. EU se danas priprema za rat

Evropska mašina ludila, mržnje i rata: Kuda ideš, Evropo?Getty © Leon Neal

Francuski mislilac Rene Genon je 20-ih godina prošlog veka primetio da su evropske elite postale lažne elite. Drugi deo današnjih problema je tupost pretežne većine.

Tako, na jednoj strani, imamo takozvane elite, koje se brinu isključivo o sebi samima, na drugoj otupelu većinu koja je jednostavno ravnodušna, sve dok misle da je njihovo stanje koliko-toliko podnošljivo.

Pravi problem lažnih elita ne mora nužno da počiva na njihovim zlim namerama, uočava italijanski politički pisac Andrea Marćiljano na sajtu “Elektomagacine”, i dodaje: “Vrtoglavi pad savremenog sveta je posledica korupcije takozvanih elita, koje njime vladaju. Ili, bolje rečeno, onih koje bi trebalo vladaju”.

Briselom vlada ohlokratija

Reč je o degeneraciji autentičnih aristokratija, dodaje Marćiljano i, s druge strane, o usponu u sebe zaljubljenih oligarhija. Verovatno najprizemniji primer za to je, smatra ovaj autor, italijanska politička klasa, oličena u premijerki Đorđi Meloni, klasa koja uživa u ničim zasluženim, doživotnim privilegijama.

To su, u stvari, oligarhije, što označava totalnu degradaciju demokratija. Pravo ime za to je ohlokratija – vladavina ološa, dodaje Marćiljano.

I to je situacija u kojoj se danas nalazi čitava Evropa. Takozvane elite služe isključivo sebi i nije ih briga za narode koje predstavljaju. One nas danas Evropu vode pravo u katastrofu, ka novom svetskom ratu, samo zbog interesa nekolicine, primećuje italijanski pisac, i to se dešava “zbog gluposti onih koji su na vlasti i zbog tuposti većine”.

Zapravo, takozvane elite ničim ne vladaju, jer one, dodaje Marćiljano, nisu sposobne da vladaju, da se postave kao vodiči, uzori, kao primer koji treba slediti. Primer za to je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ili njena komesarka za spoljnu politiku Kaja Kalas.

Činjenica da njih dve zauzimaju važne funkcije u EU pretvara briselske političke strukture u neku vrstu travestije ili parodije, koja bi mogla imati veoma tužan kraj. EU danas podseća na brod ludaka, koji njeni, uvek osmehnuti kormilari, vode pravo u katastrofu.

Obe su, pri tom, i pomenuta Ursula i “oštroumna” Kaja Kalas, unuke nacista, koje se ni na koji način nisu odrekle svog porodičnog “nasleđa”.

Ako idemo u rat (a idemo), svi idemo u rat!

Svi zvanični dokumenti Evropske unije danas izgledaju kao loše, neukusne šale. Na primer, prema članu tri Ugovora o EU, ova zajednica treba da “promoviše mir, evropske vrednosti i blagostanje evropskih naroda”; prema članu osam “EU treba da razvija posebne odnose sa susednim zemljama”, da “uspostavlja područja prosperiteta i dobrosusedstva, zasnovanog na vrednostima Unije” i da se “zalaže za mir”.

U praksi, sve je suprotno od toga. Ako ste mislili da je EU najveći mirovni projekat, prevarili ste se. EU se danas priprema za rat.

Osim toga, evrokrate iz Brisela koje, uzgred, niko nije birao, jednostavno ne trpe drugačija mišljenja. Reč je, kako primećuje portugalski gepolitičar Ugo Dionisio na sajtu “Fondacija strateške kulture”, o “brutalnoj birokratskoj mašineriji”, koja upravo priprema pravi puč, jer pokušava da ukine konsenzus država članica oko pitanja zajedničke spoljne i bezbednosne politike.

U prevodu: “Ako idemo u rat (a idemo), svi idemo u rat!”, kaže Dionisio, “a tu je kraj svake diskusije”. EU se, zapravo, već nalazi u ratnom stanju sa Rusijom.

Povratak u vremena velikih ratova

Nažalost, primeri Slovačke i Mađarske ne mogu se posmatrati kao izolovani slučajevi isključivanja iz procesa odlučivanja. Činjenica je, dodaje Dionisio, da je ideja o ukidanju prava veta o pitanjima odbrane povezano sa, u najmanju čudnim, ponašanjem predsednice Evropske komisije.

Kako primećuje ovaj geopolitičar, prema članu 24 Ugovora o EU, uloga predsednika Evropskog saveta, koga danas predstavlja bivši premijer Portugala Antonio Košta, jeste da “zastupa Uniju u pitanjima zajedničke spoljne i bezbednosne politike”. Ipak, kako uočava Dionisio, Koštu niko nije video u Ovalnom kabinetu, kada je evropska politička klasa otišla da “primi lekcije iz međunarodnih odnosa od federalnog učitelja EU koji se odaziva na ime Donald Tramp”.

Umesto toga, videli smo predsednicu Evropske komisije, u pratnji Kaje Kalas. Kalasova ima nadležnost da izvršava odluke tela kojim predsedava Antonio Košta. Međutim, ona je bliska sa Fon der Lajenovom, koja je pravi šef ratnog odeljenja, u šta su se, u međuvremenu, pretvorila najviša tela EU.

Čitanje saopštenja Evropske komisije, podvlači Dinosio, danas podseća na predratne deklaracije iz vremena velikih ratova u Evropi, i dodaje: “Evropske institucije su se u međuvremenu pretvorile ratna ministarstva EU”.

EU je plutokratska scena sa izuzecima koji postaju pravila

Nema sumnje da će obaveza konsenzusa o pitanjima bezbednosti, odnosno rata ili mira u Evropi, pre ili kasnije biti zamenjena pravilom “kvalifikovane većine”. Ali, to će značiti da će pukotine unutar EU nastaviti da se produbljuju.

U tako teškom vremenu kao što je naše, svaki razuman predlog o okončanju sukoba sa Rusijom se ismeva. Čuveni evropski “lideri”, nastavljaju da insistiraju na konfrontaciji sa Moskvom. Kako dodaje Dioniso, “ne možemo da nađemo nijednu izjavu evropskih lidera koja bi se zalagala za kompromis ili za mir sa Rusijom”.

Na sve takve predloge, koji nikad ne dolaze iz zvaničnog Brisela, “mejnstrim” mediji odgovaraju uvek istom, fanatičnom litanijom: “Ne možete pregovarati sa Rusima”, “Rusi nisu pouzdani”, “Rusi su lažovi”… Ukratko: “Rusi su loši, mi smo dobri”, i to se, naglašava Dionisio, pretvorilo u pravu ratnu mašinu koja proizvodi mržnju i ludilo.

Rusi, dakle, i nisu ljudi; istorija se ponavlja. Nedavno je šefica EK odala počast “Šumskoj braći”, koja su tokom nacističke invazije na Evropu počinila besprimerne zločine protiv čovečnosti na tlu Litvanije.

Jednom rečju, zaključuje Dioniso, EU, koja za sebe i dalje tvrdi da je “projekat mira”, pretvorila se u “plutokratsku scenu, bremenitu izuzetnim režimima, izuzecima koji postaju pravila, diskrecijom, unilateralizmom i autokratijom”, pri čemu je uzurpacija funkcija Antonija Košte od strane Fon der Lajenove samo jedan slikoviti detalj.

Trump ponovo ponudio Kanadi pridruživanje Americi, da postane 51. savezna država

0

Američki predsednik Donald Trump izjavio je u utorak da je ponovo rekao neimenovanom kanadskom zvaničniku da bi zemlja trebala razmotriti pridruživanje SAD-u kao 51. savezna država – vraćajući se aneksionističkoj retorici koju je koristio ranije ove godine, a potom je napustio nakon što je premijer Mark Carney izabran.

Obraćajući se visokim vojnim zvaničnicima na događaju u Virginiji, Trump je rekao da SAD razvijaju sistem protivraketne odbrane zlatna kupola i da bi Kanada mogla biti njime pokrivena ako zemlja postane deo Sjedinjenih Država.

“Kanada me je nazvala pre nekoliko sedmica. Žele biti deo toga. Na što sam rekao, pa, zašto se jednostavno ne pridružite našoj zemlji? Postanite 51. država i dobićete to besplatno”, rekao je Trump.

Trump je rekao da ne zna da li je njegov govor “imao veliki uticaj”, ali je rekao da, po njegovom mišljenju, spajanje dve zemlje “ima mnogo smisla”.

Rekao je da Kanada “prolazi kroz težak period” nakon što je pogođena carinama, tvrdeći da njegova trgovinska politika preusmerava investicije vredne trilione dolara u SAD.

Trump je ranije spomenuo pridruživanje Kanade njegovom predloženom odbrambenom sistemu , rekavši da će zemlja morati uložiti oko 71 milijardu američkih dolara ako želi biti pod američkim sigurnosnim kišobranom, koji je osmišljen za zaštitu od raketa, dronova i drugih vazdusnih pretnji.

Američki predsednik Donald Trump, u dugom govoru vojnim zvaničnicima okupljenim u Virginiji, govorio je o Kanadi, dok je govorio o svom planiranom odbrambenom sistemu Zlatna kupola, rekavši da je predložio pridruživanje SAD-u kao 51. država ‘i da to dobije besplatno’.

Carney-jev portparol nije odgovorio na zahtev za komentar.

Na njihovom prvom susretu licem u lice u maju, Carney je diplomatski odbacio Trumpov govor, rekavši da bi kao investitor u nekretnine trebao znati da “postoje neka mesta koja nikada nisu na prodaju”.

„Nakon sastanaka s vlasnicima Canade tokom kampanje u poslednjih nekoliko meseci, svjedočim da nije na prodaju i nikada neće biti na prodaju“, rekao je Carney.

Trump je rekao “nikad ne reci nikad” o ujedinjenju dve zemlje, ali je priznao da je “potrebno dvoje za tango” da bi takvo spajanje uspelo.

Dva muškarca sjede u raskošno ukrašenoj sobi.

Premijer Mark Carney, levo, na sastanku sa Trumpom u Ovalnom kabinetu Bele kuće 6. maja u Washingtonu, DC (Evan Vucci/The Associated Press)

Kao odgovor, Carney je rekao: “Nikad, nikad, nikad, nikad, nikad.”

Carney je kasnije novinarima rekao da je tokom privatnog ručka u Beloj kući zamolio Trumpa da prestane s provokacijama na račun 51. savezne države.

Trumpove najnovije izjave dolaze samo nekoliko dana nakon što je Pete Hoekstra, američki ambasador u Kanadi, rekao da su Kanađani ti koji su fiksirani na razgovore o 51. državi i da je takva retorika sada prošlost.

“To je proizašlo iz vremena kada je postojao određeni odnos između predsednika i premijera Trudoa. Vi možete pričati o tome. Ja ne pričam. Fokusiran sam na postizanje rezultata”, rekao je Hoekstra novinarima tokom posete New Brunswicku. 

SERBIANNEWS/CANADA